Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
ZAVRŠNA ANALIZA SSEDAS ISTRAIVANJA
(skraena verzija)
S A D R A J Predgovor Što je socijalna i solidarna ekonomija SSEDAS: istraivake aktivnosti i mrea Metodologija istraivanja Neke injenice i podatci Predstavljanje istraivanja Pronalaenje zajednike definicije Najprisutniji gospodarski sektori Princip sudjelovanja Proizvodne funkcije i zakonski oblici organizacija Uinak na okruenje SSE pozitivan imbenik u ekonomskoj krizi Sjeverni i juni dio svijeta u suoavanju sa globalizacijom Strukturne slabosti Izazovi i rekapitulacija Glavne toke istraivanja Sjeverna i Centralna Europa SSE povezanost u zemljama dobre prakse, analiza podataka, sektori,sudjelovanje, uinak, dohodovna rješenja u ekonomskim krizama, razmjena izmeu sjevera i juga Kljuni aspekt: odreivanje SSE, komunikacija i posredovanje, strateške ekonomske politike Toke interesa: inovativni oblici poljoprivrede, nove urbane perspektive, preokret šteta u industrijskoj proizvodnji hrane, politika proizvodnje hrane, odrivost aktivnosti, samoorganizirane zajednice, pravedne i solidarne trgovine i meunarodna prava neovisnosti u opskrbi hranom, meunarodna solidarnost u financiranju (razvojni projekti i projekti zaštite okoliša). Podruje Mediterana SSE kontekst u zemljama dobre prakse, analiza podataka, sektori,sudjelovanje , uinak, dohodovna rješenja u ekonmskim krizama, razmjena izmeu juga i sjevera. Kljuni aspekt: odreivanje SSE, komunikacija i posredovanje, strateške ekonomske politike, kritiki odnosi sa globalnim jugom.
2
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
Toke interesa: inovativni oblici poljoprivrede, odrivost aktivnosti, ponovna uporaba i recikliranje moe pomoi zajednicama, Inovativne inicijative za socijalno ukljuivanje Umreavanje u akciji: regija i klasteri. Istona Europa SSE kontekst u zemljama dobre prakse, analiza podataka, sektori,sudjelovanje, uinak, dohodovna rješenja u ekonomskim krizama, razmjena juga i sjevera . Kljuni aspekt : Odreivanje SSE, komunikacija i zagovaranje, strateške ekonomske politike. Toke interesa : Inovativne i ekološki prihvatljive proizvodne aktivnosti, ponovna uporaba i recikliranje moe pomoi zajednicama, odrivost aktivnosti, pravedna i solidarna trgovina i socijalna ukljuenosti. Svjetska razina SSE povezanost u zemljama dobre prakse, analiza podataka, sektori,sudjelovanje, uinak, dohodovna rješenja za sprjeavanje ekonomskih kriza, razmjena juga i sjevera. Kljuni aspekt: odreivanje SSE, komunikacija i zagovaranje, vizija i ekonomske strategije. Toke interesa: Politike koje podupiru neovisnost proizvodnje hrane i agro-ekološke ekonomske prakse, smanjivanje, ponovnokorištenje i recikliranje moe pomoi zajednicama u borbi protiv siromaštva, odrivost aktivnosti, samoupravljae i inicijative u vlasništvu zajednice , rodna jednakost, lokalna trišta, ouvanje baštine i kulturnog nasljea, pravedne i solidarne trgovine i meunarodna prava neovisnosti u opskrbi hranom. Zakljuci: Pojavljuju se modeli koji fukcioniraju: inovativni oblici poljoprivreda, energetska odrivost, smanjivanje, ponovno korištenje i recikliranje, samoupravljake zajednice, upravljanje i kvaliteta zapošljavanja, etiko financiranje inovativno socijalno ukljuivanje, umreivanje na djelu, regije i klasteri, rodna ravnopravnost, lokalno trište. Ouvanje baštine i kulture. Izazovi za blisku budunost SSE i zajednika vizija za sve Popis skraenica: CBO = Organizacija utemeljena u zajednici ( Community-based Organization)
CSA = Poljoprivreda koju podupire zajednica (Community-supported Agriculture)
CSO = Organizacija civilnog društva (Civil Society Organization)
CSR = Društvena odgovornost poduzea (Corporate Social Responsibility)
NGO = Nevladina organizacija (Non-governmental Organization)
SDGs = Ciljevi odrivog razvoja (Sustainable Development Goals)
SPG = Grupa solidarne kupovine (Solidarity Purchasing Group)
SME = Malo i srednje poduzetništvo (Small and Medium Enterprise)
SSE = Socijalna i solidarna ekonomija (Social and Solidarity Economy)
3
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
Ovo završno izviješe izradila je FAIRWATCH grupa za koordinaciju i istraivanje: Riccardo Troisi – FairWatch Monica di Sisto – FairWatch Alberto Castagnola – FairWatch UVOD Što je Socijalna i solidarna ekonomija? Prema RIPPESS-u, najznaajnijoj globalnoj mrei SSE, „Socijalna i solidarna ekonomija je pokret koji tei promijeniti cijeli društveni i ekonomski sistem i istie drukiju paradigmu razvoja koje podravaju naela Solidarne ekonomije. SSE je dinamika reciprociteta i solidarnosti koja povezuje individualne interese s kolektivnim.“ Prema rijeima jednog od njezinih osnivaa Luisa Razeto „Glavni princip osnivanja solidarne ekonomije pokazuje da uvoenje kvantitativno i kvalitativno superiornijih razina solidarnosti u ekonomskim aktivnostima, organizacijama i institucijama, obuhvaa poslovne tvrtke, trišta i javne politike, poveava mikro i makro uinkovitost, dodatno doprinosi generiranju svih vrsta socijalnih i kulturnih dobrobiti koje doprinose razvoju sveukupnog društva.“1 „Izraz socijalna i solidarna ekonomija se sve više upotrebljava kad se govori o širokom krugu organizacija koje se razlikuju od konvencionalnih profitnih poduzea, poduzetništva i neformalne ekonomije po dvije kljune znaajke. Prvo, imaju vrlo jasne ekonomske i društvene (a vrlo esto i ekološke) ciljeve. Drugo, ukljuuju razliite oblike suradnje, kooperativnih i solidarnih odnosa. Na primjer, ukljuuju zadruge, udruge od zajednikog interesa, nevladine udruge koje su angairane u prihodovnim aktivnostima, enske grupe za samopomo u zajednici i drugim organizacijama, udrugama radnika neformalnog sektora, društvenog poduzetništva i organizacija pravedne trgovine (Fair trade) i umreavanja.“ 2 Znakovi unapreenja su vidljivi. Kao što je navedeno u ILO izvješu 2011: „SSE se oigledno kree izvan svoje niše, perifernog, projektnog ili statusa na razini zajednice, i postaje sve znaajnija u okvirima makroekonomskih, komercijalnih i socijalno-ekonomskih pokazatelja: u Europi 2 milijuna SSE organizacija predstavljaju 10% svih kompanija; u Indiji preko 30 milijuna ljudi (uglavnom ena) organizirano je u više od 2.2 grupa samopomoi, a najvea korporacija za marketing hrane, zadruna organizacija Amul ima 3.1 milijun lanova-proizvoaa i godišnji prihod od 2.5 bilijuna US$; u Nepalu, 5 milijuna korisnika šumskih dobara, organizirani su u najveu organizaciju u zemlji CBO. Globalno trište slobodne trgovine naraslo je na 4.9 bilijuna eura (6.4 bilijuna $) i ukljuuje oko 1.2 milijuna radnika i poljoprivrednika koji proizvode certificirane proizvode. Društveno obostrana dobrobit omoguuje zdravstvenu i socijalnu zaštitu za 170 milijuna ljudi širom svijeta.“ 3 Koncept solidarnosti osmišljen kao aktivni reciprocitet, daje pozitivne odgovore na zabrinutost EU zbog rastue snage zemalja u nastajanju u scenariju Globalne politike. U priopenju Europske unije 1 http://www.luisrazeto.net/content/what-solidarity-economics 2https://www.google.com/url?q=http://www.unrisd.org/80256B3C005BE6B5/search/B880F260D1BE1FB5C1257B5E002F6F 65?OpenDocument%26cntxt%3D95F2A%26cookielang%3Dfr%23top&sa=D&ust=1485174473257000&usg=AFQjCNGTMfUx 5hlUlAjsqrWLgQBLJm8-ag 3http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---ed_emp/---emp_ent/--- coop/documents/instructionalmaterial/wcms_166301.pdf
4
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
„Pristojan ivot za sve“4 stoji „dok veina svjetskog bruto domaeg proizvoda dolazi iz razvijenih i rastuih gospodarstava, ova potonja sada su postala glavni pokretai globalnog rasta i ve imaju znatan utjecaj na svjetsko gospodarstvo. Trendovi ukazuju da se oekuje daljnji pomak ravnotee; do 2025. globalni gospodarski rast e sepreteno generirati u zemljama u razvoju, a oekuje se da e šest zemalja zajedniki ostvariti više od polovine globalnog rasta.“ Meutim, isti dokument takoer naglašava da „istovremeno, nejednakost raste meu zemljama u veini dijelova svijeta. Veina siromašnih sada ivi u zemljama srednjeg dohotka, unato brzom rastu. Postizanje iskorjenjivanja siromaštva u takvim zemljama ini se da je jedan od glavnih izazova. Meutim, dugoronija projekcija ukazuju da e se do 2050. mjesto siromaštva ponovo koncentrirati u najsiromašnije i najkrhkije zemlje. “Proces solidarne ekonomije eli postii: - kolektivnu samoorganiziranost za odranje ivota (ljudskog i ne-ljudskog); - demokratsku koordinaciju ekonomskih i društvenih poduzea; - samoupravna poduzea; - radniko i kolektivno vlasništvo; - participativne graanske i društvene aktivnosti; - stalno educiranje i uenje za napredak; - društvenu preobrazbu usmjerenu na ljudske potrebe i okoliš.“5 „Proces solidarne ekonomije ima potencijal postati središnje sredstvo za zadovoljavanje potreba društva i prirode kako bili odrivi. Drava i trište mogu potencijalno biti podreeni logici solidarne ekonomije. Ovo je kljuna vizija za aktivizam, izgraivanje pokreta i svih aktivnosti koje prenose proces solidarne ekonomije.“6 SSEDAS istraivanje analizira globalne meusobne ovisnosti s mnogo razliitih gledišta, naglašavajui kako ekstremno siromaštvo i loše upravljanje okolišem, mogu biti posljedica pogrešne ili loše implementacije europske politike, te kako mogu biti posljedica direktnog ili indirektnog ponašanja europskih graana. Još jednom, mogue je europskim graanima pokazati pozitivan model kao što je SSE, koji se moe primijeniti na globalni jug i Europu, a koji omoguuje graanima da poduzmu radnje koje e promijeniti njihovo ponašanje, što e doprinijeti odrivom razvoju i nestanku siromaštva. Poseban naglasak bit e na potrebi da graani s razumijevanjem prihvate globalna dobra i zajednike izazove.
4 http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-143_en.htm 5https://www.google.com/url?q=http://womin.org.za/images/the-alternatives/solidarity-economy-and- thecommons/Rosa%2520Luxemburg%2520Foundation%2520%2520Conference%2520Beyond%2520the%2520Social%2520 Economy%2520%2520Report.pdf&sa=D&ust=1485174473270000&usg=AFQjCNGwlodgD2HxyaXrHaaSncM_ho1b7w 6 https://www.google.com/url?q=http://www.populareducation.co.za/sites/default/files/COPAC%2520G4.pdf&sa=D&ust =1485174473267000&usg=AFQjCNGn4Sj-BGte9S-Gay3lv4P9akXHPQ
5
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
SSEDAS: istraivake aktivnosti i umreavanje Metodologija istraivanja Metodologija istraivanja Specifinog cilja projekta “Socijalna i solidarna ekonomija kao razvojni pristup za odrivost u EYD 2015 i više od toga“ (SSEDAS), podrana od Europske unije, treba ojaati kompetencije Razvojnih mrea i mrea socijalne i solidarne ekonomije na 55 teritorija (46 u Europi i 9 u ostatku svijeta) glede uloge koju SSE moe odigrati u globalnoj borbi protiv siromaštva i promociji odrivog naina ivota. Jedan od alata za dostizanje ovog cilja je istraivaka aktivnost koja e pomoi da se identificiraju i analiziraju znaajne prakse, koje SSE koristi na tim teritorijima, one koje promoviraju inovacije i orijentirane su na izgradnju alternativnog modela razvoja, poštujui one dominantne. Zahvaljujui ovoj aktivnosti bilo je mogue doprinijeti slijedeem: - istaknuti razliita iskustva s posebnom naznakom njihovih specifinosti; - usporediti iskustva SSE-a u Europi i na drugim kontinentima, dopuštajui razmjenu modela, vizija i prakse; - smanjiti razliitosti u planiranju i dizajnu subjekata prisutnih na odgovarajuem teritoriju kao što su NGO, SSE-ovi, kooperative (zadruge), društvena poduzea, zajednice i neformalne mree, a u isto vrijeme kreirati dodatne oblike meusobne povezanosti i mogue suradnje; - njegovati bolje poznavanje izmeu SSE sudionika, kako na sjeveru tako i na jugu svijeta, analizirati njihova iskustva vodoravno (unutar njihovih podruja, u drukijim nainima pristupanja) na nain ukrštavanja (usporeujui dobre prakse na sjeveru i jugu svijeta); - premostiti jaz izmeu razvojne suradnje i SSE da bi se naglasio zajedniki globalni okvir za alternativne ekonomske izbore; - ojaati ovlasti SSE sudionika stvaranjem dinamike reciprociteta i solidarnosti koja povezuje individualne i ope interese. Istraivanje je provedeno u 32 zemlje, 23 drave su lanice EU (46 teritorija) i 9 zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, kako slijedi: Sjeverna i Centralna Europa, 4 teritorija u V.Britaniji : sjeveroistok, sjeverozapad, jugoistok i šire podruje Londona; 4 u Njemakoj : Sjeverna Rajna-Westfalia, Bavarska, Berlin i Hamburg 2 u Austriji: Istok i zapad; 2 u Poljskoj: jugozapadni dio centralne Poljske i juni dio zemlje; 1 teritorij u Latviji; 1 teritorij u Irskoj, 1 u Finskoj, 1 u Belgiji; 1 u Estoniji. Mediteranska Europa: 4 teritorija u Italiji i to Toskana, Marche, Puglia i Emilia Romagna; 4 teritorija u Francuskoj: Midi-Pyrenees, Auitaine, Languedoc Rousillion i Pariz; 3 teritorija u Španjolskoj: Valencia, Aragon, Andalucia; 2 teritorija u Portugalu : podruje Lisabona i Alentejo; 2 teritorija u Grkoj : Atena i Tesaloniki; 1 teritorij na Cipru, 1 na Malti; Istona Europa: 2 terorija u Maarskoj: upanije Baranjska i Pest; 2 teritorija u Bugarskoj: centralni sjeverni dio i jugozapadni dio, 2 teritorija u Republici eskoj: Prag i Centralna Bohemia; 2 teritorija u Rumunjskoj: juni Muntenian i Bukurest-Illovo; 1 teritorij u Slovakoj: 1 teritorij u Hrvatskoj; 1 u Sloveniji. Svjetska podruja: Juna Amerika: Brazil, Bolivija, Urugvaj; Afrika: Tunis, Palestina Mauritius, Mozambik; Azija: India, Malezija
6
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
Neke injenice i podatci Istraivanje koje provodi SSEDAS je sigurno meu najrelevantnijim istraivanjima koja su ikad provedena na temu Socijalne i solidarne ekonomije. Evo podataka: • Partneri u kontaktu i surauju: COSPE i Fairwatch (Italija), Südwind (Austria), INKOTA (Njemaka), DEŠA-Dubrovnik (Hrvatska), KOPIN (Malta), CERAI (Španjolska), Foundation of the Fair Trade Coalition (Poljska), Ekumenicka Akademie Praha Europe (eška Republika), Fair Trade Hellas (Grka), NGO Mondo (Estonia), Balkan Institute for Labour e Social Policy (Bugarska), CARDET (Cipar), Pro Ethical Trade Finland (Finska), Ressources Humaines Sans Frontières (Francuska), The Co-operative College e Think Global (Velika Britanija), Cromo Foundation e Foundation for Development of Democratic Rights –DemNet (Hungary), Instituto Marquês de Valle Flôr (Portugal), TERRA Mileniul III Foundation (Rumunjska), Slovak Centre for Communication e Development (Slovacka), Peace Institute - Institute for Contemporary Social e Political Studies (Slovenija), Action pour le Développement ASBL- SOS FAIM (Belgija), Green Liberty (Latvia), Waterford One World Centre (Irska); • 80 istraivaa ukljuenih od strane partnera; • oznaeno više od 1100 praksi; • odrano više 550 intervjua, ukljuene NGO mree, podruja i SSE realnosti, institucije, lokalne vlasti, lanovi parlamenta, Organizacije utemeljene u zajednici (CBO) i volonteri ; • više od 100 predstavnika lokalne vlasti ukljueno; • napravljeno 55 video snimaka znaajne prakse sa teritorija. Istraivanje je ostvarilo iscrpne analize zahvaljujui zajednikoj metodologiji razvijenoj u 4 faze:
1. Oznaavanjem najmanje 20 dionika za svaki teritorij; 2. Identifikacija 5 kljunih dionika iz razliitih sektora (aktivisti, volonteri, nevladini operativci,
potrošai, lokalne ili nacionalne vlasti, univerziteti i sl.) s kojima se rade intervjui za kontekst analize, inpute i korisne indikacije za odabir dobre prakse na teritoriju;
3. Nakon izbora dobre prakse, provodi se 5 dodatnih intervjua sa sudionicima koji su ukljueni u praksu (lanovi, suradnici ili dionici) da bi se produbio doprinos odabranog iskustva u kontekstu istraivanja;
4. Draft konanog izvješa s dubokom analizom dobre prakse, ili bolje reeno, znaajna iskustva su najbolji doprinos projektnim ciljevima.
Predstavljanje istraivanja Pronalaenje zajednike definicije Prvi aspekt od izvanredne vanosti jest definicija prihvaena od istraivaa koji rade na 55 teritorija na kojima se provodi istraivanje. Lokalne situacije, vezane za podatke i informacije, oboje sadrane u brojnim identificiranim i odabranim dobrim praksama, sugeriraju definicije koje ne podudaraju uvijek s istim praksama. Pojam solidarne ekonomije, uvršten u slubene europske dokumente, u najveem broju sluajeva podrazumijeva socijalnu ili zadrunu (kooperativnu) ekonomiju. Nije prijavljen nedostatak iskustava na ovom podruju, meutim, unutar institucija i zakonodavstva i regulative sektora, prevladava šira vizija, koja naglašava socijalne vrijednosti koje ukljuuju solidarnost. Dapae, na nekoliko teritorija,
7
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
gdje je zakonski-institucionalni sadraj jasno definiran, radije je odabrana šira definicija koja pokriva sva iskustva u nastajanju, nego vrsto pridravanje uz specifinu definiciju, koja ne bi bila ispravno prihvaena na lokalnoj razini. Kvaliteta iskustava, skoro uvijek vrlo visoka, moe dati potrebne informacije iz pozadine kako bi se moglo prvo usporediti izmeu iskustava, a zatim izmeu teritorija. Moe se pretpostaviti da je u ovom istraivanju, najšire prihvaena definicija “socijalna ekonomija“, najbolje opisana kroz praksu analiziranu u zemljama sjeverne i june Europe, koje u nekim sluajevima, nesumnjivo mogu kazati da imaju dui period zakonske regulative, kao na primjer u sluaju Velike Britanije. Koncept SSE s osnaenim socijalnim fokusom i širom autonomijom od zadanih modela, pojavljuje se puno jasnije u nekim zemljama na Mediteranu, naroito u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. U ostalim dijelovima svijeta, koji ukljuuju tri junoamerike drave (gdje se povijesno u ranim 70-im pojavljuje širenje iskustava ekonomije koja vodi principima solidarnosti), primjeuje se da, u novije vrijeme, dok se europska paradigma formalizira u pokušaju da stvori organizacijske oblike SSE (zadruge, zajedništva, udruge), juna Amerika više se fokusira na vee ukljuivanje razliitih ekonomskih imbenika. Solidarna ekonomija, u ovoj perspektivi, je alternativni oblik ekonomije, u teoriji i praksi snano povezan sa socijalnim i ekonomskim promjenama. Stvarnosti, analizirane u prvoj fazi istraivanja i one koje su odabrane kao dobre prakse, uklapaju se u jedan od tri glavna sektora ukljuena u RIPPES-ovu definiciju SSE. Poblie, ovo su tri razliita pristupa koji dijele nekoliko svojstava i imaju socijalnu ulogu ija je vanost dugo podcijenjena, pogotovo u odnosu na otvaranje novih radnih mjesta u povijesnom razdoblju, u kojem vladajui sistemi pokazuju slabost u multipliciranju dugoronog zapošljavanja. A.Socijalna ekonomija Socijalna ekonomija se openito smatra kao “trei sektor“ ekonomije, koji upotpunjuje “prvi sektor“ (privatni, profitno orijentirani) i “drugi sektor“ (javni/planski). Trei sektor obuhvaa zadruge, mree, udruge i zaklade (CMAF). Ove cjeline kolektivno su organizirane i orijentirane oko socijalnih ciljeva koji su iznad profita ili vraanja profita dioniarima. Primarna briga CMAF-a, kao zajednica ljudi, nije uveanje profita, nego postizanje društvenih (socijalnih) ciljeva (što ne iskljuuje ostvarivanje profita koji je potreban za reinvestiranje). Postoje mišljenja da je socijalna ekonomija trea noga kapitalizma, zajedno s javnim i privatnim sektorom. Stoga, pobornici socijalne ekonomije zahtijevaju da ona dobije zakonski legitimitet kao javni i privatni sektor, s odgovarajuom razinom potpore u javnim resursima i politici. Drugi, puno radikalniji stav je da je socijalna ekonomija odluan korak prema fundamentalnoj transformaciji ekonomskog sistema. B. Solidarna ekonomija Solidarna ekonomija eli promijeniti cijeli društveni i ekonomski sistem i pokazuje razliite obrasce razvoja koji podravaju principe socijalne ekonomije. Ona tei transformaciji neoliberalnog kapitalistikog sustava, kojemu su prioriteti uveliavanje profita i bezuvjetni rast, u sustav koji e u prvi plan staviti ljude i planet. Kao alternativni ekonomski sustav, solidarna ekonomija ukljuuje sva tri sektora: privatni, javni i trei sektor. Solidarna ekonomija eli preorijentirati i upregnuti dravu, politiku, trgovinu, proizvodnju, distribuciju, potrošnju, investicije, novac i financije te strukturu vlasništva kako bi sluili dobrobiti ljudi i okoliša. Ono što razlikuje pokret solidarne ekonomije od svih drugih revolucionarnih pokreta u prošlosti je taj da je ona pluralistika u svom pristupu koji izbjegava tvrde stavove da postoji samo jedan ispravan put. Solidarna ekonomija vrednuje se i gradi na temelju stvarnih praksi od kojih su mnoge vrlo stare. Umjesto da gradi utopiju iz niega ili pak iz teorije, solidarna ekonomija prepoznaje postojanje konkretne utopije u ovom trenutku, utopije u
8
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
akciji. Ona je ukorijenjena u participativnoj demokraciji i promovira novu viziju ekonomije, koja stavlja ljude u centar sustava i radije vrednuje povezanost nego robu. Dakle, solidarna ekonomija ima izrazito sistematski, transformativni, postkapitalistiki pristup. S druge strane, socijalna ekonomija referira se na sektor ekonomije koji moe, a i ne mora biti dijelom transformativne, postkapitalistike preobrazbe, ovisno o tome s kim razgovarate. C. Socijalno poduzee Usporedba definicije socijalnog poduzea koju koriste udruge socijalnih poduzea u Velikoj Britaniji, SAD-u i Kanadi, pokazuje da imaju sljedea zajednika obiljeja: 1. poduzee slui socijalnoj svrsi, poput borbe protiv siromaštva ili socijalne iskljuenosti; 2. prvenstveno generira prihod temeljen na prodaji roba i usluga, radije nego da koristi potporu fondova; 3. profit se reinvestira socijalnom misijom, a ne uveavanjem vrijednosti za akcionare. Ono gdje se definicije razlikuju su oblici vlasništva i kontrole. Oblik akcionara vee kontrolu s vlasništvom, bilo da se radi o jednom ili grupi ulagaa koji su kupili dionice poduzea. U ovom sluaju, kontrola je usaglašena s novcem- kapitalom uloenim u poduzee. Oblik dioniarstva povezan je s kontrolom u nekim zadrugama, u kojima imaju interesni ulog ili dionice – ne samo novane – u poduzeu. To ukljuuje radnike, zajednicu, korisnike ili neprofitne organizacije. Udruge u Velikoj Britaniji i SAD-u ukljuuju i akcionare i dionike, doim europske i kanadske udruge iskljuivo definiraju oblik dionika. 7 Najprisutniji gospodarski sektori Svako od 55 odabranih podruja bavi se razliitim sektorom ili tematikom unutar kompetencije SSE. Najvaniji su: poljoprivredni i organski lanac, pravedna trgovina (fair trade), kritina potrošnja, etino financiranje, odgovorni turizam, ponovna uporaba i recikliranje, obnovljivi izvori energije, ekološki- prihvatljivi zanati, lokalni sustav socijalne skrbi, nenovana (robna) razmjena, alternativne komunikacijske usluge, besplatan softver. Postoje proizvodni sektori (robe i usluga), kulturnih aktivnosti i voenja raznih kampanja. Ova kategorizacija je oito sintetska i ograniena, budui da postoje prakse koje ukljuuju aktivnosti na nekoliko ovih podruja, a postoje sistemske/podrune prakse ili multisektorske mree koje ne odgovaraju ovoj klasifikaciji, jer rade na procesu integracije i reorganizacije, fokusirajui se na ono što je proizvedeno, a ne na same procese.
7 http://www.ripess.org/wp-content/uploads/2015/05/RIPESS_Global-Vision_EN.pdf
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
Ekonomski i socijalni sektor gdje su dobre prakse najprisutnije, variraju meu razliitim zemljama koje su analizirane, ponekad zbog povijesnih ili kulturnih razlika. Sljedee navode treba shvatiti kao komplet sveobuhvatnih sektora u kojem prakse rade, dok su poglavlja o praksama ostavljena drugim istraivakim grupama za daljnju analitiku ili edukaciju. Glavnina analiziranih cjelina djeluje na podruju poljoprivrede i proizvodnje hrane (34 od 35) i ukljuuje vrlo nisku skalu djelovanja u procesuiranju hrane, poput pei za kruh ili uivanju u hrani, s mehanizmima distribucije proizvoda koji slijede socijalne potrebe, a ne potrebe trišta. Uvaavajui usvojene metode proizvodnje, osjea se jaka prisutnost organskog uzgoja. Umjesto toga, sljedee etiri cjeline karakteririzira posveenost odranju okoliša. To su: poštena trgovina, kritina potrošnja, odrivi nain ivota i obnovljivi izvori, recikliranje i redistribucija (obuhvaa 11 do 16 posjeda). Kao što je vidljivo iz nie navedenog, bilo bi jako teško usporediti razliite sektore po tradicionalnim parametrima (godišnji prihod, prozvedene koliine, ili godišnja distribucija), budui da je logika socijalne solidarnosti sklonija odreivanju aktivnosti unutar svakog iskustva. Meu drugim sektorima postoji dobar postotak prakse poštene trgovine, nekoliko iskustava koja se bave sa kritinm potrošnjom i promoviraju odrivi nain ivota, a takoer ima razliitih praksi koje se bave ponovnom uporabom i reciklaom.
10
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
Principi sudjelovanja: Kljuni element za testiranje uinkovitosti i specifinosti SSE je usporedba veliine sudjelovanja u 55 analiziranih praksi. Kalkulacija nije laka, ali su konani brojevi jako impresivni. Ukupno je registirano više od 13000 ljudi ukljuenih na razliite naine, dok je više od 1500 ljudi, direktno ili indirektno, zaposleno u odabranim cjelinama. Meutim, ova metoda kalkulacije, na neki nain, prikriva puno kompleksniju stvarnost u odnosu na kvantitative dimenzije. Zapravo, bilo bi pravilno povezati teinu svake stvarne situacije u odnosu na broj stanovnika teritorija ili drave u kojoj se dobra praksa ostvaruje, budui da stupanj uinka na vanjski okoliš moe biti razliit, ovisno da li se proces odvija u perifernim, marginalnim ili urbanim podrujima. Dapae, elementi poput sposobnosti stvaranja novih radnih mjesta moe biti jako vana ako inicijativa dolazi iz podruja velike nezaposlenosti ili se razvila u podruju slabe socijalne ivotnosti. U svakom sluaju, mnoge inicijative karakterizira sposobnost širenja ili multiplikacije u odnosu na najdublje potrebe socijalne solidarnosti. Konno, potrebno je naglasiti prisustvo nekih iskustava, poput organizacije Mozambique National Peasant Union koja okuplja više od 2500 zadruga ili farmerskih asocijacija, a broji više od 100 000 farmera, kao i organizacije Shared Interest koja ima više od 9000 pridruenih lanova. Podjednako se uzima u obzir procjen fondova dobivenih ili iskorištenih u aktivnostima. Jednostavni iznos dostupan za svih 55 teritorija procjenjuje se na 90 milijuna eura, ali je vrlo vano napraviti distinkicju izmeu inicijative kao što je Shared Interest koja ima prihod od 42,5 milijuna eura, Manchester Home Care koja prijavljuje bruto prihod od 14,2 milijuna eura, i drugih entiteta koji ostvare nekoliko milijuna godišnje. Zapravo, znaajna brojka koju treba uzeti u obzir je prosjean prihod svih iskustava koji iznosi oko 300 000 eura. Proizvodne funkcije i zakonski oblici organizacija Kad se analiziraju tradicionalne ekonomske funkcije koje primjenjuju odabrane prakse, vidljivo je da su prevagnule funkcije koje se odnose na trgovinu i usluge (42%), slijede proizvodnja i procesuiranje (29%), potrošnja (17%) i distribucija (12%).
11
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
U odnosu na zakonsku regulativu ovih organizacija, zanimljivo je primijetiti da se glavnina praksi uklapa u jednu od 4 glavne kategorije: zadruge (15), asocijacije, nevladine udruge ili fondacije (13), dok u manjem obimu postoje socijalna poduzea (9) i privatna poduzea (5). Dodatno, postoje klusteri ili formalne mree (10 u razlitim oblicima), te dva iskustva s nedefiniranim zakonskim oblikom (neformalne grupe).
Uinak na okruenje Openito govorei, vrlo je jasno da su prakse koje je analizirao SSE, orijentirane prema dosezanju javnih ciljeva, promoviranju veza meu razliitim entitetima, odravanju svrsishodne uporabe resursa, zaštiti i uvaavanju okoliša. Ovdje postoji znatna homogenost izmeu principa koji openito inspiriraju mnoga iskustva, pa ak iako esto upotrebljavaju razliite rijei kako bi se opisali ili definirali, istiui jedan aspekt umjesto drugog. Naješi zajedniki izrazi u upotrebi su: suradnja, reciprocitet, odgovornost, pripomaganje, odrivost i energetska kompatibilnost s okolišem. Još odreenije, moemo primijetiti da u svim analiziranim praksama velika vanost pridaje se socijalnoj dimenziji i okolišu. Vrlo je vrijedna injenica koja se odnosi na samoupravljanje i sudjelovanje, kao i sposobnost umreavanja i kreiranja odnosa s drugim posjedima na teritoriju i dalje, što smo registrirali kao vrlo pozitivno u nekoliko analiziranih praksi. Najslabije izvedbe su primjeene u komunikacijskim kapacitetima i propagiranju ovih entiteta.
12
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
Moemo primijetiti da u mnogim situacijama, analizirana iskustva smatraju da stalno mijenjaju realnost koja im postavlja ciljeve, otvara nove putove i ne zanemaruje nikakav napor u postizanju prepoznate svrhe njihovog rada. Vrlo esto je vano procijeniti postignute rezultate u procesu transformacije i postojeeg potencijala, nego opisivati situaciju u vrijeme provoenja istraivanja. Gore navedene indikacije prikazane su u sljedeem grafu, koji pokazuje uinak nekih vrijednosti unutar prakse.
SSE pozitivan imbenik u ekonomskoj krizi Tijekom procesa istraivanja, esto smo spominjali da su mnoga utvrena iskustva bitni akteri u bavljenju socijalnom ugrozom koju stvara globalna ekonomska kriza. Naravno da je obim njihovih inicijativa esto limitiran, što u ovom trenutku ne dozvoljava da budu smatrani odluujuim faktorom u traenju solucije ili izlaza iz krize. SSE se jasno pojavljuje kao nositelj vrijednosti i metoda, znaajno suprotnih, posebno u zapadnim zemljama, kao i u onim koje zavise o njima zbog izvoza, od strategija inspiriranih oskudicom, koje prvenstveno rezultiraju koenjem aktivnosti za stvaranje novih radnih mjesta. Stoga, svojom
13
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
veliinom, SSE igra izuzetno veliku ulogu i nudi smjer u bavljenju globalnom ekonomijom, finacijskim krizama i krizama zaštite okoliša. U mnogim zemljama, bez obzira na ekonomske strategije usvojene od vlade, SSE je otvorila vrlo vaan društveni prostor, odnosno sposobnost da promovira, ohrabruje i podupire inicijative i aktivnosti, nadahnute principima socijalne ekonomije i solidarnosti, koja u kraim razdobljima moe biti olakšavajua uloga i potpora za stanovništvo koje trpi negativne posljedice krize. Analizirana iskustva, sva, imaju potencijal iji su uinci ve proizvedeni u proteklim godinama, a neki primjeri su korisni i podupiru gornje navode. Prakse CSA u Austriji, Finskoj, Irskoj i Njemakoj su posebno zanimljive kao nadolazee sheme orijentirane prema suverenosti hrane, voljne pokazati da je mogue poboljšati prihod i kvalitetu ivota za razliite ljude, malim poduhvatima na lokalnoj razini. Ovo je glavni razlog zašto su ovo vani instrumenti u sprjeavanju negativnih uinaka u postojeoj sistemskoj krizi. Na podruju Mediterana, razvijaju se razliiti oblici Socijalne i solidarne ekonomije, kao što su solidarne grupe potrošaa, proizvodnja obnovljivih izvora energije, zadruge, pravedna trgovina, iako je njihov rast nešto sporiji nego ranije. One nisu izuzetak u ekonomskoj krizi i mogu biti savladane njome (pogotovo ako oponašaju konkurentan model), ali su ipak puni energije. Najvanije što su nauili je da, umreavanjem i suradnjom na holistiki nain, kriza moe postati stvarna mogunost za ukljuivanje što više ljudi i njihovo angairanje u stvaranju razliite ekonomije, koja odgovara na potrebe individualaca i zajednice, a ne gramzivosti profitera i iskljuivim privatnim interesima. Na primjer, u Grkoj je zapaena organizacija „Solidarnost za sve“ jer nudi suradnju i praktinu pomo za sve vrste inicijative, od socijalnih klinika i ljekarni do pukih kuhinja i distribucije hrane. Solidarnost za sve je „dijete“ krize. Utemeljena je kako bi se posvetila potrebama meusobne povezanosti, komunikacije, olakšavanju i koordinaciji svih razliitih struktura, pokreta i inicijativa koje su se pojavile zbog krize i njezinog uinka na stanovnike ove zemlje. U poduzeima Socijalne i solidarne ekonomije broj zaposlenih u posljednih 10 godina, porastao je sa 11 milijuna (2002/2003), na 15 milijuna, što je ukupno 6,5% radnog stanovništva Europske unije. Ovaj broj ne ukljuuje sve informalne i mješovite oblike SSE prakse i inicijativa (od samo-proizvodnje do trampe (razmjene dobara), socijalne valute, vremenskih banaka, itd. CSA grupe, „Solidarni potrošai“ i proizvodne grupe biljee veliki porast na više naina: od svega nekoliko stotina krajem 1990-tih samo u dvije zemlje, sada ih ima na desetke tisua u 2015. SSE moe pomoi u rješavanju novog problema koji se pojavio, a to je sve vei broj migranata koji migriraju ili prolaze kroz europske zemlje, a nailaze na slabu pomo ili potporu. SSE praksa promovirana u Sloveniji pod nazivom „Skhuna“ ili „Slovenska svjetska kuhinja“, je inovativni projekt socijalnog poduzea koje ukljuuje migrante, ali i izbjeglice. Ideja je utemeljena na povezanosti ljudi oko osnovnih potreba: hrane i ishrane. Kad je u pitanju problem migranata i izbjeglica, vrlo vanu ulogu ima fondacija „Bugarska Banka“ hrane. Uz svoj klasini pristup osiguravanja skrbi i hrane za migrante, ona ostvaruje povezanost izmeu industrije hrane i organizacija koje pruaju pomo u hrani, unutar i izvan skloništa za izbjeglice. U 2014.godini, više od 3.480 izbjeglica dobilo je adekvatnu pomo, ukljuujui preko 150 obitelji smještenih izvan skloništa. Na ovim primjerima vidimo da je konkretan doprinos humanijoj migraciji definitivno skroman, ali nain na koji je to napravljeno, zacijelo mogu primijeniti mnoge dravne internvencije u svim zemljama koje primaju migrante i izbjeglice.
Globalni Sjever i globalni jug u suoavanju sa globalizacijom Najbolja iskustva SSE naješe dolaze iz zemalja globalnog juga, iako sva podruja ne biljee veliki broj meunarodnih oblika suradnje. U sjeverno-centralnom podruju, 8 stvarnosti pokazuje veliki interes za meunarodnom suradnjom, dok u ostalim zemljopisnim podrujima pozornost posveena razmjeni sa globalnim jugom nije toliko prisutna. (3 prakse na podruju Mediterana, 3 na svjetskoj razini, a ak i manje u Istonoj Europi). Mnogi projekti u tijeku povezani su s aktivnostima „Pravedne trgovine te esto i sa inicijativama „globalne edukacije“ i etine potrošnje. Prema definiciji Svjetske
14
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
organizacije za ppravednu trgovinu: „Fair trade je trgovako partnerstvo temeljeno na dijalogu, transparentnosti i poštovanju koje trai veu jednakost u meunarodnoj trgovini. Ona doprinosi odrivom razvoju nudei bolje trgovake uvjete i osiguravajui prava marginaliziranih proizvoaa i radnika, posebno na jugu. (...) Organizacije pravedne trgovine (poduprte potrošaima) aktivno su ukljuene u potporu proizvoaima, podizanju svijesti i kampanjama za promjene u pravilima i praksi konvencionalne(ustaljene) meunarodne trgovine.“ 8 U prilog Pravednoj trgovini valja spomenuti inicijative koje se uklapaju u stvarnost meunarodne suradnje za razvoj. Neki projekti, koje je implementirala organizacija SSE, stvarno funkcioniraju u Belgiji, Austriji, Engleskoj i Njemakoj, te sjevernoj-centralnoj Europi; u Španjolskoj i Francuskoj na podruju Mediterana; u eškoj i Slovakoj u istonoj Europi, te konano u Mozambiku i Boliviji u ostatku svijeta.
Strukturne slabosti Temeljem daljnih analiza provedenih na utvrenim dobrim iskustvima, zajednike slabosti su se postepeno pojavile na nekoliko teritorija. Takve „strukturne slabosti“ su usporile ili sprijeile nastajanje i difuziju prakse. Ovaj dio istraivanja je posebno vaan, ne samo za ispravnost i potpunost cijelog projekta, nego zbog pametne vizije koja proistie iz kritinog rada na istraivanju i koja moe doprinijeti poticanju i profiliranju SSE inicijativa. U izlaganjima istraivaa, esto je naglašeno da se inicijative bore za provoenje aktivnosti na polju komunikacije i propagiranja, štoviše, vrlo zanimljiva iskustva poklanjaju malo pozornosti redovnom i sustavnom komuniciranju, pa ak i na nacionalnoj razini se susreu s teškoama u postizanju zadovoljavajuih rezultata u jaanju i profiliranju SSE prakse. Stupanj uinkovitosti inicijativa na ovom polju, zahtijeva daljnje napore da bi se postigli adekvatniji rezultati u kratkom vremenu. U sluaju sjevernog podruja, javnost je nedovoljno obaviještena o mogunostima koje prua socijalna ekonomija, uglavnom zbog nezainteresiranosti javnih medija i slabih uinaka provedenih kampanja. Nova socijalna poduzea bore se za opstanak na trištu, a informativne i obrazovne aktivnosti nemaju dovoljnu potporu u javnoj administraciji. Kao što smo ranije naveli u kvalitativnim brojevima o uinku ovih iskustava u razliitim kontekstima, ovaj dio aktivnosti koji bi trebao biti proveden u potpori praktinim aktivnostima, oigledno je jako ogranien i sukladno tome još uvijek nema potrebnu ulogu u promociji i multipliciranju ak ni najboljih iskustava. Komunikacija i propagiranje koje bi provodile neke od odabranih dobrih praksi, trebale bi jako osnaiti i doprinijeti dovoljnom rastu solidarne ekonomije koji bi promijenio nacionalni ekonomskog rezultat. Ovdje su kritini : interakcija meu lokalnim vlastima, univerzitetima i javnim ustanovama za SME, i specifine realnosti SSE. Kad govorimo o podruju Meditereana, u tijeku su mnoge inicijative u komunikaciji i propagiranju, koje provode neke od najaktivnijih organizacija, tako da je zabiljeeno poboljšanje u javnim reagiranjima, poput prisutnosti nekih od ovih dobrih praksi u novinama i ostalim društvenim medijima. Meutim, postoji potreba za ukljuivanjem veeg broja ljudi i to vrlo brzo, budui da ovo podruje pokazuje iste poteškoe na podruju komunikacije i propragande, kao i druga podruja u ovom istraivanju. Na dva druga podruja situacija je još gora. Druga stvar koja se esto spominje je kritino vezana za strategije ekonomske politike koje se tiu SSE, budui da u fazi ekspanzije, sve aktivnosti koje se provode na ovim poljima, zasluuju neku podršku javne vlasti, ili ak da ih se smatra korisnicima mjera ekonomske politike, uzimajui u obzir njihovu društvenu vanost. S druge strane, ne smijemo podcijeniti odreene rizike: vlade su esto naklonjene povjeravanju nekih dunosti organizacijama koje se bave društvenim temama, umjesto da se njima bave javne strukture; ponekad su financiranje ili poticaji ogranieni ili podloni jakoj birokratskoj kontroli; vrlo esto javna tijela pokušavaju dobiti politike bodove od aktivnosti koje imaju potpuno razliitu logiku.
8 https://wfto.com/fair-trade/definition-fair-trade
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
S poštovanjem prema podruju Sjeverne Europe, neke bi evaluacije trebalo napraviti prema mjerama nacionalne i regionalne ekonomske politike. Na razini individualnih teritorija u kojima su dobre prakse apsolutno bitne, javni entiteti su svjesni da je njihova dunost stvoriti okruenje koje e omoguiti roenje i mulitplikaciju Socijalne i solidarne ekonomije. Prema tome, vano je razviti zajedniku stratešku viziju teritorija s visokom koncentracijom SSE inicijativa, bilo u formi distrikta ili specijalnih podruja ili sektora, s visoko specijaliziranim proizvodnjama. Zaista, na nekim teritorijima, vanost ovih mogunosti i javnih smjernica je prepoznata, ali postoje brojni primjeri dobre prakse koji ve djeluju u javnim slubama, no organiene su kad je u pitanju logika hitnosti, ciljane potpore i suradnje sa stvarnošu SSE i to je ono što nedostaje. U nekim podrujima istraivanje naglašava iskustva istinske suradnje, koja bi se trebala replicirati u svim zemljama, jer su ona ve pokazala vrste dokaze uinkovitosti. Openito govorei, u Istonoj Europi se ne moemo referirati na javnu politiku, razraenu u skladu s potrebama razliith sektora socijalne i solidarne ekonomije (SSE). U nekim zemljama nedavno su poduzete specifine mjere koje reguliraju i podravaju SSE sektore i potrebne aktivnosti. Prva naznaka za blisku budunost je, da bi bilo vrlo korisno da Vlade i lokalne vlasti izrade i podijele javna pravila, koja e omoguiti stimuliranje stvaranja novih SSE poslova, a u isto vrijeme ohrabriti i poduprijeti postojee aktivnosti, koje su vrlo esto originalne i zanimljive i mogu se odmah primijeniti u drugim podrujima i zemljama. Nekoliko analiziranih iskustava, daje vrijedne solucije za socijalna pitanja kojima se treba pozabaviti, i pokazuju najbolja rješenja za rješavanje razliitih problema na teritorijima. Mogua sugestija koja proizlazi iz istraivanja se odnosi na elaboriranje zakonskog okvira za SSE, koji e uzeti u obzir postojee i potencijalne aktivnosti, poklanjajui veliku pozornost u postojeim iskustvima u drugim europskim zemljama sa slinom kulturnom tradicijom. Vrijednosne mjere mogu se ticati stvaranju novih poslova za ljude koji su u nepovoljnom poloaju u aktivnostima koje se odnose na odrivost okoliša i migracije. Ove mjere stavile bi europske zemlje u direktan kontakt sa zemljama koje još uvijek nastoje pronai svoju vlastitu strategiju odrivog razvoja. Kroz ovaj zakonski okvir, mogla bi se ponuditi direktna potpora ve u ranom stadiju umreavanja i lanana kreacija njihovog povezivanja sa SSE poduzeima s postojeom dobrom praksom što e ohrabriti njihovu multiplikaciju i horizontalu integraciju. Konano, jasno je da e ova zakonska regulativa biti usvojena samo ako SSE entiteti izvrše odgovarajui pritisak u nekim sektorima, koji su ve danas potrebni i hitni za cijeli planet, jer se radi o iskustvima koja poklanjaju pozornost problemima okoliša i socijalne ukljuenosti. Posljednje, ali ne i manje vano, na podruju Mediterana pojavile su se neke kritine situacije u odnosima sjever-jug. Moemo primijetiti da, uprkos injenici da je meunarodna suradnja razvijena i zajednika u mnogim zemljama, na ovom podruju je slabo iskustvo stvarnog partnerstva i dijeljenja izmeu sjevera i juga. Mnoga SSE iskustva su nastala na jugu i mogla bi biti primjenjena i proširena u mnogim dijelovima sjevernog i junog dijela svijeta. Naalost nedostaje svijest o transformacijskom potencijalu o mogunosti njihovog dijeljenja i multiplikacije u skladu sa stvarnim potrebama partnera. Ove prakse takoer podupiru razliite lokalne organizacije i projekte, promovirajui stvaranje novih poslova, poduzetnikog duha i obnove lokalnih aktivnosti poput agroturizma i lokalnih zanata. Najvanije društvene popratne pojave su stvaranje poslova ili oporavljanje postojeih te investiranje u ruralna podruja, što na primjer, suzbija odlazak mladih ljudi. Jedan od najznaajnijih zabiljeenih uinaka dobre prakse je poboljšanje korištenja lokalnih resursa i oporavak tradicionalnih ekonomskih aktivnosti ukorijenjenih na teritorijima, poput poljoprivrede i ribarstva. Udruga djeluje kao potpora procesu, promovirajui koncept lokalnog identiteta kako bi stimulirala odnose izmeu proizvoaa i potrošaa, ali i meu samim proizvoaima. Ovo dovodi do okruenja koje je vrlo slino ekonomiji dijeljenja: proizvoai razmjenjuju materijale, rade u malim grupama kako bi osigurali poštene cijene i zajedniki promoviraju svoje proizvode. Oivljavanje poljoprivrede u
16
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
peri-urbanom teritoriju bilo je jako vano, budui da je imalo trenutni uinak na razinu zapošljavanja, generiranje dohotka i prevenciju nezaposlenosti. Izmeu ostalog, potrošai dobivaju novu obavezu u svojoj zajednici i postaju svjesni uinka svojih aktivnosti. Izazovi i rekapitulacija Informacije sakupljene o 55 dobrih praksi, jasno pokazuju da je 41 od njih samostalna, a samo su neke umreene, ili imaju neki drugi oblik povezanosti (konzorciji, federacije i sl.) Oigledno je da su samodostatnost i fokus na misiju, nesumnjivo dobri imbenici za sva iskustva, meutim, sudjelovanje u federalnim entitetima ili mreama je imbenik koji moe biti vrlo koristan za difuziju na teritorijima i izmjenu iskustava, kao i za razvoj operativne suradnje. Dodatno tome, vee koordinacijske grupe zastupaju innterese i zahtjeve svih sektora socijalne ili solidarne ekonomije u javnosti i pred vladama. Ovi oblici zastupanja mogu biti pogodni i pred europskim ili meunarodnim organizacijama. Bit e zanimljivo u budunosti (nakon završenog projekta), procijeniti hoe li ekspertiza proizašla iz ovog istraivanja, imati rezultate na ovoj razini. Kako generirati alternativne teritorijalne ekonomske modele? Kako izgraditi lokalni razvoj orijentiran na SSE? U kontekstu istraivanja su se pojavila neka iskustva manje više intenzivne suradnje izmeu organizacija koje su sudjelovale u istaivanju. Moemo spomenuti zajednike treninge, uzajamne pozive za sudjelovanje u inicijativama u nekim zemljama, primjere sudjelovanja u drugim projektima, a razvili su se i neki drugi oblici suradnje i zajednikih aktivnosti. Druga potencijalna razina suradnje na specifinim teritorijima sa ciljevima koji ne mogu biti odreeni unaprijed, bavi se mogunošu dizajniranja i implemetacije integriranog sistema ekonomske suradnje i meusobnog odnosa grupa koje imaju isti cilj. Gledajui izbliza kontekst teritorija ukljuenih u istraivanje, nekoliko istraivaa je esto isticalo mogunost organiziranja proizvodnog lanca izmeu gradova i njihovog zalea ili poveana podruja prodaje za poštene i organske proizvode, na nain da se poveu proizvoai s grupama potrošaa koji ele formirati grupe za nabavu. Posebno na teritorijima koji predstavljaju mnogo alternativnih iskustava i dobrom praksom širokih razmjera i puno iskustva, postojao je traak mogunosti za napraviti sveobuhvatne teritorijalne ekonomske sheme, koje bi djelovale prema stvarnim alternativnim odelima, makar i u eksperimentalnom smislu, ali sa nizom organizacija koje imaju reciprocitetno znanje i specifine zajednike ciljeve (solidarni ekonomski distrikti, lokalni planovi poljoprivrednog razvoja i sl.) Ovi planovi su iznad djelokruga tekueg istraivanja, ali se u njemu mogu nai poetne toke za puno kompleksnije i zahtjevnije procese, kao i mogunost pokretanja puno dubljih transformacija od velikog interesa za lokalne zajednice i kao primjeri koje treba proširiti i na druge dijelove svijeta.
17
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
Glavne toke istraivanja Sjeverna i Centralna Europa SSE kontekst u zemljama dobre prakse Na cjelokupnom podruju Sjeverne i Centralne Europe, sektor solidarne ekonomije nije još dobro definiran u svojoj jezgri i sadraju. U analizama austrijskog iskustva reeno je da nema specifinog polja aktivnosti solidarne i socijalne ekonomije (SSE); u svim dobrim praksama, analize poinju opisivanjem takozvanog “treeg sektora”, u kojem je ukljuena solidarna ekonomija. “U ovom trenutku, diskusija o solidarnoj ekonomiji ima problema s nedostatkom znanja. Znanje o kojem ovise imbenici za poduzea solidarne ekonomije, trebaju biti puno šire komunicirana, ukljuujui poznavanje odgovarajuih zakonskih formi koje su od znaaja za solidarne ekonomije“. Potrebno je istaknuti da: „se znaenje solidarne ekonomije temelji na perpektivi sveobuhvatne društvene transformacije. Ova transformacija poinje u nišama, u kojima se ljudi oslanjaju jedni na druge na temeljima jednakosti, demokracije i solidarnosti, sjedinjeni brigom za svijet i budue generacije. Takve niše su na primjer, prehrambene kooperative, prodavaonice poštene trgovine, puke kuhinje i stambene zajednice. Pokret za suverenitet hrane, odnosno, za pravo da ljudi odluuju o proizvodnji hrane na svoj vlastiti nain, dobar je primjer za solidarnu ekonomiju kao transformacijski pokret. Ove niše postoje unutar sistema socijalne dominacije: kapitalizma, seksizma, rasizma i ostalih nejednakosti i bezobzirnosti. Niše su kontradiktorne i jedine mogu promijeniti socijalne odnose unutar specifinog konteksta. Transformaciju pokree razvoj razliitosti solidarne ekonomije. ” Organizacije su svjesne nekih vidljivih i vanih karakteristika SSE, iako im ne pridaju veliku vanost u svojim zemljama. U istraivanju provedenom u Velikoj Britaniji, neka podruja Solidarne ekonomije su opisana kao vana (Pokret pravedne trgovine, poveanje organske proizvodnje u zadrugama i sl.), a u zajednicama na podruju Greater London, vidljive su mnoge inicijative obuavanja mladih ljudi, lokalni projekti i organizacije koje rade na mikro-kreditiranju odrivih inicijativa. Opa analiza je provedena na cijelom podruju SSE, ukljuuje više od 70 000 inicijativa9, što znai da postoji djelokrug za potencijalnu ekspanziju ovih ekonomskih inicijativa. Jedan od fokusa je i zadruni pokret, koji je takoer vrlo opsean. Opa definicija Solidarne i Socijalne ekonomije (SSE) i nije tako openita. Naprimjer, u istraivanju koje je provela organizacija Think Global, naglašeno je da terminologija „Socijalna I solidarna ekonomija” ima malo ili ništa znaaja. Nazivi poput „socijalna ekonomija “ , “lokalna ekonomija” , “zadruna” i “socijalna poduzea” su prepoznata, vana i razumljiva. Bilo koji izraz da upotrijebimo, alternativna, kolaborativna ekonomija, predstavlja raznovrstan raspon poslova i poduzea u Velikoj Britaniji, kao što su zadruge, zajedništvo, društvena poduzea, izuzetno je bogata u svojoj povijesti. Kako je naglašeno u uvodu izviješa, britanska vlada je u proteklim godinama uvela masovne mjere privatizacije i outsourcing-a javnih usluga, dajui ih privatnim kompanijama. Ovo je uzrokovalo veliko nezadovoljstvo meu graanima zbog smanjene kvalitete usluga i pogoršani odnos prema zaposlenicima I korisnicima usluga, ali u isto vrijeme, je pruilo mogunosti zadrugama I socijalnim poduzeima, koja su proizašla kao alternativa tradicionalnom stvaranju profita privatnog biznisa. Govorei o rezovima I privatizaciji, mnoge lokalne vlasti i javne institucije, zahvaljujui demokratskom pristupu svojih ljudi, su sklonije korištenju vanjske usluge zadruga ili ujedinjenog poslovanja, nego okretanju tradicionalnim kompanijama kojima je glavni fokus profit.
9 BMG Research, Small Business Survey (2012): SME employers - https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/193555/bis-13-p74-small- businesssurvey
18
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
U ostalim zemljama, naroito u Belgiji I Finskoj, istraivanje u cjelosti obuhvaa polje SSE, bez iznimke. Štoviše, Belgija je jedina zemlja u grupi od 18 teritorija Sjeverne Europe, koja se referira na razvojnu suradnju, istiui kako od 1994. godine pokušavaju poveati prisutnost prekomorskih projekata, koji se odnose na Solidarnu ekonomiju. U Finskoj, gdje u volonterskom radu sudjeluje veliki broj graana, rodile su se nove inicijative koje se pripisuju SSE aktivnostima. U ovom kontekstu, meutim, koncepti poput dijeljene ekonomije ili krune ekonomije, su sveobuhvatniji i rašireni u javnosti. Ekonomska situacija u Finskoj nije dobra, ali jos postoji snaan javni sektor i tradicija zemlje blagostanja, što lako dovodi do snane potpore drave, aktivnostima u treem sektoru. Javni sektor je oslabio i to moda, stvori nove mogunosti za SSE, kao što se dogaa u Njemakoj. Odgovarajue istraivanje poklanja pozornost poljoprivredi i projektima koji se bave hranom, naglašavajui ulogu CSA modela, urbane vrtove i lokalna vijea za hranu. U Berlinu je aktivno prvo Vijee za regionalnu politiku hrane (Regional Food Policy Council), fokusirano na pošteniju i odriviju organizaciju i upravljanje proizvodnjom i potrošnjom hrane. U Poljskoj, socijalni sektor ukljuuje preko 100 000 inicijativa i najmanje 17000 ima zakonski oblik zadruga, uglavnom smještenih u glavnom gradu i vanijim urbanim centrima, doim u Irskoj, Latviji i Estoniji, veliina socijalnog sektora se ne moe usporediti s ostalim zemljama regije i zato se o njemu vrlo malo zna. Analiza podataka U ovom dijelu razraeni su neki kvantitativni i kvalitativni pokazatelji, prikupljeni iz informacija dobivenih kroz istraivaka izvješa, kako bi mogli itatelju ponuditi podatke za usporedbu o identificiranim dobrim praksama. Kvalitativni pokazatelji temelje se na nekim zajednikim kriterijima: uinak na okoliš, socijalni uinak, sudjelovanje, samo-upravljanje/djeljeno upravljanje, sposobnost umreavanja i obraanje pozornosti na komunikaciju i zagovaranje. U odnosu na kvantitativne pokazatelje, analiza govori o SSE sektorima i aktivnostima, procjenama broja ljudi koji su, direktno ili indirektno, ukljueni u prakse (zaposlenici, lanovi, volonteri), prihodu koji donose provedene aktivnosti i razmatranje zakonskih formi/neformalnih struktura, koje koriste postojee prakse. Kroz ove pokazatelje, mogue je napraviti uinkovit monitoring i evaluaciju sistema za razmotrene prakse, ne samo da bi napravili snimak tekuih podataka, nego da se nae put za osnaivanje procesa za što veu uinkovitost analiziranih komponenti. Sektori 18 odabranih dobrih praksi bave se razliitim sektorima ili podrujima nadlenosti SSE-a. Prvi rezultat koji je pokazala analiza je uestalost praksi identificiranih u poljoprivrednom / prehrambenom sektoru (7 praksi) i sektora pravedne trgovine (Fair Trade) (4 prakse). Ostale dobre prakse utvrene su u podruju meunarodne suradnje (2 prakse) i etikog financiranja, ponovne uporabe i recikliranja, ekološke prakse, lokalnih socijalnih usluga i usluga više sektora (1 praksa po sektoru).
19
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
Briga o hrani je i dalje prioritet za javnost: jedan od najsnanijih pokreta je fokusiran na promjenu naina prehrane, tako da se kozumira što više organske hrane i proizvoda Pravedne trgovine. Ovo nije najnoviji trend, kao što izgleda, zapravo ima dugu povijest. Dobrobit ovjeanstva i okoliša su prioritet pokreta za organsku i Pravednu trgovinu, koji trae poticanje odrivog razvoja od strane svih sudionika ukljuenih u proces. Kultura organske poljoprivrede i pravedne trgovine ukljuuje holistiki pristup u svojim standardima i kriterijima, pod ime se podrazumijeva poklanjanje pozornosti radnim uvjetima u kojima lanovi proizvode. Raste broj potrošaa koji se pridruuje i ispituje standarde rada. Meunarodna organska poljoprivreda i pokret pravedne trgovine, predstavljaju vane inicijative za poveanje odrivost okoliša i socijalne pravde na svijetu. Ovi pokreti kritiziraju prakse destruktivne proizvodnje i potrošnje i streme kreiranju odrivog i poštenog globalnog sistema hrane. Meunarodni organski pokret fokusiran je na ugradnju “prirodnih procesa“, odnosno (sezonalnost usjeva) u proizvodnji na farmama, ohrabrujui na taj nain organski uzgoj i trišta za certificirane organske proizvode. Pokret je fokusiran na stvaranje “pravinih socijalnih odnosa “u proizvodnim i distribucijskim mehanizmima, razvijanjem vee trgovinske jednakosti za proizvode koji zadovoljavaju socijalnu odrivost i odrivost okoliša. Ovi proizvodi esto se ukrštavaju i nadopunjavaju jedni druge: pokret za organski uzgoj bavei se okolišem, a pokret pravedne trgovine bavljenjem socijalnom praksom. Iako certificirani organski proizvodi i pravedna trgovina predstavljaju mali udio u svjetskoj trgovini, njihova proizvodnja i potrošnja ukljuuju veliki broj ljudi, poduzea i komercijalnih outlet-a, koji nezadrivo raste. Ova dva pokreta, koraaju velikim koracima u poveanju globalne odrivosti okoliša i socijalne pravde; meutim, nedavni uspjeh na trištu, suoio ih je s izazovom širenja svog dometa, na nain da ostanu vjerni svojim temeljnim principima. Analiza razliitih aktivnosti navedenih praksi, pokazuje da su one u mnogim sluajevima puno odgovornije nego sektor pojedinca. Grupiranjem svih polja djelovanja, mogue je istaknuti glavne referentne sektore po vanosti kako slijedi: pravedna trgovina i poljoprivreda s lancem organskih proizvoda, kritina potrošnja, etino financiranje, ponovna uporaba i reciklaa, izvori obnovljive energije, ekološki prihvatljivi zanati, usluge za lokalno blagostanje, te više sektorske usluge. Tu su i iskustva u proizvodnim sektorima (robe i usluga), kulturne aktivnosti i kampanje. Ova kategorizacija je ograniena i sintetina, uzimajui u obzir da postoje aktivnosti koje su ukljuene u nekoliko ovih podruja.
20
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
Nema dokaza o postojanju modela koji sistematski povezuju ova iskustva na teritorijima. Iskustva poput solidarne opskrbe lanca proizvoaa i potrošaa izmeu grada i sela, umreavanje na podruju socijalne komunikacije i provoenja raznih kampanja, niti su inovativna iskustva poput podruja solidarne ekonomije tako raširena kao npr. u Junoj Americi i junoj Europi . Jedini pokušaji stvaranja sistematske povezanosti, se mogu djelomino nai u praksama CSAs i urbanog vrtlarstva. Analiza tradicionalnih ekonomskih funkcija koje su obavljale odabrane prakse, vidljiva je premo funkcija koje se odnose na trgovinu i usluge (37%), zatim proizvodnja i procesuiranje (24), potrošnja (22) i distribucija (17%)
Sudjelovanje Analizirane prakse iz Sjeverne i Centralne Europe, ukljuuju tisue ljudi na razliite naine, što pokazuje njihovu veliku sposobnost za njihovo angairanje i kapacitet u izgradnji stvarne alternativne ekonomije, novih radnih mjesta, garantirana prava, širenje individualne i kolektivne osvještenosti o tekuim socijalnim i ekonomskim procesima, razmišljanje zajednice ljudi, a ne samo potrošaa, klijenata i proizvoaa. Na ovom zemljopisnom podruju, više od 10 000 ljudi ukljueno je u SSE entitetete na razne naine, a više od 1000 direktno ili indirektno su zaposleni u njima. Ovo je jedno od analiziranih podruja s visokom uešem sudionika, ali kapaciteti angairanja i stvaranja poslova su razliiti: Postoje stvarnosti koje imaju zaposleno malo radnih jedinica, zatim druge s nekoliko
21
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
zaposlenika ili lanova, poput kooperative Manchester Home Care (Velika Britanija) koja zapošljava 800 ljudi. Drugi primjer je organizacija Shared Interest s 9000 lanova. U odnosu na zakonske oblike ovih organizacija, zanimljivo je istaknuti da su najvei dio praksi asocijacije (udruge), nevladine organizacije ili fondacije (5), kooperative (4) i socijalna poduzea (4), a samo je jedno privatno poduzee odabrano kao dobra praksa. Dodatno imamo klaster ili mree (u 4 razliita oblika)
Uinak Kao što znamo, SSE prakse orjentirane su prema ciljevima zajednikog interesa. Promoviranje partnerstva i umreavanja, poštena raspodjela resursa, poštovanje i zaštita okoliša, praenje zadatih društvenih ciljeva. To su i glavna oblijeja prisutna u svim razmatranim iskustvima. Ova iskustva tee stvaranju i rastu inicijativa posveenih proizvodnji i razmjeni roba i usluga tako da ona rade na principima suradnje, reciprocitetu, odgovornim podrunicama, te odrivosti i energetsko - okolišne kompatibilnosti. Promatrajui identificirane prakse, mogue je kvalitativno procijeniti indikatore uinka na neke kriterije. Sljedei grafikon pokazuje uinak nekih vrijednosti unutar praksi. Na primjer, moemo primjetiti vanost socijalne i okolišne dimenzije u veem dijelu analiziranih praksi, ne samo u zemljiopisnom podruju. Istaknuti emo drugi pozitivan imbenik, koji se odnosi na zamjetnu prisutnost tematskih mrea i zajednikih kampanja na ovom podruju. Suprotnom ovome, postojanje vrstih struktura upravljanja, koje u mnogim sluajevima proistjeu iz zakonskih oblika organizacija, ne dopuštaju uvijek horizntalno sudjelovanje u procesu odluivanja. Konano, kod procjenjivanja uinaka dobrih praksi, bitno je spomenuti postojee slabosti u sposobnostima komuniciranja i propagiranja, ovaj problem postoji i siguno je faktor za pojaano angairanje na edukaciji, posebno na podruju suradnje i pravedne trgovine (fair trade).
22
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
Prihod Govorei o prihodu koji generira SSE praksa na ovom podruju, mogue je samo napraviti procjenu jer brojke nisu potpune ili adekvatno definirane za sve teritorije i entitete. Govorimo o ekonomskoj vrijednosti od preko 60 milijuna eura godišnje za popisane SSE organizacije. Obim prihoda ostvaren od strane SSE entiteta na ovom podruju su najvee u cijelom istraivanju. Vano je istaknuti neke od odabranih dobrih praksi koje pripadaju ovom podruju a postiu prihod vei od bilo koje druge organizacije oznaene u istraivanju: Shared Interest s otprilike 42.500 000 eura godišnje i Manchester Home Care s 14.200 000 godišnje. Rješenja za ekonomsku krizu Openito govorei, uloga i razvoj SSE u ovim zemljama je kljuni aspekt protiv gentrifikacije, visoke nezaposlenosti i uinka krize na okoliš. Zapravo, postoje mnoge prakse koje izravno djeluju u lokalnom okruenju da bi preduhitrile rastue siromaštvo i marginalizirajue mehanizme, stvorile mogunosti za nove poslove, i iznad svega, nude mladim ljudima profesionalno i tehniko obrazovanje, kako bi im omoguili ukljuivanje na trište rada. Na svim ovim podrujima udruenja, zadruge i socijalna poduzea, pojavljuju se kao alternativa tradicionalnim poslovima koji donose profit. Na primjer, Home Care (Velika Britanija) ide u pravcu izgradnje lokalnog, susjedskog blagostanja, koje ne samo da donosi dobrobit zajednici, nego u isto vrijeme doprinosi stvaranju novih poslova i novih naina poslovanja. Ovi primjeri takoer predstavljaju osnovni holistiki odgovor problemima u zajednici. Dok vlada provodi rezove i politiku štednje, koja utjee na one najranjivije, lokalne zajednice sve više se grupiraju, kako bi ispunile prazninu u socijalnoj potpori, kroz stvaranje mogunosti treninga, poslova i zelenih, etinih poslovnih prijedloga. Foodsharing.de, je njemaka online platforma, koja se koristi i u Austriji i Švicarskoj, a povezuje ljude na lokalnoj razini kako bi se sprijeilo bacanje hrane. U Njemakoj se svake godine baci 18 milijuna tona hrane, od ega je 10 milijuna još jestivo i upotrebljivo10. U Latviji, dobrotvorna trgovina, prepoznata kao dobra praksa, pokašava ostvariti
10 WWF, Das große Wegschmeißen (2014)
23
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
socijalni cilj poveavajui dobrostanje socijalno ranjivih skupina ukljuivanjem mladih i razmjenom dobara. To su sve uinkoviti odgovori na razliite aspekte krize. Razmjene izmeu sjevera i juga Sjeverno i centralno podruje Europe je posebno fokusirano na odnos izmeu globalnog sjevera i juga. Neke od odabranih praksi imaju direktne kontakte s junom hemisferom i implementiraju projekte na temelju meunarodne suradnje. Pokret poštene trgovine definitivno ima znaajnu ulogu u utvrivanju praznina u razliitosti razvoja u mnogim dravama na jugu, što je predstavljeno u 8 analiziranih praksi. Iskustvo utvreno u Poljskoj, Estoniji, Velikoj Britaniji i Austriji, je najbolji primjer kako pravedna trgovina i globalno obrazovanje, mogu premostiti jaz izmeu SSE i Razvojne suradnje. Poštena trgovina, na ovom podruju, je predstavljena od strane nekoliko nevladinih organizacija koje su prikazale vanost takve trgovine kad se radi o borbi protiv globalnog siromaštva, jer potrošai imaju znaajnu ulogu u globalnoj trgovini. Njihova odluka o tome što e kupiti ima izravan utjecaj na radne i ivotne uvjete ljudi na globalnom jugu. Pravedna trgovina moe asistirati certificiranim proizvoaima da se okupe u lokalnu organizaciju i prakticiraju odrive naine proizvodnje, brinui o poboljšanju njihovih ivotnih i radnih uvjeta. Pravedna trgovina tei poticanju odrivog ivljenja meu malim proizvoaima i radnicima, na nain da omoguuje poboljšanje u prihodu, pristojne uvjete rada i odrivu ekologiju. Pravedna trgovina kao sustav, dokazuje da trgovina moe biti temeljni pokreta za smanjenje siromaštva i bolji odrivi razvoj, ali samo ako se njome upravlja s tom svrhom, s velikom pravinosti i transparentnosti. „Poštena trgovina je trgovinsko partnerstvo, temeljeno na dijalogu, transparentnosti i poštovanju koje trai veu pravednost u meunarodnoj trgovini. Ona doprinosi odrivom razvoju nudei bolje uvjete trgovine, osiguravajui prava marginaliziranim proizvoaima i radnicima, posebno na jugu. Organizacija Pravedne trgovine (uz potporu potrošaa) aktivno je angairana u potpori proizvoaima, osvještenosti i kampanjama za promjenu pravila i prakse konvencionakne meunarodne trgovine.“ 11 Dodatno, postoje razliite prakse (Belgija, Austrija i Njemaka) koje se bave meunarodnom suradnjom, a zajedniko im je potpora projektima odrive poljoprivrede na sjevernoj i junoj hemisferi. S gledišta financijskih tokova prema jugu, ovo podruje je još snanije, zahvaljujui britanskoj Share Interest organizaciji, koja podupire mnoge projekte na principima etinog financiranja . Nekoliko ovih praksi koje nemaju direktnu vezu s jugom, poput CSA, mogu zaista biti dobri primjeri koji mogu biti prihvaeni u raznim kontekstima i replicirani bilo gdje. Kritini aspekti Definiranje SSE Kao što je ve naglašeno u uvodnom dijelu izvještaja, “socijalna i solidarna ekonomija” kao koncept ima mali ili nikakav znaaj na ovom podruju, dok termini kao „socijalna ekonomija“ , “lokalna ekonomija” i “socijalno poduzee”, su prepoznati, vani i razumljivi javnosti. Predstavnici SSE organizacije intervjuirali su nastale SSE u razliitim poslovnim modelima, s namjerom da se dotaknu socijalnih potreba i investiranja u lokalnim zajednicama. Profesor Francis Davies, osniva jedne od odabranih dobrih praksi- Cathedral Innovation Centre- vjeruje da SSE budi inventivnost i kreativnost kad su u pitanju socijalne potrebe i moe se smatrati kao moan alat u kompenziranju nedostataka proizašlih iz raspada socijalne drave. Ovaj koncept je
11 ova definicija, koju je stvorila World Fair Trade Organization, usvojena j od strane FINE 2001.g., je neformalna krovna grupa od etiri glavne mree Poštene trgovine.
24
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
dodatno usvojen od strane prestavnika organizacija socijalnog pokreta, koji naglašavaju da SSE moe poticati kreiranje odrivih i inovativnih inicijativa, koje su lokalno vlasništvo i lokalni pokreta. Prema tome, pokret, tvrtka ili organizacija su posveeni svom rastu u odrivi model i ekonomiju obujma. Ovo moe rezultirati stvaranju brojnih malih poslova bez umreavanja koje bi ih povezivalo. Zbog toga je jako vano povezati inicijative koje djeluju uspješno, dijeliti dobre prakse i koristiti nove tehnologije da se prevladaju geografske prepreke. Komunikacija i zagovaranje Javnost je nedovoljno upoznata s mogunostima koje nudi socijalna ekonomija, uglavnom zbog slabe medijske popraenosti, jer mediji naješe olako prelaze preko ovakvih tema, te kampanje ne daju oekivani uinak. Nova socijalna poduzea se bore za opstanak na trištu, a informativne i obrazovne aktivnosti nemaju dovoljnu potporu javne administracije. Kao što smo ranije primijetili u kvalitativnom uinku ovih iskustava u razliitom kontekstu, ovaj dio aktivnosti kojeg bi trebalo provoditi kao potporu praktinim aktivnostima, još uvijek je jako ogranien i zapravo još uvijek nemaju znaajnu ulogu u promoviranju i multipliciranju, ak ni u najboljim iskustvima. Komunikacija i propagiranje koje su provodile neke od odabranih praksi, trebale bi biti pojaane kako bi mogle promovirati logiku solidarne ekonomije za promjenu nacionalnih ekonomskih rezultata. U ovom dijelu aktivnosti, od izuzetne je vanosti interakcija lokalnih vlasti, sveuilišta i javnih organizacija za mala i srednja poduzea i specifine realnosti SSE. Strateške ekonomske politike Trebalo bi napraviti istu evaluaciju u odnosu na nacionalne i regionalne mjere ekonomske politike. Na razini individualnih teritorija, što je za dobre prakse od bitnog znaaja, javni entiti su openito svjesni da je njihova dunost stvoriti pogodno okruenje za stvaranje i multipliciranje SSE. Zato je izuzetno vano razviti zajedniku stratešku viziju teritorija s visokom koncentracijom SSE inicijativa, bilo u obliku upanije, posebnih podruja ili sektora s visoko specijaliziranom proizvodnjom. Na nekim teritorijima, vanost mogunosti i javne smjernice zaista su prepoznate, ali postoji veliki broj dobre prakse koje su ve operativne unutar javnih usluga, ali su ograniene po pitanju hitnosti i suradnje sa stvarnošu solidarne i socijalne ekonomije, i to jako nedostaje. Na pojedinim teritorijima, popisana su iskustva uinkovite suradnje, koje bi trebalo primijeniti na sve zemlje, budui da su ve pokazala dokaz uinkovitosti. Kao primjer moemo navesti „Food Councils“ u Njemakoj i trvtke poduzetnikih inkubatora u Velikoj Britaniji. Toke interesa Postoje razliite ideje i razmatranja koja mogu biti saeta i naglašena kroz ovo istraivanje. Inovativna poljoprivreda Prevladavajua pozornost koja se posveuje pitanju hrane, dopušta razvoj prijedloga koji su inovativni i mogu implementirati vizije koje idu dalje od prakse. Na primjer, iskustvo CSA i razliiti prijedlozi za urbano vrtlarstvo u Austriji, Finskoj, Irskoj i Njemakoj, mogu posluiti kao primjer socijalne i solidarne ekonomije. U Njemakoj, CSA tei kreiranju alternativnog modela razvoja u sektoru poljoprivrede u harmoniji s proizvoaima, potrošaima i prirodom. CSA je partnerstvo izmeu farmera i potrošaa, u kojem se jednakopravno dijeli odgovornost, rizik i dobit. CSA pomae u isticanju sve vee zabrinutosti za nedostatak transparentnosti, odrivosti i elastinosti naših sistema kad je u pitanju hrana. U organizaciji CSA, hrana se ne distribuira putem trnica, nego
25
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
na svoj transparentni ekonomski ciklus, koji organiziraju i financiraju sami sudionici. Principi organizacije CSA su: solidarnost, zajednica, poštenje i temelji demokracije. Male farme mogu zadovoljiti sve ove potrebe, naalost, baš su one u procesu nestajanja. U sadašnjim uvjetima, farmeri su esto suoeni s „izborom“ iskorištavanja prirode ili sebe. Njihovo preivljavanje kao poljoprivrednika ovisi o subvencijama, cijenama na svjetskom trištu i vremenskim uvjetima – a sve to je van njihove kontrole. Stalan pritisak na cijene poljoprivrednih proizvoda, esto ih prisiljava da prekorae osobna stresna organienja u iskorištavanju tla na kojem rade, kao i ivotinje s kojima rade. U puno sluajeva, na kraju se potpuno prestanu baviti obraivanjem (poljoprivredom). Organski uzgoj je takoer podloan ovim mehanizmima. Nove urbane perspektive Urbani vrtovi, zajedniki vrtovi, kolektivno obraivanje zemlje stvoreni i odravani od udruga susjeda na malim poljima koja im je dao grad, ili su uzeli dio zelenih površina u gradu, nemaju samo ulogu davanja mogunosti graanima da „uprljaju ruke zemljom“. Stvaranjem zajednikih prostora, urbano vrtlarstvo je postalo stvaran prostor koji generira i promovira društvenu i kulturnu povezanost, alat koji moe postati mogunost za kreiranje mentalnog, psihikog i opuštajueg blagostanja, a u isto vrijeme nudi mogunost uzgoja povra za zdravu prehranu (Finska, Irska i Njemaka). Preokretanje šteta u industrijskoj proizvodnji hrane U poljoprivrednom sektoru postoje odreene prakse koje interveniraju na štetama koje je proizveo globalni sistem hrane, a temelji se na ekonomskom interesu globalnih kompanija i ošteuje ljude, ivotinje i okoliš. Koncentracija dionica na burzama i premo na poljoprivrednom sektoru, doprinijelo je produbljavanju razlika izmeu bogatih i siromašnih , kao i izmeu globalnog sjevera i juga. Da bismo poeli mijenjati politiku hrane i poljoprivrede, trebamo zadovoljiti slijedee izazove: osigurati da proizvodnja, distribucija i rješavanje otpada hrane, bude ekološki odrivo i društveno pravedno. Postoje bezbrojni nepravedni mehanizmi povreda, od kojih se mnogi odnose na prevladavajue poljoprivredne usjeve za industrijske potrebe, proizvodi koji zahtijevaju kemijska gnojiva i zbog toga su nezdravi i za ljudsku i ivotinjsku prehranu. Na kraju, hrana koja se baca dosee iznos od nekoliko milijuna tona, 88 mil. samo u Europi12, ne samo zbog prekomjerne koncentracije supermarketa, ve su rezultat korištenja hrana u domainstvima i zajednicama (bolnice i restorani). Zanimljivo je primijetiti u istraivanju, da postoje iskustva koja trae nain za smanjivanje obima bacanja hrane (Njemaka platforma za otpad hrane) i ovaj tip iskustva trebao bi biti primjer za primjenu u svim zemljama. Politika hrane/prehrane Vijea za politiku hrane su inovativna tijela koja nam mogu pomoi uiniti naš sustav hrane demokratskijim i odrivim za sadašnje i budue generacije. Ljudi razliitih obrazovanja okupili su se kako bi sastavili politiku prehrane za regiju. Vijea za politiku hrane mogu biti fleksibnilna i podrediti se potrebama gradova i zajednica i postoje u mnogim djelovima svijeta. Stvorili su infrastrukturu i projekte, koji promoviraju sudjelovanje i horizontalnost koja povezuje razliite sudionike ukljuene u obraivanje zemlje/proizvodnju hrane u urbanim podrujima (farmeri, SPGs, mala distribucija, lokalne trnice, urbani vonjaci, lokalne vlasti), s namjerom da zaponu teritorijalne izmjene u sistemu hrane.
12 European Commission, Stop food waste - http://ec.europa.eu/food/safety/food_waste/stop_en
26
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
Njihova je zadaa napraviti urbanu poljoprivredu integralnim dijelom gradskog planiranje i olakšati pristup zemlji i vodi. Vijea se takoer bave sigurnošu i samostalnošu hrane, ili, još specifinije, openito politikama koje se bave hranom. Vijea za politiku hrane postoje u mnogim gradovima SAD, Velike Britanije, Njemake i Nizozemske. U Amsterdamu, o hrani se govori zadnjih godina, grad vrvi od inivijativa povezanih s hranom, a gradska vlast je u procesu donošenja nove politike hrane. Trenutno se u Njemakoj javljaju vijea za politiku hrane. Volonteri u Berlinu i Kelnu, trude se osnovati vijea u njihovim regijama, kako bi na taj nain stvorili mreu urbanih i ruralnih podruja, promovirali regionalni uzgoj hrane, sezonsku hranu, te stavili hranu i poljoprivredu unutar politike scene. Berlinsko vijee za hranu je vrlo dobro povezano s raznim dionicima putem sastanaka i multi- dioniarstva kroz razliite radionice. Istraivai su pokazali da dionici na sva etiri podruja u Njemakoj, smatraju Vijea za politiku hranom kao inovativni alat, koji ele implementirati u svojim gradovima, u okviru ovog projekta. Odrivost aktivnosti Sva iskustva, razmatrana i odabrana u israivanju, imaju vaan, pozitivan uinak na odrivost. Mnoge od ovih stvarnosti su odrive za okoliš, društvo i ekonomiju, izbjegavaju uporabu kemijskih supstanci, genetski modificarane organizme, malog su obima i nisu orijentirane uveavanju profita, nego zadovoljavanju potreba ljudi i potreba prirode. One su samo-odeene u upravljanju i djeluju u skladu sa sposobnostima i mogunostima sudionika. Samo-organizirane zajednice Kao što je naglašeno u uvodu uzvješa, u proteklim godinama u Europi je pokrenuta masivna aktivnost privatizacije i outsourcing-a javnih usluga privatnim kompanijama, zbog mjera štednje. Iskustvo organizacije Manchester Home Care je vrlo zanimljivo: jedan zaposlenik ima socijalno poduzee, specijalizirano u pruanju brige i potpore, ljudima koji ive u svojim domovima. Zaposlenici mogu sudjelovati u odlukama, koje utjeu na njihov radni vijek, te nakon lanstva od 6 mjeseci, sudjeluju u profitu koji posao donosi, ovisno o rezultatima na teritoriju i grupnom profitu. Jednistvena struktura ove organizacije znai da zaposleni lanovi imaju mogunost sudjelovanja na demokratskim generalnim sastancim, koji se odravaju svaka dva mjeseca, pomau odreivanju bueta kompanije, plaanja i uvjeta. Oni takoer mogu birati ili biti birani u skupštinu, koja imenuje ljude u Izvršni odbor i odobravaju glavne odluke kako e se voditi posao. Ovo je još jedan primjer samoorganiziranja i samoupravljanja, koje moemo shvatiti kao jaanje aspekta socijalnog ukljuivanja. Naravno, odabrani i analizirani primjeri, vrlo jasno pokazuju da ove vrste inicijativa zahtijevaju vrlo visoku razinu politikog i javnog angamana za razvoj socijalne i solidarne ekonomije Pravedna i solidarna trgovina i meunarodna prava suverenosti hrane Uloga poštene trgovine u transformacijiskim modelima je istaknuta u dobrim praksama u Velikoj Britaniji, Poljskoj, Estoniji i Austriji. Izraz pravedna trgovina (Fair trade) pojavio se u Sjevernoj Europi kao jedan od naina da se u trgovinu unese pravinost i solidarnost, izmeu zemalja na sjeveru i jugu. Za tisue proizvoaa u zemljama na jugu, to je bila i ostala, izuzetna mogunost za kvalitetniju proizvodnju, bolje cijene, bolje uvjete rada i poboljšanje ivotnih uvjeta za njih i njihove obitelji. Pravedna trgovina se ne smije ograniiti na obinu strategiju prodaje, budui da ona motivira odrivost lokalne proizvodnje, pristojno zapošljavanje, jednakost spolova, i sl. Promovirajui stvaranje mrea i organizacija meu malim lokalnim proizvoaima, dajui veliku vanost radu i zaštiti okoliša, te apeliranjem na potrošae na odgovornost u odabiru što e kupiti postane dio njihovog svakodnevnog ivota, ona daje veu potporu meusobnim odnosima u proizvodnji, prodaji i potrošnji . Vano je zapamtiti da, nakon više od 40 godina od prvog iskustva, ova stvarnost se širi, a u
27
www.solidarityeconomy.eu
Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, Hrvatska
tel: +385 (0)20 420 - 145 e-mail: desa@du.t-com.hr fax: +385 (0)20 411 - 033 web: www.desa-dubrovnik.hr
OIB: 98975566716 IBAN: HR3624070001169001113
Ovaj materijal izraen je uz sufinanciranje Europske unije . Sadraj ne odraava mišljenje Europske unije, te je iskljuiva odgovornost udruge DEŠA- Dubrovnik.
razliitim zemljama gdje se pojavljuje kao novi nain suradnje s junom hemisferom (esto jasno izraeno i obogaeno u razliitim zemljama), još uvijek je izvanredan nain za uspostavljanje povezanosti zemalja, s ciljem uvoenja elemenata so