ZUPANIJA strategija

Razvojna strategija Šibensko-kninske županije

2011. – 2013. Naručitelj: Šibensko-kninska županija Izvoñač: Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije Šibenik, ožujak 2011.

RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

2

Sadržaj:

1. UVOD ....................................................................................................................................... 4

2. SAŽETAK ................................................................................................................................... 6

3. ANALIZA/OCJENA STANJA ....................................................................................................... 16

3.1. ZEMLJOPISNI SMJEŠTAJ ŽUPANIJE ........................................................................................ 16 3. 2. POLITIČKO-TERITORIJALNI USTROJ ....................................................................................... 17 3.3. PRIRODNA OBILJEŽJA ........................................................................................................... 18 3.3.2. TLO................................................................................................................................................ 19 3.3.3. ŠUME ............................................................................................................................................. 20 3.3.4. VODE ............................................................................................................................................. 20 3.3.5. RUDNO BOGATSTVO ......................................................................................................................... 22 3.3.6. KLIMA ............................................................................................................................................ 25 3.3.7. KRAJOBRAZNA I BIOLOŠKA RAZNOLIKOST .............................................................................................. 30 3.3.8. KULTURNOPOVIJESNA BAŠTINA ........................................................................................................... 32 3.4. STANOVNIŠTVO ................................................................................................................... 33 3.4.1. OPĆI PODACI ................................................................................................................................... 33 3.4.2. DEMOGRAFSKI TRENDOVI .................................................................................................................. 36 3.4.3. DOBNO-SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA ........................................................................................ 39 3.4.4. OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA ............................................................................................. 41 3.5. ODGOJ I OBRAZOVANJE ....................................................................................................... 42 3.6. ŠPORT I KULTURA ................................................................................................................. 46 3.6.1. ŠPORT ............................................................................................................................................ 46 3.6.2. KULTURA ........................................................................................................................................ 46 3. 7. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST ........................................................................................ 48 3.7.1. ZAPOSLENOST .................................................................................................................................. 48 3.7.2. NEZAPOSLENOST .............................................................................................................................. 50 3.8. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB ............................................................................................. 54 3.8.1. ZDRAVSTVO..................................................................................................................................... 54 3.8.2. SOCIJALNA SKRB ............................................................................................................................... 55 3. 9. GOSPODARSTVO ................................................................................................................. 59 3.9.1. UVOD ............................................................................................................................................ 59 3.9.2. GOSPODARSKA KRETANJA .................................................................................................................. 60 3.9.3. FINANCIJSKI REZULTATI ...................................................................................................................... 62 3.9.4. PREGLED VAŽNIJIH GOSPODARSKIH SEKTORA I POSLOVNA INFRASTRUKTURA ............................................... 66 3.10. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ........................................................................................ 82 3.10.1. OTPAD I GOSPODARENJE OTPADOM .................................................................................................. 82 3.10.2. GOSPODARENJE VODAMA ................................................................................................................ 83 3.10.3. ENERGETIKA .................................................................................................................................. 89 3.11. PROMET I VEZE................................................................................................................... 95 3.11.1. CESTOVNI PROMET ......................................................................................................................... 95 3.11.2. ŽELJEZNIČKI PROMET ...................................................................................................................... 97 3.11.3. POMORSKI PROMET ........................................................................................................................ 98 3.11.4. ZRAČNI PROMET ............................................................................................................................ 99 3.11.5. KOMUNIKACIJE ............................................................................................................................ 100 3.12. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ............................................................................................... 101 3.12.1. MORE ........................................................................................................................................ 101 3.12.2. ZRAK .......................................................................................................................................... 102



3

3.12.3. IZVORIŠTA ................................................................................................................................... 102 3.12.4. KRAJOBRAZNA I BIOLOŠKA RAZNOLIKOST .......................................................................................... 102 3.12.5. ZAGAĐENOST MINAMA ................................................................................................................. 104 3.13. CIVILNO DRUŠTVO............................................................................................................. 105 3.14. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM ....................................................... 109 3.15. FINANCIJSKI IZVORI ZA RAZVOJNE PROJEKTE ...................................................................... 110 3.16. POTPOMOGNUTA PODRUČJA ............................................................................................ 113 3.17. PROCJENA STANJA RAZVIJENOSTI U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI .................................... 115 3.18. MEĐUREGIONALNA I MEĐUNARODNA SURADNJA ............................................................. 118 3.19. REZULTATI PROVOĐENJA PRIJAŠNJIH STRATEGIJA –ROP-A.................................................. 119 3.20. ISKUSTVA IZ PRETHODNE POMOĆI EU ................................................................................ 120

4. SWOT ANALIZA ...................................................................................................................... 121

4.1. UVOD ................................................................................................................................. 121 4.2. SWOT ANALIZA ................................................................................................................... 121 4.3. NALAZ SWOT ANALIZE ......................................................................................................... 127

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ...................................................................................................... 128

5.1. USKLAĐENOST S PROGRAMIMA EU ..................................................................................... 128 5.2. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ................................................................................................... 129 5.2.1. VIZIJA ......................................................................................................................................... 129 5.2.2. STRATEŠKI CILJEVI ...................................................................................................................... 129

6. PRIORITETI I MJERE ................................................................................................................ 133

6.1. PRIORITETI PO STRATEŠKIM CILJEVIMA ................................................................................ 133 6.2. MJERE ZA RAZVOJ ŽUPANIJE ................................................................................................ 134 6.3. OPIS MJERA ZA REALIZACIJU STRATEŠKIH CILJEVA ................................................................ 137

7. POLITIKA ŽUPANIJE PREMA POSEBNIM PODRUČJIMA ............................................................. 150

8. FINANCIJSKI PLAN .................................................................................................................. 151

9. PROVEDBA ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE ..................................................................... 153

9.1. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM ......................................................... 153 9.2. PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE .................................................................................................. 156

10. DODACI ............................................................................................................................... 159

10.1. REZULTATI KONZULTACIJA S PARTNERSKIM VIJEĆEM TIJEKOM IZRADE ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE I OPIS

NAČINA NA KOJI ĆE ONO BITI UKLJUČENO U PRAĆENJE NJEZINE PROVEDBE .................................................... 159 10.2. IZVJEŠĆE O PRETHODNOM VREDNOVANJU ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE ................................... 163

11. KRATICE............................................................................................................................... 190

12. IZVORI I LITERATURA ........................................................................................................... 191



4

1. UVOD

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09) odreñuje županijsku razvojnu strategiju kao dokument jedinice područne samouprave u kojem se odreñuju ciljevi i prioriteti njezina razvoja, a donosi ga Županijska skupština u skladu s načelom partnerstva i suradnje.

Sadržaj županijske razvojne strategije, metodologija njezine izrade i način vrednovanja utvrñeni su Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10).

Izrada Razvojne strategije Šibensko-kninske županije (u daljnjem tekstu: Županijska razvojna strategija) započela je u ljeto 2010. godine a prethodila joj je odluka Vlade RH od 4. lipnja te godine o prihvaćanju Strategije regionalnog razvoja RH (2010. – 2013.).

Proces izrade Županijske razvojne strategije koordinirala je Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije, uz nadzor Ekonomskog fakulteta Split, a njena izrada u više je navrata prezentirana i raspravljana na sjednicama županijskog Partnerskog vijeća.

Za izradu Županijske razvojne strategije osnovane su sljedeće stručne radne grupe:

• Gospodarstvo i poslovna infrastruktura • Poljoprivreda, ribarstvo i marikultura • Turizam • Ljudski potencijali • Demografija i javna infrastruktura • Zaštita okoliša, vodoopskrba i energetika • Promet.

U izradi Županijske razvojne strategije u velikoj su mjeri korištena iskustva i znanja stečena tijekom izrade Regionalnog operativnog programa (2004.) i njegove revizije (2007.), koje je Šibensko-kninska županija izradila u suradnji s delegacijom Europske komisije u Republici Hrvatskoj i meñunarodnim stručnjacima.

Prvi dio Županijske razvojne strategije sadrži analizu i ocjenu sadašnjeg stanja u Šibensko-kninskoj županiji. Drugi dio sadrži SWOT analizu, strateške odrednice budućeg razvoja sadržane u viziji, strateškim razvojnim ciljevima, prioritetima i mjerama te provedbu strategije.

U dodacima su dati Rezultati konzultacija s Partnerskim vijećem tijekom izrade Županijske razvojne strategije i opis načina na koji će ono biti uključeno u praćenje provedbe Županijske razvojne strategije, kao i Izvješće o prethodnom vrednovanju Županijske razvojne strategije (ex-ante evaluacija), koji je izradio Ekonomski fakultet u Splitu. Takoñer, u prilozima su i dokumenti za operacionalizaciju Županijske razvojne strategije: Akcijski plan i Komunikacijska strategija.



5

Županijskom razvojnom strategijom osigurava se razvojni okvir za pretpristupno razdoblje Republike Hrvatske u ukupnom procesu ulaska u Europsku uniju, u kojem je ključno izvršiti temeljite pripreme i započeti realizaciju razvojnih projekata orijentiranih u pravcu daljnjeg razvoja znanja i tehnologije kao ključnih elemenata suvremenog održivog razvoja, koji stanovnicima Šibensko-kninske županije trebaju omogućiti kvalitetniji i bogatiji život u budućnosti.

Težište ulaganja tijekom provedbe Regionalnog operativnog programa bilo je u obnovi porušenih i zastarjelih i izgradnji novih infrastrukturnih kapaciteta. Težište u budućoj provedbi strategije, osim na obnovi i izgradnji potrebne infrastrukture, u što treba znatno uložiti, mora biti i na ulaganjima u ljude, u bolje iskorištavanja ljudskog i socio-kulturnog kapitala, odnosno znanja i vještina ljudi, što će dovesti do razvoja i primjene novih tehnologija, do povećanja produktivnosti i ostvarenja više dodane vrijednosti, te rasta standarda žitelja Šibensko-kninske županije.



6

2. SAŽETAK Razvojna strategija Šibensko-kninske županije temeljni je planski dokument za održivi društveno gospodarski razvoj i donosi se za razdoblje od 2011. do 2013. godine u skladu sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske (SRR RH). Metodologija izrade, obvezan sadržaj, vrijeme donošenja i razdoblje za koje se izrañuje Županijska razvojna strategija odreñeni su Zakonom o regionalnom razvoju (NN 153/09), podzakonskim aktima i strateškim dokumentima regionalnog razvoja.

Županijska razvojna strategija sadrži sljedeća poglavlja, dodatke i priloge: 1. Uvod

2. Sažetak

3. Analizu/Ocjenu stanja

4. SWOT analizu

5. Viziju i strateške ciljeve

6. Prioritete i mjere

7. Politiku Županije prema posebnim područjima

8. Financijski plan

9. Provedbu Županijske razvojne strategije

10. Dodatke

10.1. Rezultate konzultacija s Partnerskim vijećem tijekom izrade Županijske razvojne strategije i opis načina na koji će ono biti uključeno u praćenje provedbe

10.2. Izvješće o prethodnom vrednovanju Županijske razvojne strategije. PRILOZI:

1. Akcijski plan 2. Komunikacijsku strategiju.

ANALIZA/OCJENA STANJA daje pregled stanja, trendove, razvojne probleme i razvojne potrebe Šibensko-kninske županije po sljedećim područjima:

� Zemljopisnom smještaju županije � Političko-teritorijalnom ustroju � Prirodnim obilježjima � Stanovništvu � Odgoju i obrazovanju � Športu i kulturi � Zaposlenosti i nezaposlenosti � Zdravstvu i socijalnoj skrbi � Gospodarstvu � Komunalnoj infrastrukturi � Prometu i vezama � Praćenju stanja okoliša � Civilnom društvu.



7

U okviru Analize/Ocjene stanja u sljedećim poglavljima dat je prikaz institucionalnog okvira za upravljanje razvojem, financijskih izvora za razvojne projekte, potpomognutih područja Šibensko-kninske županije s procjenom stanja razvijenosti, meñuregionalne i meñunarodne suradnje, rezultata provoñenja prijašnjih strategija, te iskustava iz prethodne pomoći EU.

SWOT ANALIZA sadrži ocjenu snaga i slabosti (unutar županije), te prilika i prijetnji (izvan županije) bitnih za razvoj svih važnih područja.

SNAGE

PRIRODNI RESURSI - Centralna pozicija na dalmatinskoj obali s mogućnošću dobrih veza s ostalim županijskim

središtima i s Italijom i BiH - Čisto more - Vodno bogatstvo - Očuvane poljoprivredne površine - Klima (blaga mediteranska u priobalju te kontinentalna i submediteranska u zaleñu) - Visoka insolacija - Mineralne sirovine (gips, kalcijev karbonat, kvarc) - Ljekovita blata - Dva nacionalna parka, dva parka prirode i sedam zaštićenih područja, izvori Krke, Cetine,

Čikole itd. - Bioraznolikost - Krajobrazna raznolikost

FIZIČKA INFRASTRUKTURA - Dobra prometna povezanost (autocesta, željeznica, luka Šibenik, blizina zračnih luka Split i

Zadar) - Željezničko čvorište Knin (za BiH i luke Zadar i Šibenik) - Luka za meñunarodni promet roba povezana sa željeznicom - Dobro razvijena telekomunikacijska mreža u urbanim područjima

STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI - Stabilne političke prilike i meñukulturalna tolerancija - Povratak stanovništva u područja od posebne državne skrbi - Relativno mladi umirovljenici potencijalno zapošljivi u povoljnijim gospodarskim uvjetima - Osnovano Partnersko vijeće za zapošljavanje

GOSPODARSTVO - Mogućnost prihvata stranih i domaćih ulaganja (poduzetnička infrastruktura – Gospodarska

zona Podi, RRA) - Tradicija uzgoja mediteranskih kultura (masline, vinove loze, smokve, stoke sitnog zuba...) i

pojedinih “prepoznatih” poljoprivrednih proizvoda (pršuta, vina babića, sira iz mišine, maslinova ulja)

- Stoljetna tradicija turističke djelatnosti - Tradicija metaloprerañivačkih djelatnosti - Tradicija prerade mineralnih sirovina - Tradicija drvene i male brodogradnje - Tradicija ribarstva i marikulture - Edukacijski centri za obrazovanje kadra u poljoprivredi (srednje strukovne škole, Veleučilište u

Kninu, HPK, HPA, RRA) - Tradicija rada zadruga - Prepoznatost na velikim emitivnim turističkim tržištima - Pozitivan trend potražnje za radnicima u proizvodnji (u obrtima kao što su tokarski, bravarski i

sl., te VSS tehničke struke)



8

DRUŠTVENE DJELATNOSTI - Tradicija srednjoškolskog obrazovanja i razvijeni programi srednjoškolskog obrazovanja - Visokoškolske institucije (Veleučilište u Šibeniku, Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu) - Bolnica u Kninu - Bogata kulturna baština (šibenska katedrala pod zaštitom UNESCO-a, utvrde, sakralni objekti

povijesne jezgre...) - Postojanje usluga u privatnom sektoru (školskih, zdravstvenih) - Studentski dom u Šibeniku - Kvalitetni i kompetentan kadar u zdravstvu - Porast broja diplomiranih studenata s prebivalištem u županiji - Veliki broj poznatih osoba (iz kulture, športa, znanosti, graditeljstva...)

CIVILNO DRUŠTVO - Pozitivna društvena klima za razvoj civilnog društva

OKOLIŠ - Osigurane pretpostavke za korištenje obnovljivih izvora energije (PPŽ)

INSTITUCIJE

- Podrška regionalne i lokalne uprave za regionalni razvoj - Postojanje institucija za poticanje poduzetništva - Dugogodišnji kontinuitet izrade strateških dokumenata - Županija ima certifikat kao regija pripremljena za prihvat stranih ulaganja (CIFR) - Postojanje relevantnih institucija za zaštitu okoliša

SLABOSTI PRIRODNI RESURSI

- poroznost tla (mogućnost zagañenja pitke vode)

FIZIČKA INFRASTRUKTURA - Slaba kvaliteta cestovne infrastrukture koja povezuje obalni dio županije sa zaleñem,

(posebno) slaba povezanost turističkih destinacija s autocestom - Neizgrañeni sustavi odvodnje i pročišćavanja - Veliki gubici u vodoopskrbnoj mreži i nepostojanje alternativnih pravaca vodoopskrbe - Nerazvijena telekomunikacijska infrastruktura (internet) na ruralnim područjima - Neadekvatna i nekvalitetna povezanost obalnog dijela županije s njezinim otocima - Neadekvatna povezanost gospodarskih zona od županijskog značenja sa željeznicom i

autocestom

STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI - Depopulacija i visoka starosna dob stanovništva - Socijalna marginalizacija - Nedovoljno organizirana skrb za starije stanovništvo - Slabi i neatraktivni uvjeti za osamostaljivanje mladih obitelji - Slabo naseljena ruralna područja - Nedostatak tehničkog kadra - Nepostojanje strategije razvoja ljudskih potencijala - Slaba pismenost stanovništva u zaleñu županije

GOSPODARSTVO

- Nezadovoljavajući stupanj finalizacije proizvoda (grañevnog kamena, aluminija itd.) - Smanjenje kapaciteta prerañivačkog sektora (poljoprivrede, industrije) - Nizak stupanj umreženosti regionalnog gospodarstva u nastupu na ostalim tržištima

(nepostojanje klastera, nerazvijenost zadruga i sl.) - Niska akumulativnost malog i srednjeg poduzetništva (kapital dostupan samo u bankama) - Nedostatna ulaganja u razvoj gospodarskih zona, osobito u dostupnosti električne energije - Nedovoljno korištenje inovacija i novih tehnologija



9

- Nedovoljno poticanje izvoza - Nedovoljno razvijeno poduzetništvo žena i mladih - Otežano financiranje poduzetničkih projekata u ruralnom području (instrumenti osiguranja) - Neusklañenost ponude i potražnje na tržištu rada i visok udio teže zapošljivih osoba u ukupnoj

nezaposlenosti - Neorganiziranost poljoprivrednih proizvoñača i slabo organiziran otkup poljoprivrednih

proizvoda (voća, povrća, mesa, morskih organizama, samoniklog i ljekovitog bilja, krmnog bilja...)

- Loša poljoprivredna infrastruktura - Niska tehnička razina poljoprivredne proizvodnje - Nedovoljna iskorištenost raspoloživih poljoprivrednih površina pogodnih za ekološku

proizvodnju - Nezadovoljavajuće stanje u kapacitetima i prometno-tehničkim elementima u pomorskim

lukama županije - Neiskorištene mogućnosti razvoja intermodalnog prijevoza roba i putnika (luke i željezničkog

čvora Knin) - Nepostojanje purifikacijskog centra (uzgoj školjkaša) - Usitnjenost posjeda - Visoka prosječna starosna dob i nedovoljna educiranost poljoprivrednih proizvoñača - Nedovoljna prepoznatljivost pojedinih poljoprivrednih proizvoda na širem tržištu (pršuta, vina

babića, sira iz mišine, maslinova ulja, izvornih pasmina) - Nedostatni smještajni kapaciteti više i visoke kategorije - Premalo ureñenih plaža - Mali broj ureñenih športsko-rekreativnih zona - Nedovoljno iskorišteni turistički resursi ruralnog kraja - Nedovoljna iskorištenost prirodnih i kulturnih resursa za razvoj selektivnih oblika turizma - Slaba informiranost gostiju o strukturi turističke ponude - Slaba “smeña” (turistička) signalizacija - Nedovoljna povezanost domaćih proizvoñača s hotelsko-ugostiteljskim sektorom - Neadekvatno riješen problem gradskog prijevoza u Šibeniku i prigradskog u Drnišu i Kninu

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

- Neprimjereni prostorni i tehnički standardi u Općoj bolnici Šibenik i Zavodu za javno zdravstvo - Nedovoljno organizirana skrb za starije stanovništvo - Nejednaka dostupnost medicinske skrbi na području Županije - Nedovoljna dostupnost javnih prostora, usluga i sadržaja osobama s invaliditetom i mladima - Nedovoljni kapaciteti i opremljenost jaslica, vrtića i škola - Nerazvijenost izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi za djecu i mlade, za starije i nemoćne

osobe i za psihički bolesne odrasle osobe - Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje kulturne baštine - Nepovezanost tržišta rada, strukovnog školstva i visokog školstva - Stradavanje mladih u prometu (nedostatna prometna kultura) - Nedovoljna educiranost stanovništva o zaštiti zdravlja

CIVILNO DRUŠTVO - Nedovoljno iskorišteni kapaciteti civilnog društva (velik broj civilnih udruga, od kojih je većina,

osim športskih, slabo prepoznata) - Nedostatak komunikacije i meñusektorske suradnje

OKOLIŠ

- Nedostatak kapaciteta za upravljanje i provoñenje zaštite okoliša i bioraznolikosti na lokalnoj razini

- Neadekvatno upravljanje otpadom i otpadnim vodama - Velik broj divljih odlagališta otpada - Nedovoljna zaštita od požara - Manjak sustava za praćenje okoliša (monitoringa okoliša, mora, zraka, tla) - Nepostojanje planova upravljanja za sva zaštićena područja - Nedovoljno iskorišten turistički potencijal na zaštićenim područjima pod upravljanjem JU na

županijskoj razini - Nedovoljna razina svijesti i informiranosti stanovništva o zaštiti okoliša i održivom razvoju



10

INSTITUCIJE - Lokalni politički oportunizam ugrožava stabilnost i dugoročne razvojne ciljeve - Nedostatak iskustva lokalne administracije u izradi programa i strateškom planiranju - Neumreženost i nesistematiziranost informacija na regionalnom i lokalnom nivou - Ograničena financijska sredstva za razvoj na nivou regionalne i lokalne uprave - Velik dio od ukupno zaposlenih u županiji na državnom je proračunu

PRILIKE PRIRODNI RESURSI

- Mogućnost korištenja vodnog potencijala za proizvodnju električne energije i navodnjavanje - Zainteresiranost turista za posjet zaštićenim područjima prirode

FIZIČKA INFRASTRUKTURA

- Mogućnost razvoja multimodalnih prijevoznih djelatnosti (temeljena na razvoju Knina i Luke Šibenik kao prometnih čvorišta)

STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI

- Poticanje naseljavanja napuštenih područja - Projekti razvoja ljudskih resursa i mjere HZZ i Lokalnog partnerstva za zapošljavanje - Aktivna uloga Vlade RH u razvitku područja od posebne državne skrbi - Reforma politike regionalnog razvoja

GOSPODARSTVO

- Porast interesa stranih ulagača - Nacionalni programi poticanja gospodarstva - Strategija razvoja ženskog poduzetništva RH - Korištenje fondova namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju - Potražnja za eko i tradicijskim prehrambenim proizvodima: “Županija zdrave hrane” - Pozitivan trend potražnje za proizvodima od metala (Al, vijcima) i nekim proizvodima od

kamena na europskom i svjetskom tržištu - Plinofikacija županije - Pojačan interes za ulaganje u energetske projekte (obnovljivi izvori energije) - Interes za izgradnju zračne luke - Oporavak europskog tržišta - Proces pristupanja EU - Korištenje pogodnosti Zakona o poticanju ulaganja i Zakona o područjima posebne državne

skrbi - Povećana potražnja za poljoprivrednim proizvodima u turističkoj sezoni - LAG-ovi u osnivanju - Izrañene razvojne studije na razini države - Šibenska luka - Veliki interes za izgradnju golf terena - Porast potražnje za nautičkim i selektivnim oblicima turizma - Povećana potražnja za brendiranim i autohtonim proizvodima - Produljenje turističke sezone - Provoñenje Projekta „Sustavno gospodarenje energijom“


- Privlačenje sveučilišnih obrazovnih programa u Županiju i novih studijskih programa na veleučilištima koji prate gospodarstvo

- Interes za ulaganja u izvaninstitucionalne oblike skrbi za starije i nemoćne osobe i za osobe s posebnim potrebama

- Blizina sveučilišta u Splitu i Zadru, stvaranje jedinstvenog obrazovnog prostora triju dalmatinskih županija

- Mogućnost cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih - Povećani interes za zdravstveni turizam na velikim emitivnim turističkim tržištima



11

CIVILNO DRUŠTVO

- Jačanje potpore civilnom sektoru OKOLIŠ

- Usvojen Plan gospodarenja otpadom, započela izgradnja RCGO-Bikarac - Započela izgradnja sustava pročišćavanja otpadnih voda u Kninu i Drnišu (izgrañen u

Skradinu) - Promicanje novih tehnologija vezanih za energiju i očuvanje okoliša - Provoñenje projekta COAST - Postojanje zakonske regulative za korištenje i zaštitu vodnih i svih prirodnih potencijala - Veći interes medija za zaštitu okoliša

INSTITUCIJE

- Daljnja decentralizacija države - Definiranje strategije razvoja RH - Mogućnost korištenja fondova EU i drugih fondova - Jačanje regionalne i prekogranične suradnje, posebno s Italijom i BiH

PRIJETNJE

PRIRODNI RESURSI - Prirodne nepogode (poplave, podizanje razine mora, suše...)

FIZIČKA INFRASTRUKTURA - Opetovano prolongiranje puštanja u promet Unske pruge - Spora modernizacija željezničkog sustava - Nedostatak brze ceste koja bi bolje povezala zaleñe s obalnim dijelom županije a županiju s

BiH

STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI - Smanjenje radno aktivnog kontingenta - Neosigurani uvjeti za održivi povratak izbjeglica - Daljnje iseljavanje školovanih mladih ljudi - Nestabilnost zbog malog broja stanovnika

GOSPODARSTVO - Fiskalna politika neprimjerena razvojnom trenutku - Mogućnost prestanka finalizacije aluminija u šibenskom TLM-u - Porast sive ekonomije - Prenamjena poljoprivrednog zemljišta - Neunošenje poljoprivrednih površina u sustav ARCOD-a - Nedovoljna pokrivenost ribarskim lukama i drugom ribarskom infrastrukturom - Otežano financiranje poduzetničkih projekata - Recesija - Ugroženost prostora divljom gradnjom (apartmanizacijom)

DRUŠTVENE DJELATNOSTI - Pritisak na obrazovanje za neproizvodna zanimanja - Nepostojanje svijesti o potrebi cjeloživotnog obrazovanja - Zdravstveni standardi koji ne vode računa o specifičnostima prostora županije (otocima i

relativno praznom kontinentalnom prostoru) - Neatraktivnost deficitarnih zanimanja

OKOLIŠ - Neprovoñenje Projekta upravljanja lokacijom identificiranom kao lokacija visoko onečišćena

opasnim otpadom (tzv. kriznom ili “hot spot” lokacijom – DIV-TVIK, TEF, TAL)



12

- Devastacija i propadanje prirodnog i kulturnog dobra zbog neodgovornog korištenja - Područje županije uglavnom je osjetljivo kraško područje pa postoji opasnost od zagañivanja

podzemnih voda - Neadekvatna zaštita od poplava i erozije tla

INSTITUCIJE - Postojeća zakonska regulativa usporava proces decentralizacije - Imovinsko-pravni odnosi (katastar, zemljišne knjige) - Relativno kratak rok za provedbu projekata iz OP (imajući u vidu N+3 pravilo)

- Zakonodavstvo koje služi kao podrška razvoju PPDS ne odgovara stvarnim potrebama - Spor proces razminiranja

VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE Na temelju Analize/Ocjene stanja i SWOT analize, na trećem sastanku Partnerskog vijeća ŠKŽ definirana je vizija razvoja županije:

VIZIJA

Šibensko-kninska županija je županija ugodnog življenja, s učenim ljudskim resursima, dinamičnim gospodarstvom i visokom razinom svijesti o očuvanju i održivom korištenju

prirodne i kulturne baštine

Iz Vizije proizlaze 4 (četiri) strateška cilja:

ŠIFRA STRATEŠKI CILJ

C1 Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i domaćim ulaganjima u turizam i prateće usluge, tradicionalnoj poljoprivredi i industriji temeljenoj na inovacijama i naprednim tehnologijama u gospodarstvu

C2 Brži razvoj potpomognutih područja

C3 Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj i očuvanje i zaštita okoliša radi podizanja kvalitete života

C4 Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa i jačanje socijalne uključenosti



13

Prioriteti i mjere prema svakom strateškom cilju su sljedeći:

C1 Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i doma ćim ulaganjima u turizam i prate će

usluge, tradicionalnoj poljoprivredi i industriji t emeljenoj na inovacijama i naprednim tehnologijama u gospodarstvu

PRIORITETI ŠIFRA MJERE MJERA

C1-P1 Podrška razvoju MSP, promocija

izvoznih programa i udruživanje poslovnog,

znanstveno-istraživačkog i javnog sektora

C1-P1-M1 Podrška razvoju MSP, promociji izvoznih programa i udruživanju poslovnog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora

C1-P1-M2 Usvajanje novih tehnologija, te razvoj proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednošću

C1-P1-M3 Unaprjeñenje postojeće turističke ponude, razvoj novih selektivnih oblika turizma i održivi razvoj turizma u zaštićenim područjima

C1-P1-M4 Poticanje poduzetništva žena i mladih

C1-P2 Razvoj

poljoprivrede, marikulture i zelenog

poduzetništva

C1-P2-M1 Unaprjeñenje proizvodnje, prerade, skladištenja i prodaje poljoprivrednih proizvoda

C1-P2-M2 Poticanje zelenog poduzetništva C1-P2-M3 Podrška razvoju marikulture

C1-P2-M4 Razvoj i unaprjeñenje sustava navodnjavanja dugogodišnjih nasada i povrtlarskih kultura

C1-P3 Privlačenje domaćih i stranih investitora

C1-P3-M1 Izgradnja i opremanje gospodarskih zona i stavljanje u funkciju poduzetništva zemljišta i objekata u državnom vlasništvu

C1-P3-M2 Promocija županije

C1-P3-M3 Stvaranje uvjeta i povoljne klime za izravna strana i domaća ulaganja

C2 Brži razvoj potpomognutih podru čja


C2-P1 Razvoj zaleña i otoka

C2-P1-M1 Poticanje gospodarstva povoljnijim kreditiranjem i davanjem jamstava

C2-P1-M2 Ulaganje u infrastrukturu za razvoj poljoprivrede i ostalih gospodarskih djelatnosti

C2-P1-M3 Subvencioniranje prijevoza i stipendiranje studenata i učenika

C2-P2 Potpora provoñenju državnih mjera na području PPDS

C2-P2-M1 Potpora stambenom zbrinjavanju



14

C3 Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnote žen gospodarski razvoj i o čuvanje i

zaštita okoliša radi podizanja kvalitete života


C3-P1 Razvoj komunalne

infrastrukture

C3-P1-M1 Modernizacija postojeće i izgradnja osnovne infrastrukture (odvodnje, vodoopskrbe, elektroopskrbe, pročišćavanja otpadnih voda)

C3-P1-M2 Razvoj i unaprjeñenje prometne infrastrukture i logistike

C3-P2 Očuvanje i zaštita okoliša i korištenje

OIE

C3-P2-M1 Praćenje kvalitete mora, zraka i tla i unaprjeñivanje zaštite od njihova onečišćenja

C3-P2-M2 Razvoj kapaciteta za zaštitu i spašavanje C3-P2-M3 Zbrinjavanje otpada i gospodarenje njime

C3-P2-M4 Poticanje korištenja energije iz OIE i razvoj sustava energetske efikasnosti

C3-P2-M5 Očuvanje bioraznolikosti i jačanje kapaciteta za očuvanje i upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima

C3-P3

Razvoj javne infrastrukture

C3-P3-M1 Modernizacija i izgradnja objekata zdravstvene i socijalne skrbi (bolnica, zavoda za javno zdravstvo, domova za starije i nemoćne, socijalnih ustanova)

C3-P3-M2 Izgradnja i modernizacija obrazovnih i kulturnih objekata (škola, studentskih domova, vrtića knjižnica, muzeja...)

C3-P3-M3 Ureñenje i izgradnja športskih i rekreacijskih javnih objekata

C4 Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa i jačanje socijalne uklju čenosti


C4-P1 Rast zaposlenosti

C4-P1-M1 Poticanje zapošljavanja samozapošljavanjem i razvijanjem sustava društveno korisnog rada

C4-P1-M2 Razvoj tržišta rada

C4-P2 Kompetentni ljudski

resursi

C4-P2-M1 Potpora visokoškolskim ustanovama i njihovo otvaranje

C4-P2-M2 Jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja odraslih u skladu s potrebama tržišta rada

C4-P2-M3 Jačanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem i korištenje sredstava iz fondova EU

C4-P2-M4 Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva

C4-P3 Socijalna skrb i

uključenost

C4-P3-M1 Rehabilitacija i reintegracija u društvo različitih skupina (branitelja, bivših zatvorenika, ovisnika, liječenih alkoholičara)

C4-P3-M2 Razvoj potpornog sustava za ljude s posebnim potrebama

C4-P3-M3 Pružanje stručne pomoći povratnicima i novopridošlom stanovništvu



15

POLITIKA ŽUPANIJE PREMA POSEBNIM PODRU ČJIMA U ovom poglavlju dat je prikaz programa koji se provode i koji će se provoditi s regionalnog i nacionalnog nivoa u ciljem smanjivanja društveno-gospodarskih razlika izmeñu pojedinih područja u županiji. FINANCIJSKI PLAN Sadrži indikativni i okvirni pregled izvora financiranja i dostupnih financijskih sredstava namijenjenih realizaciji projekata, odnosno financijskih sredstava potrebnih za provedbu ŽRS. PROVEDBA RAZVOJNE STRATEGIJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPAN IJE sadrži opis postupaka i nadležnosti subjekata u provedbi ŽRS, te način praćenja i izvješćivanja s informacijama, podacima, pokazateljima i očekivanim rezultatima provedbe do kraja 2013. godine. DODACI sadržavaju: Rezultate procesa konzultacija s Partnerskim vije ćem Šibensko-kninske županije , kako tijekom izrade, tako i tijekom provedbe Županijske razvojne strategije, te opis načina na koji će ono biti uključeno u praćenje provedbe. Izvješće o prethodnom vrednovanju Županijske razvojne stra tegije što ga je izradio Ekonomski fakultet Split kao nezavisno tijelo, koje je Županija imenovala za ex-ante evaluatora.

PRILOZI sadržavaju:

Akcijski plan provedbe Županijske razvojne strategije, s podrobnim opisom provedbe mjera i pregledom njihovih nositelja, financijskim alokacijama prema svakom cilju, rokovima provedbe i pokazateljima pomoću kojih će se pratiti uspješnost provedbe Županijske razvojne strategije. Komunikacijsku strategiju , koja ima za cilj informiranje javnosti i podizanje svijesti o ulozi i značenju Županijske razvojne strategije za razvoj županije.

HM Horizontalna mjera

ŠIFRA MJERE MJERA

HM1 Razminiranje

HM2 Priprema projekata koji će se kandidirati za eksterne izvore financiranja, uključujući sredstva EU



16

3. ANALIZA/OCJENA STANJA

3.1. ZEMLJOPISNI SMJEŠTAJ ŽUPANIJE Šibensko-kninska županija smještena je na jugu Republike Hrvatske, u središnjem dijelu sjeverne Dalmacije. Značenje i potencijal ove županije često se previña zbog povijesne dominacije drugih dalmatinskih županija. Šibensko-kninska županija po svojoj kulturnoj baštini i kao atraktivna lokacija za posjetitelje i za poslovanje ne zaostaje za većim urbanim dalmatinskim centrima. Ukupna površina županije iznosi 5 670 km2. To uključuje 2 994 km2 kopnene površine, odnosno 5,3% kopnenog teritorija RH, i otočno područje s morem, koje se proteže na 2 676 km2, odnosno na 8,6% teritorija hrvatskog obalnog mora. Županija ima 285 otoka, ukupne površine 665 km2. Šibensko-kninska županija na istoku graniči s Bosnom i Hercegovinom, a na zapadu tvori dio jadranske morske granice s Italijom. Na sjeveru je Zadarska županija a na jugu Splitsko-dalmatinska.

Slika 1. Zemljopisni položaj Šibensko-kninske županije u Europi i u RH



17

3. 2. POLITIČKO-TERITORIJALNI USTROJ Šibensko-kninska županija danas obuhvaća dvadeset jedinica lokalne samouprave (Slika 2). Od toga pet jedinica lokalne samouprave čine gradovi:

- Skradin, Vodice i Šibenik, kao županijsko sjedište (na obalnom i zaobalnom području županije

- Drniš i Knin na kontinentalnom području Zagore. Preostalih petnaest jedinica lokalne samouprave čine općine:

- Murter-Kornati, Tribunj i Bilice (na obalnom području županije) - Pirovac, Tisno, Primošten i Rogoznica (na obalnom području i zaobalnom području

županije) - Promina, Ružić i Unešić (na području drniške zagore) - Kistanje, Ervenik, Kijevo, Biskupija i Civljane (na području kninske zagore).

Slika 2. Jedinice lokalne samouprave na području Šibensko-kninske županije



18

3.3. PRIRODNA OBILJEŽJA 3.3.1. Reljef Prema reljefnim karakteristikama teritorij županije moguće je podijeliti na dva područja: primorsko i kontinentalno. Unutar ta dva dijela razlikuju se, prema reljefnim specifičnostima, pojedina potpodručja. Slika 3. Fizionomija reljefa na području županije

Primorski dio čine uski obalni pojas, neposredno zaobalno područje i otoci. Osnovni reljefni oblici obalnog pojasa i neposrednog zaobalnog dijela županije jesu uzdužni vapnenački grebeni i dolomitsko-laporne udoline koje se pružaju u smjeru SZ-JI, kao i specifični kanjon rijeke Krke, koji poprečno presijeca navedene reljefne oblike (Slika 3). Vapnenački grebeni Kamenara (192 m), Trtra (Krtolin 603 m, Velika glava 542 m) i Boraje (Veliki vrh 645 m) daju osnovno prirodno-geografsko obilježje primorskom kraju malih poljodjelskih mogućnosti. S druge pak strane, pojedine udoline (važne za poljoprivredu) zauzimaju znatno manje površine, a nalaze se na području Donjeg i Gornjeg polja, Dubrave kod Tisnog, Dazline, Ivinja drage, primoštensko-rogozničkih doca, Skradinskog polja i dr. Otoci šibenskog arhipelaga takoñer zadržavaju tipično dinarski smjer pružanja SZ-JI. U skladu s tim, i konfiguraciju terena na otocima šibenskog arhipelaga, tj. reljefne oblike (udoline i hrptove), karakterizira izduženost i paralelizam navedenog smjera pružanja. Visinska razvedenost otoka vrlo je raznolika, od najnižeg (i najmanjeg), Krapnja (visokog tek 7 m, površine 36 ha), do najvišeg, Zlarina (vrh Klepac 169 m).



19

Kontinentalni dio teritorija županije čine krška zaravan i zagora, unutar koje se razlikuju kninska i drniška zagora. Osnovni reljefni oblici područja su krška zaravan, krške depresije, doline rijeke Krke i njenih pritoka, te okolni brdsko-planinski prostor. Jugozapadno područje kontinentalnog dijela županije karakterizira krška zaravan čiji centralni dio usijecaju kanjoni Krke i Čikole, a rubni SZ dio i dolina rijeke Zrmanje. Čitavo područje zaravni ortografski je slabo razvedeno. Prostor kninske zagore uokviruju krajnji JI ogranci Velebita (Kom 1003 m), JZ padine Dinare (Dinara 1831 m, Ujilica 1665 m), te planine Kozjak (1206 m) i Promina (1148 m). U središnjem dijelu Kninske zagore smještena su i dva krška polja. Manje, Kninsko polje dugo je oko 10,5 km. Njegov centralni dio čini rijeka Krka s pritokama (Butižnicom, Orašnicom). Veće, Kosovo polje, dugo je oko 13,5 km a široko oko 4 km, a formirano je uz rječicu Kosovčicu. Oba se polja pružaju u smjeru sjever-jug, a razdjeljuje ih niz brežuljaka. Na krajnjem istočnom dijelu teritorija županije nalazi se i Paško polje, kojim protječe gornji tok rijeke Cetine, koja tu izvire. U središtu drniške zagore nalazi se Petrovo polje, koje se pruža u smjeru SZ-JI. Njime protječe Čikola a uokviruju ga gorski grebeni Moseća (702 m), Promine (V. Promina 1147 m) i Svilaje (1301 m). 3.3.2. Tlo Županija se nalazi u zoni kamenjara, crvenice i smeñeg tla. Prema Osnovnoj pedološkoj karti Republike Hrvatske (OPKH), u mjerilu 1:500.000, (Državna uprava za zaštitu okoliša, 1997), tla na području županije većinom su ili jedva pogodna ili posve nepogodna za poljoprivredu. Znatno manje površine zauzimaju tla srednje pogodna za poljoprivredu, dok je najmanje područja s tlima visoko pogodnim za poljoprivredu (najvažnija su ona nastala na flišu, laporu i aluvijalnim nanosima).

Slika 4. Pedološka karta područja županije



20

3.3.3. Šume Šume pokrivaju oko 25% teritorija županije. Županijske šume uglavnom nemaju gospodarsku, nego općekorisne funkcije: turističku, estetsku, ekološku, rekreacijsku, zdravstvenu, hidrološku, klimatsku, protuemisijsku. Na obalnom području imamo makiju i borovu šumu, u unutrašnjosti bor i hrast medunac, dok je u najsjevernijem dijelu županije zastupljena bukva. Šumama i šumskim zemljištem upravlja poduzeće Hrvatske šume d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu.

Tablica 1. Šumsko zemljište na podru čju županije

Šumsko podru čje

Obraslo (ha) Šikara (ha) Neobraslo (ha) Ukupno (ha)

Šumarija Šibenik 13 865 14 084 1 630 29 579

Šumarija Knin 36 701 28 170 3 282 68 153

Šumarija Drniš 22 745 23 526 550 45 821

Ukupno 73 311 6 473 5 462 143 550

Izvor. Šumarija Šibenik

Tijekom ljetnih mjeseci prisutan je problem učestalih požara koji osim materijalne štete i potencijalne opasnosti za ljude imaju velik utjecaj na promjenu krajobraza. 3.3.4. Vode Područjem županije dominira krš, a prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost pospješuju poniranje atmosferske vode u podzemlje. Uz to, sredozemna klima, čije je glavno obilježje izmjena izrazito kišnih i izrazito sušnih razdoblja (uz veliku insolaciju i visoku temperaturu zraka), znatno utječe na isparavanje vode. U takvim uvjetima pojava površinske vode ima veliko značenje, a na promatranom području javlja se u obliku stalnih i povremenih vodotoka i jezera. Područjem županije protječe nekoliko površinskih vodotoka, od kojih svi pripadaju Dalmatinskom slivu. To su rijeka Krka s pritokama Krčićem, Kosovčicom, Orašnicom i Butižnicom (u gornjem dijelu toka), te Čikolom i Gudučom (u donjem, potopljenom dijelu toka), te djelomično Zrmanja (uz SZ granicu županije) i Cetina (u krajnjem SI dijelu županije). Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, tri i pol kilometra sjeveroistočno od Knina, podno Topoljskog slapa (Velikog buka ili slapa Krčić), odakle se proteže do Šibenskog zaljeva u dužini od oko 72,5 km. Dužina slatkovodnog vodotoka je 49 km, bočatog 23,5 km, a ukupni pad joj je 242 metra1 Porječje Krke obuhvaća krška polja Zagore (Plavno, Kninsko, Kosovo, Petrovo), dio sjevernodalmatinske zaravni, te šibensko zaleñe i primorje. Slivu Krke, osim spomenutih pritoka, pripadaju i podzemne vode s prostora nepoznate veličine. Površinu porječja rijeke Krke, zbog posebnosti krškog područja kojim protječe, nije moguće točno odrediti, te se procjenjuje da iznosi izmeñu 2 083 km² i 2 610 km². Sam tok rijeke Krke karakterizira niz od sedam sedrenih slapova (Bilušića buk, slap Brljan, Manojlovački slap, slap Rošnjak, Miljacka slap, Roški slap i Skradinski buk), nekoliko

1 D. Marguš, Priroda 12/02



21

jezera (Brljansko, Visovačko i Prokljansko), te brzaci, kanjoni, kanali i tjesnaci.2 Osobitost je ovoga tipično krškog vodotoka i estuarij, tj. morem potopljeno riječno ušće, dug oko 23,5 km, koji karakterizira bočata voda. Estuarij čine (uzvodno) Kanal sv. Ante, Šibenski zaljev, Kanal sv. Josipa, Prokljansko jezero i Skradinski kanal, te tok rijeke od Skradina do Skradinskog buka. Unutar ušća morska voda prodire sve do Skradinskog buka a rijeka teče površinom mora sve do izlaza iz Kanala sv. Ante. Na današnji izgled rijeke Krke, kao i na odreñene hidrološke elemente (brzinu otjecanja vode i vodostaj), svojim je djelovanjem utjecao i čovjek, ponajprije izgradnjom hidroelektrana – HE Miljacka (nizvodno od Knina, kod četiriju vodopada: Brljana, Manojlovca, Rošnjaka i Miljacke), HE Roški slap (kod Roškog slapa) i HE Jaruga (kod Skradinskog buka). Rijeka Cetina izvire na sjeverozapadnim obroncima Dinare, na nadmorskoj visini od 385 m, blizu sela Cetina, po kojemu je dobila ime, a u more se ulijeva kod Omiša. Od ukupne dužine rijeke Cetine (105 km), području Županije pripada samo prvih 4,5 km vodotoka, dok ostatak protječe Splitsko-dalmatinskom županijom. Rijeka Zrmanja izvire podno planine Poštak u južnom dijelu Like, a ulijeva se u Novigradsko more, 12 km od Obrovca. Glavnina vodotoka protječe teritorijem Zadarske županije, dok Šibensko-kninskom županijom protječe srednji dio toka u dužini od oko 22,5 km, i to kroz područje Mokrog polja i Ervenika. Povremeni vodotoci, bujičnjaci, uglavnom nastaju na strmim, ogoljelim terenima, gdje su izraženi procesi površinske erozije, i to u okolici Knina i Drniša, zaleñu Skradina, Donjem polju, Dazlini i Grebaštici. Na području županije nalazi se i nekoliko jezera. Najveće je Prokljansko (površine oko 11,2 km², širine 2,8 m, dužine 6,7 m, srednje dubine 22 m). Ono je zapravo protočno proširenje rijeke Krke. Zbog povezanosti s morem u donjim slojevima jezero je slano, a pri površini do 1,5 m dubine, slatkovodno. Specifična su i tri slana jezera kod Zablaća: Site, Velika i Mala solina. Sva su podzemno povezana s morem, a Mala solina i otvorenim kanalom. Ova jezera nekada su bila solane, a danas su ispunjena crnim muljem. U zaleñu Brodarice nalazi se i slano Morinjsko jezero, koje s morem povezuje istoimeni kanal. Osim površinskih voda, područje sadrži i podzemne vode. Javljaju se u različitim odnosima, ovisno o geološko-petrografskom sastavu podloge, režimu i načinu protjecanja. Njihova je pojava najčešća na područjima gdje stijenska podloga ima hidrološke značajke pukotinske poroznosti i nepropusnosti (jugozapadno od Šibenskog zaljeva) ili djelomične propusnosti (područje Donjeg polja u zaleñu Morinja). Oko Vodica i Tribunja nalaze se plitke sredozemne vode. Na površinu se mogu dovesti kopanjem bunara, no zbog blizine mora uglavnom su manje ili više bočate. U razdobljima povećanog pritjecanja voda (u jesen i zimi) podzemne vode se izdignu i stvaraju velike močvarne prostore, poput onog kod Zablaća. More More je jedan od najvažnijih resursa u prometnom smislu, resursna osnova ribolova i marikulture, kao i turizma. Otočno područje s morem proteže se na 2 676 km2, odnosno na 8,6% teritorija hrvatskog obalnog mora. Županija ima 285 otoka, ukupne površine 665 km2. Najrazvedeniji dio hrvatske obale Jadranskog mora pripada Šibensko-kninskoj županiji. Plaže su uglavnom kamenite i šljunčane, tek je poneka pješčana. Posebne pogodnosti obale jesu su brojne skrovite uvale i osamljene plaže.

2 Ferić S, 2002.



22

More je i prostor prijevoza roba i ljudi, te prostor uz koji se proizvode i održavaju veći i manji brodovi. 3.3.5. Rudno bogatstvo Mineralne sirovine dijele se na metalne, nemetalne i energetske, što govori o njihovu fizičko-kemijskom postanku, ali i upućuje na njihovu moguću upotrebu. Na prostoru Šibensko-kninske županije nalaze se sve tri vrste mineralnih sirovina, neke kao ležišta, neke samo kao pojave bez ekonomskog značenja. 3.3.5.1. Metalne sirovine Boksit je najraširenija od svih metalnih mineralnih sirovina na području županije. Uz ugljen, on je bio tradicionalnom osnovom rudarske djelatnosti na širem šibenskom zaleñu. Ukupno je utvrñeno više od 715 pojedinačnih ležišta i pojava, od kojih je većina iscrpljena površinskom eksploatacijom. Prema podacima Uprave za rudarstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, ukupne rezerve boksita u tim eksploatacijskim poljima iznose oko tri milijuna tona. Kvalitetan boksit vrlo je tražena mineralna sirovina pa postoji mogućnost izvoza. Manje kvalitetan boksit koristi se u industriji cementa. Prema projekcijama iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH, predviña se veliko povećanje proizvodnje boksita u RH (oko milijun i pol tona) u sljedećih trideset godina. Budući da se polovica svih eksploatacijskih rezervi boksita nalazi u Šibensko-kninskoj županiji, više od 35% od te proizvodnje moguće je ostvariti površinskom eksploatacijom (jamski su radovi nerentabilni) na njezinu području. Nalazišta boksita ne smiju se zanemariti, a pokretanje proizvodnje svakako treba poticati. 3.3.5.2. Nemetalne sirovine Nemetalne sirovine daju karbonatni sedimenti, evaporiti, kvarciti, eruptivne stijene, lapori i pješčenjaci, brečokonglomerati i konglomerati, tufovi i tufiti, gline, pijesci i šljunci i peloidi. Nemetalne mineralne sirovine koje predstavljaju osnovu graditeljstva su tehničko-grañevni kamen i grañevni pijesak i šljunak. Toj skupini mineralnih sirovina mogu se priključiti i mineralne sirovine za proizvodnju cementa i vapna, koje se uglavnom rabe u graditeljstvu. Arhitektonsko-grañevni (A-G) kamen jedna je od najvrjednijih nemetalnih mineralnih sirovina u Šibensko-kninskoj županiji i RH. Odobrena eksploatacijska polja utvrñena su Prostornim planom ŠKŽ, a njegovim izmjenama, koje su u tijeku, utvrditi će se i nova eksploatacijska polja. U Tablici 2 prikazana je potencijalna proizvodnja arhitektonsko-grañevnog kamena do 2035. godine.



23

Tablica 2. Potencijalna proizvodnja arhitektonsko-gra ñevnog kamena do 2035. godine

Godišnja proizvodnja (m

3)

2003. 2010. 2015. 2025. 2035.

Arhitektonsko-grañevni kamen 61 300 ≈ 80 000 ≈ 90 000 ≈ 130 000 ≈ 180 000

Izvor: Rudarsko-geološka studija ŠKŽ Kvarciti se nalaze na izoliranim prostorima. Zatvaranjem tvornica u Šibeniku i Dugom Ratu eksploatacija na tim ležištima izgubila je kontinuitet. Povremeno se kopaju za potrebe lokalnog grañevinarstva, za nasipavanje makadamskih putova i sl. Eruptivne stijene pojavljuju se u svim poljima (Petrovu, Kosovu i Kninskom) u obliku manjih čunjastih glavica. Eksploatacija je upitna zbog agrarne vrijednosti zemljišta i mogućih komplikacija s podzemnom vodom. Sirovina za cementnu industriju uvjetno je potencijalna jer do sada nije korištena u tu svrhu. Zbog urbaniziranosti prostora upitna je eksploatacija tufova i tufita. Napuštena ciglana u Strmici i ležišta oko nje, kao i prostor Mizdrakovac imaju perspektivu za razvoj ciglarske industrije. Na području Šibensko-kninske županije velike su mogućnosti za eksploataciju tehničko-grañevnog (T-G) kamena. Postojeći kamenolomi definirani su Prostornim planom Šibensko-kninske županije. Budući da je Rudarsko-geološka studija ŠKŽ pokazala kako u zasad nema potrebe za otvaranjem novih kamenoloma, u Izmjenama i dopunama PPŽ razmišlja se o proširenju pojedinih postojećih kamenoloma. Podaci o proizvodnji tehničko-grañevnog kamena u Republici Hrvatskoj pokazuju da je udio Šibensko-kninske županije svega 1,5%. Kameni agregati (tehničko-grañevni kamen i grañevni pijesak i šljunak) proizvodi su niskih vrijednosti pa transportni troškovi imaju dominantan utjecaj (stoga je ekonomska opravdanost kamionskog transporta na udaljenosti veće od 30 km upitna). Pijesak i šljunak nalazimo u poljima ili uz rubove polja, a rezultat su dezintegracije stijenskih masa planina koje obrubljuju zaravni. Najveća akumulacija pijeska i šljunka je u Suhopolju kod Kijeva, izmeñu Kozjaka i Dinare. Jedino to područje ima potencijal za eksploataciju velikih količina granuliranog grañevinskog materijala. Ležišta gipsa i anhidrita vezana su za gornjopermske klastične sedimente u Petrovu, Kosovu i Kninskom polju. Perspektivna područja za eksploataciju evaporitnih naslaga nalaze se na cjelokupnom prostoru tih polja. Peloidi, recentni rahli sitnozrnati sedimenti bogati organskom tvari, predstavljaju potencijal za razvoj zdravstvenog turizma.



24

Tablica 3. Prikaz rezervi i proizvodnje čvrstih mineralnih sirovina u Šibensko-kninskoj župa niji

Arhitektonsko gra ñevni kamen (m 3)

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. Proizvodnja 274 284 176 0 97 0 Rezerve 36 380 229 096 227 092 193 570 328 856 388 466

Gips u t

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. Proizvodnja 0 27 200 70 105 56 505 5 000 Rezerve 3 316 803 5 610 180 5 567 937 5 543 140 5 879 414

Grañevni pijesak i šljunak (m 3) 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. Proizvodnja 0 0 0 0 Rezerve 770 802 973 822 973 822 973 822

Karbonatna sirovina za industrijsku preradu (t)

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. Proizvodnja 40 250 113 813 244 481 232 983 328 041 526 958 Rezerve 5 758 500 23 770 575 23 709 820 23 693 310 23 138 700 23 736 521

Kvarcit (m 3) 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. Proizvodnja 0 0 0 0 1 860 170 Rezerve 822 390 822 390 822 390 822 390 822 390 819 846

Tehničko-gra ñevni kamen (m 3)

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. Proizvodnja 98 432 116 798 98 330 118 968 117 469 211 174 Rezerve 2 396 912 2 212 287 2 722 720 4 370 612 10 292 143 12 484 298

Izvor: Prema podacima iz SGMS-RH (2006.)

Eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina na čitavom području Republike Hrvatske, pa tako i u Šibensko–kninskoj županiji, ima relativno loš imidž i kod stanovništva koje živi u blizini nekog eksploatacijskog polja i kod udruga za zaštitu okoliša. Razlozi za takav stav otkrivaju se i postaju razumljivim već i na osnovi površnog uvida u stanje na terenu, koje karakteriziraju:

- kamenolomi u blizini naselja - kamenolomi koji ugrožavaju hidrološki režim strateških izvora vode za vodoopskrbu - velik broj kamenoloma u prostoru, lociranih i korištenih bez svijesti i nastojanja da se

minimalizira destrukcija krajobraza - velik broj napuštenih a nesaniranih eksploatacijskih polja - transport mineralnih sirovina prometnicama koje prolaze kroz naselja.



25

3.3.6. Klima Područje Županije karakterizirano je različitim tipovima klime, od mediteranske i submediteranske do kontinentalne i planinske. Otočno i priobalno područje pod jakim utjecajem Jadranskog mora imaju obilježja mediteranske klime, topla/vruća i suha ljeta i blage i vlažne zime. Utjecaj mora dopire i do područja Dalmatinske zagore, gdje zbog utjecaja kopna mediteranska klima prelazi u submediteransku. Glavna razlika izmeñu ta dva tipa klime je da su u uskom obalnom pojasu ljeta izrazito suha, dok u zaleñu nema tako izraženog suhog razdoblja. Izmeñu submediteranske klime Zagore i planinske klime područja Dinare proteže se pojas kontinentalne klime, do kojega ne dopire utjecaj mora. Prema Köppenovoj klasifikaciji, koja uvažava srednji godišnji hod temperature i razdiobu oborina, na promatranom području postoje četiri tipa klime. Obala, otoci i dio Dalmatinske zagore pripadaju tipu klime Csax (sredozemnoj klimi obilježenoj blagom zimom i suhim i vrućim ljetom). Najviše oborina ima u zimskim mjesecima a sekundarni maksimum javlja se u proljeće (od ožujka do lipnja). Drugi dio zaleña ima umjereno toplu vlažnu klimu, Cfsax, koju karakteriziraju vruće i suho ljeto i dva maksimuma oborine, proljetni i jesensko-zimski. Najsjeverniji dio županije nalazi se u području umjereno tople vlažne klime s toplim, a ne vrućim, ljetom, Csbx. Ljeta su svježija od prethodnih tipova klime, sa srednjom srpanjskom temperaturom zraka nižom od 22 °C. Najsvježije je ipak na području Dinare, gdje prevladava snježno-šumska klima. Temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od -3 °C a najtoplijeg ljetnjeg mjeseca od 22 °C. Tlo je pokriveno dugotra jnim snježnim pokrivačem. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, ali najsušniji dio pada u toplo godišnje doba. Sekundarni je maksimum oborina izražen je u proljeće (u travnju), dok se glavni pojavljuje zimi (u studenome). Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji klime, baziranoj na odnosu količine vode potrebne za potencijalnu evapotranspiraciju i oborinske vode, na području županije postoje tri klimatska tipa: subhumidni, humidni i perhumidni. Uz obalu i na otocima prevladavaju subhumidni uvjeti, prema unutrašnjosti javlja se humidni tip, dok se perhumidni tip javlja na krajnjem sjeveru županije na granici s ličkim područjem.

3.3.6.1. Meteorološki parametri Na osnovi višegodišnjih mjerenja obavljanih na trima postajama u županiji dobiveni su statistički podaci o osnovnim meteorološkim parametrima. Vrijednosti prikazane u Tablici 4 godišnji su srednjaci mjerenih veličina.



26

Tablica 4. Statisti čki podaci dobiveni iz višegodišnjih mjerenja meteor oloških veli čina na postajama u županiji

POSTAJA Šibenik Knin Drniš

Srednja godišnja temperatura (°C) 15,4 13 13

Maksimalna godišnja temperatura (°C) 21,7 19 18,5

Minimalna godišnja temperatura (°C) 8,9 7,8 7,6

Srednja godišnja naoblaka 4,8 / 8 5 / 8 4,1 / 8

Srednja godišnja relativna vlažnost zraka (%) 59,6 66,1 74,1

Srednja godišnja količina oborina (mm) 66,6 88 89,2

Ukupna godišnja količina oborina (mm) 799,6 1056 1070,6

Srednja dnevna maksimalna količina oborina (mm) 24,7 29 30,4

Srednji godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem 0,2 0,4 0,3

Globalna radijacija (j/cm2/dan) 1388,3 1386,3 1480,7

Prostorna raspodjela globalne radijacije i temperature Godišnji hod temperature općenito prati hod globalnoga Sunčeva zračenja, s mogućim

zakašnjenjem do jednog mjeseca. To je više izraženo nad kopnom jer ono, zbog manjeg toplinskog kapaciteta, brže apsorbira Sunčevu energiju. Dozračena energija utječe i na morska područja, ali su promjene sporije i s manjim kolebanjima. Prostorna raspodjela temperatura za siječanj i srpanj (mjeseci nakon solsticija, u kojima se javljaju maksimumi i minimumi) prikazana je na Slici 5 i 6.

Slika 5. Prostorna raspodjela temperatura za siječanj



27

Slika 6. Prostorna raspodjela temperatura za srpanj

3.3.6.2. Oborine Količina oborina odreñena je prolaskom baričkih sustava, nadmorskom visinom, lokalnom topografijom, udaljenošću od mora i sl. Srednja godišnja količina oborina na području županije kreće se izmeñu 490 i 2 440 mm. Najmanje oborina ima na otocima i u obalnom pojasu, povećavaju se prema unutrašnjosti i postižu maksimum na dinarskom području (Slika 7).

Slika 7. Prostorna raspodjela srednje godišnje količine oborine

Snijeg je u otočnom i priobalnom području rijetkost i ne zadržava se duže od jednog dana. Slično je i u Dalmatinskoj zagori. Najviše snijega ima na višim nadmorskim visinama i dublje na kontinentu, naročito na području Dinare.



28

3.3.6.3. Insolacija Insolacija je meteorološka veličina koja se izražava brojem sati sijanja Sunca nad nekim mjestom tijekom dana, mjeseca ili godine. Potencijalna insolacija ovisi samo o duljini dana, odnosno razdoblja izmeñu izlaska i zalaska Sunca, dok na stvarnu insolaciju utječu zemljopisna širina i naoblaka. Odnos srednje mjesečne naoblake i insolacije obrnuto je proporcionalan a prikazan je u Grafikonu 1 za postaje Šibenik i Knin. Srednje ukupno godišnje trajanje sijanja Sunca najveće je na otocima i u mjestima uz obalu (u Šibeniku 2 419 sati), smanjuje se prema unutrašnjosti (u Kninu 2 237 sati), a najmanje je u sjevernom dijelu Dinare, gdje se ujedno javljaju i minimumi za Hrvatsku (oko 1 700 sati). Najveći broj vedrih dana je u srpnju i kolovozu, a povezan je s pojačanim djelovanjem azorske anticiklone ljeti. Maksimum oblačnih dana nastupa u prosincu, za vrijeme intenzivne ciklonalne aktivnosti na Jadranu.

Grafikon 1. Godišnji hod naoblake (osmine) i insolacije (broj sati po danu) za postaje Šibenik i Knin

3.3.6.4. Vjetar Analizom režima strujanja na postajama Šibenik i Knin dobiven je uvid u osnovne značajke strujanja u dvama sektorima županije, obalnom i unutrašnjem. Činioci koji u najvećoj mjeri utječu na vjetrovne prilike na nekom području jesu zemljopisni položaj i raspodjela baričkih sustava opće cirkulacije. Osim toga, na vjetrovne prilike utječu i more i kopneno zaleñe, izloženost terena, konkavnost i konveksnost reljefa, nadmorska visinom i slično. Dakle, strujanje zraka odreñeno je s jedne strane sinoptičkim, a s druge strane lokalnim razmjerima pa se vjetar i prostorno i vremenski znatno mijenja. Na području Šibenika najčešće pušu vjetrovi brzine oko 2 m/s i 4 m/s. U 17% slučajeva javljaju se brzine od oko 6 m/s. Česte su i tišine, s udjelom od 13%. Vjetrovi I. kvadranta, smjera N i NNE, najučestaliji su (više od 30%) i najvećih brzina, Iza njih prema učestalosti slijede vjetrovi II. i III. kvadranta (WSW, E, SE, ESE). Ruža smjera vjetra za cijelu godinu (Slika 8) pokazuje da su zimi najčešći i najjači vjetrovi I. kvadranta (bura), a da su u proljetnom i ljetnom razdoblju izraženi jugozapadni vjetrovi, koji pušu puno manjim brzinama. Srednja brzina vjetra po svim smjerovima u promatranom razdoblju iznosi 2,68 m/s. Prosječni godišnji broj dana s jakim (brzine ≥ 10 m/s) vjetrom (brzine ≥ 10 m/s) na postaji Šibenik iznosi 2,3%. Česti su i olujni udari bure (brzine ≥ 17,2 m/s), posebice u zimskom razdoblju.



29

Slika 8. Godišnja raspodjela relativne učestalosti smjera vjetra (lijevo) i srednja brzina vjetra ovisno o

smjeru vjetra (desno) u Šibeniku

U Kninu, kao i u Šibeniku, prevladavaju sjeverni vjetrovi (NNW, N, NE), koji ujedno poprimaju i najveće brzine (Slika 9). NNW komponenta javlja se u 25% slučajeva, najveće brzine poprima zimi, a najčešće se javlja ljeti. Učestalost N i NE komponenta približno je ista (oko 8-10% ), a bura najviše puše zimi, kada poprima i najveće brzine. Od ostalih smjerova još se ističe istočnjak (E) s učestalošću od 8%, dok su ostali smjerovi podjednako zastupljeni tijekom cijele godine i poprimaju slične brzine. U 12% vremena javlja se tišina, kada je brzina vjetra < 0,3 m/s. Što se tiče brzine vjetrova na području Knina, u 35% slučajeva pušu vjetrovi koji prema razredu s brzinom 1-3 m/s. Iza toga slijedi, s 20%, razred od 3-5 m/s, a česte su i pojave jačih vjetrova iz viših razreda (Slika 9). Srednja brzina vjetra po svim smjerovima u promatranom razdoblju iznosi 2,84 m/s. Prosječni godišnji broj dana s jakim vjetrom (brzina vjetra ≥ 10 m/s) na postaji Knin iznosi 1,8%. Česti su i olujni udari bure (brzine ≥ 17,2 m/s) u zimskom razdoblju.

Slika 9. Godišnja razdioba relativne učestalosti smjera vjetra (lijevo) i srednja brzina vjetra ovisno o smjeru vjetra (desno) u Kninu



30

3.3.7. Krajobrazna i biološka raznolikost Na temelju prirodno-geografskih obilježja područje županije moguće je podijeliti na dvije osnovne prostorno-funkcionalne cjeline: primorje i zagoru. Unutar tih cjelina razlikuju se pak, po specifičnim obilježjima, pojedina manja područja. Županiju karakterizira znatna krajobrazna raznolikost, koja je uvjetovana ponajviše prirodnim datostima poput relativno velike reljefne i klimatske raznolikosti, krške geomorfologije i hidrologije, položaja na kontaktnoj zoni morskih i kopnenih ekosustava, razvedene obale i brojnih otoka (raznih veličina i stupnjeva antropogenog utjecaja s kopna). S druge strane, duga povijest naseljenosti za posljedicu ima prirodnu krajobraznu raznolikost, obogaćenu raznim tipovima antropogenog krajobraza. Tu su se, zbog različitih utjecaja tijekom povijesti, izdiferencirali vrlo raznoliki krajobrazi, od vrijednih kulturnih krajobraza poput primoštenskih vinograda na Bucavcu (karakterističnih po rasteru suhozida i trsovima babića) i kornatskih pašnjaka i polja (s tradicijskim elementima, suhozidima, stanovima...), preko suburbanih i urbanih krajobraza, pa sve do turističkih krajobraza u priobalnom području (marina, hotelskih kompleksa, apartmana...). Unatoč utjecaju čovjeka, brojna su područja (vodotok Krke, kanal sv. Ante, Kornati, Žutsko-sitska otočna skupina...) sačuvala svoje prirodne vrijednosti zahvaljujući još uvijek relativno rijetkoj naseljenosti, s jedne, i režimu zakonske zaštite prirodnih vrijednosti, s druge strane. U planu je zaštita (Prostornim planom Šibensko-kninske županije) još mnogih područja od osobitih prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti. U Šibensko-kninskoj županiji nalaze se dva nacionalna parka: “Krka” i “Kornati”, i dva parka prirode: “Velebit” i “Vransko jezero”. Nacionalni park “Krka” , u cijelosti smješten na području Šibensko-kninske županije, obuhvaća površinu od 109 km2. Rijeka Krka je duga 72,5 km (po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj). Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina, ispod 22 m visokog Topoljskog slapa, Velikog buka ili slapa Krčić, bogatog vodom zimi, suhog ljeti. Nacionalni park javna je, neprofitna ustanova, pod nadzorom Ministarstva kulture. Uprava NP “Krka” nalazi se u Šibeniku. Park ima dvije ispostave, u Drnišu i Kninu. U njemu je stalno zaposleno osamdeset ljudi, s tim da se taj broj znatno poveća u ljetnom razdoblju, kada se zapošljavaju sezonski radnici. Najveći prihod ostvaruje prodajom ulaznica i može se sam financirati. S obzirom na svoj položaj i blizinu gradova Knina, Drniša, Skradina i Šibenika, trebao bi biti oslonac razvoja, npr. kroz obogaćenje turističke ponude, okolnih područja, koja mu prirodno gravitiraju.



31

Nacionalni park “Kornati” prostire se na površini od 217 km2 (21 700 ha). To je najgušći arhipelag na Mediteranu: unutar njegovih granica nalazi se 89 otoka, otočića i hridi, što čini 23% ukupno zaštićenog prostora. Otočje gotovo u cijelosti obuhvaćaju privatni posjedi. Grañevine, grupirane u uvalama a neke i pojedinačno u unutrašnjosti otoka, služe za poljoprivredne radove i boravak vlasnika posjeda, a dijelom i za prijam gostiju tijekom turističke sezone. Meñu korištenim površinama prevladavaju kamenjarski pašnjaci (za ovčarstvo), manji dio otpada na vrijedno obradivo i kultivirano poljoprivredno zemljište – polja (maslinicima) i na degradirane šumske površine. Stroga zaštita podmorja i otočića odreñena je za pet lokaliteta: oko otoka Purara, oko hridi Klint i Volić, oko otoka Mrtovnjak, oko otoka Klobučar i oko otoka Veliki i Mali Obručan. Park se može posjetiti isključivo plovilima, odnosno morskim putem, i to u obliku organiziranog turističkog izleta, individualnog posjeta nautičara ili plovilom vlasnika posjeda te obilaska lokaliteta na otočnom dijelu. Interesi korisnika prostora sve se više pomiču od tradicijskog bavljenja poljoprivredom prema individualnoj turističkoj ponudi u objektima koji su veličinom i sadržajima koje nude neprimjereni tome prostoru, čime se degradiraju tradicionalne vrijednosti i devastira okoliš. Zahvaljujući svom biogeografskom položaju, reljefnoj i klimatskoj varijabilnosti, vapnenačkoj litologiji i, posljedično, krškoj geomorfologiji i hidrologiji, te činjenici da obuhvaća i kopno i more, i obalu i otoke, područje županije izrazito je vrijedno po svojoj biološkoj raznolikosti, odnosno raznolikosti, brojnosti i endemizmu biljnih i životinjskih svojti i staništa. Osim područja, istim zakonom zaštićene su i rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste. Crvene knjige na području Šibensko-kninske županije u kategorijama izumrlih, ugroženih i rijetkih svojti navode ukupno 318 svojti.

Tablica 5. Pregled ugroženih i rijetkih svojti na podru čju županije prema Crvenim knjigama

Kategorija ugroženosti

vret

enca

danj

i lep

tiri

podz

em.

faun

a

mor

ske

ribe

slat

kov.

rib

e

vodo

zem

ci

gmaz

ovi

ptic

e

sisa

vci

flora

gljiv

e

ukup

no

CR 0 0 0 2 7 0 1 7 1 7 1 25

VU 2 2 5 7 8 1 0 7 3 11 2 41

EN 2 0 2 7 11 0 1 9 2 7 1 41

DD 5 5 1 32 1 1 2 3 4 27 3 79

NT 8 4 0 19 1 1 3 1 13 29 0 74

LC 0 0 0 30 0 0 0 0 0 9 0 40

Ukupno 17 11 8 97 28 3 7 27 23 90 7

CR = kritično ugrožene (postoji izuzetno visoki rizik od izumiranja); VU = osjetljive (postoji visoki rizik od izumiranja); EN = ugrožene (postoji veoma visoki rizik od izumiranja); DD = nedovoljno poznate (nema dovoljno podataka potrebnih za procjenu rizika od izumiranja, npr. o stanju populacije i rasprostranjenosti); NT = gotovo ugrožene (nisu pred izumiranjem, ali bi uskoro mogle biti); LC = najmanje zabrinjavajuće (vrednovane su kriterijima IUCN-a te je utvrñeno da ne pripadaju niti jednoj od spomenutih kategorija)



32

Izvan područja uključenih u neki od sustava zaštite prirode, prostor županije sadrži ekološki vrijedna i raznolika područja koja odlikuju raznolikost biotopa i velika biološka raznolikost. Budući da se najveći dio županije nalazi pod utjecajem submediteranske klime, dominira submediteranska vegetacija. Samo u dijelovima uz more i na otocima prevladava eumediteranska vegetacija. 3.3.8. Kulturnopovijesna baština Posebnost županije je i vrijedna kulturnopovijesna baština. Po kvaliteti, brojnosti i raznovrsnosti spomenika, i po svojoj povezanosti sa sredozemnom i europskom baštinom, spomeničko blago u Šibensko-kninskoj županiji ima iznimno značenje. U Registar nepokretnih kulturnih dobara RH upisano je 290 kulturnih dobara s njezina područja. Spomenimo neke: katedrala sv. Jakova, šibenske tvrñave, kninska tvrñava, Burnum u Ivoševcima, Biskupija pokraj Knina, manastir Krka, franjevački samostan na Visovcu, crkva sv. Spasa na vrelu Cetine itd.

Prirodna i kulturna baština ŠKŽ Pozitivna obilježja:

� dva nacionalna parka i dva parka prirode � razvedenost obale � resursi pitke vode � umjerena klima � bogatstvo mineralnih sirovina � bogato kulturnopovijesno nasljeñe � potencijali za izgradnju obnovljivih izvora energije

Negativna obilježja:

� zapuštenost kulturnopovijesnog nasljeña � nedovoljna turistička valorizacija prirodne i kulturne baštine � djelomična devastacija � nedovoljni podaci/istraženost



33

3.4. STANOVNIŠTVO

3.4.1. Opći podaci

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Šibensko-kninska županija ima 112 891 stanovnika (2,53% ukupnog broja u Hrvatskoj). Kako je njezina kopnena površina 2 994 km² (5,29% ukupne površine Hrvatske), prostorna gustoća stanovništva iznosi 37,8 stanovnika/km², što u odnosu na republički prosjek od 78,4 stanovnika/km² čini slabo naseljeno područje.

Slika 10 . Gustoća naseljenosti stanovništva (stanovnika/km²) po gradovima i općinama županije Izvor: Geodezija d.o.o. Šibenik U županiji ima 199 registriranih naselja, od toga pet gradskih i petnaest općinskih središta.



34

Slika 11. Osnovna karta Šibensko-kninske županije Izvor: Geodezija d.o.o. Šibenik Treba napomenuti da se 2002. godine iz Šibenika izdvojila (nova) općina Bilice a 2006. iz Vodica općina Tribunj. Zbog točnosti prikazanih podataka te su promjene uvedene u Tablicu 8 kao podaci iz popisa stanovništva 2001. godine.



35

Tablica 8. Prostorna distribucija stanovništva županije po op ćinama i gradovima 1991. i 2001.

PODRUČJE Broj

stanovnika 1991.

Broj stanovnika

2001.

Udio u ukupnom

broju 2001. (%)

Površina (km²)

Prostorna gusto ća

2001. (st./km²)

Županija ukupno 152 477 112 891 100 2 994 37,7 Gradovi Šibenik 55 842 49 374 * 43,74 407,48 121,17 Drniš 14 733 8 595 7,61 355,27 24,19 Knin 23 025 15 190 13,46 358,12 42,41 Skradin 8 027 3 986 3,53 186,79 21,34 Vodice 8 867 8 017 ** 7,10 94 85,28 Općine Bilice 1 643 2 179 1,93 25,67 84,89 Biskupija 5 417 1 669 1,48 133,45 12,51 Civljane 1 672 137 0,12 83,28 1,64 Ervenik 4 115 988 0,87 212,08 4,66 Kijevo 1 261 533 0,47 74,37 7,17 Kistanje 7 816 3 038 2,69 244,11 12,45 Murter – Kornati 2 013 2 075 1,84 81,08 25,59 Pirovac 1 785 1 846 1,63 40,97 45,06 Primošten 2 956 2 992 2,65 57,18 52,33 Promina 2 574 1 317 1,17 139,41 9,45 Rogoznica 2 138 2 391 2,12 70,55 33,89 Ružić 3 355 1 775 1,57 160,28 11,07 Tisno 3 374 3 239 2,87 67,03 48,32 Tribunj 1 333 1 390 1,23 15,15 91,75 Unešić 3 507 2 160 1,91 187,45 11,52

(Izvor: Državni zavod za statistiku) * 2002. se iz Šibenika izdvojila zasebna općina Bilice ** 2006. se iz Vodica izdvojila zasebna općina Tribunj Zbog navedenih razloga grad Vodice bilježi pad broja stanovnika izmeñu dvaju zadnjih popisa, no taj pad nije demografske, već administrativne prirode. Pad bilježi i grad Šibenik, no on bi bio prisutan i s općinom Bilice jer je posljedica ratnih zbivanja. Dakle, na sceni su:

– stagnacija ili porast broja stanovnika u priobalnim naseljima (Vodicama, Pirovcu, Primoštenu, Rogoznici)

– izraziti pad broja stanovnika u naseljima u unutrašnjosti (Skradinu, Drnišu, Kninu)

To se objašnjava većom atraktivnošću priobalnih prostora (procesom litoralizacije) i velikim stradanjem zaleña¸ odnosno unutrašnjosti županije, u Domovinskom ratu i poslijeratnim iseljavanjem iz njega. Od prvog popisa stanovništva 1857. pa do popisa 2001. uočava se polagani, ali konstantan rast broja stanovnika, izuzev 1948. i 2001., što se tumači ratnim stradanjima i migracijskim procesima. Grad Šibenik, središte županije, imao je kroz povijest jednak ili čak veći broj stanovnika od susjednih županijskih centara Zadra i Splita. Split je pretekao Šibenik 1931. te je danas više nego tri puta veći, dok je Zadar to učinio 1971. pa danas broji 1,5 puta više stanovnika.



36

020000400006000080000

100000120000140000160000180000200000

1857

.

1869

.

1880

.

1890

.

1900

.

1910

.

1921

.

1931

.

1948

.

1953

.

1961

.

1971

.

1981

.

1991

.

2001

.

Split Zadar Šibenik

Grafikon 2. Usporedba broja stanovnika grada Šibenika i glavnih gradova susjednih županija od 1587. do 2001. Izvor: DZS RH Polagani rast stanovništva Šibenika može se objasniti malim brojem došljaka. Na području Šibensko-kninske županije 49,4% od 39 675 kućanstava ima samo jednog ili dva člana. Kada je riječ o broju stanova za stanovanje, na području županije taj broj je veći od broja kućanstava, što omogućuje stambeno zbrinjavanje u kratkome roku. Prema podacima DZS-a na području županije postoji 48 036 stanova za stalno i 16 948 stanova za privremeno stanovanje. 3.4.2. Demografski trendovi Veoma loše demografsko stanje u Šibensko-kninskoj županiji pokazuju (negativni) trendovi u petnaest općina jer jedna općina stagnira, dvije depopuliraju, dvije izrazito depopuliraju a čak devet izumire (!).



37

Tablica 9. Demografski trendovi na podru čju županije u razdoblju 2005. – 2009.

2005. – 2009. Živoro ñeni Umrli Prirodno kretanje Trend

Šibensko-kninska županija

4 778 7 374 -2 596 izrazita depopulacija

Gradovi 3 700 4 993 -1 293 depopulacija Drniš 325 707 -382 izumiranje Knin 781 828 -47 stagnacija Skradin 161 367 -206 izumiranje Šibenik 2 012 2 672 -660 depopulacija Vodice 421 419 2 stagnacija Općine 1 078 2 381 -1 303 izumiranje Bilice 122 111 11 stagnacija Biskupija 51 213 -162 izumiranje Civljane 4 38 -34 izumiranje Ervenik 18 151 -133 izumiranje Kijevo 11 83 -72 izumiranje Kistanje 120 341 -221 izumiranje Murter-Kornati 107 145 -38 depopulacija Pirovac 83 106 -23 depopulacija Primošten 107 186 -79 izrazita depopulacija Promina 42 147 -105 izumiranje Rogoznica 70 162 -92 izumiranje Ružić 72 173 -101 izumiranje Tisno 126 251 -125 izrazita depopulacija Tribunj 80 104 -24 depopulacija Unešić 65 170 -105 izumiranje

Izvor: DZS RH Kriteriji za odre ñivanje trenda u razdoblju 2005. – 2009.: Broj živoroñenih veći od broja umrlih 40 i više posto – ekspanzija; Broj živoroñenih veći od broja umrlih od 30 do 40 posto – izrazit rast; Broj živoroñenih veći od broja umrlih od 10 do 30 posto – rast; Broj živoroñenih veći ili manji od broja umrlih do 10 posto – stagnacija; Broj umrlih veći od broja živoroñenih od 10 do 30 posto – depopulacija; Broj umrlih veći od broja živoroñenih od 30 do 50 posto – izrazita depopulacija; Broj umrlih veći od broja živoroñenih više od 50 posto – izumiranje. Uzevši u obzir da je u razdoblju od 2005. do 2009. broj umrlih veći od broja živoroñenih za 35,2%, može se zaključiti da, dok većina općina demografski izumire, županija u cjelini izrazito depopulira. Šibensko-kninska županija u razdoblju od 2005. - 2009. godine bilježi pozitivni migracijski saldo. Pozitivni saldo ostvaruje se u odnosu na inozemstvo, kao i na druge županije u Republici Hrvatskoj. Najveći broj stanovnika doseljenih u županiju odnosi se na unutarnju migraciju, odnosno na dolazak stanovništva iz drugih krajeva Republike Hrvatske. Meñutim, treba naglasiti da je u 2009. godini došlo do negativnog migracijskog salda, prije svega zbog manjeg useljavanja, a istovremenog znatno većeg iseljavanja stanovništva u inozemstvo. Promjena migracijskog trenda u 2009. godini u odnosu na prethodne godine posljedica je gospodarske krize koja je zahvatila cijelu Republiku Hrvatsku.



38

Tablica 10. Prirodni prirast i migracijski saldo u Šibensko-kni nskoj županiji u razdoblju od 2005. do 2009.

God.

Stanovništvo procjena sredinom

godine

Živo-roñeni Umrli Prirodni

prirast

Doseljeni Odseljeni Migra-cijski saldo

Iz druge županije

Iz inozem-

stva

U drugu županiju

U inozem-

stvo 2005. 113 960 954 1495 -541 1057 790 874 259 714

2006. 114 200 905 1476 -571 1187 887 905 247 922

2007. 114 386 914 1445 -531 986 770 968 362 426

2008. 114 283 997 1 467 -470 932 871 838 483 482

2009. 114 122 1008 1491 -483 840 438 822 800 -344

Izvor: DZS RH U usporedbi sa susjednim županijama, Zadarskom i Splitsko-dalmatinskom, migracijski saldo Šibensko-kninske županije, iako pozitivan, ispod je njihove razine. Grafikon 3. Migracijski saldo Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od 2005. do 2009. godine

U pet županijskih gradova živi 75% stanovnika županije, dok u petnaest županijskih općina živi preostalih 25% stanovnika. U Grafikonu 4 uočava se neravnomjerna raspodjela i neujednačenost veličina naselja (grad Šibenik ima vodeću ulogu, slijede ga ostali gradovi i, na kraju, općine).

Migracijski saldo u razdoblju 2005. -2009.

0 2 000 4 000 6 000 8 000 10 000

ŠIBENSKO--KNINSKAŽUPANIJA

ZADARSKAŽUPANIJA

SPLITSKO--DALMATINSKA

ŽUPANIJA

Migracijski saldo u razdoblju 2005. - 2009.



39

Grafikon 4 . Raspodjela stanovništva po JLS Županije (Izvor: DZS RH)

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

Šibenik

*Knin

Vodice

*Drn

iš

Skrad

inTisn

o

Kistan

je

Primoš

ten

Rogozn

icaBilic

e

Unešić

Mur

ter

Pirova

c

Ružić

Biskup

ija

Prom

ina

Erven

ik

Kijevo

Civljan

e

Šibenik * 2002. iz Šibenika se izdvojila zasebna općina Bilice Vodice * 2006. iz Vodica se izdvojila zasebna općina Tribunj Takvu raspodjelu, odnosno drastično opadanje broja stanovnika idući od glavnog preko ostalih gradova do općina, možemo okarakterizirati kao centralizaciju najvažnijih sektora rada u glavnome gradu i kao zapostavljanje ruralnih područja i nedovoljno ulaganje u njih. 3.4.3. Dobno-spolna struktura stanovništva U Grafikonu 5 uočava se regresivni ili kontraktivni tip dobno-spolne strukture stanovništva. On je karakteriziran niskim udjelom djece u odnosu na stanovništvo srednje dobi, što uzrokuje nizak, opadajući prirodni prirast i pokazuje proces depopulacije. Stopa nataliteta niža je od stope mortaliteta, tako da stanovništvo izumire. Takav tip prisutan je u Hrvatskoj općenito. Grafikon 5. Dobno-spolna struktura stanovništva županije

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

0-4

10-1

420

-24

30-3

440

-44

50-5

460

-64

70-7

480

-84

90-9

4

muškarci

žene

Izvor: DZS RH



40

Prosječna starost stanovništva županije iznosi 41,1 godinu, što je iznad hrvatskog prosjeka od 39,3 godine. Gledajući, pak, indeks starosti,3 kod kojeg nam granična vrijednost od 100 govori da na svakog starog stanovnika dolazi jedan mladi, on je isto tako zabrinjavajući jer u Šibensko-kninskoj županiji iznosi 113! Republički prosjek, koji iznosi 90,7, i u tom je slučaju niži od županijskog. (Samo još četiri županije imaju indeks veći od 100, Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Karlovačka.) Stoga ne čudi podatak da šest (Civljane, Ervenik, Biskupija, Kijevo, Unešić i Promina) od deset najstarijih (prema prosječnoj starosti i indeksu starosti) općina u Republici Hrvatskoj dolazi iz Šibensko-kninske županije. Stoga možemo zaključiti da Šibensko-kninska županija raspolaže sa slabim ljudskim potencijalom. Tablica 11. Indeks starosti i prosje čna starost stanovništva po županijama (popis iz 200 1.)

Županija Indeks starosti (Xs) Prosje čna starost

Zagrebačka 79,8 39,6 Krapinsko-zagorska 94,7 39,6 Sisačko-moslavačka 109,8 40,7 Karlovačka 123,8 41,9 Varaždinska 87,0 39,0 Koprivničko-križevačka 94,4 39,7 Bjelovarsko-bilogorska 97,8 40,0 Primorsko-goranska 109,4 41,0 Ličko-senjska 145,7 43,0 Virovitičko-podravska 87,0 38,9 Požeško-slavonska 81,0 38,2 Brodsko-posavska 77,5 37,8 Zadarska 86,0 38,9 Osječko-baranjska 84,1 38,7 Šibensko-kninska 113,1 41,1 Vukovarsko-srijemska 75,5 37,8 Splitsko-dalmatinska 77,8 38,1 Istarska 99,7 40,2 Dubrovačko-neretvanska 85,3 39,0 Meñimurska 72,0 37,6 Grad Zagreb 93,7 39,7

Republika Hrvatska 90,7 39,3

Izvor: DZS RH

3 Indeks starosti (Xs) pokazuje omjer broja starih šezdeset i više godina i mladih u dobi do devetnaest godina, a izračunava se po formuli Xs = P60+ / P0-19 x 100



41

3.4.4. Obrazovna struktura stanovništva Obrazovna struktura stanovništva starijeg od petnaest godina (Tablica 12) ukazuje na širi problem jer je prema europskim standardima Hrvatska ispod prosjeka. No u Šibensko-kninskoj županiji ona je još niža. To se prvenstveno očituje u velikom udjelu stanovništva bez škole (RH 2,86%, županija 7,89%) i nešto manjem udjelu onih s osnovnom. Prema zanatima, KV, VKV i onima sa završenih 1-3 razreda osnovne škole, Šibensko-kninska županija bilježi nešto veći udio. Srednje, gimnazijsko, više i visoko obrazovanje kreću se u granicama republičkog prosjeka. Kako su obrazovanje i konkurentna razina znanja bitni u današnjem dobu “uklanjanja” granica i približavanja punopravnom članstvu u Europskoj uniji, tako bi udio stanovništva prema završenoj školi morao imperativno rasti. Tablica 12. Postotak stanovništva starijeg od petnaest godina p rema završenoj školi u RH i ŠKŽ u 2001.

Bez

Škole

1-3

osnovne

4-7

osnovne

Osnovna

škola

Zanati,

KV,

VKV

Srednja Gimna

-zija

Viša,

SS

Visoka

SS Mr.sc. Dr.sc.

RH 2,86 4,52 11,24 21,75 27,24 15,03 4,8 4,08 7,27 0,34 0,2

ŠKŽ 7,89 6,24 10,46 17,96 29,25 14,45 3,65 3,84 5,45 0,12 0,04

Izvor: DZS RH

STANOVNIŠTVO Pozitivna obilježja:

� zaustavljen trend depopulacije u obalnom području županije � pozitivan migracijski saldo u četverogodišnjem razdoblju, osim 2009. (negativni prirodni

prirast anulira se pozitivnim migracijskim saldom) � veći broj stanova za stanovanje od broja kućanstava (mogućnost stambenog zbrinjavanja u

kratkom roku) – 30 730 kućanstava (77,5%) vlasnik je ili suvlasnik stana, od toga je 22 787 obiteljskih kućanstava (74%), što znači da četvrtina kućanstava koja imaju stan u vlasništvu ili suvlasništvu nisu obiteljska kućanstva


� rijetka prostorna gustoća naseljenosti (37,8 stanovnika/km2, u RH 78,4 stanovnika/km2) � depopulacija gradova (osim Knina i Vodica) i izumiranje u devet od petnaest općina � pretežito staro stanovništvo (prosjek 41,1 godina, u RH 39,3) � 49,4% kućanstava ima jednog ili dva člana � izraziti pad broja stanovnika u zaleñu (od 1991. do 2001. na 52%) � većina stanovnika živi u gradovima (75%, 43,73% u Šibeniku) � 50,22% stanovnika u dobnoj je skupini od 20 do 59 godina � nepovoljna obrazovna struktura stanovništva starijeg od petnaest godina (42,55% nema

škole ili ima samo osnovnu) � nedovoljno organizirana briga za starije stanovništvo (društveno uključivanje)



42

3.5. ODGOJ I OBRAZOVANJE Predškolski odgoj u Šibensko-kninskoj županiji odvija se u trideset dječjih vrtića, od toga osam privatnih a dva vjerska vrtića. Navedene vrtiće 2009./10. godine pohañalo je ukupno 2 395 djece, 467 jasličke a 1 928 vrtićke dobi. U vrtićima je zaposleno 246 odgojitelja. Kapaciteti jaslica i vrtića ne odgovaraju potrebama. Na području županije za osnovnoškolsko obrazovanje postoji 21 matična škola (I.-VIII. razreda), četiri područne škole (I.-VIII.), 28 područnih škola (I.-IV.) i dvije glazbene. Sve osnovne škole posljednjih godina bilježe znatan i konstantan pad broja učenika. Posljedica je to, u najvećoj mjeri, ratnih prilika, izmijenjenog i posustalog gospodarstva i pada nataliteta. Takve demografske prilike uvjetuju i specifičnosti u organiziranju osnovnoškolskog obrazovanja. U gradovima se javljaju škole s prevelikim brojem učenika, a u zagorskom dijelu županije prisutne su manje škole, koje bilježe velik pad broja učenika. Od 2005. do 2009. broj učenika u osnovnim školama u županiji pao je s 9 928 na 9 089 učenika, za 839 učenika ili 9%.

Tablica 13. Učenici u osnovnim školama ŠKŽ

RAZRED Broj u čenika

2005./2006. 2006./2007. 2007./2008. 2008./2009. 2009./2010.

Ukupno I.-IV. 4 988 4 921 4 653 4 227 4 094

Ukupno V.-VIII. 4 940 4 866 4 899 5 070 4 995

Sveukupno I.-VIII. 9 928 9 473 9 552 9 151 9 089

Izvor: Ured državne uprave u ŠKŽ, Služba za društvene djelatnosti Napomena: podaci ne uključuju glazbenu školu Većina osnovnih škola u ŠKŽ nema sve uvjete za izvoñenje suvremenog odgoja i obrazovanja koje traži Hrvatski nacionalni obrazovni standard.4 Većina škola kojima je osnivač Županija (devet škola) radi u jednoj smjeni, dok se u gradu Šibeniku nastava odvija u dvjema smjenama u svim školama, osim u Katoličkoj osnovnoj školi. Prosječna starost zgrada matičnih i područnih škola je 35 godina, što zadovoljava tek minimum standarda za izvoñenje nastave. U županiji je trinaest srednjih škola, od toga deset u Šibeniku, jedna u Drnišu a dvije u Kninu. Postoji još i srednja glazbena škola u Šibeniku, koja ne ulazi u ukupan zbroj. Od školske godine 2006./07. u Šibeniku djeluje i Šibenska privatna gimnazija s pravom javnosti, s programom općeg gimnazijskog obrazovanja. U srednjim školama nastava se odvija u 68 programa.

4 Elaborat “Mreža osnovnih škola kojima je osnovač ŠKŽ”, Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i šport.



43

U razdoblju od 2005. do 2009. broj odjeljenja u srednjim školama raste, dok broj učenika lagano, ali kontinuirano pada. S 4 729 u školskoj godini 2005./06. pao je na 4 582 u 2009./10. (za 3%). Tablica 14. Srednje škole, odjeljenja i u čenici u ŠKŽ

Školska godina Broj odjeljenja Broj u čenika

2005./06. 186 4 729 2006./07. 186 4 730 2007./08. 189 4 731 2008./09. 193 4 715 2009./10. 190 4 582

Izvor: DZS, Statističko izvješće „Srednja škole i učenički domovi“

Postojeći sustav strukovnog odgoja i obrazovanja ne osigurava stjecanje kompetencija potrebnih na tržištu rada jer se nedovoljno brzo osuvremenjuju obrazovna ponuda i obrazovni programi. Oni se ne temelje na analizi tržišnih potreba, niti se prate indikatori stope zapošljavanja ili nastavka obrazovanja onih koji su završili strukovno obrazovanje. Velika većina nastavnih planova i programa zastarjela je i ne nudi mogućnost usvajanja suvremenih znanja, vještina i kompetencija jer dinamika njihovog osuvremenjivanja ne prati razvoj novih znanja i tehnologija. Metodika nastave u strukovnom obrazovanju nije se mijenjala desetljećima. Dominira predavačka metoda, učenici moraju memorirati veliki broj činjenica, koje ne povezuju i ne organiziraju u operativno znanje, a veza prakse i poslova koji će se obavljati po završetku škole najčešće se ne ostvaruje. Isti nastavni sadržaji provlače se kroz nekoliko nastavnih predmeta, učenici su preopterećeni satnicom, a i nedostatak kvalitetnog nastavničkog kadra dodatno komplicira problem strukovnog obrazovanja.5 Gotovo nijedna srednja škola na području ŠKŽ nema uvjete potrebne za izvoñenje suvremene nastave. Sve škole na području grada Šibenika rade u dvjema smjenama, tj. prostorni kapaciteti su preopterećeni. Realizacijom kapitalnog projekta nadogradnje Tehničke i Industrijsko-obrtničke škole rasteretit će se postojeći kapaciteta tih dviju škola, kao i zgrade gimnazije. Prosječna starost grañevina je tridesetak godina, što zadovoljava minimum za izvoñenje nastave. Informatička opremljenost škola poboljšana je zadnjih godina, ali još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini (prosječno osamnaest učenika na jedno računalo). Takoñer, problem je i informatička (ne)obrazovanost velikog dijela nastavničkog kadra. Visokoškolsko obrazovanje odvija se na Veleučilištu u Šibeniku i Veleučilištu Marka Marulića u Kninu. Veleučilište u Šibeniku ima tri odjela. U Odjelu menadžmenta su stručni studiji Turistički menadžment i Informatički menadžment, u Prometnom odjelu stručni studiji Cestovni promet i Poštanski promet a u Upravnom odjelu stručni studij Pravo.

5 Elaborat “Prijedlog mreže srednjih škola ŠKŽ”, Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i šport



44

Veleučilište u Kninu ima stručne studije Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom, Poljoprivreda krša – biljna proizvodnja, Poljoprivreda krša – stočarstvo krša i Prehrambena tehnologija. Od 2005. do 2009. broj upisanih studenata u stalnom je porastu: u Šibeniku je u tom razdoblju porastao za 22% a u Kninu tri puta. Školske godine 2009./10. upisana su 2 002 studenta, od toga 1 597 na Veleučilištu u Šibeniku a 405 na Veleučilištu u Kninu. Prvi studenti Veleučilište u Kninu diplomirali su 2007./08. U školskoj godini 2009./10. na Veleučilištu u Šibeniku diplomiralo je 289 studenata a u Kninu 18. Tablica 15. Upisani studenti u ŠKŽ

Školska godina Upisani studenti

Veleučilište u Šibeniku

Veleučilište u Kninu Ukupno

2005./06. 1 304 130 1 434 2006./07. 1 394 159 1 553 2007./08. 1 558 296 1 854 2008./09. 1 586 341 1 927 2009./10. 1 597 405 2 002

Izvor: Veleučilište u Šibeniku i Veleučilište Marka Marulića u Kninu Tablica 16. Diplomirani studenti u ŠKŽ

Školska godina Diplomirani studenti

Veleučilište u Šibeniku

Veleučilište u Kninu UKUPNO

2005./06. 144 / 144 2006./07. 106 / 106 2007./08. 159 42 201 2008./09. 279 45 324 2009./10. 289 18 307

Izvor: Veleučilište u Šibeniku i Veleučilište Marka Marulića u Kninu Kako tržište rada zahtijeva nove specijalnosti, pokrenute su inicijative za otvaranje novih visokoobrazovnih ustanova. Broj diplomiranih studenata, magistara i doktora znanosti s prebivalištem u ŠKŽ u stalnom je porastu. Godine 2008. bilo je 670 diplomiranih studenata, šest magistara znanosti, dva magistra, tri sveučilišna specijalista i četiri doktora znanosti. Tablica 17. Diplomirali, magistrirali i doktorirali prema preb ivalištu (Šibensko-kninska županija)

2005. 2006. 2007. 2008.

Diplomirali 482 Redovni: 317

512 559 670

Sveučilišni specijalisti – – – 3

Magistri 3 1 1 2

Magistri znanosti 9 9 10 6

Doktori 3 2 3 4

Izvor: DZS Visoko obrazovanje 2006. – 2008.



45

Od školske godine 2009./10. u Šibeniku postoji Studentski dom, što je jedan od uvjeta da se Šibenik razvija kao studentski grad. S obzirom na stopu nezaposlenosti i veliku konkurenciju u traženju zaposlenja u županiji, kvalifikacije završenih srednjoškolaca i studenata ne zadovoljavaju potrebe lokalnih poslodavaca. Postoji potreba za zadržavanjem ljudi u deficitarnim zanimanjima, kao što su stolar, kamenorezac, armirač, kuhar, konobar, nastavnik matematike itd., ali su ta zanimanja često nepopularna. Potrebna je bolja suradnja izmeñu Zavoda za zapošljavanje i obrazovnog sustava kako bi se uskladile ponuda i potražnja na tržištu radne snage, kao i postojanje primjenjive Strategije razvoja ljudskih potencijala. U županiji postoji pet pučkih otvorenih učilišta, koja provode programe obrazovanja odraslih za stjecanje srednje stručne spreme kroz puno školovanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i programe osposobljavanja. Sve programe obrazovanja odraslih (osim tečajeva) verificiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, obuhvaćaju velik opseg različitih zanimanja i upisuju se u radnu knjižicu. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva uz pomoć poduzetničkih potpornih institucija (razvojnih agencija, poduzetničkih inkubatora) provodi programe edukacije poduzetnika početnika i onih u fazi rasta i razvoja. Programe edukacije poduzetnika organiziraju i Hrvatska gospodarska komora, Obrtnička komora i HBOR (za poduzetnike početnike).

ODGOJ I OBRAZOVANJE

Pozitivna obilježja:

� porast broja diplomiranih studenata s prebivalištem u županiji (u zadnje četiri godine) Negativna obilježja:

� nedovoljan kapacitet jaslica i vrtića � konstantan pad broja učenika u osnovnim i srednjim školama � osnovne škole u gradovima su pretrpane učenicima, a u područnim školama broj učenika u

velikom je padu � škole nemaju sve uvjete potrebne za izvoñenje suvremene nastave prema Hrvatskom

nacionalnom obrazovnom standardu � rad škola (osnovnih i srednjih) u dvjema smjenama � nepovezanost tržišta rada i strukovnog i visokog školstva � velika većina nastavnih planova zastarjela je, ne prati razvoj znanja i tehnologije � stare grañevine, zadovoljen minimum za izvoñenje nastave � informatička opremljenost škola nije zadovoljavajuća, kao ni primjena informatičkog znanja u

praksi kod većine nastavnika � praktični dio nastave uglavnom je formalnost � deficitarna zanimanja često su nepopularna � visokoobrazovani kadar rijetko se vraća (ili ostaje) raditi u županiju



46

3.6. ŠPORT I KULTURA

3.6.1. Šport Rekreacija i šport neizostavan su element u životu i zdravlju društva kao cjeline. Šibensko-kninska županija diči se tradicijom svojih športskih klubova i društava, kao i pojedinaca koji su zahvaljujući svojim športskim uspjesima postali promotori Šibensko-kninske županije i Hrvatske. Meñu njima ističe se, npr., Dražen Petrović, tragično preminuli kapetan hrvatske košarkaške reprezentacije, po mnogima jednog od najboljih košarkaša svih vremena, koji je danas idol i uzor mladima. Iako bez većih financijskih resursa, športski klubovi i društva takoñer bilježe zapažene uspjehe, kako na državnoj tako i na meñunarodnoj razini. Nogometni klub Šibenik pripada klubovima s najdužim prvoligaškim stažem otkad je suverene Hrvatske, Vaterpolski klub Šibenik godinama je u samom vrhu hrvatskog vaterpola, Ženski košarkaški klub Jolly JBS, kao višestruke prvakinje Hrvatske, redovit je sudionik eurokupova, Veslački klub Krka (utemeljen 1923.) najstariji je športski kolektiv u županiji. U ostalim gradovima i općinskim središtima županije nogomet je najzastupljeniji šport, s dugogodišnjom tradicijom, a klubovi kao što su Dinara, DOŠK, Zagora, Rudar i Vodice okupljaju veliki broj nogometaša svih uzrasta. Osim navedenih, valja istaknuti i manje klubove i športske kolektive čiji članovi takoñer postižu vrhunske rezultate u svojim športovima, kao što su karate, boćanje, kuglanje, jedrenje, plivanje, gimnastika, odbojka, pikado, taekwondo i drugi borilački športovi, šah, futsal, tj. mali nogomet, i mnogi drugi. Od tradicionalnih športskih manifestacija i narodnih igara valja izdvojiti amaterska natjecanja, meñu kojima su najpoznatije Primoštenske užance i Bodulska pripetavanja (olimpijada otoka), te mnoge druge igre koje njeguju stare dalmatinske sportove i običaje, kao što su balote, briškula i trešeta, potezanje konopa, natjecanja u moru i ostali. Navedene manifestacije održavaju se za vrijeme turističke sezone, doprinoseći tako promociji i turističkoj ponudi županije kroz šport i narodne običaje. 3.6.2. Kultura Šibensko-kninska županija, a isto tako i jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine), u svojem proračunu osigurava sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi. Sredstva se izdvajaju za ustanove i udruge koje svojim programima potiču razvoj kulturne djelatnosti na području županije.



47

Iako prostorno malena, Šibensko-kninska županija u svjetskim je razmjerima poznata po kulturnim i zabavnim manifestacijama, od kojih treba izdvojiti:

- Meñunarodni dječji festival (s polustoljetnom tradicijom) - Srednjovjekovni sajam u Šibeniku (na kojemu sudjeluju i gosti iz inozemstva) - Glazbene večeri (Festival dalmatinske šansone, Jazz festival u Vodicama, Bodulska

balada na otoku Zlarinu...) - Užance šibenskog kraja (Eko-etno sajam u Skradinu, Festival ruralne kulture u Kninu,

Večer domaće kužine u Pirovcu, Primoštenske užance...). Osim gradskih muzeja u Šibeniku, Kninu, Drnišu i Skradinu, na području županije nalaze se još:

- Meštrovićev mauzolej u Otavicama - Izložba Fausta Vrančića u Prvić Luci - Akvarij i muzej pomorske tradicije u Vodicama.

Muzej grada Šibenika dovršava stalni postav, dok ih ostali gradski muzeji već imaju. Takoñer, dovršava se izgradnja Memorijalnog centra Fausta Vrančića na otoku Prviću, investicija vrijedna više od milijun eura, koju većim dijelom financira EU. Na području županije svojim dugogodišnjim djelovanjem ističu se Šibenska narodna glazba, osnovana 1848., Gradski puhački orkestar Drniš, osnovan 1864. i Šibensko pjevačko društvo “Kolo”, osnovano 1899., jedno od najstarijih kulturno-umjetničkih društava u Hrvatskoj. U Drnišu djeluje i Tamburaški orkestar “Krsto Odak”, koji je uspjesima na natjecanjima izvan županije pokazao da pripada vrhu tamburaške glazbe u Hrvatskoj. Na području županije djeluje niz amaterskih kulturno-umjetničkih udruga, s više od tisuću članova. U Šibeniku djeluje Hrvatsko narodno kazalište, na čijem su repertoaru, osim vlastitih predstava i nekoliko godišnjih premijera, i brojne gostujuće predstave.

ŠPORT I KULTURA


� tradicija bavljenja športskim aktivnostima (nogometom, košarkom, vaterpolom, veslanjem...) � velik broj poznatih osoba s područja športa i kulture � kulturne manifestacije prepoznate kao važan čimbenik u razvoju turizma Negativna obilježja:

� nedovoljno ureñeni športski objekti (igrališta, športske dvorane) � nedovršen stalni postav Muzeja grada Šibenika



48

3. 7. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST 3.7.1. Zaposlenost Broj zaposlenih u ŠKŽ od 2005. do 2009. bilježi vrlo lagan porast od 4,1%, dok je u RH porastao za 9,42%. U 2009. u županiji je bilo 29 478 zaposlenih, što je 2,07% ukupno zaposlenih u RH. Tablica 18. Zaposleni u ŠKŽ i RH od 2005. do 2009.

Godina Zaposleni u ŠKŽ Zaposleni u RH Udio ŠKŽ u RH

2005. 28 319 1 301 484 2,18% 2006. 28 576 1 341 690 2,13%

2007. 28 767 1 146 660 2,51%

2008. 29 955 1 424 527 2,10%

2009. 29 478 1 424 045 2,07%

Izvor: DZS

Kada pratimo kretanje broja zaposlenih u ŠKŽ u razdoblju 2005.-2009. uočavamo da je porast broja zaposlenih u pravnim osobama proporcionalan porastu broja ukupno zaposlenih u županiji (Grafikon 6). Grafikon 6.

Kretanje zaposlenih u ŠKŽ, 2005.-2009.

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

2005 2006 2007 2008 2009

u obrtima i sl.profesijama

u pravnimosobama

Izvor: DZS



49

Tablica 19. Zaposleni u ŠKŽ po gospodarskim granama i poslovni m subjektima 31.3.2009.

Zaposleni u Šibensko-kninskoj županiji

U pravnim

osob.

Struktu-ra

U obrtu i djelat. slob.

profes.

Struktu-ra

Uk. zaposl.

Struktu-ra

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo i ribarstvo 141 0,61% 288 4,45% 429 1,46%

B Rudarstvo i vañenje kamena 64 0,28% 8 0,12% 72 0,24% C Prerañivačka industrija 4 293 18,66% 683 10,56% 4 976 16,88%

D Opskrba el.energijom, plinom i parom i klimatizacija 552 2,40% - 0,00% 552 1,87%

E

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnost sanacije okoliša

684 2,97% 1 0,02% 685 2,32%

F Grañevinarstvo 1.114 4,84% 809 12,51% 1 923 6,52%

G Trgovina na veliko i malo, popravak... 3 360 14,60% 1.096 16,95% 4 456 15,12%

H Prijevoz i skladištenje 1 541 6,70% 350 5,41% 1 891 6,41%

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

1 034 4,49% 1.380 21,34% 2 414 8,19%

J Informacije i komunikacije 203 0,88% 20 0,31% 223 0,76%

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 623 2,71% 127 1,96% 750 2,54%

L Poslovanje nekretninama 97 0,42% 9 0,14% 106 0,36%

M Stručne znanstvene i tehničke djelatnosti 457 1,99% 325 5,03% 782 2,65%

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 342 1,49% 65 1,01% 407 1,38%

O Javna uprava, obrana, socijalno osiguranje 3 435 14,93% 220 3,40% 3 655 12,40%

P Obrazovanje 2 315 10,06% 4 0,06% 2 319 7,87%

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1 813 7,88% 284 4,39% 2 097 7,11%

R Umjetnost, zabava i rekreacija 749 3,25% 21 0,32% 770 2,61% S Ostale uslužne djelatnosti 194 0,84% 685 10,59% 879 2,98%

Djelatnost kućanstava kao poslodavca koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

- 0,00% 85 1,31% 85 0,29%

Nerazvrstani prema djelatnostima - 0,00% 7 0,11% 7 0,02%

Ukupno: 23 011 100% 6 467 100% 29 478 100,00%

Ukupno u%: 78,06 21,94 100

Izvor: Zaposleni u pravnim osobama po županijama, NKD 2007, Statistička izvješća 1419/2010, str 69; Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, NKD 2007 Statistička izvješća 1419/2010, str 110-111

Najviše zaposlenih u Šibensko-kninskoj županiji u 2009. godini je u prerañivačkoj industriji (16,88%). Slijede trgovina (15,12%) i djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (8,19%). Veliki dio zaposlenih u županiji financira se iz državnog (županijskog) proračuna pa sektor javna uprava, obrana, socijalno osiguranje zapošljava 12,4% ukupno zaposlenih, obrazovanje 7,87% a djelatnost zdravstvene, zaštite i socijalne skrbi 7,11%. Veliki problem u županiji je skoro jednak broj umirovljenika (oko 28 000) i zaposlenih (oko 29 000). Starosnu mirovinu ostvaruje oko 14 000 umirovljenika.



50

3.7.2. Nezaposlenost U Šibensko-kninskoj županiji od 2005. do 2008. broj nezaposlenih pada, da bi u 2009. porastao: koncem te godine u evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo je 8 027 osoba, 16,7% više nego krajem 2008. (u RH je u 2009. zabilježen porast od 21,2% u odnosu na 2008.). Promjene u nezaposlenosti u Šibensko-kninskoj županiji prikazane su u Tablici 20. Tablica 20. Nezaposleni u Šibensko-kninskoj županiji po spolu i dobi od 2005. do. 2009.

God. Ukup Žene Žene (%) Muš. Muš

(%) 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50 +

2005. 9 850 5 648 57,3 4 202 42,7 425 1 223 1 138 1 064 1 261 1 343 1 351 2 045

2006. 9 122 5 288 57,9 3 834 42,0 404 1 074 1 068 940 1 137 1 183 1 240 2 076

2007. 7 420 4 308 58,1 3 112 41,9 279 844 842 769 902 974 966 1 844

2008. 6 876 4 033 58,6 2 843 41,3 256 768 815 714 843 851 865 1 764

2009. 8 027 4 464 55,6 3 563 44,4 382 994 1 120 870 847 967 958 1 889

Izvor: HZZ, PS Šibenik Prema spolnoj strukturi nezaposlenih, svih navedenih godina žene su bile brojnije. Udio nezaposlenih žena koncem 2009. bio je 55,6%. Te je godine u evidenciji Zavoda za zapošljavanje zabilježen porast broja muškaraca za 25,3% u odnosu na 2008. U ŠKŽ manji je postotak nezaposlenih žena nego u RH. Dobna struktura pokazuje da u pet godina nije došlo do većih oscilacija. Starija dob (iznad pedeset godina) bilježi najveći rast nezaposlenih (od 20,7% u 2005. do 25,7% u 2008. i 23,5% u 2009.). Kad promatramo dobnu skupinu iznad 45 godina uočavamo da ona čini čak 35% ukupno nezaposlenih. Po strukturi nezaposlenih u 2009. ŠKŽ ne odstupa od RH. Grafikon 7.

Nezaposleni u ŠKŽ po mjesecima, 2005. i 2009.

02.0004.0006.0008.000

10.00012.000

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

2005

2009

Izvor: Statistika Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ)



51

Kada gledamo nezaposlenost po mjesecima, vidimo pad nezaposlenih u ljetnoj sezoni, što je rezultat bavljenja turizmom i srodnim djelatnostima. Tablica 21. Stopa nezaposlenosti u ŠKŽ (2005. – 2009.)

31.12.2005. 31.12.2006. 31.12.2007. 31.12.2008. 31.12.2009.

Aktivno stanovništvo

37 386 37 085 37 358 37 040 36 893

Ukupno zaposleni

27 536 27 963 29 938 30 164 28 866

Ukupno nezaposleni

9 850 9 122 7 420 6 876 8 027

Stopa nezaposlenosti 26,3% 24,6% 19,9% 18,6% 21,7%

Izvor: Statistika HZZ, Statistika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) Stopa nezaposlenosti krajem 2009. godine u ŠKŽ bila je 21,7%. Nakon pada stope nezaposlenosti tijekom pet godina, u 2009. zabilježen je rast stope nezaposlenosti, koji se nastavio i u 2010. Isti trend kretanja stope nezaposlenih bilježi i RH. Tablica 22. Obrazovna struktura nezaposlenih u ŠKŽ (2005. – 200 9.) na dan 31.12.

Izvor: Statistika HZZ Obrazovna struktura nezaposlenih u ŠKŽ od 2005. do 2009. pokazuje da najveći broj nezaposlenih ima završenu trogodišnju srednju školu (u 2009. bilo ih je 3 140 ili 39,12%). Od 2005. do 2008. nezaposleni s osnovnom školom bili su na drugom mjestu po nezaposlenosti. U 2009. to su bili nezaposleni s četverogodišnjom srednjom školom (2 101 ili 26,17%), nakon kojih slijede nezaposleni sa završenom osnovnom (1 925 ili 23,98%), visokom školom (362 ili 4,51%) i višom (291 ili 3,63%) školom i s nezavršenom osnovnom školom (208 ili 2,59%). Obrazovna struktura nezaposlenih u županiji približno je ista kao u RH. U Tablici 23 prikazana je nezaposlenost na dan 30.6.2010. Ukupno nezaposleni čine 18,4% radne snage u županiji. Prema dobi, većinu čini populacija u skupini od 25 do 55 godina. Prema kvalifikacijskoj strukturi, 63,9% ukupno nezaposlenih su kvalificirani radnici, što je 11,7% ukupno raspoložive radne snage. Prema djelatnostima, 61,7% nezaposlenih može raditi u uslužnim djelatnostima, 19,5% u upravi, 16,2% u industriji i obrtništvu a 2,6% u poljoprivredi i ribarstvu.

God. Ukupno

Bez škole i nezavrš. osnovna

škola

Osnovna škola

SŠ za zanim. koja traju 3 g, te

škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja koja traje četiri g. i više, te

gimnazija

Prvi stupanj

fakulteta, stru čni studij i

viša škola

Fakulteti, akademija, magisterij i

doktorat

2005. 9 850 3,30% 28,57% 38,67% 23,58% 2,54% 3,34%

2006. 9 122 3,60% 27,75% 37,97% 23,92% 2,88% 3,88%

2007. 7 420 3,27% 26,71% 37,48% 25,27% 3,09% 4,18%

2008. 6 876 2,78% 25,76% 38,18% 25,42% 3,33% 4,54%

2009. 8 027 2,59% 23,98% 39,12% 26,17% 3,63% 4,51%



52

Tablica 23. Nezaposlenost na dan 30.6.2010. (HZZ-PS Šibenik)

Spol Broj % ukupno nezaposlenih

% radne snage

Ženski 3 693 53,1 9,8 Muški 3 263 46,9 8,6 Ukupno 6 956 100 18,4 Dob 16-25 1 051 15,1 2,8 25-35 1 762 25,3 4,7 35-45 1 560 22,4 4,1 45-55 1 781 25,6 4,7 55-65 802 11,6 2,1 Ukupno 6 956 100 18,4 Kvalifikacije Nekvalificirani 1 898 27,2 5,0 Kvalificirani 4 442 63,9 11,7 Diploma visoke škole 294 4,3 0,8 Sveučilišna diploma 322 4,6 0,9 Ukupno 6 956 100 18,4

Djelatnost

Industrija & obrtništvo 1 125 16,2 3,0 Uprava 1 358 19,5 3,5 Uslužne djelatnosti 4 293 61,7 11,4 Poljoprivreda/ribarstvo 180 2,6 0,5

Ukupno 6 956 100 18,40

Izvor: Statistika HZZ, statistika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) Prema dužini čekanja na posao, prikazanoj u Tablica 24, većina nezaposlenih (57,1%) kratkotrajno je nezaposlena, odnosno na evidenciji Zavoda za zapošljavanje manje je od 12 mjeseci. Dugotrajno nezaposlenih, koji na posao čekaju dulje od 12 mjeseci, je 42,9%.

Tablica 24. Trajanje nezaposlenosti na dan 30.6.2010. (HZZ-PS Š ibenik)

Trajanje Broj %

< 3 mjeseca 1 030 14,8

> 3 – < 6 mjeseci 1 175 16,9

> 6 – < 12 mjeseci 1 769 25,4

> 12 mjeseci 2 982 42,9

Ukupno 6 956 100

Izvor: Statistika HZZ Mjere HZZ-a za zapošljavanje i prekvalifikaciju i projekti koji razvijaju ljudske resurse prilika su za smanjivanje nezaposlenosti. U Tablici 25 prikazane su mjere HZZ-a za zapošljavanje u ŠKŽ od 2006. do 2009.



53

Tablica 25. Mjere za zapošljavanje HZZ-PS Šibenik Naziv mjere 2006. 2007. 2008. 2009.

Sufinanciranje zapošljavanja mladih 16 22 11 1

Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih 49 53 76 12

Sufinanciranje zapošljavanja starijih osoba 19 25 29 4

Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina 14 10 14 0

Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca 29 0 17 0

Financiranje obrazovanja 8 100 105 60

Javni rad 35 20 30 39

UKUPNO 170 230 282 116

Izvor: HZZ-PS Šibenik Broj zaposlenih putem mjera za zapošljavanje HZZ-a rastao je u razdoblju od 2006. do 2008., da bi 2009. znatno pao (282 zaposlena u 2008. naspram 116 u 2009.).

U zadnje tri godine u ŠKŽ najviše je sredstava utrošeno na financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba, potom na sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i na javne radove.

Sredstva kojima raspolaže HZZ putem mjera za zapošljavanje nisu dostatna s obzirom na potrebe. Ujedno, većina nezaposlenih se teško odlučuje na prekvalifikaciju premda nema stalnog zaposlenja (zbog rada na sivom tržištu ili nepostojanja svijesti o cjeloživotnom obrazovanju?)

ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST Pozitivna obilježja:

� sezonski pad nezaposlenosti Negativna obilježja:

� mali postotak zaposlenih u proizvodnji (u prerañivačkoj industriji 17%) � 27% zaposlenih je na državnom proračunu (zdravstvena zaštita i socijalna skrb, obrazovanje

i javna uprava, obrana i socijalno osiguranje) � skoro izjednačen broj umirovljenika i zaposlenih � visok udio (35%) osoba dobne skupine iznad 45 godina u broju nezaposlenih � porast stope nezaposlenosti u 2009. (21,7%, u RH 16%) nakon četverogodišnjeg razdoblja

pada � najveći broj nezaposlenih ima završenu trogodišnju školu (39,1%) � nedovoljna sredstva za prekvalifikacije kadrova � neusklañenost ponude i potražnje na tržištu rada, te školstva i potreba tržišta rada � nemotiviranost nezaposlenih za nova znanja i vještine



54

3.8. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB 3.8.1. Zdravstvo

Zdravstvo u Šibensko-kninskoj županiji sastavni je dio zdravstvenog sustava Republike Hrvatske, koji je najvećim dijelom centraliziran. Obilježavaju ga svi problemi karakteristični za cijeli sustav. S jedne strane, treba dodatno izdvajati znatna sredstva za održavanje postojećeg standarda i za unaprjeñenje zdravstvenog sustava i infrastrukture, a s druge strane, stalno se traži smanjenje troškova u zdravstvu. Županija, kao jedinica područne (regionalne) samouprave, ima zakonske obveze u zdravstvu kao osnivač i vlasnik zdravstvenih ustanova na svom području, što podrazumijeva upravljanje njima i odgovornost za njihov rad. U svom proračunu županija redovito izdvaja sredstva za odreñene zdravstvene potrebe, za investicije i investicijsko održavanje grañevinskih objekata i opreme u zdravstvenim ustanovama. Zdravstvene ustanove Šibensko-kninske županije financiraju se u skladu sa Zakonom o prihodima od HZZO-a (Proračun RH), prihodima od usluga pruženih drugim zdravstvenim ustanovama, decentraliziranim prihodima (koji su na razini županije u 2009. iznosili 16.306.250 kn), prihodima iz izvornog županijskog proračuna (koji su na razini 2009. iznosili 2.541.692 kn), prihodima od ostalih korisnika (privatnika), prihodima od participacije, ostalim prihodima i izvanrednim prihodima (kamatama i donacijama). Mreža zdravstvene zaštite u županiji uključuje sljedeće institucije:

• Opću bolnicu Šibenik i Opću bolnicu Knin • Dom zdravlja Šibenik, Dom zdravlja Drniš i Dom zdravlja Knin • Zavod za javno zdravstvo Šibenik.

Opća bolnica Šibenik ima 296 kreveta i zapošljava 601 djelatnika, dok Opća bolnica Knin ima 140 kreveta i 156 djelatnika. Specijalističke usluge obavljaju se u Šibeniku i Kninu, dok opću praksu obavlja 68 timova opće/obiteljske medicine i osam pedijatrijskih timova. Osim toga, postoji 59 timova stomatološke zaštite, devet timova zdravstvene zaštite žena, četiri biokemijsko-medicinska laboratorija, 34 tima zdravstvene njege u kući i tri tima higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite. Pred županiju se postavlja, kao prioritetna potreba, gradnja nove bolničke zgrade u Šibeniku, na novoj lokaciji, jer postojeći objekti paviljonskog tipa, prometno stiješnjeni u samom središtu grada, a neki stari i više od 130 godina, ne mogu na adekvatan način zadovoljiti bolničke potrebe u budućnosti. Takoñer se nameće potreba boljeg iskorištenja postojećeg bolničkog prostora u Kninu, u smislu uvoñenja novih sadržaja i djelatnosti. Nalazišta peloida (Makirina-Ivinj i Morinjski zaljev) daju mogućnost za razvoj dodatnih zdravstvenih sadržaja, lječilišta, zdravstvenog turizma, hospicija, gerontoloških sadržaja i dr. Stradavanje mladih u prometu predstavlja velik problem u županiji, a potrebna je i bolja educiranost stanovništva o zaštiti zdravlja, sve u svrhu preventivnog djelovanja.



55

Tablica 26. Osnovni statisti čki pokazatelji u zdravstvu 2009.

Izvor: Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

3.8.2. Socijalna skrb Na području Šibensko-kninske županije djeluju tri centra za socijalnu skrb, koji zapošljavaju 61 osobu, a to su:

• CZSS Šibenik • CZSS Drniš • CZSS Knin.

Centri za socijalnu skrb javne su ustanove čiji je osnivač RH. Stručnjaci koji rade u tim centrima rješavaju i provode prava iz socijalne skrbi u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi (savjetovanje, financijska pomoć, skrb izvan obitelji), obavljaju nadzor nad udomiteljskim obiteljima i sudjeluju u sudskim postupcima kada se radi o zaštiti djece i drugih članova obitelji. Statistički podaci na dan 31.12.2009. pokazuju da Šibensko-kninska županija ima najviši postotak korisnika stalne socijalne pomoći u Republici Hrvatskoj: 8 379 ili 7,4% ukupnog stanovništva, dok državni prosjek iznosi 2,1%. Alarmantno stanje je na području grada Knina i okolice (područje djelovanja CZSS-a Knin), gdje 25,9% ukupnog stanovništva prima stalnu socijalnu pomoć. Ako je promatramo bez CZSS-a Knin, u ostatku županije 3,1% stanovnika koristi stalnu socijalnu pomoć. Tablica 27. Korisnici stalne pomo ći u Šibensko-kninskoj županiji na dan 31.12.2009.

Red. br.

Centar za socijalnu skrb (CZSS), Županija

Broj osoba korisnika stalne pomo ći

Udjel (%) broja osoba korisnika stalne pomo ći u broju stanovnika

1. Šibenik 2 241 2,9

2. Knin 5 582 25,9

3. Drniš 556 4 Ukupno 8 379 7,4 Županija bez CZSS-a Knin 2 797 3,1

Izvor: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Godišnje izvješće 2009.

Pokazatelj Šibensko-kninska županija RH

Očekivano trajanje života (u godinama) 77,00 74,58 (2001.)

Stopa smrtnosti djece (na 1 000 stanovnika)

6,0 4,5

Kreveti u bolnicama i klinikama (na 1 000 stanovnika)

4,56 5,47

Prosječan broj konzultacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti po stanovniku

7,0 6,3

Br. stanovnika po liječniku opće prakse 1585 1773

Najčešće bolesti: - bolesti dišnog sustava - bolesti cirkulacijskog sustava

- bolesti dišnog sustava - bolesti cirkulacijskog sustava



56

U strukturi prava u socijalnoj skrbi u Šibensko-kninskoj županiji u 2009. može se uočiti da je najviše prava korišteno u stavkama doplatka za pomoć i njegu (4 249 korisnika) i jednokratne pomoći (3 317 korisnika) kada je riječ o državnoj pomoći, i pomoći za ogrjev (3 221 korisnik) kada je riječ o lokalnoj i regionalnoj pomoći. Tablica 28. Struktura prava u socijalnoj skrbi u Šibensko-knins koj županiji na dan 31.12.2009.

R. br.

PRAVO U SOCIJALNOJ SKRBI

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB Ukupno županija (1.-3.) 1. Šibenik 2. Knin 3. Drniš

I STALNA POMOĆ : 1. Ukupno pomoći (samaca i obitelji) 1 415 1 977 406 3 798

2. Ukupno obuhvaćenih osoba 2 241 5 582 556 8 379

II

JEDNOKRATNA POMOĆ: 1. Ukupno pomoći u izvještajnoj godini 1 510 1 617 190 3 317

- od toga za školovanje 205 476 61 742

- od toga za nabavku potrebne odjeće i obuće 22 368 - 390 - od toga za nabavku osnovnih predmeta u kućanstvu

24 748 - 772

- od toga za pogrebne troškove 18 25 7 50 2. Različiti korisnici (samci i obitelji) kojima je jednom ili više puta odobrena pomoć u izvještajnoj godini

1 340 57 190 1 587

III DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU 2 282 1 276 691 4 249

IV POMOĆ I NJEGA U KUĆI Ukupno korisnika - - - -

Ukupno pomoći - - - -

V OSOBNA INVALIDNINA 323 105 62 490

VI NAKNADA DO ZAPOSLENJA 45 12 5 62

VII

SKRB IZVAN VLASTITE OBITELJI SMJEŠTAJ U UDOMITELJSKU OBITELJ DJECE I ODRASLIH 22 14 5 41

SMJEŠTAJ U OBITELJSKI DOM DJECE I ODRASLIH - - - -

POMOĆ ZA OSOBNE POTREBE ZA KORISNIKE STALNOG SMJEŠTAJA - - 61 61

VIII PRAVO NA STATUS RODITELJA NJEGOVATELJA 29 7 3 39

IX

PRAVO RODITELJA DJETETA S TEŽIM SMETNJAMA U RAZVOJU NA DOPUST, ODNOSNO NA RAD S POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA RADI NJEGE DJETETA

69 24 16 109

X SAVJETOVANJE I POMAGANJE U PREVLADAVANJU POSEBNIH TEŠKOĆA SAMACA I OBITELJI

2 029 576 268 2 873

XI SMJEŠTAJ U DOM SOCIJALNE SKRBI ZA DJECU I ODRASLE 314 92 74 480

LOKALNA I REGIONALNA POMO Ć

XII POMOĆ ZA PODMIRENJE TROŠKOVA STANOVANJA 455 - 44 499

XIII POMOĆ ZA OGRJEV 448 2 011 762 3 221

Izvor: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Godišnje izvješće 2009.



57

U županiji postoji opći nedostatak usluga socijalne potpore, uključujući obiteljska savjetovališta, poticanje samopouzdanja kod mladih i sprječavanje poremećaja u ponašanju, usprkos tomu što je polovicom 2005. godine Centar za socijalnu skrb Šibenik otvorio Savjetovalište za djecu, mladež, brak i obitelj. U županiji postoji pet domova za starije i nemoćne osobe, koji pružaju smještaj za 585 osoba, što zadovoljava trenutne potrebe. Meñutim, nedovoljno je organizirana briga za starije osobe izvan domova, odnosno nizak je stupanj društvene uključenosti starijih osoba. Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladih, koji skrbi o djeci i mladima s psiho-fizičkim problemima u razvoju, nalazi se u Šibeniku, dok se privatna ustanova socijalne skrbi “Roman-obitelj”, koja skrbi o odraslim osobama s mentalnom retardacijom, nalazi u Bratiškovcima. Hrvatski Caritas, kao dio svjetske karitativne mreže, ima važnu ulogu u pružanju usluga socijalne skrbi u županiji u partnerstvu s tri centra socijalne skrbi. Na području županije djeluju dva Caritasa, u Šibeniku i Kninu, koji dnevno podijele prosječno 150 obroka u Šibeniku a 80 u Kninu i mjesečno financijski potpomognu pedesetak obitelji i podijele tristo paketa hrane. Centar za prevenciju i liječenje ovisnosti Šibensko-kninske županije, otvoren 1. siječnja 2004., djeluje u sklopu Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije. Na području Šibensko-kninske županije djeluju, dajući znatan doprinos na području socijalnih usluga i zdravstvene prevencije, gradska društva Crvenog križa u Šibeniku, Kninu i Drnišu. Gradsko društvo Crvenog križa u Kninu provodi i program Pomoć u lokalnoj zajednici, usmjeren na podršku manjinskim povratnicima u procesu povratka i reintegracije.

Zdravstvo i socijalna skrb


� zadovoljavajuća mreža javne zdravstvene službe na primarnoj i sekundarnoj razini (tri doma zdravlja, u Šibeniku, Kninu i Drnišu, s ambulantama na terenu, dvije opće bolnice, u Šibeniku i Kninu, Zavod za javno zdravstvo, dvije županijske ljekarne, Šibenik i Drniš, s ukupno deset ljekarničkih jedinica, sve skupa popunjeno djelatnostima i ekipirano kadrom u skladu sa standardima u RH ).

� zadovoljavajuća mreža javnih ustanova socijalne skrbi (tri centra za socijalnu skrb, u Šibeniku, Kninu i Drnišu, tri doma za starije i nemoćne osobe, u Šibeniku, Kninu i Oklaju, ustanova za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju Centar za odgoj i obrazovanje Šubićevac, Obiteljski centar u Šibeniku.

� mogućnost razvitka dodatnih standarda i djelatnosti u zdravstvu i socijalnoj skrbi (lječilišta, sadržaja zdravstvenog turizma i rekreacije, sadržaja za osobe treće životne dobi višeg standarda zbog podneblja i povoljnih klimatskih uvjeta, gerontoloških sadržaja ili hospicija u prostoru bolnice u Kninu kao nadogradnje na postojeće produženo liječenje).

� tradicija (bolnica u Šibeniku na sadašnjoj lokaciji starija je od 130 godina, a bolnička djelatnost još starija).


� nejednaka dostupnost medicinske skrbi na području županije (otoci, brdsko zaleñe – udaljenost, prometna izoliranost).

� nedovoljna razvijenost izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi za djecu i mlade, starije i nemoćne osobe i psihički bolesne odrasle osobe (nerazvijena ili nepostojeća mreža socijalnih usluga izvan institucija, poput pomoći i njege u kući, udomiteljstva, života u zajednici, savjetovališta, patronaže i dr.).



58

� nedovoljna dostupnost javnih prostora, usluga i sadržaja osobama s invaliditetom (barijere u

prostoru i prometu, nepostojanje rampa, prilagoñenih prilaza, prijelaza prometnica, odgovarajuće signalizacije i liftova, nepoštivanje zakonskih odredbi o grañenju u skladu s potrebama osoba s invaliditetom).

� stradavanje mladih u prometu (posebno u noćnim i jutarnjim satima u dane vikenda i zabava).

� kasna detekcija malignih oboljenja. Rak dojke najčešći je oblik malignog oboljenja kod žena u županiji, slijede rak debelog crijeva i rak pluća i bronha. Potrebno je provoditi preventivne preglede radi ranog otkrivanja bolesti i poticati stanovništvo iznad odreñene dobne granice na redovite kontrole. Primjetan je slab odaziv na besplatne programe za prevenciju raka dojke i raka debelog crijeva koji se provode s državne razine.

� rano eksperimentiranje s drogama i pijenje alkohola kod mladih: istraživanja pokazuju da sve ranije počinju s tim porocima pa je potrebna veća i bolja preventiva.

� neadekvatna prostorna organizacija Opće bolnice Šibenik (paviljonskog tipa, s više zgrada, što priječi funkcionalnu i ekonomičnu organizaciju rada pa bolnica ne udovoljava suvremenim standardima – treba izgradit novu zgradu tipa monobloka).

� nedovoljna razvijenost mreže zdravstvenih usluga iznad propisanih minimalnih standarda (zbog položaja na moru), nalazišta peloida, zatim prostornih i položajnih uvjeta u Kninu, moguć je razvoj dodatnih zdravstvenih sadržaja, lječilišta, zdravstvenog turizma, hospicija, gerontoloških sadržaja i dr.



59

3. 9. GOSPODARSTVO 3.9.1. Uvod Osim poljoprivrede i stočarstva, stanovnici šibenskoga kraja nekad su se bavili su se zanatstvom, ribarstvom, obalnim brodarstvom i trgovinom, te proizvodnjom soli. Ribolov nije bio razvijen kao na većim dalmatinskim otocima, ali je riba uvijek bila važna u prehrani stanovništva. U drugoj polovici 19. st. stvaraju se infrastrukturni preduvjeti za razvoj gospodarstva. Izgrañena je željeznička pruga Siverić – Šibenik (1877.), s odvojkom prema Kninu (1888.), što je dovelo do snažnijeg razvoja šibenske luke. Godine 1879. izgrañen je vodovod, a 1895. poduzeće Šupuk i sin na Skradinskom buku gradi prvu hidroelektranu u ovom dijelu Europe. Ti su projekti privukli strane ulagače pa je ubrzo uz elektranu na Skradinskom buku izgrañena i manja tvornica kalcij karbida u vlasništvu talijanskog kapitala. Nakon što je ta tvornica stradala u požaru 1901. Talijani na području Crnice grade novu tvornicu kalcij karbida a potom i cijanimida pa Šibenik, meñu rijetkim sredinama u Europi, ima razvijenu proizvodnju umjetnog gnojiva. U to vrijeme u gradu se razvija i zanatska proizvodnja: povjesničari bilježe parni mlin, četiri pogona za proizvodnju tjestenine, pet pogona za proizvodnju sapuna, tvornicu prediva i tkala, dvije tvornice likera, tri tiskare i veliku radionicu za proizvodnju odijela “Matavulj”, koja je jedno vrijeme zapošljavala dvjesto radnika. Iako je krajem 19. st. većina stanovnika živjela od vinogradarstva, pojava filoksere i sporazum Austrije i Italije o uvozu talijanskog vina početkom 20. st. dovode do propadanja vinogradarstva i do emigracije u prekomorske zemlje. Izgradnjom željeznice razvija se lučka djelatnost. U šibenskoj luci austrijska tvrtka Steinbeiss izgradila je veliko stovarište drvene grañe, preko kojeg je drvo iz zapadne Bosne izvozila u mediteranske zemlje. Za prevoženje ugljena iz Siverića i Velušića austrijsko-talijanska tvrtka Monte Promina u luci je izgradila stovarište ugljena. Zahvaljujući snažnom razvoju industrije početkom stoljeća, potom izgradnji Tvornice aluminija na Lozovcu 1937. i nastavku industrijalizacije nakon 1945. godine (TLM, TEF, Revija, Remontno brodogradilište, Poliplast, Vinoplod Vinarija), Šibenik postaje važnim industrijskim centrom a udio industrije u ukupnom prihodu tadašnje Općine Šibenik 80-ih godina 20. st. iznosi blizu 60%. Osim industrije, razvija se i uslužni sektor i grade veliki turistički kapaciteti (Solaris, Vodice, Primošten). Šibenski kraj čine prepoznatljivim i dva nacionalna parka, “Krka” i “Kornati”, slikovita i razvedena obala i otoci, te jedinstven pomorski prilaz gradu kanalom sv. Ante. Na području Drniša i Knina takoñer dolazi do industrijskog razvoja: Tvornica vijaka (TVIK), Kninjanka, Mladost, Jadran metal, Agroprerada i Krka namještaj u Kninu, Tvornica oplemenjenih folija (TOF), Drnišplast i Girk Kalun u Drnišu itd. Početkom 90-ih godina 20. st. šibensko područje bilo je izloženo ratnoj agresiji, u kojoj je uništena elektroliza aluminija u Ražinama pa je TLM ostao bez kapaciteta za proizvodnju primarnog aluminija, ali je nastavio proizvodnju aluminijskih profila, limova i folija. Tijekom 2007. godine TLM je privatiziran.



60

Područje Drniša bilo je okupirano a njegovi gospodarski kapaciteti takoñer u velikoj mjeri devastirani. Ulaskom u proces tranzicije, gospodarstvo je doživjelo dramatične promjene. Propadaju veća poduzeća (Šibenka, Slobodna plovidba, Revija, Poliplast), zatvara se TEF, a istovremeno se otvara velik broj manjih tvrtki i obrta. Očigledno je da su, bez obzira na velika ulaganja u industrijalizaciju nakon Drugog svjetskog rata, sistemski razlozi doveli do tehnološkog zaostajanja i gubitka konkurentnosti prerañivačkog sektora, dok je privatna inicijativa bila posve zagušena. Sve to, uz ratna razaranja i tranzicijsko nesnalaženje, rezultiralo je velikim problemima u prilagodbi globalnom tržištu devedesetih godina. Nezaposlenost raste jer manje tvrtke ne mogu prihvatiti sve otpuštene radnike. Ipak, i u apsolutnim brojkama i relativno udio malih i srednjih poduzeća i obrta u ukupnoj zaposlenosti sve je veći pa je danas u njemu zaposleno više od 50% svih zaposlenih u gospodarstvu. Mali i srednji poduzetnici postaju nova pokretačka snaga, a njihovi napori za daljnjim razvojem sve više se osjećaju u životu Šibensko-kninske županije. Na području Drniša nakon rata obnovljena je većina industrijskih kapaciteta. Oni danas uspješno posluju pa je i po tomu Drniš jedinstven primjer relativno brze obnove gospodarstva i osiguranja veće zaposlenosti u ovom kraju.

3.9.2. Gospodarska kretanja Nakon devedesetih godina javljaju se odreñena pozitivna kretanja. Propast velikih poduzeća i razvoj malih i srednjih tvrtki i obrta doveli su do relativnog povećanja zaposlenosti u sektoru malog gospodarstva. Male i srednje tvrtke koje su započele s radom početkom devedesetih puno su ulagale u objekte i opremu (sve do pojave globalne recesije). Većina manjih tvrtki okrenuta je tercijarnim (uslužnim) djelatnostima (trgovini, ugostiteljstvu, servisima i ostalim vrstama usluga), dok je manji broj zastupljen u grañevinarstvu i prerañivačkim djelatnostima. Obično se radi o tradicionalnim obrtima (preradi drva, bravariji i limariji, trgovini i sl.,) Pojavljuju se i novi subjekti na području novih tehnologija (informatike, automatike). Prema nedavno objavljenom Ocjenjivanju i razvrstavanju jedinica lokalne i regionalne samouprave prema razvijenosti,6 Šibensko-kninska županija nalazi se u prvoj skupini, koju čine županije s pokazateljima razvijenosti manjim od 75% prosjeka Republike Hrvatske. Indeks razvijenosti Šibensko-kninske županije iznosi 63,30% prosjeka RH. Od dvadeset jedinica lokalne samouprave, četiri, Kistanje, Ervenik, Civljane i Biskupija, se nalaze u prvoj skupini, u kojoj je pokazatelj razvijenosti manji od 50% prosjeka RH. U drugoj skupini, s indeksom razvijenosti od 50 do 75% prosjeka RH, nalaze se Ružić, Skradin, Unešić, Knin i Promina. U trećoj skupini, s indeksom od 75 do 100% prosjeka RH, nalaze se Drniš, Pirovac, Tribunj, Tisno, Rogoznica, Vodice, Bilice i Murter. Grad Šibenik, s indeksom 100,52%, nalazi se u četvrtoj skupini, s indeksom od 100-125% prosjeka RH, u kojoj je i Primošten, s indeksom razvijenosti 109,43%. Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je u rujnu 2008. regionalne indekse konkurentnosti. Šibensko-kninska županija nalazi se na 13. mjestu od ukupno 21 obrañene jedinice (20 županija i Grad Zagreb). Šibensko-kninska županija po razini bruto domaćeg

6 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti, Vlada RH, NN 89/10



61

proizvoda nalazi se ispod prosjeka Republike Hrvatske. (Podaci o bruto domaćem proizvodu na razini područnih jedinica (županija) obrañivani su do 2007. i od tada nema novih podataka.) Tablica 29. Bruto doma ći proizvod županije od 2000. do 2008. (iskazan u te kućim cijenama)

God

Bruto domaći

proizvod ŠKŽ

(mil. kn)

Bruto domaći

proizvod ŠKŽ, (mil. EUR)

Struktura po županijama % (Hrvatska

= 100)

Bruto doma ći proizvod ŠKŽ po stanovniku

(kn)

Bruto doma ći proizvod ŠKŽ po stanovniku

(EUR)

Indeks (Hrvatska

= 100)

2000. 3.179 416 1,8 28.319 3.710 70,9

2001. 3.342 447 1,8 29.534 3.953 68,7

2002. 3.750 506 1,8 33.080 4.466 70,5

2003. 4.314 570 1,9 37.962 5.019 74,3

2004. 4.851 647 2,0 42.661 5.691 77,1

2005. 5.493 742 2,1 48.198 6.513 81,0

2006. 5.498 751 1,9 48.146 6.575 74,7

2007. 6.544 892 2,1 57.213 7.799 80,8

2008. 6.733 932 2 58.914 8.156 76,4

Izvor: DZS RH

Tablica 30. Bruto dodana vrijednost za županiju po djelatnosti ma NKD-a (2002.) od 2000. do 2008. (iskazana u teku ćim cijenama, u mil. kuna)

Godina / Djelatnosti prema NKD 2000. 2001. 2002. 20 03. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo 177 220 237 211 266 250 227 231 249

Rudarstvo i vañenje, prerañivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom

315 304 477 500 446 625 793 861 934

Grañevinarstvo 112 157 197 361 573 759 327 466 449

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

259 301 298 380 476 497 486 598 501

Hoteli i restorani 111 146 170 197 272 326 336 393 440

Prijevoz, skladištenje i veze 296 301 328 369 388 389 402 555 552

Financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

713 667 733 831 873 976 1.109 1.396 1.468

Javna uprava i obrana, soc. osiguranje, obrazovanje, zdravstv. zaštita i soc. skrb, ostale društvene, soc. i osobne uslužne djelatnosti i aktivnosti kućanstava

678 697 707 789 844 877 1.044 1.132 1.221

Ukupno dodana vrijednost 2.660 2.792 3.148 3.638 4.136 4.699 4.725 5.632 5.813

Izvor: DZS RH



62

3.9.3. Financijski rezultati 7 Krajem 2009. u Šibensko-kninskoj županiji aktivno je 1 837 trgovačkih društava i 3 800 obrta. Trgovačka društva te su godine ostvarila 5,708 mlrd kn ukupnog prihoda, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 16,7%. Dobit u tomu razdoblju iznosila je 178 mil. kn, a gubitak čak 488 mil. kn. Najveći prihodi ostvareni su u djelatnosti prerañivačke industrije, 2.047.196.951 kn, što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 29%. Udio prerañivačke industrije u ukupnom prihodu je 39,1%. U djelatnosti trgovine na veliko i malo u 2009. ostvareno je 1.209.123.231 kn prihoda, što je za 14% manje u odnosu na prethodnu godinu. Trgovina sudjeluje s 23,1% u ukupnim prihodima poduzetnika u županiji. Grafikon 8.

Struktura ukupnih prihoda po djelatnostima

Prerañivačke djelatnosti

45,90%

Turizam i ugostiteljstvo

7,50%

Ostalo15,90%

Grañevinarstvo8,30%

Trgovina22,40%

Izvor: Fina

58,7% prihoda ostvareno je na području Šibenika. Pet najvećih tvrtki ostvarilo je 24,3% prihoda.

Tablica 31. Prvih pet tvrtki u županiji po veli čini prihoda (2009. god.)

Naziv tvrtke Mjesto Ukupni prihod (000 kn)

1. TLM – TVP d.o.o. Šibenik 741.767

2. Knauf d.o.o. Knin 206.843

3. Solaris d.d. Šibenik 179.903

4. Djelo d.o.o. Unešić 150.641

5. TOF d.d. Drniš 108.857

Izvor: Fina ISSN 1847 - 5426

7 FINA



63

Tablica 32. Prvih pet tvrtki u županiji po veli čini dobiti (2009. god.)

Naziv tvrtke Mjesto Dobit (000 kn)

1. Knauf d.o.o. Knin 13.543

2. Vjetroelektrana Trtar-krtolin d.o.o. Šibenik 7.985

3. Marina kremik d.o.o. Primošten 6.855

4. Jolly - JBS d.o.o. Drniš 6.585

5. Mak d.o.o. Vodice 5.551

Izvor: Fina ISSN 1847 – 5426

Najveći udio, 3.661.018.675 kn ili 70,0%, u prihodima Šibensko-kninske županije u 2009. ostvarili su mali poduzetnici, što je porast 21,4% u odnosu na 2008. godinu. Srednji poduzetnici u ostvarili su 1.094.605.406 kn ili 20,9% ukupnih prihoda poduzetnika Šibensko-kninske županije, što je u odnosu na 2008. manje za 19,6%. Grafikon 9 prikazuje kretanje ukupnih prihoda i rashoda trgovačkih društava registriranih na području Šibensko-kninske županije u razdoblju od 2001. do 2009. Grafikon 9.

Ukupni prihodi i rashodi od 2001. do 2009. god. (00 0 Kn)

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Izvor: Fina

Od 2001. do 2007. godine u Šibensko-kninskoj županiji rashodi su premašivali prihode za nekoliko postotaka. Tek su se u 2007. prihodi povećali u odnosu na rashode, i to za 11%. U 2009. godini opet nastupa trend pada prihoda u odnosu na rashode, i to za 5,4%. Ulaganja u dugotrajnu imovinu trgovačkih društava povećana su za 11,6%, što je najveće povećanje u odnosu na druge županije. Prosječna mjesečna neto plaća u 2009. iznosila je 4.020 kn, dok je na razini Hrvatske bila 4.634 kn.



64

Vanjskotrgovinska razmjena i strana ulaganja U prethodnih deset godina saldo vanjsko-trgovinske razmjene imao je negativan trend do 2006. Od te godine pokrivenost uvoza izvozom raste. Tablica 33. Vanjskotrgovinska razmjena Šibensko-kninske župani je u razdoblju 2001. – 2009.

godine (u 000 USD)

Vanjsko trgovinska razmjena

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Izvoz 68.763 64.398 54.214 124.316 163.145 193.320 236.472 294.736 192.776

Uvoz 103.450 89.892 96.351 162.398 207.964 255.037 276.657 314.501 184.110

Saldo -34.686 -25.494 -42.136 -38.081 -44.818 -61.717 -40.185 -8.666 19.764

Izvor: Fina

Grafikon 10. Vanjskotrgovinska razmjena Šibensko-kninske županije u razdoblju 2001.- 2009. godine

u 000 USD

-70.000.000-60.000.000-50.000.000-40.000.000-30.000.000-20.000.000-10.000.000

010.000.00020.000.00030.000.000

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Saldo

Izvor: Fina U 2009. saldo vanjsko-trgovinske razmjene Šibensko-kninske županije bio je pozitivan i iznosio je 8.666.827 USD. Prethodne godine deficit platne bilance iznosio je 19.764.972 USD. Ukupan izvoz u 2009. u odnosu na prethodnu godinu smanjen je za 34,6% a vrijednost za 41,5%. Pokrivenost uvoza izvozom u 2009. godini iznosila je 104,7%, dok je u 2008. bila 93,7%. Najveći izvoznici su TLM TVP, Knauf, NCP – Remontno brodogradilište, ZM Vikom, TLM TPP, Girk Kalun, Ivanal, Prvi bljesak i TOF.



65

Tablica 34. Najvažnija izvozna tržišta gospodarskih subjekata Šibensko-kninske županije u 2009. godini ZEMLJE

Rang Zemlje Izvoz %

1 Italija 80.599.768 41,8

2 Bosna i Hercegovina 38.726.524 20,1

3 Njemačka 14.552.298 7,5

4 Velika Britanija 11.949.104 6,2

5 Austrija 9.500.612 4,9

6 Francuska 7.273.490 3,8

7 Srbija 6.229.333 3,2

8 Nizozemska 4.272.574 2,2

Ostale 19.673.271 10,2

Ukupno 192.776.974 100,0

Izvor: Fina

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri u izvozu 2009. bile su Italija (41,8%), Bosna i Hercegovina (20,1%), Njemačka (7,5%), Velika Britanija (6,2%), Austrija (4,9%), Francuska (3,8%), Srbija (3,2%) i Nizozemska (2,2%).

Strana ulaganja u Šibensko-kninskoj županiji vezana su uglavnom za prirodne resurse (turizam, mineralne sirovine). Tvrtka Bramac nedavno je zatvorila svoje proizvodne kapacitete u Drnišu. Najvažniji strani ulagači prikazani su u sljedećoj tablici.

Tablica 35. Strana ulaganja u Šibensko-kninskoj županiji od 199 0. do 2010.

Ulagač Zemlja podrijetla Djelatnost Županijsko

poduze će Iznos

ulaganja (€) Broj

zaposlenih

Eurobridge Mañarska turizam Primošten d.d., Diamant Marina

15.000.000 200

Knauf Njemačka grañevinski materijali (gips ploče)

Knauf d.d. 3.360.000 200

Bramac Austrija

grañevinski materijali (pokrovni crijep)

Bramac d.d. -

Tvrtka je prestala s obavljanjem djelatnosti 2010. godine

Röfix Austrija završni materijali u grañevinarstvu

Rofix 7.000.000 25

Izvor: Fina



66

3.9.4. Pregled važnijih gospodarskih sektora i posl ovna infrastruktura 3.9.4.1. Prerañivačke djelatnosti Šibensko područje ima bogato nasljeñe industrijske proizvodnje, koja se uglavnom temelji na preradi metala. Na prijelazu 19 i 20. st. osnovani su pogoni elektroda i ferolegura, a 1937. izgrañena je u Lozovcu elektroliza aluminija. Početkom 90-ih godina ugašena je proizvodnja u Tvornici elektroda i ferolegura (TEF), dok je Tvornica lakih metala (TLM ) još uvijek najveći industrijski kompleks u županiji. U TLM-u je zaustavljena proizvodnja aluminija zbog oštećenja pogona elektrolize u Domovinskom ratu. Prije 1990. Remontni zavod Šibenik bavio se održavanjem vojnih plovila i opreme. Danas je privatiziran (NCP – Remontno brodogradilište) i nastavlja razvijati djelatnost održavanja i izgradnje brodova. Veći dio industrijskih kapaciteta na drniškom području obnovljen je nakon rata. Danas rade sljedeće tvornice: Tvornica oplemenjenih folija Drniš (TOF), Drnišplast, Girk Kalun, Metalsint Oklaj i Dalmacijavino. U Tvornici vijaka Knin (TVIK) proizvodnja je manjim dijelom obnovljena. Tvrtka je privatizirana i u vlasništvu je grupacije DIV. TLM, najveću tvrtku u prerañivačkoj djelatnosti, koja zapošljava nešto više od 1 500 radnika, odnedavno je u vlasništvu konzorcija, kojeg čine tvrtke Dalekovod, Aluflexpack, Zagreb montaža i Feal. Osim Tvornice valjanih proizvoda, u koju su prethodnih godina uložena znatna sredstva (više od pedeset milijuna eura), tehnološki se usavršavaju pogoni prese koja proizvodi aluminijske profile. Takoñer i ZM-Vikom, tvrtka iz snažne grupacije Zagreb montaže, ostvaruje snažniji razvoj i veća ulaganja na području Šibenika. U Gospodarskoj zoni Podi izgrañeni su respektabilni kapaciteti za proizvodnju filtara te podvozja i kipera za teretna vozila. Vinoplod-Vinarija Šibenik, koja zapošljava oko 250 radnika, bavi se proizvodnjom vina i ostalih alkoholnih pića. Kooperira s brojnim poljoprivrednim gospodarstvima s područja županije i šire. Tvrtka je privatizirana i posluje profitabilno. Na području Županije izgrañeni su veći kapaciteti za finalizaciju proizvoda od mineralnih sirovina: Knauf, Girk Kalun, Mikrosiverit, Samoborka, Röfix. Na kninskom području njemačka tvrtka Knauf uložila je sredstva u kapacitete za proizvodnju gipsanih proizvoda. Danas ostvaruje više od dvjesto milijuna kuna prihoda i zapošljava oko 120 djelatnika. Na drniškom području tvrtka Girk Kalun ima instalirane kapacitete za proizvodnju 100 000 t vapna. Jedan je od većih izvoznika u županiji. Svježi vjetrovi za prerañivačku industriju zapuhali su u posljednjih nekoliko godina osnivanjem gospodarskih i poslovnih zona. Gospodarska zona Podi u perspektivi predstavlja, kao središnja zona u županiji, najvažniji prostor za gospodarski razvoj. Osim nje, primjetne su aktivnosti u pripremi ureñenja zona za različite poslovne aktivnosti i na području Drniša, Skradina, Knina i Vodica, a i u ostalim jedinicama lokalne samouprave.



67

Gospodarska zona Podi sve je važniji čimbenik razvoja prerañivačkih djelatnosti u županiji. U zoni je izgrañeno petnaestak pogona, većinom proizvodnih. Zona se prostire na oko 550 ha, od čega je 120 ha već ustupljeno poduzetnicima. Grad Šibenik do sada je raspolagao s 139 ha a u tijeku je postupak dodjele još 100 ha. Osim zone Podi, važnije poslovne zone nalaze se na području Drniša: zona Drniš i zona Radonić. Poslovna zona Drniš naslanja se na urbanistički definiranu radnu zonu mješovite namjene Drniš, gdje već postoje proizvodni pogoni Jadran plin i Girk Kalun. U zoni se nalaze sljedeći subjekti: Tvornica savitljive ambalaže (TOF), Drnišplast, Bramac (u kojemu je proizvodnja privremeno obustavljena), Kamenoklesar, Lića, Eurodaus – tehnički pregled i Rad – komunalno poduzeće. Poslovna zona Drniš povezana je s autocestom državnom cestom D-33 (27 km). U zoni se nalazi industrijski kolosijek. Površina zone iznosi 266 616 m2, od čega je u vlasništvu grada 78 044 m2, u vlasništvu poduzetnika 103 982 m2 a u privatnom vlasništvu 84 590 m2. U zoni je izrañena osnovna infrastruktura. Očekuje se i njezino spajanje na budući gradski kolektor otpadnih voda. U zoni su zaposlena 262 radnika. Dosadašnja ulaganja u zonu iznose 4.751.303 kn. Poslovna zona Radonić prostire se na 197 742 m2. Vlasnik zone je RH, koja je prenijela pravo grañenja u korist grada Drniša. Zona je uvrštena u prostorni plan. U zoni je proizvodne kapacitete izgradila tvrtka Beton Lučko, a tvrtka Jolly J.B.S. realizira se reciklažni centar. Do sada su izgrañeni trafo stanica 10(20)/0,42 kV i elektrovodovi, kabelski povezani na TS 35/10 Unešić i TS 110/35 Trbounje, kroz zonu prolaze telekomunikacijski kablovi, u tijeku je priprema glavnog projekta za izgradnju infrastrukture u zoni (vodovoda, kanalizacije, javne rasvjete). Ishodovana je lokacijska dozvola. Za gospodarsku namjenu izdvojena su dva područja:

1. Za smještaj proizvodnje, industrijske, zanatske, poslovne, uslužne, trgovačke i komunalno-servisne djelatnosti

2. Za smještaj proizvodnih i prerañivačkih djelatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Zona je s autocestom povezana državnom cestom D-33 (5 km) a od željezničkog kolodvora Šibenik i Luke Šibenik udaljena je 8 km. Trenutno, Beton Lučko zapošljava 21 radnika. Gospodarska zona Kosa nalazi se na području Ićeva u zaleñu Skradina. Površina zone iznosi 30 ha, od čega je grad Skradin vlasnik 19,11 ha, postojeći investitori 5,89 ha a Republika Hrvatska preostalih 5 ha. Zona će moći primiti oko 26 gospodarskih subjekata, a procjenjuje se da će biti zaposleno oko 250 radnika. Do sada su završeni radovi na izgradnji pristupnog puta i vodovoda i ureñenju dijela infrastrukture unutar zone a sagrañena je i trafostanica. Zona je unesena u prostorni plan 2001. Izrañen je i Urbanistički plan zone (2006.). Unutar zone na parceli veličine 10 000 m2 nalazi se tvrtka Univerzal Niko – pogon za proizvodnju betonske galanterije. Krajem 2010. otvorena je i uljara u vlasništvu PZ Bili brig – Visovac.



68

Poslovna zona Preparandija – Knin, namijenjena proizvodnim, zanatskim, trgovačkim, skladišnim i uslužnim sadržajima, prostire se na 7,5 ha zemljišta, od kojih je grad Knin vlasnik 67,5% a poduzetnici 32,5%. Do zone vodi pristupna cesta, dok su prometnice u zoni napola dovršene. Priključci za vodu, struju, telefon i odvodnju postoje. Zona raspolaže vlastitom trafo-stanicom. U izradi je projektna dokumentacija za novu mrežu vodovoda i odvodnje (koja će zamijeniti postojeću). Parcelacija je izvršena najvećim dijelom. Trenutno je u njoj devet poduzetnika a planirana je za četrnaest. Zona ima dva priključka i ulaza s državne ceste D-1 (Zagreb – Knin – Split). Gospodarska zona Čista Prostornim planom županije naznačena je, uz zonu Podi, kao zona od županijskog značenja. Smještena je u zaleñu Vodica, na području Čiste Velike, neposredno uz izlaz s autoceste Zagreb – Split. Ukupna površina zone iznosi 70 ha. Zonu tek treba izgraditi. Izrañeni su urbanistički plan zone i parcelacijski elaborat, a izvršen je i prijenos vlasništva s Republike Hrvatske na Grad Vodice. Izrañena je Studija opravdanosti, a u tijeku je izrada Marketing plana i Management plana. Grad Vodice raspisao je Javni poziv za iskaz interesa, na koji se je odazvalo deset potencijalnih ulagača. Ukupno je zatraženo 86 000 m2 prostora. U zoni će raditi 116 radnika. U sklopu projekta “Razvoj investicijskog okruženja”, koji je provelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s EU, Šibensko-kninska županija je 2006. godine dobila certifikat Croatian Invester Friendly Region. U Šibensko-kninskoj županiji trenutno postoji jedan poduzetnički inkubator: Poduzetnički inkubator PIN – Šibenik. Osnovao ga je grad Šibenik uz podršku EU iz programa CARDS 2002. Raspolaže s trima objektima (ureñenim bivšim vojnim skladištima u Mandalini), u kojima se nalazi četrnaest poslovnih prostora namijenjenih proizvodnim i uslužnim djelatnostima. PIN Šibenik namijenjen je poduzetnicima početnicima, kao i onima s novom (inovativnom) ponudom proizvoda i usluga. Pokrenuta je i inicijativa za osnivanje aluminijskog klastera, s ciljem finalizacije proizvoda uvoñenjem novih tehnologija i inovacija, takoñer i kroz projekt I-Navis, koji je usmjeren na jačanje suradnje u maritimnim djelatnostima i razvoj novih proizvoda, od kojih su prvi bili od aluminija.

3.9.4.2. Trgovina Maloprodaja i veleprodaja igraju važnu ulogu u zapošljavanju u županijskom gospodarstvu. U trgovini je zaposleno 16,10% od ukupno zaposlenih djelatnika u trgovačkim društvima registriranim na području Šibensko-kninske županije. U Šibensko-kninskoj županiji smješteni su veliki maloprodajni lanci Konzum, Plodine i Lidl. Lokalna trgovačka tvrtka Djelo takoñer razvija vlastiti maloprodajni lanac i trenutno se bliži brojci od sto maloprodajnih jedinica, od kojih su gotovo sve na području županije. Velpro, tvrtka iz grupacije Agrokor koja se bavi veleprodajom robe široke potrošnje, otvorila je u okviru poslovnog centra Dalmare veliki veleprodajni centar. U planu je otvaranje novih maloprodajnih lanaca na području županije.



69

U djelatnosti trgovine na veliko i malo u Šibensko-kninskoj županiji u 2009. godini ostvarena je 1.209.123.231 kn prihoda, što je 14% manje nego u prethodnoj godini. Trgovina u ukupnim prihodima poduzetnika u županiji sudjeluje s 23,1%. U 2008. ukupna ulaganja u dugotrajnu imovinu u sektoru trgovine iznosila su 19.023.774 kn a u 2009. godini 39.860.068 kn, što je povećanje od 109,5%. Najvećim trgovačkim tvrtkama u županiji Konzumu i Velprou, objema iz grupacije Agrokor, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Republike Hrvatske zabranila je, zbog velikog udjela koji imaju na veleprodajnom i maloprodajnom tržištu, preuzimanje preostalih trgovačkih tvrtki. 3.9.4.3. Turizam Županija kao turistička destinacija ima niz atrakcija, od kojih se izdvajaju prirodne ljepote (dva nacionalna parka, dijelovi dvaju parkova prirode), vrlo razveden i atraktivan akvatorij, očuvan okoliš, bogato kulturno-povijesno naslijeñe, očuvane tradicijske djelatnosti (proizvodnja vina, maslinovog ulja, suhih smokava i pršuta, uzgoj školjaka, koraljarstvo, spužvarstvo...). Poboljšanjem prometne infrastrukture, tj. izgradnjom autoceste, atrakcije županije postale su dostupnije europskom, a i širem, emitivnom turističkom tržištu. No ostaje problem dotrajalih i neadekvatnih cesta koje od autoceste vode do većine turističkih destinacija u županiji. Posljednjih desetljeća turistički razvoj županije (kao i cijele države) bio je u velikoj mjeri stihijski, s razvojnom vizijom masovnog turizma. Turistička infrastruktura i kapaciteti koncentrirani su na obalnom području, gdje se nude “more i sunce”, a veliki turistički potencijal unutrašnjeg dijela županije gotovo je u potpunosti neiskorišten.8 Smještajni kapaciteti u ŠKŽ, koji kontinuirano čine oko 7, 7% smještajnih kapaciteta RH, od 2005. do 2009. stagniraju. U 2009. u smještajnim jedinicama bilo je 62 900 ležajeva, najviše u privatnom smještaju, 40 940 ili 65% (u RH je taj postotak 55%), a u hotelima i apartmanima 8 270 ili 13% ( u RH 15% ).

Tablica 36. Smještajni kapaciteti u ŠKŽ

Smještajni kapaciteti Broj ležajeva

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Hoteli i apartmani 7 760 8 010 8 090 8 270 8 270

Privatni smještaj 41 260 41 260 41.260 40 940 40 940

Kampovi 12 700 12 700 13 140 13 140 13 140

Odmarališta 910 910 930 930 550

UKUPNO 62 630 62 880 63 420 63 280 62 900

Udio ŠKŽ u RH (%) 7,87 7,87 7,78 7,60 7,69

Izvor: Turistička zajednica Šibensko-kninske županije

8 „Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije“, veljača 2010. OIKON d.o.o. Institut za primjenjenu ekologiju



70

Dolasci turista u ŠKŽ u 2006. pali su u odnosu na 2005. da bi već sljedeće godine njihov broj porastao. U 2009. broj dolazaka turista u županiju ponovno pada. Te je godine zabilježeno 769 376 dolazaka, što je 7,04% ukupnih dolazaka u RH. Prednjače strani turisti, kojih je 5-6 puta više nego domaćih. Noćenja turista kontinuirano rastu, kako domaćih tako i stranih. U 2009. ostvareno je 4 264 530 noćenja ili 7,57% ukupnih noćenja turista u RH. Noćenja stranih turista kontinuirano čine više od 80% ukupnih noćenja u ŠKŽ. Glavnina turističkih kapaciteta nalazi se u obalnom području, gdje se bilježi i najveći turistički promet. Trend rasta turističkog prometa u posljednjih nekoliko godina vidi se u Tablici 37 i Grafikonu 11.

Tablica 37. Dolasci i no ćenja turista u ŠKŽ

Domaći Strani Ukupno Udio ŠKŽ u RH (%)

2005.

Dolasci 121 715 697 228 818 943 8,19

Noćenje 447 688 2.925 186 3 372 874 6,56

% noćenja 13,3 86,7 100 /

2006.

Dolasci 115 705 597 498 713 203 6,87

Noćenje 492 127 3 066 869 3 558 996 6,71

% noćenja 13,8 86,2 100 /

2007.

Dolasci 137 359 682 795 820 154 7,35

Noćenje 569 342 3 452 907 4 022 249 7,18

% noćenja 14,2 85,8 100 /

2008.

Dolasci 142 702 700 832 843 534 7,49

Noćenje 689 873 3 519 635 4 209 508 7,37

% noćenja 16,4 83,6 100 /

2009.

Dolasci 113 004 656 372 769 376 7,04

Noćenje 719 660 3 544 870 4 264 530 7,57

% noćenja 16,9 83,1 100 /

Izvor: TZ ŠKŽ

Grafikon 11. Turistički promet u ŠKŽ od 2005. do 2008.

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. godina

br.n

oć

enja

doma ći

strani

Ukupno

Izvor: TZ ŠKŽ



71

Tablica 38. Noćenja stranih turista u ŠKŽ od 2005. do 2009. prema zemlji prebivališta (prvih devet zemalja)

Rang 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

zemlja % zemlja % zemlja % zemlja % zemlja % 1. Njemačka 21,5 Njemačka 18,9 Njemačka 16,7 Njemačka 15,9 Njemačka 14,0

2. Češka 12,9 Češka 12,0 Češka 12,7 Češka 12,1 Češka 11,7

3. Italija 8,5 Italija 7,2 Slovenija 7,9 Poljska 7,4 Poljska 8,3

4. Slovenija 7,5 Slovenija 7,2 Austrija 7,4 Slovačka 7,1 Slovačka 8,0

5. Mañarska 7,3 Austrija 6,6 Italija 6,6 Slovenija 7,1 Austrija 7,4

6. Austrija 7,0 Mañarska 6,3 Slovačka 6,4 Austrija 6,3 Slovenija 6,3

7. Poljska 4,3 Slovačka 5,5 Mañarska 5,8 Italija 5,4 Italija 5,5

8. Slovačka 4,2 Poljska 4,9 Poljska 5,0 Mañarska 5,0 Mañarska 4,5

9. Francuska 3,6 Francuska 4,7 Francuska 4,3 Francuska 4,3 Francuska 4,1

Ukupno % 76,8 73,3 72,8 70,6 69,8

Uk.no ćenje str.turista 45 986 517 47 021 944 49 574 630 50 625 522 50 500 617

Izvor: TZ ŠKŽ Po broju ostvarenih noćenja u ŠKŽ od 2005. do 2009. na prvom mjestu su Nijemci, na drugom Česi. U 2005. i 2006. talijanski turisti bili su na trećem mjestu, no od 2007. njihov broj pada pa se u 2009. nalaze na sedmom mjestu. U 2009. na trećem mjestu su Poljaci, koji su na to mjesto naglo skočili 2008. Potom slijede Slovaci, Austrijanci, Slovenci, Talijani, Mañari i Francuzi. Prema PPŽ, na području županije je 31 (izgrañena i/ili planirana) turistička zona. Devet ih je izgrañeno, sedam je djelomično izgrañeno a sedamnaest neizgrañeno. Broj vezova u moru u lukama nautičkog turizma u ŠKŽ od 2005. do 2009. porastao je za dvjestotinjak, na 3 051 vez. Broj suhih vezova u tom je razdoblju padao pa je 2009. iznosio 880 vezova. Kumulativ vezova ipak je u porastu za stotinjak vezova i iznosi 3 931 vez, što je 17,82% ukupnih kapaciteta RH. Broj vezova u lukama RH od 2005. do 2009. lagano je rastao (osim malog pada u 2006.) pa je 2009. iznosio 22 057 vezova. Omjer vezova u moru i suhih vezova približno je isti u ŠKŽ i RH. Noćenja turista u lukama nautičkog turizma u županiji od 2005. do 2009. stalno su rasla, izuzev 2007. kad je došlo do malog pada. Broj noćenja u lukama 2009. skoro udvostručio u odnosu na 2005. Tablica 39. Kapaciteti luka nauti čkog turizma (marina) u ŠKŽ

Marine Broj vezova

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Vezovi u moru 2 836 2 795 2 795 2 948 3 051

Suhi vez 1 010 890 900 900 880

UKUPNO 3 846 3 685 3 695 3 848 3 931

Udio ŠKŽ u RH (%) 19,11 17,41 17,58 17,82 17,82

Izvor: Državni zavod za statistiku



72

Broj plovila na stalnom vezu u lukama nautičkog turizma u županiji od 2005. do 2009. bilježi blagi porast. U 2009. registrirana su ukupno 2 802 plovila na stalnom vezu (što je udio od 18,9% u odnosu na luke nautičkog turizma u RH). Vez u moru koristila su 2 588 a suhi vez 214 plovila. Tablica 40. Broj plovila na stalnom vezu u lukama nauti čkog turizma RH

Plovila na stalnom vezu u lukama nauti čkog turizma

Republike Hrvatske

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Korišten vez u moru 11 950 11 948 12 229 12 808 12 878

Korišten suhi vez 1 335 1 846 1 870 1 857 1 923

UKUPNO 13 285 13 794 14 099 14 665 14 801


Tablica 41. Broj plovila u tranzitu u lukama nauti čkog turizma ŠKŽ

Tranzit Broj plovila u tranzitu u lukama nauti čkog turizma

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Korišten vez

u moru 47 489 47 297 48 659 45 799 43 469

Korišten suhi

vez 37 193 300 597 996

UKUPNO 47 526 47 490 48 959 46 396 44 465


U razdoblju od 2005. do 2009. na području ŠKŽ zabilježen je pad broja korištenja vezova za plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma. Od ukupno 44 465 plovila u 2009. godini 43 469 koristilo je vez u moru a 996 suhi vez. U odnosu na 2008. broj plovila smanjen je za 4,2%. U RH je u lukama nautičkog turizma u 2009. zabilježeno je ukupno 204 137 plovila u tranzitu (udio Šibensko-kninske županije je 21,8%) , od čega je 197 815 koristilo vez u moru a 6 322 suhi vez. U odnosu na 2008. broj plovila smanjen je za 6%. Nacionalni parkovi “Krka” i “Kornati”, kao turistička atrakcija za turiste koji borave u županije, ali i one sa šireg područja, bilježe veliki porast broja posjetitelja. Izletnički i dnevni turizam i ekstremna koncentracija posjetitelja u špici sezone karakteristični su za oba parka. Od 50 do 60% ukupnog godišnjeg prometa NP “Krka” otpada na srpanj i kolovoz, dok NP “Kornati čak od 70 do 85% prometa ostvare tijekom ljetne sezone. Na njihovom području nalaze se dvije marine: Piškera u NP “Kornati” a Skradin u NP “Krka”. Sustav odvodnje u tim marina ne zadovoljava, naročito zbog činjenice da smještene u zaštićenim područjima. Otoci šibenskog arhipelaga (osim Murtera) nisu razvili veće turističke kapacitete. Zlarin i Prvić ostvaruju najveći dio otočnih noćenja, dok ostali otoci nemaju većeg udjela u turističkom gospodarstvu.



73

Zaleñe je turistički slabo razvijeno unatoč velikom turističkom potencijalu: kulturnopovijesnim znamenitostima, starim selima i vodenicama, prirodnim ljepotama Dinare Promine, Čikole i Krčića i blizini NP “Krka”. Kapaciteti alternativnih oblika turizma koji se mogu razvijati u zaleñu, poput agroturizma, veliki su, ali slabo prisutni. Trend potražnje u nautičkom i selektivnim oblicima turizma, kao i potražnju za golf-terenima ili za brendiranim i autohtonim proizvodima, županija bi mogla iskoristiti kao priliku za daljnji razvoj turizma. Pri tome se mora paziti da ne doñe do propadanja i devastacije prirodnih i kulturnih dobara zbog nesavjesna korištenja i do daljnjeg ugrožavanja prostora divljom gradnjom.

3.9.4.4. Poljoprivreda, ribarstvo i marikultura Poljoprivredno zemljište (prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu NN 152/08)) zauzima 60,3% površine županije, od toga obradive površine 26,5% a livade i pašnjaci 73,5%. Obradivo zemljište, vinogradi i voćnjaci nalaze se na 44,011 ha zemljišta (obradivo zemljište na 32 713 ha, vinogradi na 5 413 ha, voćnjaci/maslinici na 5 885 ha), dok se na 134 875 ha nalaze livade i pašnjaci, (pašnjaci na 131 440 ha, livade na 3 435 ha) (izvor PPŠKŽ 2002.). Više od 30 000 ha zemljišta u županiji nije iskoristivo za poljoprivredu. Poljoprivredna zemljišta mala su i rascjepkana što ne pogoduje učinkovitoj proizvodnji. Pristup vodi predstavlja velik problem: potrebni su novi sustavi za navodnjavanje. Sporovi oko vlasništva nad zemljom i loša infrastruktura na ruralnom području važni su čimbenici koje treba rješavati. U županiji postoje vrlo povoljni uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju: moguć je uzgoj 6-7 puta većeg broja ovaca i koza, oko 300 000 zapuštenih stabala maslina može se obnoviti, uzgoj školjkaša iznosi tek 25% potencijala, proizvodnja voća i povrća je zanemariva a ratarstvo i uzgoj krmnog bilja tek su na 30-40% prosjeka RH. Unatoč tomu, i ulozi koju bi mogla imati u ukupnoj turističkoj ponudi, poljoprivredna proizvodnja u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti županije sudjeluje s 5,6%. Na nivou RH u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti za poljoprivredu, lov, šumarstvo i ribarstvo zastupljena je s 1,46% (izvor DSZRH 2006.). Manje od 1% svih zaposlenih u županiji zaposleno je u poljoprivredi, uključujući ribarstvo i šumarstvo. Ukupno seosko stanovništvo je u opadanju, što predstavlja ozbiljan izazov budućnosti sektora.

U županiji su 2003. bila 13 202 poljoprivredna gospodarstva (OPG) i 10 gospodarskih subjekata koji se bave poljoprivrednom djelatnošću (prema popisu poljoprivrede 2003.). U 2010. bilo je 6 778 poljoprivrednih gospodarstava i 119 gospodarskih subjekata koji se bave poljoprivrednom djelatnošću. Razlog pada broja gospodarstava leži u anketi iz popisa poljoprivrede, u kojoj su se mali poljoprivredni proizvoñači za osobne potrebe izjasnili kao poljoprivredna gospodarstva, koja kasnije nisu upisana u upisnik poljoprivrednih proizvoñača (a ni dio drugih poljoprivrednih proizvoñača takoñer se nije se upisao u upisnik poljoprivrednih proizvoñača).



74

Tablica 42. Kronološki pregled broja gospodarstava prema tipu

Županija Vrsta PG-a Godina

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Šibensko-kninska

Obiteljsko gospodarstvo 6 343 6 413 6 459 6 646 6 751 6 778

Obrt 38 38 41 42 41 39

Trgovačko društvo 17 21 24 27 34 34

Zadruga 21 29 33 39 39 40

Ostali 7 6 7 6 6 6

Ukupno 6 426 6 507 6 564 6 760 6 871 6 897

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, listopad 2010.

Biljna proizvodnja odvija se najviše u kraškim poljima, koja su prostornim planom identificirana kao vrlo vrijedni resursi bez mogućnosti prenamjene. U kraškim poljima najviše se proizvode krmno bilje i žitarice, a manjim dijelom povrće, uglavnom za osobne potrebe OPG-a. Potencijali za proizvodnju povrća (rajčice, kupusnjača, lukovnjača, gomoljača i drugih povrtlarskih kultura) neiskorišteni su. Razlog slabe povrtlarske proizvodnje krije se u nepostojanju sustava za navodnjavanje, nedostatku otkupljivačko/prerañivačkih kapaciteta i usitnjenosti površina. Na rubnim dijelovima polja i u blizini naselja odvijaju se vinogradarska i voćarska proizvodnja, koje su proteklih godina ostvarile veliki rast. Glavna vinogradarska područja su Pirovac-Skradin-Šibenik, Knin, Drniš-Promina i Primošten. Tablica 43. Klasifikacija poljoprivrednih površina (u ha)

Bivša jedinica lokalne samouprave (općina)

Obradivo zemljište i

vrtovi Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci

Šibenik ukupno 8 085 5 683 3 728 698 61 764

Knin ukupno 12 474 136 270 2 318 54 314

Drniš ukupno 12 154 66 1 415 419 15 362

Ukupno komercijalno 621 183 259 330 78 740

Ukupno privatno 32 092 5 702 5 154 3 105 52 700

Sveukupno 32 713 5 885 5 413 3 435 131 440

Prostorni plan Šibensko-kninske županije, Županijski ured za prostorno planiranje, srpanj 2002. U priobalnom dijelu i na otocima najzastupljenija je maslinarska proizvodnja, koja posljednjih godina takoñer bilježi znatan porast u sadnji novih maslinika. Uzgoj pojedinih tradicijskih kultura voća: višnje maraske, trešnje, smokve i bajama, neopravdano je zapostavljen usprkos vrlo povoljnim uvjetima za proizvodnju. Posebnu pozornost treba posvetiti autohtonim sortama, finalizaciji proizvoda od tih sorti i stvaranju brendova.



75

Od 2005. županija subvencionira sadnju višegodišnjih nasada pa su velike površine zasañene tim kulturama. Tomu su doprinos dali i poticaji MPRRR i mjere kapitalnih ulaganja.

Tablica 44. Poljoprivredne površine zasa ñene novim višegodišnjim nasadima (u ha)

Višegodišnje kulture zasa ñene od 2005. Vinogradi

(ha) Maslinici

(ha) Voćnjaci

(ha) Ukupno

(ha)

Podaci Upravnog odjela za gospodarstvo

Županije 245 170 35 450

Procjena skupine agronoma na temelju uvida u stanje na terenu

330 220 45 595

Izvor: Županijski Upravni odjel za gospodarstvo, rujan 2010.

U županiji je u Upisniku evidentiran 2 151 proizvoñač grožña i vina, od toga 27 proizvode vina s oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla (HCPHS, stanje 31.12.2009.). Zbog mediteranske klime i bogatstva autohtonih sorti (babića, debita, plavine, lasine, maraštine), ali i uvedenih sorti (plavca malog, merlota, cabernet franc, rkaciteli), koje su se dobro prilagodile uzgojnim uvjetima, ova poljoprivredna proizvodnja ima veliki potencijal (preporučene sorte za vinogorje Šibensko-kninske županije po Pravilniku o vinima (NN 34/95). Sustavno se radi na podizanju kakvoće vina organiziranjem ocjenjivanja vina vinara ŠKŽ (na susretima vinara ŠKŽ).

Tablica 45. Broj proizvo ñača grožña i vina u ŠKŽ i RH i proizvodnje vina u ŠKŽ i RH

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Broj proizvo ñača u Šibensko-kninskoj županiji (Upisnik proizvoñača grožña, vina i drugih proizvoda od grožña i vina te voćnih vina)

1 575 1 665 1 740 1 810 2 151

Broj proizvo ñača u Republici Hrvatskoj (Upisnik proizvoñača grožña, vina i drugih proizvoda od grožña i vina te voćnih vina)

14 692 15 590 16 504 17 005 17 728

Postotak broja proizvo ñača Šibensko-kninske županije u ukupnom broju proizvo ñača grožña, vina,... u RH

10,72% 10,68% 10,54% 10,64% 12,13%

Proizvodnja vina (u hl) u ŠKŽ (Evidencije o proizvodnji i zalihama vina i drugih proizvoda od grožña i vina)

18 429 20 619 14 760 20 056 21 411*

Proizvodnja vina (u hl) u RH (Evidencije o proizvodnji i zalihama vina i drugih proizvoda od grožña i vina)

549 569

540 373

487 841

589 475

673 122*

Postotak proizvodnje vina u Šibensko-kninske županije u ukupnoj proizvodnji vina u RH

3,35% 3,82% 3,03% 3,40% 3,18%

*privremeni rezultati berbe 2009.

Izvor: HCPHS, Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo, stanje 31.12.2009.



76

U županiji je oko 800 000 stabala maslina, od toga oko 600 000 starih.9 One prosječno godišnje daju izmeñu 4 500 i 6 000 tona ploda, od čega se preradi od 700 do 850 tona ulja. Registrirano je šesnaest prerañivača maslina (uljara), čiji kapaciteti za preradu maslina iznose 27 000 kg/h.10 Kvaliteta maslinovog ulja znatno je poboljšana zadnjih desetak godina pa je danas više od 60% maslinova ulja u županiji spada u skupinu ekstradjevičanskih.11 Najveći problemi u maslinarskoj proizvodnji su nedostatak skladišnih potencijala za ulje (nepostojanje centralnog skladišta), neizgrañenost brenda ulja i njegova zaštita, te sivo tržište ulja.

Tablica 46. Koli čina maslina i randmana ulja u ŠKŽ

2007. 2008. 2009.

Prerañene masline u RH (u t) 23 465 34 972 29 835

Prerañene masline u ŠKŽ (u t) 4 362 5 401 4 619

Udio proizvodnje ŠKŽ u RH (%)

18,6 15,4 15,5

Dobiveno ulje u ŠKŽ (u t) 615 783 647

Broj PG u ŠKŽ 1 830 2 313 2 326

Izvor: Udruga dalmatinskih uljara, listopad 2010.

Za proizvodnju voća i povrća postoje veliki potencijali: klima, bogatstvo vodotokova, kraška polja, nezagañeno zemljište, autohtone sorte, mogućnost plasmana kroz turizam, mogućnost brzog prelaska na eko proizvodnju... Da bi ta poljoprivredna proizvodnja zaživjela treba riješiti sljedeće probleme: lošu poljoprivrednu infrastrukturu (nepostojanje navodnjavanja, loše putove, usitnjeno zemljište, neriješene vlasničke odnose), nepostojanje prerañivačkih i otkupnih kapaciteta za voće i povrće, slabu organiziranost proizvoñača i needuciranost proizvoñača.

Stočarska proizvodnja u županiji u zadnjih pet godina ne bilježi veće promjene što se tiče broja životinja. Uzgoj ovaca i koza na drugom je mjestu u RH, što ne znači da je dosegnut maksimum. Proizvodnja mlijeka bilježi pad iako postoje otkupljivačko-prerañivački kapaciteti (Mljekara I-Pak). Razlog tomu su lagano osipanje staračkih OPG-a, niske otkupne cijene mlijeka (formirane na nivou RH-MPRRR/HPA) i sivo tržište.

Tablica 47. Proizvodnja mlijeka u ŠKŽ

Godina 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Kravlje mlijeko proizvodnja u kg 3.445.491 3.794.974 3.529.171 3.269.613 2.990.655

Ovčje mlijeko proizvodnja u kg - 9.665 8.425 9.007 22.606

Kozje mlijeko proizvodnja u kg - 3.395 4.194 4.295 21.613

Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija, godišnje izvješće

9 Izvor: HZPSS Šibenik 2010. 10 Izvor: Udruga dalmatinskih uljara 2010. 11 Izvor: procjena Udruge senzornih analitičara 2010.



77

Pčelarstvo u županiji ima blage oscilacije, koje ovise o klimatskim uvjetima, mednosti biljaka i bolestima pčela. Svinjogojstvo je slabo razvijeno. Svinje se uzgajaju uglavnom za osobne potrebe. Zbog mogućnosti prerade svinjskog mesa u visokovrijedne finalne proizvode (pršut i pancetu) potencijal svinjogojstvo je neiskorišten. Dio OPG-a uzgaja izvorne pasmine životinja. To je, s jedne strane, važno za očuvanje bioraznolikosti, tj. raznolikosti vrsta i njihovih genoma. S druge strane, finalni proizvodi dobivaju dodatnu vrijednost, a time i veću konkurentnost.

Tablica 48. Stočni fond u županiji 2009. godina (broj grla)

Vrsta/godina 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Ovce 69 387 72 013 70 207 74 610 72 095

Koze 5 753 5 851 5 264 6 385 5 400

Goveda (ukupno) 1 756 2 303 2 321 2 698 3 206

Konji 6 12 12 14 14

Magarci 83 82 144 243 176

Svinje – krmače 20 42 52 47 52

Pčelinje zajednice 5 199 5 843 6 820 7 018 6 336

Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija, godišnje izvješće

U tablici su dati podaci o životinjama koje je evidentirala HPA. Tim podacima treba dodati oko 10% životinja koje nisu u evidenciji i 10% mladih životinja koje će poslužiti za remont stada (osim za goveda). Zbog velikih površina brdovitog i krškog područja, mogućnosti uzgoja stoke sitnog zuba u ŠKŽ su velike. Glavni proizvod, janjeće i jareće meso, ima dobar plasman kroz ugostiteljstvo. Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka i njegovih proizvoda nije zadovoljavajuća, najviše zbog tradicije mužnje. Pomak je napravljen organiziranjem malih prerañivača mlijeka u Udrugu Mišinac, koja radi na tomu da zaštiti sir iz “mišine”. Problemi koje je treba riješiti odnose se na stvaranje brenda proizvoda (mesa, sira), bolji nastup na tržištu i povećanje kvantitete praćene ujednačenom kvalitetom. Organizirani otkup janjaca i jarića ne postoji. Zbog toga postoji sivo tržište. Nekontrolirani uvoz mesa i živih janjaca vezan je i za prevaru potrošača. Zbog tradicije i specifične mikroklime u dijelu Dalmatinske zagore, pršut je jedan od proizvoda kojeg su cijenili na europskim kraljevskim dvorima. Danas u ŠKŽ imamo jedanaest registriranih pršutana i tri kojih je dobivanje registracije u tijeku. U ŠKŽ djeluje Udruga proizvoñača drniškog pršuta, koja broji dvanaest članica. Udruga će krajem 2011. godine za drniški pršut dobiti, po novom EU zakonodavstvu, zaštitu oznake geografskog podrijetla, kao prvi proizvod u županiji s tom oznakom. Kapaciteti prerade u pršutanama ŠKŽ su oko 166 000 komada pršuta, a njihova iskorištenost u 2009. bila je oko 76 %.12 Problemi u proizvodnji pršuta najviše se odnose na sirovinu, koja se većinom uvozi pa nije adekvatna za dobivanje proizvoda sa oznakom zaštite podrijetla. Svinjogojstvom se bavi samo jedna minifarma, na kojoj se proizvede do 1% sirovine za pršute, sav ostali uzgoj svinja u županiji je za osobne potrebe na OPG-ima.

12 Izvor: Udruga prerañivača drniškog pršuta.



78

Grafikon 12.

Iskorištenost kapaciteti u pršutanama u ŠKŽ

24%

76%

slobodni kapaciteti

iskorišteni kapaciteti

Izvor: Udruga proizvoñača drniškog pršuta

Eko proizvodnja i promicanje održiva razvoja poljoprivrede i sela definirani su kako Strategijom održivog poljoprivrednog razvoja RH tako i županijskim razvojnim ciljevima. Potencijali za ekološku proizvodnju u županiji leže u poljoprivrednim površinama koje su dulje vrijeme neobrañene i poljoprivrednim površinama koje se zbog ekstenzivnog načina poljoprivredne proizvodnje mogu na najbrži i najjednostavniji način privesti ekološkoj proizvodnji, koja bi zbog ostvarene dodane vrijednosti mogla povećati konkurentnost OPG-a u županiji. Ekološka proizvodnja u županiji nije na zadovoljavajućoj razini. Županija s UNDP-om provodi niz projekata, od kojih se Program poticanja zelenog poduzetništva (PPZP) odnosi na očuvanje bioraznolikosti, očuvanje krajobraza i poticanje održivih načina poljoprivredne proizvodnje, marikulture i agroturizma. U županiji postoji duga tradicija morskog ribarstva. U tablici je dat broj plovila prema tipu i dužini. Najviše je brodica do 12 m, koje ribare u priobalnom pojasu i kanalskom području, dok veći brodovi mahom ribare u područjima vanjskog ribolovnog mora. Iznimka su koćarska plovila dužine do 12 m koja ribare u vanjskim ribolovnim morima, ali su, zbog svoje veličine i snage, ograničena vremenskim prilikama. Tablica 49. Broj plovila prema tipu i dužini u ŠKŽ za 2010. go dinu.

VRSTA do 12 m 12-18 m 18-24 m 24-30 m 30-36 m od 36 m

Koćari 14 35 6 2 1 0

Plivaličari 6 4 4 1 0 0

Plovila za lov mrežama potegačama

10 0 0 0 0 0

Plovila za lov mrežama stajačicama

102 1 0 0 0 0

Plovila za lov udičarskim alatom 25 4 0 0 0 0

Plovila za lov udičarskim parangalima

6 0 0 0 0 0

Plovila za lov vršama 2 0 0 0 0 0

Plovila za skupljanje morskih organizama

54 2 0 0 0 0

Višenamjenska plovila 88 4 0 2 0 0

UKUPNO 307 50 10 5 1 0

Izvor: MPRRR, Uprava za ribarstvo, 2010.



79

Ključni izazovi su nedovoljna pokrivenost ribarskim lukama, nedostatak postrojenja za preradu ribe, slaba organizacija tržišta, sivo tržište, stara, nemodernizirana flota, loša kontrola ribljeg fonda i preveliki izlov. Na području županije izdano je 312 povlastica za gospodarski ribolov (profesionalnim ribarima. Registrirano su 1 044 mala i 1521 sportski ribar. Najvažniji je ulov koćarske ribe. Ukupni ulov ribe i drugih morskih organizama posljednjih godina raste i u 2009. je iznosio 2 181 tonu.

Grafikon 13.

0

500

1000

1500

2000

2500

2006 2007 2008 2009

Ulov ribe i morskih organizama

Izvor: MPRRR, Uprava za ribarstvo, 2010. Ulov morske ribe u županiji u razdoblju od 2006. do 2009. (u t) Stanje ribarske infrastrukture na području županije je sljedeće: luka Tribunj je najveća, s iskrcajem ribe od oko 1 782 t, a prostornim planom županije za nju je planirano da bude i ribarska luka; luka Murter, s iskrcajem ribe od 347 t, nije još u potpunosti završena i nema tehničke i higijenske standarde za iskrcaj ribe, ali predstavlja investicijski potencijal za kvalitetno iskrcajno mjesto; luka Primošten, s iskrcajem od oko 301 t, ima neriješen status i upitnu budućnost; luka Rogoznica, s iskrcajem ribe od oko 266 t, ne udovoljava potrebnim higijenskim i tehničkim standardima, a, zbog ureñenosti obale za prijam nautičara, ne može biti iskrcajno mjesto; luka Jezera, s iskrcajem ribe od oko 85 t, samo je manjim dijelom u funkciji iskrcajnog mjesta zbog proširenja kapaciteta na račun nautičkog turizma i malih sportskih i rekreacijskih brodica i malih ribara; luka Šibenik, s iskrcajem ribe od oko 83 t, prostornim planom Županije predviñena je za iskrcaj ribe, mada se trenutno slabo koristi. Istraživanja pokazuju da su neki resursi znatno iscrpljeni, prije svega bijela, priobalna, demerzalna riba je prelovljena a njena staništa degradirana (iako ukupni godišnji ulov i dalje raste zbog još bržeg rasta tzv. ribolovnog napora).13 Kao rješenje tog problema predlažu se ograničavanje broja dana za ribarenje i proglašenje moratorija na daljnje dozvole, kao i povećanje uzgoja ribe i drugih morskih organizama. Vezano za marikulturu, Županija je izradila sljedeće dokumente: “Studiju o gospodarenju akvatorijem ušća rijeke Krke”, studiju “Razvitak akvakulture na području županije Šibensko-kninske – Gospodarenje morskim akvatorijem – Akvakultura”, “Studiju utjecaja na okoliš za objekte akvakulture u zoni ušća rijeke Krke” i studiju “Integralni plan razvoja školjkarstva u ušću rijeke Krke”.

13 Izvor: Izvješće o zaštiti okoliša ŠKŽ, OIKON 2010.



80

Tablica 50. Koncesije definirane prostornim planom županije iz 2006. godine

Broj Lokacija Grad/Op ćina Djelatnost Površina m 2

1. Ušće rijeke Krke Grad Šibenik Uzgoj ribe i školjkaša 259 743

2. Uvala Peleš Općina Rogoznica Uzgoj ribe 2 520

3. Uvala Movar – Ražanj Općina Rogoznica Uzgoj ribe 4 200

4. Uvala Luka – Kaprije Grad Šibenik Uzgoj ribe 900

5. Vrilo – Makirina Općina Pirovac Uzgoj školjkaša 441

6. JI od uvale Prosika Općina Tisno Uzgoj školjkaša 2 200

7. Pod Tišćicom Općina Tisno Uzgoj školjkaša 1 210

Izvor: Upravni odjel za pomorstvo, promet i otočni razvoj ŠKŽ, 2010.

Prema provedenoj anketi (2008.), koncesionari danas proizvode 25,4% potencijalne proizvodnje mlañi i konzumnih školjkaša i samo 17,1% konzumnih dagnji.14 Razlog slabih rezultata u proizvodnji školjkaša je neorganizirano tržište. U ŠKŽ nedostaje kapaciteta za preradu riba i morskih organizama, kao i purifikacijski centar za uzgajivače školjkaša. Šumarstvo na području županije nema važniju ulogu što se tiče proizvodnje drvne mase. Iako se šume primarno koriste za eksploatiranje drvne mase (sječu i prodaju drva), one na ovom području imaju važnu socijalnu i ekološku funkciju, odnosnu zaštitnu, estetsku i rekreacijsku funkciju u turističkim područjima i u blizini većih gradova. Zato je potrebno da svi korisnici doprinose očuvanju kvalitete šuma i povećanju šumskih površina. Prema PP ŠKŽ, površina šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu iznosi 143 553 ha a u privatnom 6 019 ha. Hrvatske šume imaju ukupno šesnaest uprava, sa šumarijama kao najnižim jedinicama. Na području Šibensko-kninske županije šume su pod ingerencijom uprave Hrvatskih šuma u Splitu, s tri šumarije: u Šibeniku, Drnišu i Kninu.15 Na području Šibensko-kninske županije nalazi se sedamnaest lovišta i dvadeset pet lovačkih udruga. Lovišta su u vlasništvu Županije. U lnjima prevladava sljedeća divljač: šumski zec, trčka-jarebica, kamenjarka i divlja svinja.

14 Izvor: Integralni plan razvoja školjkarstva u ušću rijeke Krke. 15 Izvor: Šumarija Šibenik



81

3.9.4.5. Bankarstvo i financijske usluge Uz Jadransku banku d.d., kao lokalnu, odnosno banku sa sjedištem u Šibeniku, na području Šibensko-kninske županije nalaze se sljedeće banke:

- Privredna banka d.d. - Zagrebačka banka d.d. - OTP banka d.d. - HVB Splitska banka d.d. - Reiffeisenbank Austria d.d. - Erste & Steiermarkische Bank d.d. - Croatia banka d.d. - Hrvatska poštanska banka d.d. - Hypo Leasing Kroatien d.o.o. - Križevačka banka d.d. - Banka Splitsko-dalmatinska d.d - Volksbank d.d.

U posljednjih desetak godina mnoge strane banke došle su na hrvatsko tržište, naročito nakon konsolidacije glavnih domaćih banaka. Neke od njih preuzele su domaće banke, dok su druge osnovale vlastite. Danas više od 90% bankarskog kapitala u Hrvatskoj pripada velikim financijskim korporacijama, uglavnom onima iz Italije i Austrije. Iako je većina banaka smještena u Šibeniku, pojedine su rasporeñene i u ostalim dijelovima županije (Kninu, Drnišu, Primoštenu, Vodicama). Realizacija kredita, posebno onih namijenjenih gospodarstvu, otežana je su kamatne stope relativno visoke, instrumenti osiguranja zahtjevni, a traže se i podaci o bonitetu tvrtki.

Gospodarstvo Pozitivna obilježja:

� prirodni preduvjeti za razvoj turizma i mediteranskog tipa poljoprivrede � tradicija i vještine (metaloprerañivačke djelatnosti, turizam, poljoprivreda) � instalirani kapaciteti za finalizaciju mineralnih sirovina � znatna ulaganja u infrastrukturu (gospodarske zone, ceste, odvodnja) � mogućnost prihvata stranih ulaganja � prometna povezanost (luka, ceste, željeznica, zračne luke) � potencijali za ekološku proizvodnju i marikulturu


� tehnološko zaostajanje u prerañivačkim djelatnostima i orijentiranost na bazičnu proizvodnju

� zapostavljen sektor istraživanja i inovacija � nedostatni hotelski kapaciteti, posebno u gradu Šibeniku, te turistički kapaciteti na ruralnom

području � kratka turistička sezona i nezadovoljavajuća struktura turističke ponude � usitnjenost zemljišta i neriješeni imovinsko-pravni odnosi � demografska kretanja (posebno u zaleñu i na otocima) � neadekvatna kvalifikacijska struktura zaposlenih



82

3.10. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 3.10.1. Otpad i gospodarenje otpadom Šibensko-kninskoj županiji gradovi i općine organiziraju i prikupljaju otpad na način koji se ne može nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Komunalni otpad organizirano sakuplja i obrañuje dvanaest komunalnih poduzeća, uključujući dva privatna koncesionara s područja Županije i jedno komunalno poduzeće iz Splitsko-dalmatinske županije. Prikupljeni otpad odlaže se na sedam službenih odlagališta. Pored tih odlagališta, postoji i veći broj nekontroliranih, “divljih” odlagališta – smetlišta. Procijenjeno je da na području županije ima više od 195 takvih “divljih” odlagališta, koja osim kopnenih uključuju i otočne lokacije. Većina odlagališta i smetlišta u postupku je sanacije (faze projektiranja), sufinancirane sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, županija, gradova i općina i iz drugih izvora, a njihovo zatvaranje planirano je do 2013. godine. Prema prostornom planu Šibensko-kninske županije, na lokaciji postojećeg odlagališta Bikarac predviñena je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom. Na taj je način usvojen tzv. županijski koncept gospodarenja neopasnim otpadom. U prvoj fazi projekta RCGO Bikarac izgradit će se osnovna infrastruktura za gospodarenje otpadom, koja će se kasnije u fazama nadograñivati. Nakon sanacije neka od sadašnjih odlagališta bit će pretvorena u pretovarne stanice i/ili reciklažna dvorišta (na području općina Pirovac – Tisno i Promina – Biskupija). Izgradnja RCGO Bikarac počela je u prosincu 2010. Aktivnosti započete radi smanjenja količina otpada za odlaganje uključuju uspostavu odvajanja na izvoru i reciklažu otpada iz kućanstava, trgovačkih poduzeća, industrije i grañevinarstva. U županiji su se od 2000. postupno razvijali sustavi odvojenog skupljanja papira, kartona, ambalažnog otpada (staklenog, PET i metalnog), zelenog otpada, starih baterija, lijekova, otpadnih ulja, automobilskih guma, glomaznog metalnoga otpada, starih automobila, e-otpada i grañevinskog otpada. Utvrñene su lokacije visokog rizika na području županije, npr. prostor bivše Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku (TEF), prostor DIV-KNIN (TVIK) i prostor bivše Tvornice aluminija Lozovac (TAL), koje su nastale dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem proizvodnim (tehnološkim) otpadom pa predstavljaju realnu opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje. Do siječnja 2010. godine planove gospodarenja otpadom izradilo je 36 tvrtki proizvoñača otpada. Od gradova i općina, planove su izradili Grad Vodice, Općina Murter i Grad Drniš. Općina Tisno planira izradu Plana u 2010. godini. Grad Šibenik izradio je Studiju gospodarenja otpadom, koja je u postupku donošenja. Županija je takoñer izradila svoj “Plan gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj županiji za razdoblje 2007. – 2015. godine”.



83

3.10.2. Gospodarenje vodama 3.10.2.1. Vodoopskrba Obavljanje javne vodoopskrbe, prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03 (pročišćeni tekst), 82/04, 178/04, 38/09, 79/09), u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave, a iznimno u nadležnosti županija. Prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava na vodnom području dalmatinskih slivova, kojemu pripada i Šibensko-kninska županija iznosila je 2006. godine 88% (Strategija upravljanja vodama, 2008). Prema podacima Hrvatskih voda, opskrbljenost stanovništva Županije vodom za piće iz javnih vodoopskrbnih sustava 2009. godine iznosila je 86%, dok je 2006. iznosila 84% (Plan upravljanja slivom Krke 2006., Plan navodnjavanja Županije 2006.). Preostali dio stanovništva koji nije priključen na sustav opskrbljuje se iz lokalnih vodovoda ili individualno, iz vlastitih bunara i cisterni. U većini gradova i općina na području Županije priključenost na sustave javne vodoopskrbe je visoka (od 70% do 100%), jedino Općina Ervenik još uvijek nema izgrañen sustav javne vodoopskrbe. Tablica 51. Priklju čenost stanovništva na sustav javne vodoopskrbe i ja vne odvodnje na podru čju Šibensko-kninske županije (stanje 2009. godine)

Općina/grad Postotak priklju čenosti stanovništva (%)

na javnu vodoopskrbu na javnu odvodnju

Bilice 100 0 Biskupija 73 0 Civljane 70 0 Drniš 91 35 Ervenik 0 0 Kijevo 100 0 Kistanje 80 0 Knin 90 26 Murter 100 0 Pirovac 100 0 Primošten 98 33 Promina 93 0 Rogoznica 80 28 Ružić 100 0 Skradin 75 40 Šibenik 95 60 Tisno 100 0 Tribunj 100 0 Unešić 80 0 Vodice 97 27

Izvor: Hrvatske vode, VGO dalmatinskih slivova, Split



84

Na području županije postoji oko 130 manjih i većih, stalnih i povremenih izvora, od kojih se samo neki koriste za vodoopskrbu. Za vodoopskrbu su najvažniji Šimića vrelo, Jaruga, Torak, Kovča, Jandrići, izvor Čikole, Miljacka vrelo, Sedramić, Vukovića vrelo, izvor Orašnice, izvor Kosovčice i Golubić – izvor u Jerkovićima. Kako bi se izvorišta koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu zaštitila od onečišćenja i od drugih nepovoljnih utjecaja, potrebno je uspostaviti i održavati Vodozaštite zone (zone sanitarne zaštite). Vodozaštite zone odreñuju se na temelju Pravilnika o utvrñivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) a sama zaštita ostvaruje se u skladu s Odlukom o zaštiti izvorišta. Na području županije zonama sanitarne zaštite, s propisanim mjerama zaštite voda namijenjenih zahvaćanju vode za piće, proglašena su tri izvorišta: Torak, Jaruga i Šimića vrelo (Hrvatske vode, VGO Split, 2006.). Za izvorišta Jaruga i Torak odluke o zaštiti izvorišta, odnosno o zoni sanitarne zaštite, donesene su 1997. godine (Službeni vjesnik 4/97), prema tada važećem Pravilniku o zaštitnim mjerama i uvjetima za odreñivanje zona sanitarne zaštite voda za piće (NN 22/86). Tu odluku treba uskladiti s odredbama novog Pravilnika. Odluku o zaštititi izvorišta Šimića vrelo donio je grad Knin 2006. godine (Službeni vjesnik 5/06). Za izvorišta Čikola, Miljacka, Vukovića vrelo i Lopuško vrelo za sada ne postoje odluke o zaštiti iako je iz proračuna Županije za 2008. i 2009. godinu vidljivo da je izrada studija za zaštitu zona izvorišta Čikola i Lopuško vrelo u planu. Javna vodoopskrba na području Šibensko-kninske županije organizirana je u pet vodoopskrbnih sustava, kojima upravljaju komunalna društva:

� Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik � Rad d.o.o. Drniš � Komunalno poduzeće d.o.o. Knin � Komunalno društvo “Biskupija” d.o.o. Biskupija � Komunalno društvo “Kijevo” d.o.o. Kijevo.

Najveći i najvažniji je vodoopskrbni sustav grada Šibenika, dok su vodoopskrbni sustavi u ostalim područjima (u unutrašnjosti) županije manji, kako po broju potrošača i razvijenosti vodoopskrbne mreže, tako i po tehničko-tehnološkoj opremljenosti. Naseljenost u tom području je slabija, s velikom disperzijom naselja i malim brojem potrošača. Šibenski vodovod koristi se vodozahvatom na lokalitetu Jaruga u NP “Krka“, za vrijeme ljeta i s njime povezanim vodozahvatima Kovča i Jandrići I i II, dok vodozahvat Torak ima pričuvni status. Prije rekonstrukcije vodozahvata izvorišta Jaruga područja grada Vodica, općine Pirovac i otoka Murtera opskrbljivana su isključivo vodom iz vodozahvata Kovča i Jandrići I i II, što je ljeti često uzrokovalo velike probleme u opskrbi. Priključenost na vodoopskrbni sustav (Tablica 51) u 2009. godini iznosila je 95%, što je veliko povećanje u odnosu na 2006., kada je iznosila 85%. Procijenjeni gubici (isporučeno/zahvaćeno) u 2006. iznosili su 58%.



85

Vodoopskrba kninskog područja bazira se na vodozahvatu Šimića vrelo, s dopuštenim zahvaćanjem do 300 l/s (odnosno do 3 000 000 m3 godišnje), uz manji vodozahvat Kovačić. U 2008. količina isporučene vode iznosila je 781 653 m3, odnosno 25 808 m3 (Komunalno poduzeće Knin, 2008.). Priključenost na vodoopskrbni sustav 2009. godine iznosila je 90%, dok je 2006. iznosila nešto manje, oko 89%. Procijenjeni gubici u 2006. iznosili su čak 70%. Vodoopskrba drniškog područja (grada Drniša i općine Ružić) bazira se na vodozahvatu Čikola, s dopuštenim zahvaćanjem do 200 l/s (odnosno do 6 300 000 m3 godišnje), a za naselje Velušić koristi se i manji vodozahvat Veliki točak, dok Torak ima pričuvni status. Prema podacima Hrvatskih voda, priključenost na javnu vodoopskrbu 2009. godine iznosila je 91%. U Planu upravljanja slivom Krke iz 2006. godine navedeni su procijenjeni gubici u iznosu od 60%. U meñuvremenu je izvršena rekonstrukcija vodovodne mreže, no nisu poznati podaci o sadašnjim gubicima. Vodoopskrba područja općine Promina bazira se na izvorištu Miljacka. Vodoopskrba područja Biskupije bazira se na vodozahvatu Lopuško vrelo i Kosovčica Riñane. Vodoopskrba općine Kijevo bazira se na izvoru Vukovića vrelo. Otoci Prvić i Zlarin spojeni su s kopnom podmorskim cjevovodom, dok se na otocima Kaprije, Žirje i Obonjan voda osigurava prikupljanjem kišnice u vlastitim vodospremama (gusternama), a u sušnom razdoblju dopremom brodovima vodonoscima. Otok Kaprije raspolaže i javnom (mjesnom) vodospremom obujma 500 m3, koja se puni vodom dovezenom vodonoscima.

Tablica 52. Zahvaćena i isporu čena voda na podru čju županije

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Broj priključaka na javni vodovod

40 060 40 840 41 119 42 675 44 336 44 336 44 336

Količina zahvaćene vode (u tisućama m3)

16 873 18 410 19 397 19 736 21 250 21 250 21 250

Gubici vode (u tisućama m3) 7 952 8 707 10 206 10 366 11 360 10 636 10 075

Količina isporučene vode (u tisućama m3)

– kućanstvima – djelatnostima

8 966

6 036 2 930

9 798

6 675 3 113

9 357

6 257 3 100

9 525

6 304 3 221

10 078

6 690 3 388

10 115

6 720 3 395

9 908

6 741 3 167

Duljina vodovodne mreže, od toga: - duljina glavnog dovoda (u km) - duljina razvodne mreže (u km)

389 836

389 836

390 842

392 854

419 929

419 930

419 930

Izvor: DZS RH, 2009 Sudeći prema podacima o postotku priključenosti na sustav javne vodoopskrbe na području županije, stanje se može ocijeniti kao zadovoljavajuće. Meñutim, još uvijek ostaje problem sustava javne vodoopskrbe na području općine Ervenik, koji tek treba uspostaviti, kao i sustava javne vodoopskrbe na području općina Biskupija i Civljane, koje treba poboljšati (iako je na području Općine Civljane nedavno otvorena i punionica vode).



86

Slaba naseljenost i velika raštrkanost naselja i stanovništva iziskuju velike troškove uspostave jedinstvenog sustava vodoopskrbe. Drugi problem su veliki gubici vode, koji u prosjeku iznose oko 50%. Dio vodovodnih mreža je obnovljen (u gradovima Drnišu i Šibeniku, u općini Primošten), čime su smanjeni gubici na samoj razvodnoj mreži, no veći dio mreže bit će obnovljen tek zajedno s izgradnjom sustava javne odvodnje.

3.10.2.2.Odvodnja Za zaštitu voda od onečišćenja od velike je važnosti odvodnja otpadnih voda i izgrañenost sustava odvodnje. Studijom zaštite voda na području županije (Hidroprojekt-ing, Hidroing, 2000.) predloženo je rješavanje problema odvodnje s dvadeset dva manja ili veća sustava javne odvodnje. Početkom 2006. godine stupanj izgrañenosti sustava odvodnje na području županije i priključenosti stanovništva na njega bio je nizak. Osim u gradu Šibeniku, sustavi javne odvodnje u Kninu, Drnišu i Vodicama bili su samo djelomično izgrañeni. Ostali potrošači ispuštali su otpadne vode u septičke jame ili direktno ispustima u recipijente.

Tablica 53 . Stupanj izgra ñenosti sustava odvodnje u 2006. godini

Naselje Stupanj izgra ñenosti

Knin 28% Drniš 17% Šibenik 53% Vodice 31%

Izvor: Komunalna javna poduzeća ŠKŽ

Posljednjih godina napravljen je velik pomak u odvodnji otpadnih voda (vidi Tablicu 54). Izgrañena su četiri ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda, a planirano je još sedam, uglavnom drugog stupnja pročišćavanja. (Ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje dijele se, prema stupnju pročišćavanja, na prethodni, prvi, drugi i treći stupanj pročišćavanja, u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08)). Tablica 54. Podaci o koli činama ispuštenih otpadnih voda na podru čju županije

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Količina ispuštenih otpadnih voda (u tisućama m3)

4 209 4 371 4 257 4 373 4 328 4 197 3 732

Količina ispuštenih pročišćenih otpadnih voda (u tisućama m3)

340 350 390 410 410 410 425

Duljina kanalizacijske mreže (u km)

64 050 64 570 64 570 65 570 69 570 69 870 70 060

Izvor: Hrvatske vode, VGO dalmatinskih slivova, Split U gradu Šibeniku sustav javne odvodnje je proširen, izgrañeni su obalni kolektori, glavne crpne stanice i ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji je priključen na podmorski ispust kojim se pročišćene vode ispuštaju južno od akvatorija otoka Zlarina. Ureñaj za pročišćavanje voda, kapaciteta 50 000 ES, trenutno je prvog stupnja pročišćavanja.



87

U planu je drugi stupanj pročišćavanja i priključenje otpadnih voda iz industrijskih postrojenja (tablice 55 i 56). Tablica 55. Postoje ći ureñaji za pro čišćavanje otpadnih voda

Ureñaj Komu-nalno

poduze će

Priklju čena industrija

Tip kanali-zacije

Kapacitet (ES)

Stupanj pro čišćavanja

(prethodni, prvi, drugi, tre ći)

Primijenjena tehnologija

(klasi čni biološki,

SBR, membranski,

biljni) Postojeći Planirani Postojeći Planirani

Skradin Rivina jaruga

nema industrije

razdjelni 1 300 1 300 II. II. Biološki reaktor

Šibenik

Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik

industrija još nije priključena

mješoviti 50 000 I. II.

Rešetka, aerirani pjeskolov/mastolov, taložnica

Golubić Komunalno poduzeće Knin

nema industrije razdjelni 750 750 II. II.

Biološki reaktor

Rogoznica


nema industrije

razdjelni 10 000 15 000 prethodni I. Gruba rešetka

Izvor: Hrvatske vode, VGO dalmatinskih slivova, Split Tablica 56. Planirani ure ñaji za pro čišćavanje otpadnih voda

Budu ći ureñaj

Komunalno poduze će koje će njime upravljati

Kategorizacija izgra ñenosti (u izgradnji, u fazi projektiranja, u fazi pripreme dokumentacije i provedbe natje čaja, u planu)

Knin Komunalno poduzeće d.o.o. Knin

Izrañena projektna dokumentacija, dobivene sve dozvole, u tijeku izbor izvoñača radova i za ureñaj i za sustav

Drniš Rad d.o.o. Drniš Izrañena projektna dokumentacija, ishoñene sve dozvole, u tijeku izbor izvoñača radova i za ureñaj i za sustav

Betina-Murter

Murtela d.o.o. U tijeku je izrada projektne dokumentacije

Primošten Bucavac d.o.o. U tijeku je izrada projektne dokumentacije Vodice Odvodnja Vodice d.o.o. U tijeku je izrada projektne dokumentacije Pirovac –Tisno


U tijeku je izrada projektne dokumentacije

Izvor: Hrvatske vode, VGO dalmatinskih slivova, Split Grad Skradin izgradio je ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda, na koji je za sada priključeno naselje Skradin (15% stanovništva grada), dok ostala naselja i dalje koriste crne ili septičke jame. U planu je proširenje sustava odvodnje na ostala naselja. U sklopu Jadranskog projekta, u prvoj fazi bit će izgrañen sustav javne odvodnje u naselju Rogoznica, u drugoj fazi sustav na području općine Primošten, te sustavi Srima-Vodice-Tribunj, Murter-Betina i Pirovac-Tisno-Jezera. U Rogoznici je u sklopu prve faze izgrañen ureñaj za pročišćavanje s prethodnim stupnjem pročišćavanja. Trenutno je na kanalizacijski sustav priključen samo nautički centar Marina Frapa, dok preostali dio općine tek treba priključiti.



88

Grad Vodice ima mješoviti sustav javne odvodnje, koji ne zadovoljava trenutne potrebe. Otpadne vode ispuštaju se u obalno more bez pročišćavanja. Planirani sustav Srima-Vodice-Tribunj sadržavat će biološki ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda uz podmorski ispust u Kaprijski kanal dužine 1 900 m. Kanalizacijska mreža razvijat će se kao razdjelni sustav. Veći onečišćivači, kao što su uljara Tribunj, marine u Tribunju, Vodicama i Srimi i turističko-ugostiteljski sadržaji, moći će se priključiti na kanalizacijski sustav nakon što svoje otpadne vode predtretmanom dovedu na razinu standardnih kućanskih otpadnih voda. Za sada još nije počela realizacija planiranog kanalizacijskog sustava otoka Prvića, u sklopu kojega je predviñena izgradnja razdjelnog sustava kanalizacije s biološkim ureñajem za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustom dužine 1000 m u manje osjetljivo more. U Općini Primošten na sustav javne odvodnje, sa zastarjelim mehaničkim ureñajem za pročišćavanje i ispustom udaljenim tristotinjak metara od obale, spojeno je oko 33% stanovništva. U planu su ispust u manje osjetljivo područje, oko 2000 m od obale, biološko pročišćavanje i povezivanje preostalog dijela općine. Za područja općine koja nisu na moru ili uz vodotoke u koje bi se mogle ispuštati otpadne vode (naselja Kruševo, Široke i dr.), predviñeno je ispuštanje otpadnih voda u podzemlje procjeñivanjem, uz drugi ili treći stupanj čišćenja, ovisno o osjetljivosti i veličini područja, a nakon definiranja utjecaja otpadnih voda na podzemne. Izgradnja sustava javne odvodnje Pirovac-Tisno-Jezera trenutno je u fazi izrade projektne dokumentacije. Ona ne obuhvaća naselja u zaleñu općine Pirovac, Kašić i Putičanje, i zaseoke Slakovac i Škriline. U općinama Tisno, Pirovac i Murter turistički sadržaji (marine, kampovi i odmarališta) posjeduju lokalne sustave odvodnje kojima se otpadne vode ispuštaju u more nakon neodgovarajućeg prethodnog pročišćavanja i kroz neodgovarajuće podmorske ispuste (relativno blizu obale u poluzatvoreni akvatorij). pročišćavanje, prije priključenja na planirani kanalizacijski sustav. Kvaliteta otpadnih voda tih objekata morat će biti dovedena na razinu koja dopušta njihovo puštanje u ureñaj za pročišćavanje prije priključenja na planirani kanalizacijski sustav. Najveći dio objekata posjeduje crne jame, a nešto manji dio septičke jame (obveza i način njihove izgradnje propisani su prostornim planovima), što ljeti tijekom turističke sezone, zbog širenja neugodnih mirisa, predstavlja veliki problem. Nakon izgradnje sustava javne odvodnje sve grañevine bit će priključene na njega. Projekt izgradnje sustava Murter-Betina predviña razdjelni sustav s ureñajem za pročišćavanje i ispustom u more kroz podmorski ispust dug 1 200 m. Oborinske vode ispuštale bi se kroz kraće (otvorene ili zatvorene) kanale izravno u more. U gradu Drnišu u tijeku su radovi na proširenju i poboljšanju sustava odvodnje. Prostornim planom grada Drniša za šire gradsko središte predviñen je razdjelni sustav odvodnje sa zasebnim zatvorenim kanalizacijskim sustavom za sanitarne vode i odvojenim zasebnim sustavom odvodnje oborinskih voda (zatvorenom ili otvorenom kanalizacijskom mrežom). Godine 2008. izgrañen je kolektor, a uskoro se očekuje početak radova na ureñaju za pročišćavanje otpadnih voda, koji dijelom financira EU, sredstvima iz IPA fonda. Trećinu sredstava osigurat će kroz tri godine Vlada RH. Lokacija ureñaja za pročišćavanje predviñena je na obali rijeke Čikole, nedaleko od mosta.



89

Grad Knin u fazi je odabira izvoñača radova za proširenje javnog sustava odvodnje i izgradnju ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda koji bi riješio pitanje ispuštanja otpadnih voda u rijeku Krku. Trenutno se otpadne vode grada Knina izravno, bez pročišćavanja, ispuštaju na tri lokacije: u potok Marčinkovac, u rijeku Orašnicu i u Krku kod Atlagića mosta. Industrijske otpadne vode nisu priključene na sustav javne odvodnje pa se takoñer ispuštaju izravno u recipijente. Općina Bilice u fazi je izrade idejnog projekta kanalizacijskog sustava za cjelokupno područje općine. Usprkos znatnim pomacima koji su napravljeni na ovom planu, iz Tablice 54 vidljivo je da stanje do 2009. godine još uvijek nije zadovoljavajuće. Otpadne vode se i dalje, većim dijelom, u recipijente ispuštaju izravno bez pročišćavanja ili neizravno, procjeñivanjem iz crnih jama. Turistički sadržaji uglavnom posjeduju lokalne sustave odvodnje kojima se otpadne vode ispuštaju u more nakon neodgovarajućeg prethodnog pročišćavanja i kroz neodgovarajuće podmorske ispuste (relativno blizu obale u poluzatvoreni akvatorij). Sustavi javne odvodnje postoje u svim gradovima (Šibeniku, Kninu, Drnišu, Skradinu i Vodicama) i u općinama Rogoznici i Primoštenu, a planirani su u općinama Pirovac, Tisno, Murter, Tribunj i Bilice. Na području ostalih općina, posebnih onih u zaleñu županije, sustavi javne odvodnje ne postoje, niti se planira njihova izgradnja, najviše zbog slabe naseljenosti tih područja i raštrkanost naselja i stambenih objekata. U nekim naseljima problem predstavlja i udaljenost od krajnjih prijamnika, što znatno povećava troškove uvoñenja jedinstvenog sustava odvodnje.

3.10.3. Energetika 3.10.3.1. Pregled proizvodnje

Energetski potencijal županije leži u obnovljivim izvorima energije (vodi, vjetru, suncu, biomasi...). Veće količine energije za sada proizvode jedino hidroelektrane i, u novije vrijeme, vjetroelektrane. Od lokalnih izvora energije koristi se još samo ogrjevno drvo u kućanstvima (za grijanje i kuhanje), uglavnom u ruralnim zaobalnim i otočnim područjima. Solarna energija, iako su potencijali veliki, za sada se koristi samo sporadično kao dodatni izvor u kućanstvima, uslugama, poduzetništvu i sl. Pri tomu je najzastupljenija uporaba termičkih solarnih kolektora za pripremu tople sanitarne vode.

3.10.3.2. Hidroenergija

Korištenje hidropotencijala za proizvodnju električne energije u županiji ima dugu tradiciju. HE Jaruga na Krki jedna je od deset najstarijih hidroelektrana na svijetu, koja je počela s radom još 1903. godine. Danas na području županije postoji pet hidroelektrana (Tablica 57).



90

Tablica 57. Hidroelektrane na podru čju županije

Hidroelektrana Pripadna akumulacija

Godina izgradnje

Prosje čna godišnja proizvodnja

elektri čne energije (GWh)

Instalirana snaga (MW)

Instalirani protok (m3/s)

Golubić Golubić 1981. 22 7,5 14

Jaruga Jaruga 1903./1936. 28 7,2 31

MHE Krčić Krčić 1988. 1 0,375 1

Miljacka (ex Manojlovac)

Brljan 1906./1956. 114 24 30

Roški slap Roški slap 1910./1998. 8 1,76 12

Izvor: http://www.hep.hr; Strategija upravljanja vodama 2008.

Sve hidroelektrane izgrañene su na rijeci Krki, a tri: Miljacka, Roški slap i Jaruga II, nalaze se unutar Nacionalnog parka “Krka”. Prostornim planom županije planirana je eventualna izgradnja novih hidroelektrana s potrebnim akumulacijama. U Registru projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvoñača (OIEKPP) Ministarstva gospodarstva prijavljeno je osamnaest projekata malih HE.

3.10.3.3. Energija vjetra U novije vrijeme znatno je porastao interesa investitora za projekte vjetroelektrana na području Hrvatske, zbog novih propisa u vezi obnovljivih izvora energije. VE Trtar-Krtolin kod Šibenika, instalirane snage 11,2 MW, radi od lipnja 2006. kada je dovršena. VE Orlice, ukupne snage 9,6 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 24 GWh, ima uporabnu dozvolu od početka studenoga 2009. VE Crno brdo (9,1 MW) bit će uključena u probni pogon početkom 2011. godine. Za vjetroelektrane Velika glava, Bubrig i Crni vrh lokacijske dozvole izdane su u studenome 2009. U tijeku je izrada glavnih projekata. U prvoj etapi bit će izgrañeni vjetroagregati ukupne snage 43 MW, a kad bude dovršena, imat će ukupnu snagu od 90,5 MW. Na istočnom kraju županije planirana je VE Glunča (23 MW).

Prostornim planom Županije odreñeno je šesnaest potencijalnih lokacija za istraživanje smještaja vjetroelektrana, i to:

1. Orlice – Grad Šibenik 2. Crno brdo – Grad Šibenik 3. Trtar – Grad Šibenik 4. Velika glava – Grad Šibenik 5. Glunča –- Grad Šibenik 6. Crni vrh – Općina Unešić 7. Bubrig – Općina Unešić i Grad Drniš 8. Mideno brdo – Općina Unešić i Grad Drniš 9. Ljubačka vlaka – Općina Biskupija, Grad Knin



91

10. Krš Pañene – Općina Ervenik i Grad Knin 11. Gornja Biskupija – Gornji Orlić, Općina Biskupija 12. Vrbnički plato – Mala Promina, Općina Biskupija i Općina Promina 13. Svilaja – Općina Ružić i Grad Drniš 14. Prostor uz državnu granicu s BiH izmeñu Kijeva i Uništa – Općina Kijevo i Općina

Civljane 15. Brdo Oton – Debelo brdo, Općina Ervenik i Grad Knin 16. Kozjak – Tutnjevina, Grad Drniš, Grad Knin, Općina Biskupija i Općina Kijevo.

Do rujna 2010. u MINGORP-u je prijavljeno dvadeset osam potencijalnih projekata. Većinu je još potrebno verificirati i konkretizirati kroz izradu odgovarajućih studija i prostorno-planskom dokumentacijom. Meñutim nekoliko postupaka procjene utjecaja na okoliš nove lokacije okončano je pa se može očekivati daljnja realizacija vjetroelektrana. 3.10.3.4. Energija sunca

Solarna energija ne koristi se u većem postotku, već sporadično kao dodatni izvor u kućanstvima, uslugama, poduzetništvu i sl. Pri tomu je najzastupljenija uporaba termičkih solarnih kolektora za pripremu tople sanitarne vode, dok je njihova uporaba za grijanje prostora zanemariva. Zanemariva je i uporaba fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije. Važećim Prostornim planom županije nije predviñena niti jedna lokacija za smještaj solarne elektrane iako postoji interes investitora za takvom vrstom proizvodnje energije, što će se respektirati u novim Izmjenama i dopunama PPŽ. U Registru OIEKPP na području županije prijavljeno je jedanaest projekata koje treba verificirati i konkretizirati kroz izradu odgovarajućih studija i prostorno-planskom dokumentacijom.

3.10.3.5. Stanje potrošnje

Energetske potrebe kućanstava i usluga (uključujući turizam) dominantno se pokrivaju električnom energijom. Većina energije koristi se za grijanje i pripremu tople sanitarne vode, ali sve više i za hlañenje (klimatizaciju) prostora u ljetnim mjesecima.



92

Tablica 58. Pregled kupaca elektri čne energije prema kategoriji potrošnje i potrošnja elektri čne energije

Broj kupaca 2008. 2009. 2010.

Visoki napon 1 0 0

Srednji napon 33 36 36

Niski napon – poduzetništvo 5 867 5 942 6 035

Niski napon – javna rasvjeta 829 841 852

Niski napon – kućanstva 74 735 75 613 76 547

Ukupno niski napon 81 431 82 396 83 434

Ukupno kupaca 81 465 82 432 83 470

Ukupna prodaja (MWh) 2008. 2009. 2010.

Visoki napon 59 419 0 0

Srednji napon 56 473 48 033 49 629

Niski napon – poduzetništvo 125 750 127 927 131 048

Niski napon – javna rasvjeta 14 770 15 096 14 384

Niski napon – kućanstva 211 739 209 011 217 577

Ukupno niski napon 352 259 352 034 363 009

Ukupno prodaja 468 151 400 067 412 638

Izvor: DP Elektra Šibenik

3.10.3.6. Stanje elektroprijenosa Područjem Županije prolazi 400 kV dalekovod TS Konjsko – RHE Velebit. Uz ovaj dalekovod planirana je izgradnja:

- dvostrukog dalekovoda 2 x 400 kV TS Konjsko – RHE Velebit, - dvostrukog dalekovoda 2 x 400 kV TS Konjsko – potencijalne lokacije istraživanja za

smještaj proizvodne energetske grañevine (TE Turski bok). Uz postojeće dalekovode od 220 kV (TS Konjsko – TS Brinje, dvostruki dalekovod 2 x 220 TS Konjsko – TS Bilice) nije planirana izgradnja novih. Transformatorska i rasklopna postrojenja od 220 kV i 110 kV na području županije prikazana su u Tablici 59. Tablica 59. Transformatorska i rasklopna postrojenja na podru čju županije

Postoje će Planirano

220/110 kV TS Bilice

110/35(30) kV TS Ražine TS Knin TS Drniš

TS Kapela TS Podi TS Vodice TS Primošten

Izvor: HEP- Elektra Šibenik



93

3.10.3.7. Plinovodi i prateća infrastruktura

Plinovodni sustav Like i Dalmacije ključni je objekt drugoga razvojno-investicijskog ciklusa Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske do 2011. godine. Njegovom izgradnjom znatno će se povećati pokrivenost Republike Hrvatske transportnim sustavom plinovoda i omogućiti uporaba prirodnog plina u tim dvjema regijama, čije je stanovništvo, ali i gospodarstvo, dosad bilo ovisno o nafti, loživom ulju, električnoj energiji i krutim gorivima.

Na Slici 12 prikazana je distributivna mreža županije. Crvenom bojom označen je magistralni transportni sustav, crveno-bijelom visokotlačni distributivni sustav a plavom srednjotlačni i niskotlačni plinski sustav.

Slika 12 . Distributivna plinska mreža Šibensko-kninske županije Izvor: Idejno rješenje plinske distributivne mreže Šibensko-kninske županije



94

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Pozitivna obilježja

� izgradnja RCGO-Bikarac � veliki potencijali za izgradnju obnovljivih izvora energije (vjetroelektrana, solarnih

elektrana) � plinofikacija županije Negativna obilježja

� veliki broj divljih odlagališta � veliki gubici na vodovodnoj mreži � neizgrañeni sustavi odvodnje i pročišćavanja � nedostupnost električne energije u gospodarskim zonama

Razvojni problemi i razvojne potrebe

� realizacija II. faze RCGO-Bikarac (sanacija divljih odlagališta, pretovarne stanice na području županije)

� izgradnja TS u gospodarskim zonama Podi i Čista Velika (Vodice) � II. faza rješavanja odvodnje za grad Šibenik � izgradnja sustava odvodnje za grad Vodice i JLS uz more



95

3.11. PROMET I VEZE 3.11.1. Cestovni promet

Osnovu cestovne mreže Šibensko-kninske županije čine pravci koji se u odnosu na smjer protezanja u širem prostoru, morfologiju terena i raspored središnjih naselja mogu podijeliti na uzdužne i poprečne.

Uzdužni cestovni pravci koji prolaze županijom jesu: - Autocesta A1 Pirovac – Vrpolje - Jadranska turistička cesta D8 Pirovac – Vodice – Šibenik – Primošten – Rogoznica - Državna cesta D1 Knin – Kijevo - Državna cesta D56 Skradin – Drniš - Državna cesta D58 Šibenik – Vrpolje - Državna cesta D27.

Poprečni cestovni pravci koji prolaze županijom i povezuju njezin primorski s kontinentalnim dijelom jesu:

- Državna cesta D33 Šibenik – Drniš – Knin – BiH - Državna cesta D59 Knin – Kistanje – Kapela.

Ukupna duljina javnih razvrstanih cesta na području županije iznosi 1294 km (43 km autoceste, 367 km državnih cesta, 470 km županijskih cesta i 414 km lokalnih cesta).16* Gustoća cestovne mreže je 434 m/km². Iako je u odnosu na 2005. godinu, kad je gustoća cestovne mreže u županiji bila 406 m/km2, učinjen znatan pomak, još uvijek je za 16% manja od prosjeka RH, koji iznosi 517 m/km2.

Tablica 60 prikazuje ukupnu duljinu pojedinih kategorija razvrstanih cesta u RH i županije od 2006. do lipnja 2009.17

Tablica 60. Cestovna mreža RH i županije (ŠKŽ)

Ceste

ukupno (km)

Državne ceste (km)

Županijske ceste (km)

Lokalne ceste (km)

Gusto ća cestovne mreže

(m/km²)

2006. RH 28 788 7 869 10 544 10 375 509

ŠKŽ 1 251 393 460 398 419

2007. RH 29 038 8 119 10 544 10 375 513

ŠKŽ 1 263 405 460 398 423

Lipanj 2009.

RH 29 248 6 810 10 904 10 335 517

ŠKŽ 1294 410 470 414 434

Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), Statistički ljetopis

16 Podaci za lipanj 2009. Hrvatske ceste. 17 Do 2006. DZS u podacima o cestovnoj mreži ne uključuje autoceste pa su stoga korišteni podaci iu 2006.



96

Osim izgradnje novih prometnica, od 2005. obavljene su rekonstrukcije i izvanredna održavanja cesta, te sanacije nakon izgradnje autoceste, u ukupnoj duljini od 74 km, što je prikazano u Tablici 60. Radovi obuhvaćaju područja svih gradova, te područja općina Unešić, Bilice, Promina, Ružić, Primošten i Rogoznica, u Tablici 61 svrstanih pod ostalo.

Tablica 61. Redovni i izvanredni radovi na cestovnoj mreži u žu paniji u razdoblju od 2005. do 2009.

Šibenik Vodice Drniš Skradin Knin Ostalo Ukupno

(m)

REKONSTRUKCIJA (m) 3 000 0 20140 3940 1250 11 950 40 280

IZVANREDNO

ODRŽAVANJE (m) 5 700 3050 4400 0 600 23 200 36 950

SANACIJA (m) 15 400 300 0 7200 0 2 500 25 400

UKUPNO (m) 24 100 3 350 24 540 11 140 1 850 37 650 102 630

Izvor: Županijska uprava za ceste

U županiji 2007. godine na 114 527 stanovnika dolaze 47 332 registrirana motorna vozila i 48 945 vozača (Bilten o sigurnosti cestovnog prometa, MUP). Kako javni prijevoz u županiji nije posebno razvijen, a u prosjeku 41% stanovništva posjeduje vozilo, dolazi do smanjenja ukupnog prijevoza putnika svim sredstvima javnog prijevoza, što je još više pogoršalo slabo rješenje gradskog prometa.

U Tablici 62 prikazan je broj registriranih motornih vozila u županiji prema pojedinim kategorijama. Primjećuje se drastičan godišnji porast cestovnih vozila, prosječno za oko 6%, a od 1997. do 2007. njihov broj porastao je gotovo za 50%. Zamjetan je i pad broja autobusa, što govori u prilog trendu smanjenja korištenja javnog prijevoza. Tablica 62. Registrirana cestovna motorna vozila u županiji

Godina Ukupno

VRSTE VOZILA

Moped Motocikl Osobno vozilo

Autobus Teretno i radno vozilo

Kombi-nirano vozilo

Radni stroj

Traktor

1997. 25 319 886 609 21 408 166 2 159 72 13 6

2005. 42 461 3 810 1 679 32 979 187 3 411 156 142 97

2006. 44 927 4 265 1 857 34 615 174 3 486 183 215 118

2007. 47 332 4 740 2 078 36 141 176 3 645 186 220 125

Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa - Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

U Hrvatskoj se broji promet na državnim cestama, na autocestama i na pojedinim županijskim cestama. Analiza podataka dobivenih brojanjem prometa tijekom niza godina ukazuje na dugoročnu tendenciju rasta cestovnog prometa. Cestovni promet i dalje ima sve veće značenje, kako u prijevozu putnika, tako i u prijevozu tereta.



97

Podaci dobiveni brojanjem prometa u županiji pokazuju da je od puštanja u promet dionice autoceste A1 od Pirovca do Vrpolja 2005. godine došlo, u skladu s očekivanjima, do preraspodjele prometnih tokova i promjene intenziteta prometa na postojećim prometnicama. Novoizgrañena dionica autoceste privukla je i preusmjerila promet s ostalih cesta u županiji, posebno onih paralelnih s njenim smjerom kretanja. S tom dionicom završena je i autocesta Zagreb – Split pa je od tada tranzitni promet kroz županiju redistribuiran na autocestu.

Poprečni prometni smjer koji prolazi kroz županiju, državna cesta D33, takoñer bilježi pad prometa pa tako prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) pada za 27% a prosječni ljetni dnevni promet (PLDP) za 34%. Iznimka je dio ceste sjeverno od Knina koji vodi do Strmice (granice s BIH), gdje je PGDP rastao za 26% a PLDP za 11%. Promet državnom cestom D59 takoñer je u porastu, i to PGDP za 21% a PLDP za 32%.

Dok promet državnim cestama u županiji stagnira, autocesta bilježi porast prometa, i to u prosjeku PGDP za 18% a PLDP za 26% u razdoblju od 2005. do 2008. godine. Taj rast je 2007. bio i veći, ali se 2008. bilježi lagani pad prometa u odnosu na 2007. Sveukupno, intenzitet prometa u županiji je u porastu.

Tablica 63. Protok vozila na državnoj cesti D33 u županiji

D 33

Knin – sjever Knin – jug Vrbnik – jug Pakovo Selo Bili ce

L65009-Ž6080 D1-Ž6056 Ž6056-Ž6079 Ž6094-Ž6078 L65042-L65040

PGDP PLDP PGDP PLDP PGDP PLDP PGDP PLDP PGDP PLDP

2003. 1 083 1 596 3 889 4 915 2 911 3 762 5 728 8 963

2004. 1 168 1 623 3 679 4 391 2 781 3 387 6 226 9 548

2005. 1 248 1 662 3 421 4 202 2 220 2 557 1 838 2 789 6 313 9 074

2006. 1 275 1 673 3 408 4 221 1 946 3 434 2 833 3 973 9 306

2007. 1 364 1 817 3 635 4 468 2 280 2 605 1 850 2 799 4 802 5 435

2008. 1 374 1 782 3 446 4 077 2 132 2 398 2 351 3 253 4 438

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

Državna cesta D33, koja sada povezuje ovo područje, upitne je kvalitete, njeni elementi, od kolničkog zastora, poprečnog i uzdužnog profila, i križanja sa željezničkom prugom, nezadovoljavajuće su izvedbe. Ta je prometnica još važnija ako se uzme u obzir da njenim daljnjim pružanjem i prolaskom kroz teritorij BiH (Bihać – Sisak – Zagreb – Šentilj) postaje meñunarodna prometnica E71.

3.11.2. Željezni čki promet Kroz područje Republike Hrvatske prolaze tri paneuropska prometna koridora. Dva od njih (X i V.b) čine okosnicu željezničke infrastrukture u smjeru od istoka prema zapadu, odnosno u smjeru od sjeveroistoka prema jugozapadu. Kroz Šibensko-kninsku županiju ne prolaze paneuropski prometni koridori, već se pruga u županiji veže na V.b prometni koridor pa je dio pruge kategoriziran kao priključna željeznička pruga od značaja za meñunarodni promet (M) a manji dio kao željeznička pruga od značaja za regionalni promet (R). Tablica 64 prikazuje pojedinačne željezničke pruge u županiji i njihovu duljinu.



98

Tablica 64. Pregled duljina pojedina čnih željezni čkih pruga u županiji (stanje 31.12.2008.)

Red

br.

Oznaka

pruge

Skraćeni naziv

željezni čke pruge

Ukupna gra ñevinska duljina kolosijeka otvorene pruge (km)

Ž.p.o.z. za

meñunarodni

promet (M)

Ž.p.o.z. za

regionalni

promet (R)

Ž.p.o.z. za

lokalni

promet (L)

Ukupno

kolosijeka

M+R+L

Duljina

kolosijeka

u uporabi

1. M604 Oštarije – Knin – Split –

Predgrañe 80 370 - - 80 370 80 370

2. M606 Knin – Zadar 42 707 - - 42 707 42 707

3. M607 Perković – Šibenik 22 503 - 22 503 22 503

4. M608 Ražine – Šibenik Luka 3 714 - - 3 714 3 714

5. R103 DG – L.D.Polje – Knin - 26 190 - 26 190 26 190

Ukupno 149 294 26 190 175 484 175 484

Izvor: HŽ Infrastruktura

Duljina meñunarodne priključne pruge u županiji iznosi 149 294 km a duljina regionalne pruge 26 190 km. Cjelokupna željeznička mreža u županiji jednokolosiječna je i neelektrificirana. Glavno željezničko čvorište je u Kninu, gdje se Unska pruga spaja s Ličkom i gdje se odvaja kolosijek u pravcu Zadra. To čvorište ima instalirane važne kapacitete za servis i popravak vlakova i neiskorištene komparativne prednosti za željeznički transportni terminal. 3.11.3. Pomorski promet

Republika Hrvatska ima šest luka otvorenih za javni promet od osobitog (meñunarodnog) gospodarskog interesa za RH. To su luke u gradovima Rijeci, Pločama, Splitu, Šibeniku, Zadru i Dubrovniku. Luka Šibenik jedna je od najstarijih i najbolje zaštićenih luka na hrvatskoj obali Jadrana. Smještena je u potopljenom ušću rijeke Krke i prirodno zaštićena od utjecaja valova i vjetra. Izgradnjom terminala za rasute terete 1982. specijalizirala se za pretovar sirovih fosfata i umjetnog gnojiva. Tijekom rata gotovo je potpuno prestala s radom, ali je posljednjih godina došlo do oživljavanja prometa na terminalu za soju i umjetno gnojivo. Kapacitet terminala za rasuti teret u izvozu iznosi 400 000 t godišnje, dok je kapacitet utovara 150 t na sat. Na terminalu se nalaze željeznički kolosijek (300 m) i pakirnica. Izvoze se mineralna gnojiva, žitarice i ostali rasuti teret i kamen. Kapacitet terminala za rasuti teret u uvozu iznosi 1 000 000 t godišnje a kapacitet istovara 400 t na sat. Na terminalu se nalaze dva željeznička kolosijeka (2 x 600 m). Uvoze se fosfati i mineralna gnojiva. Rad terminala za uvoz potpuno je automatiziran, s kontrolom svih transportnih sistema istovara broda, punjenja skladišne hale i direktnog ili indirektnog punjenja željezničkih vagona. Radi zaštite okoliša uloženo je u potpuno zatvaranje sistema pa su sva presipna mjesta i mjesto utovara vagona pokriveni sistemom oprašivanja.



99

Izgradnjom planirane brze ceste Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH dio prometnih tokova prema zapadnoj Bosni, koja najbliži izlaz na more ima u Šibeniku, mogao bi se preusmjeriti na Luku Šibenik. I dio robnih tokova bio bi privučen rekonstrukcijom željezničke pruge i unapreñenjem željezničkog prijevoza te daljnjom izgradnjom gospodarskih kapaciteta u poslovnoj zoni Podi-Šibenik. Trenutačni razvoj gospodarske zone Podi govori da se radi o jednom od najperspektivnijih područja za veća investicijska ulaganja. Prema podacima Lučke uprave Šibenik, ukupan broj uplovljavanja iz stranih luka u 2007. iznosio je 158 brodova (123 teretna i 35 putničkih) brodova. U 2008. uplovilo je j237 brodova (164 teretna i 73 putnička). Putnički brodovi većinom su dolazili iz hrvatskih luka, a deset ih je došlo iz Venecije. Daljnji rast putničkog prometa omogućit će se proširenjem lučkih kapaciteta jer su postojeći odavno ograničavajući faktor lučkog razvoja. Pomorski putnički promet odvija se s dvije lokacije: glavnina putničkog prometa prema otocima u šibenskom arhipelagu odvija se preko gata Krka, koji se nalazi u samom centru Šibenika, dok se trajektni promet odvija s gata Vrulje. Prognozirano povećanje putničkog prometa (u 2020. predviña se promet od 873 000 putnika, prema Studiji razvitka pomorskog prometa za razdoblje 2006. – 2020.)), uvoñenje većih brodova na postojećim linijama, uvrštavanje luke Šibenik meñu odredišta na dužobalnim i meñunarodnim trajektnim linijama i odredišta na kružnim putovanjima, razlozi su za povećanje postojećih kapaciteta, tj. rekonstrukciju i dogradnju pomorsko-putničkog terminala na gatu Vrulje. Dogradnjom toga gata dugotrajno će se riješiti problem putničkih kapaciteta šibenske luke za domaći i meñunarodni promet. Za otoke u županiji postoji i trajektna i brodska veza. Na Žirju postoji prometna infrastruktura i moguć je cestovni promet, dok se na ostalim otocima odvija samo kolno-pješački promet. Prema važećim mjerilima o razvrstavanju luka, na području Šibensko-kninske županije za javni promet nalaze se (prema Prostornom planu Šibensko-kninske županije):

- jedna luka od osobitog gospodarskog interesa za RH, - dvije luke od županijskog značaja (Šibenik i Vodice), - dvadeset dvije luke lokalnog županijskog značaja.

Luke posebne namjene su: - osamnaest luka nautičkog turizma, - šest športskih luka, - ribarska luka u Tribunju, - tri brodogradilišta.

3.11.4. Zračni promet Trenutno na području Šibensko-kninske županije ne postoji zračna luka pa se zračni promet odvija preko zračne luke Split i zračne luke Zadar. Prema Strategiji i Programu prostornog ureñenja RH, na području Šibensko-kninske županije predviñena je mogućnost lociranja tercijarne zračne luke 2C kategorije. Za izgradnju zračne luke predviñena je lokacija Pokrovnik u blizini Drniša, na kojoj su još 1986. provedena istraživanja s pozitivnom ocjenom glede prirodnih osobina položaja i mogućnosti grañenja, te je navedena u prostornim planovima Šibensko-kninske županije i Grada Drniša. Lokacija zračne luke smještena je



100

neposredno uz planirani koridor brze ceste Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH i planirani koridor željezničke pruge velike propusne moći na pravcu Gračac – Radučić – Oklaj -Pokrovnik – Perković – Šibenik – Split. U novije vrijeme postoji inicijativa za izgradnju zračne luke više kategorije. Takoñer, Planom je predviñena izgradnja helidroma na Žirju, s ciljem boljeg povezivanja otoka s kopnom, bolje turističke usluge i povećanja sigurnosti života. Na otocima Prviću, Zlarinu i Kaprijama planirana je izgradnja interventnih helidroma.

3.11.5. Komunikacije

Na području Šibensko-kninske županije komunikacijska infrastruktura dobro je razvijena osim za širokopojasni pristup internetu u nekim ruralnim područjima (Kijevu, Erveniku, Oklaju, dijelu Drniša).

Ako se razvijenost komunikacijske infrastrukture ogleda u gustoći priključaka širokopojasnog pristupa internetu (broju pretplatničkih linija na sto stanovnika), onda se može zaključiti da, prema podacima za 2008., u kojoj je gustoća bila 9,07%, Šibensko-kninska pripada krugu bolje pozicioniranih županija, ali je još uvijek ispod prosjeka RH, u kojoj je gustoća iznosila 11,83%, i daleko ispod prosjeka EU, u kojoj je gustoća priključaka širokopojasnog pristupa internetu iznosila 21,70%.

Tablica 65. Gusto ća širokopojasnih priklju čaka internetu 2008. godine

Teritorijalna jedinica Gusto ća širokopojasnih priklju čaka

Virovitičko-podravska županija 5,49%

Požeško-slavonska županija 5,65%

Brodsko-posavska županija 6,20%

Vukovarsko-srijemska županija 6,41%

Bjelovarsko-bilogorska županija 6,53%

Ličko-senjska županija 6,84%

Koprivničko-križevačka županija 7,14%

Sisačko-moslavačka županija 7,26%

Krapinsko-zagorska županija 7,94%

Varaždinska županija 8,29%

Karlovačka županija 8,35%

Osječko-baranjska županija 8,53%

Šibensko-kninska županija 9,07%

Meñimurska županija 9,07%

Zadarska županija 11,04%

Splitsko-dalmatinska županija 11,81%

Dubrovačko-neretvanska županija 14,30%

Istarska županija 14,78%

Primorsko-goranska županija 16,05%

Grad Zagreb i Zagrebačka županija 18,25%

RH 11,83%

EU 21,70%

Izvor: www.hakom.hr - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije



101

PROMET I VEZE Pozitivna obilježja:

� blizina autoceste, te zračnih (Split, Zadar) i morskih luka � dobra komunikacijska infrastruktura Negativna obilježja:

� slaba cestovna povezanost županijskog središta sa zaleñem županije � slaba cestovna povezanost turističkih mjesta s autocestom � nekonkurentna tzv. Lička željeznička pruga

Razvojni problemi i razvojne potrebe

� izgradnja brze ceste Šibenik – Knin –Strmica – BIH � modernizacija (rekonstrukcija) županijskih cesta: Vodice – čvor Pirovac, Murter – čvor

Pirovac, Primošten (Rogoznica) – čvor Vrpolje i Kistanje – čvor Skradin � puštanje u promet Unske pruge � spajanje Gospodarske zone Podi s autocestom

3.12. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA 3.12.1. More

Najcjelovitiji sustav praćenja kakvoće mora je onaj koji se od 1995. godine kontinuirano provodi radi osiguravanja sanitarno zadovoljavajuće čistog mora na plažama – u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96), odnosno od 2008. godine – u skladu s Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08). Iako se ne prate svi relevantni oceanografski fizički, kemijski i biološki pokazatelji, rezultati ovog monitoringa svakako su vrijedna informacija o kakvoći mora upravo u (užem) obalnom pojasu, koji trpi najveći antropogeni pritisak s kopna. U Šibensko-kninskoj županiji u sezoni 2009. kakvoća mora za kupanje na plažama ispitivana je na ukupno 90 točaka. Uzorkovano je ukupno 900 uzoraka, od kojih je 820 (91,11%) ocijenjeno ocjenom izvrsno, 63 (7%) ocjenom dobro, 15 (1,67%) ocjenom zadovoljavajuće a 2 (0,22%) uzorka ocjenom nezadovoljavajuće. U 2010. godini ispitivanje kakvoće mora za kupanje vršilo se takoñer na 90 točaka, odnosno na 63 plaže. S razvojem baze podataka Agencije za zaštitu okoliša došlo je do grupiranja i stvaranja osnovne podloge za informacijski sustav na razini Hrvatske, unutar kojeg su se našli i podaci s triju postaja na području županije: OC08 (ispred Primoštena), OC09 (Šibenski zaljev) i OC10 (kanal sv. Ante, Šibenik). Prema rezultatima monitoringa, na području županije, uglavnom se uočava razlika izmeñu zatvorenog obalnog (OC09) i kanalskog područja (OC10). Zatvoreno obalno područje Šibenskog zaljeva pokazuje znakove eutrofiziranosti, što zbog utjecaja dotoka rijeke Krke, što zbog antropogenog utjecaja grada Šibenika. Procjena



102

konkretnog ekološkog stanja prijelaznih voda kojima pripada to područje bit će moguća nakon razdoblja 2009.-2010., kada se očekuje da će doći do razrade i usvajanja odgovarajućih granica klasa trofičkog indeksa Trix. Ekološko stanje kanalskog područja vrlo je dobro. Opasne tvari na području Županije prate se na dvjema postajama: OT15 (Martinska) i OT17 (Srima), a od 2007. godine i na postaji OT14 (Jadrija). Uočeno je smanjenje kloriranih ugljikovodika u morskom sedimentu i organizmima. Istovremeno je uočen veći udio kloriranih ugljikovodika industrijskog podrijetla u odnosu na one koji potječu s poljoprivrednih površina.

3.12.2. Zrak U županiji je jedino na širem području grada Šibenika uspostavljenja mreža postaja za praćenje kakvoće zraka. Prema Uredbi o odreñivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN 61/08), Šibensko-kninska županija svrstana je, zajedno sa Zadarskom županijom, u područje HR 6, s I. kategorijom zraka s obzirom na razinu onečišćujućih tvari u zraku i II. kategorijom zraka s obzirom na ozon u zraku. 3.12.3. Izvorišta

U županiji postoji oko 130 manjih i većih, stalnih i povremenih izvora, od kojih se samo neki koriste za vodoopskrbu. Za vodoopskrbu su najvažniji Šimića vrelo, Jaruga, Torak, izvor Čikole, Miljacka vrelo, Sedramić, Vukovića vrelo, izvor Orašnice, izvor Kosovčice i Golubić – izvor u Jerkovićima. Zonama sanitarne zaštite s propisanim mjerama zaštite voda namijenjenih zahvaćanju vode za piće proglašena su samo tri izvorišta: Torak, Jaruga i Šimića vrelo. Za izvorište Jaruga i Torak odluka o zaštiti izvorišta, odnosno o zoni sanitarne zaštite, donesena je 1997. godine prema tada važećem Pravilniku o zaštitnim mjerama i uvjetima za odreñivanje zona sanitarne zaštite voda za piće (NN 22/86). Tu odluku treba uskladiti s odredbama novog Pravilnika. Odluku o zaštititi izvorišta Šimića vrelo donio je Grad Knin 2006. godine. Za izvorišta Čikola, Miljacka, Vukovića vrelo i Lopuško vrelo za sada ne postoje odluke o zaštiti izvorišta. Za izvorišta Čikola i Miljacka izrañeni su Hidrogeološki istražni radovi za izradu prijedloga zona sanitarne zaštite izvorišta, a za izvorišta Jaruga i Torak, te Vukovića vrelo u tijeku je izrada istih. 3.12.4. Krajobrazna i biološka raznolikost

Zaštita krajobraznih vrijednosti jedan je od temelja ukupnog vrednovanja prostora. Šire spoznaje o vrijednostima krajobraza novijeg su datuma i ozbiljnije su se pojavile tek nakon spoznaja o sve većoj ugroženosti čovjekova okoliša, odnosno krajobraza kao njegova dijela.



103

Tablica 66. Popis podru čja županije zašti ćenih Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08)

Kategorija zaštite Naziv IUCN

Površina zaštićenog podru čja

(ha)

Površina ZP u

županiji (ha)

Udio površine

ZP u županiji

(%)

Udio površine

ZP u odnosu na površinu županije

(%) nacionalni park Krka II 11 059,1 11 059,1 100,0 1,951

nacionalni park

Kornati II 21 567,4 21 521,0 99,8 3,796

park prirode Vransko jezero

V/VI 5 745,7 935,5 16,3 0,165

park prirode Velebit V/VI 203 608,4 8 272,7 4,1 1,459 spomenik prirode

Cetina – vrela

III 18,7 18,7 100,0 0,003

spomenik prirode

Stara straža – slojevi

III 1,2 1,2 100,0 0,000

značajni krajobraz

Žut i sitska otočna skupina

V 1 862,0 1 862,0 100,0 0,328

značajni krajobraz

Krčić V 426,5 426,5 100,0 0,075

značajni krajobraz

Čikola – kanjon

V 440,7 440,7 100,0 0,078

značajni krajobraz

Krka – krajolik (Gornji tok)

V 180,7 180,7 100,0 0,032

značajni krajobraz

Krka – krajolik (Donji tok)

V 3 025,5 3 025,5 100,0 0,534

značajni krajobraz

Gvozdenovo – Kamenar V 548,4 548,4 100,0 0,097

značajni krajobraz

Kanal – Luka

V 1 095,0 1 095,0 100,0 0,193

UKUPNO 49 386,9 8,711

*IUCN – International Union for Conservation of Nature (Meñunarodno udruženje za zaštitu prirode) Osim zakonom zaštićenih područja, na teritoriju županije postoje i područja zaštićena unutar sustava Ekološke mreže Republike Hrvatske (EMRH). Koncept ekološke mreže podrazumijeva sustav preostalih, meñusobno funkcionalno povezanih, vrijednih područja za ugrožene vrste i staništa. Uspostava navedene ekološke mreže dio je obveza Republike Hrvatske u sklopu procesa pristupanja Europskoj uniji. Na području Županije nalazi se sto područja Ekološke mreže RH, a sedamdeset ih je predloženo za područja NATURA 2000 (neka se samo manjim dijelom nalaze na teritoriju županije).



104

3.12.5. Zagañenost minama Dana 15.10.2010. na području RH bilo je 887,7 km2 minsko sumnjivih područja (MSP), od toga na području Šibensko-kninske županije 52 774 609 m2. Udio MSP-a Šibensko-kninske županije u ukupnom MSP-u RH iznosi 6,11%. U Tablici 67 dat je pregled minski sumnjivih područja po gradovima i općinama županije. Tablica 67. Minsko sumnjiva podru čja po gradovima i op ćinama županije

Grad/Op ćina MSP (m 2)

Civljane 248 296

Drniš 19 321 838

Promina 3 582 021

Ružić 7 574 737

Skradin 13 301 960

Šibenik 1 367 437

Vodice 7 378 320

UKUPNO 52 774 609

Izvor: HCR-Hrvatski centar za razminiranje

Prema Nacionalnom programu protuminskog djelovanja Republike Hrvatske, do 2012. godine planirano je razminiranje 5,3 km2.

PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA Pozitivna obilježja

� sustavno praćenje kvalitete mora (plaža), pitke vode i zraka � osviještenost stanovništva o potrebi zaštite okoliša � identificirane lokacije s visoko onečišćenim opasnim otpadom (TEF, DIV – TVIK, TAL) Negativna obilježja

� prostor zagañen minama � postojanje lokacija s visoko onečišćenim opasnim otpadom



105

3.13. CIVILNO DRUŠTVO U mreži organizacija civilnog društva u RH, pa tako i u Šibensko-kninskoj županiji, prevladavaju udruge. Na području Šibensko-kninske županije registrirano ih je ukupno 1 065, što je 2,54% udruga na nacionalnoj razini. Po tomu Šibensko-kninska županija zauzima 17. mjesto u RH. Na tisuću stanovnika dolazi devet registriranih udruga, što je ujedno i republički prosjek. Tablica 68. Broj stanovnika i broj registriranih udruga

ŽUPANIJA/RH

Broj stanovnika

prema popisu 2001.

Broj registriranih udruga

Svibanj 2006.

Svibanj 2007.

Studeni 2008.

Lipanj 2009.

Studeni 2010.

ŠIBENSKO-KNINSKA

112 891 747 – 919 965 1 065

RH 4 437 460 – – – – 41 895

Izvori: Izvješće o dodijeljenim financijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva u 2006., 2007., 2008. i 2009. godini i Registar udruga (http://www.uprava.hr/)

Iako ne postoji propisana klasifikacija udruga, u bazi podataka o udrugama upisanim u Registar udruga one su, prema djelatnosti kojom se pretežito bave, klasificirane u 20 područja i 89 potpodručja. Grafikon 14 prikazuje zastupljenost udruga po djelatnostima. Grafikon 14. Zastupljenost udruga u ŠKŽ po djelatnostima (%) u studenome 2010.

0,38 2,16 0,28

8,83

1,6 1,78 0,09

17,93

1,13 2,07 0,945,82

0,383

41,5

5,352,72 1,88 1,88 0,28

0,00

5,0010,00

15,0020,00

25,0030,00

35,0040,00

45,00

Duh

ovna

Ekol

oška

Etničk

aG

ospo

dars

kaH

obis

tička

Hum

anita

rna

Info

rmac

ijska

K

ultu

rna

Nac

iona

lna

Oku

plja

nje

i zaš

tita

djec

e, m

...

Oku

plja

nje

i zaš

tita

žena

Ost

ale

djel

at.

Pros

vjet

naSo

cija

lna

Spor

tska

Tehn

ička

Udr

uge

Dom

ovin

skog

rata

Zašt

ita p

rava

Zdra

vstv

ena

Znan

stve

na

Izvor: Registar udruga, http://www.uprava.hr/RegistarUdruga/



106

Najviše udruga u Šibensko-kninskoj županiji registrirano je u športskim (41,5%), kulturnim (17,93%) i gospodarskim (8,83%) djelatnostima. Udruge se uglavnom financiraju iz potpora dodijeljenih na nacionalnoj razini i iz regionalnih i lokalnih proračuna. Na nacionalnoj razini to su najvećim dijelom sredstva iz državnog proračuna, zatim iz dijela prihoda od igara na sreću i iz naknada za zaštitu okoliša. U Tablici 69 prikazan je iznos financijskih potpora dodijeljenih na nacionalnoj razini organizacijama civilnog društva u RH. Evidentan je trend rasta dodijeljenih financijskih potpora. Tablica 69. Pregled ukupnih financijskih potpora dodijeljenih z a programe i projekte organizacija civilnog društva na nacionalnoj razini

Dodijeljene financijske potpore (kn)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

NACIONALNA RAZINA 150.495.685 321.636.823 470.192.095 623.783.862 528.247.443

Izvor: Izvješće o dodijeljenim financijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva u 2006., 2007., 2008. i 2009. godini

Prema području financiranja, od ukupno dvadeset područja, najviše je dodijeljeno području športa, odmah zatim području zaštite i promicanja kulture, kulturnih i povijesnih dobara te očuvanja prirode, koje dobije oko polovice sredstava, dok se ostatak rasporeñuje na ostala područja. Tablica 70. Pregled podru čja financiranja na nacionalnoj razini

Podru čje financiranja

Dodijeljene financijske potpore 2007. 2008. 2009.

kn % kn % kn %

Šport 116.397.645 24,80 158.834.088 25,46 135 748 468 25,7

Zaštita i promicanje kulture, kulturnih i povijesnih dobara te očuvanja prirode

153.671.241 32,70 145.282.474 23,29 99 493 500 18,80

Ostala područja 200.123.209 42,50 319.667.300 51,25 293.005.475 55,50

Ukupno 470.192.095 100,00 623.783.862 100,00 528.247.443 10,00

Izvor: Izvješće o dodijeljenim financijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva u 2007. 2008. i 2009. godini Iz proračuna Šibensko-kninske županije u 2009. je u rad udruga uloženo 4.673.234,40 kn, pa je ona po visini izdvojenih sredstava iz županijskih na osmom mjestu u RH, što je veliki porast u odnosu na 2008. godinu, kad je izdvojila 2.782.000 kn i bila na 16. mjestu, i na 2007. godinu, kad je izdvojila 3.030.000 kn i zauzela 12. mjesto. Za 2010. godinu planirano je 3.050.000 kn iz županijskog proračuna.



107

Tablica 71. Pregled ukupnih financijskih potpora dodijeljenih z a programe i projekte organizacija civilnog društva iz županijskih prora čuna

Davatelj financijske potpore

Dodijeljene financijske potpore 2007. 2008. 2009.

kn % kn % kn %

Proračun ŠKŽ 3.030.000 0,91 2.782.000 0,70 4.673.234 1,30

Proračun Grada Zagreba

243.822.234 73,04 285.523.037 71,80 250.682.079 69,90

Proračuni ostalih županija

86.961.295 26,05 109.348.816 27,50 103.270.467 28,80

Ukupno iz županijskih prora čuna

337.911.036 100,00 397.653.853 100,00 358.625.781 100,00

Izvor: Izvješće o dodijeljenim financijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva u 2007. 2008. i 2009. godini Prema području financiranja, iz županijskih proračuna najviše se izdvaja za područje športa, više od polovice sredstava, zatim za područje zaštite i promicanja kulture, kulturnih i povijesnih dobara te očuvanja prirode. Tablica 72. Pregled podru čja financiranja iz županijskih prora čuna

Podru čje financiranja

Dodijeljene financijske potpore

2007. 2008. 2009. kn % kn % kn %

Sport 219.031.765 64,82 254.516.720 64,00 207.243.986 57,80

Zaštita i promicanje

kulture, kulturnih i

povijesnih dobara

te očuvanja prirode

45.782.279 13,55 43.481.440 10,93 42.870.687 12,00

Ostala područja 73.096.992 21,63 99.655.693 25,07 108.511.108 30,20

Ukupno 337.911.036 100,00 397.653.853 100,00 358.625.781 100,00

Izvor: Izvješće o dodijeljenim financijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva u 2007. 2008. i 2009. godini

Kada se iznose podaci o financijskim potporama organizacijama civilnog društva treba napomenuti da su programi i projekti udruga proteklih godina bili financirani i iz pretpristupnih fondova Europske unije (CARDS i PHARE, a od 2008. i iz programa Europa za grañane), i to s više od osam milijuna eura. U tijeku je provedba programa IPA za razdoblje 2007. – 2013., u kojemu se u okviru pojedinih komponenti programa predviña i financiranje projekata organizacija civilnog društva. Broj udruga u Šibensko-kninskoj županiji raste iz godine u godinu. Za njihov rad izdvajaju se znatna sredstva na nacionalnoj razini, ali i iz regionalnih i lokalnih proračuna.



108

Ne postoje pouzdani pokazatelji na osnovi kojih bi se procijenio broj aktivnih udruga, transparentnost njihova rada, meñusobna suradnja, suradnja s lokalnim vlastima ili suradnja s gospodarstvom kao važnim dionikom razvoja civilnog društva. Još uvijek je malo grañanskih udruga: prevladavaju športske i rekreativne organizacije, kulturno-umjetnička društva i sl. pa se u skladu s tim najviše sredstava izdvaja za njihov rad i programe.

CIVILNO DRUŠTVO Pozitivna obilježja

� broj udruga ukazuje na veliki interes za izvaninstitucionalni način djelovanja � najaktivnije su udruge iz područja športa i zaštite okoliša � pojedine udruge posjeduju znanje i potencijal za korištenje sredstava iz EU fondova

Negativna obilježja

� slaba suradnja izmeñu organizacija civilnog društva � nepostojanje prakse javnog i civilnog partnerstva � nepostojanje plana djelovanja kod većine udruga



109

3.14. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM Upravljanje razvojem na regionalnoj razini u nadležnosti je Županije i JLS, a RRA daje im različite vidove potpore. Osim RRA, Županiji su na raspolaganju i stručni kapaciteti HGK, HOK i HZZ, te različite nevladine organizacije. Sve navedene institucije su uz RRA sudjelovale u izradi i provedbi ROP-a i stekle veliko iskustvo u izradi planskih dokumenata za upravljanje razvojem na regionalnoj razini. Iako je većina JLS izradila Plan ukupnog razvoja (PUR), a u tijeku je izrada Strategije razvoja Grada Šibenika, primijećen je nedostatak znanja i vještina za strateško planiranje na lokalnim razinama. Osim toga, uočen je nedostatak umreženosti svih sudionika koji sudjeluju u upravljanju razvojem, što ima za posljedicu nesistematiziranost informacija kako na regionalnom tako i na nacionalnom nivou. Za bolje korištenje nacionalnih fondova, kao i sredstava EU, RRA je pružala pomoć i podršku JLS. Često je i inicirala različite projekte i u pravilu informirala sve potencijalne korisnike o mogućim izvorima financiranja.

INSTITUCIONALNI OKVIR ZA REGIONALNI RAZVOJ Pozitivna obilježja

� spremnost na timski rad � velik interes stručnih osoba za gospodarski i društveni razvoj županije � aktivnost RRA u pripremi i provoñenju projekata u okviru EU fondova


� neumreženost institucija koje sudjeluju u planovima razvoja županije � nedostatak inicijativa u izradi i provedbi zajedničkih razvojnih projekata � nedostatak ljudskih i organizacijskih kapaciteta potrebnih za suočavanje s izazovima koji

nadolaze s rastućim pritiscima globalnog gospodarstva



110

3.15. FINANCIJSKI IZVORI ZA RAZVOJNE PROJEKTE Jedan od najtežih problema kako u izradi tako i u provoñenju ŽRS, osim nedostatka iskustva lokalne administracije u programiranju i strateškom planiranju, jesu i vrlo ograničena financijska sredstva za izvršavanje zakonskih obveza. Razvojni projekti sufinanciraju se, osim kroz proračune Županije i JLS, sredstvima državnog proračuna te sredstvima iz fondova EU, Svjetske banke, Europske investicijske banke i ostalih donatora (UNDP-a). Uz, kako je već navedeno, nedostatak stručnog i osposobljenog kadra, ograničena sredstva županije i JLS za razvojne projekte bit će jedan od najtežih problema u provoñenju ŽRS. Tablica 73. Ukupni prihodi iz prora čuna Šibensko-kninske županije i dvadeset jedinica l okalne samouprave (u kn)

Jedinica podru čne (regionalne) i lokalne samouprave

Ukupni prihodi

2006. 2007. 2008. 2009. Plan 2010.

ŠKŽ 85.999.748 106.879.485 110.126.859 112.255.554 119.140.949 GRAD ŠIBENIK 125.557.149 170.827.172 179.088.457 159.174.783 196.357.000 GRAD VODICE 84.491.636 62.573.127 57.242.449 36.502.069 39.772.888 GRAD DRNIŠ 20.219.219 29.302.627 28.730.313 22.464.267 24.100.000 GRAD SKRADIN 8.137.632 10.707.150 12.815.661 11.156.646 17.194.882 GRAD KNIN 25.010.184 32.509.777 34.519.165 46.891.119 53.781.700 OPĆINA TISNO 13.653.572 13.936.630 16.926.367 20.449.414 25.778.000 OPĆINA RUŽIĆ 2.045.574 3.754.920 3.482.726 2.880.027 3.133.600 OPĆINA PROMINA 2.812.678 2.905.314 3.073.655 2.938.223 5.328.700 OPĆINA PRIMOŠTEN 13.138.397 29.294.221 19.630.076 14.038.607 14.643.658 OPĆINA MURTER 8.993.719 10.023.655 8.848.278 9.694.011 15.803.000 OPĆINA KISTANJE 3.291.454 4.305.507 5.443.105 6.179.247 6.580.100 OPĆINA KIJEVO 2.985.559 3.447.953 3.068.159 8.542.289 9.009.000 OPĆINA ERVENIK 2.337.735 3.602.009 3.285.843 4.198.453 7.550.000 OPĆINA CIVLJANE 1.601.491 1.554.702 1.717.253 2.328.118 2.624.093 OPĆINA BILICE 4.796.203 5.510.581 5.969.347 4.866.781 9.432.103 OPĆINA ROGOZNICA 9.912.260 9.874.835 13.045.198 9.935.841 12.018.000 OPĆINA TRIBUNJ / 7.001.758 7.196.210 9.620.676 10.966.275 OPĆINA BISKUPIJA 2.544.977 3.761.330 6.651.363 14.051.575 5.663.150 OPĆINA PIROVAC 5.692.321 7.033.674 7.813.292 6.458.231 8.760.000 OPĆINA UNEŠIĆ 2.448.358 3.347.196 4.073.269 3.307.137 6.594.080

UKUPNO 425.669.866 522.153.623 532.747.045 507.933.068 594.231.178

Izvor: http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-2002



111

Tablica 74. Izvorni prihodi iz prora čuna Šibensko-kninske županije i dvadeset jedinica l okalne samouprave (u kn)


Izvorni prihodi

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

ŠKŽ 24.142.274 34.811.884 40.313.208 37.349.035 34.874.388 GRAD ŠIBENIK 105.584.042 144.612.075 148.456.412 133.597.871 156.355.000 GRAD VODICE 42.802.085 36.317.096 29.769.051 30.291.523 30.056.991 GRAD DRNIŠ 14.719.026 22.232.510 21.795.602 18.822.979 18.305.000 GRAD SKRADIN 5.599.327 7.232.725 6.882.139 6.085.508 4.750.894 GRAD KNIN 18.478.889 24.156.773 24.302.296 26.252.587 28.173.000 OPĆINA TISNO 12.952.398 10.846.526 13.046.794 13.791.738 18.778.000 OPĆINA RUŽIĆ 1.333.266 1.875.641 1.630.928 1.743.126 1.700.100 OPĆINA PROMINA 1.382.207 1.636.478 1.631.358 1.958.616 2.280.200 OPĆINA PRIMOŠTEN 13.221.892 26.333.958 19.713.086 13.567.381 13.363.438 OPĆINA MURTER 7.981.750 9.393.000 8.066.850 7.974.560 8.558.500 OPĆINA KISTANJE 879.372 955.928 942.149 966.931 881.000 OPĆINA KIJEVO 776.440 669.348 978.616 748.500 856.000 OPĆINA ERVENIK 202.300 185.589 225.700 555.787 359.000 OPĆINA CIVLJANE 85.716 125.178 215.800 173.394 266.093 OPĆINA BILICE 3.969.721 4.931.925 5.534.553 4.421.762 3.464.548 OPĆINA ROGOZNICA 9.792.260 9.774.835 12.445.840 9.815.840 11.668.000 OPĆINA TRIBUNJ / 450.167 736.184 848.116 955.865 OPĆINA BISKUPIJA 830.130 1.366.159 1.474.151 995.697 981.566 OPĆINA PIROVAC 5.175.720 6.239.949 5.710.846 5.254.467 4.832.256 OPĆINA UNEŠIĆ 1.892.758 2.668.897 2.369.854 2.340.542 2.312.517

UKUPNO 271.801.573 346.816.641 346.241.417 317.555.960 343.772.356

Izvor: Prema podacima Županije i JLS, http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-2002

Tablica 75. Sredstva za razvojne projekte iz prora čuna Šibensko-kninske županije i dvadeset jedinica lokalne samouprave (u kn)


Sredstva za razvojne projekte

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

ŠKŽ 4.971.635 3.582.956 6.003.285 5.237.066 3.981.600 GRAD ŠIBENIK 48.415.262 54.596.156 55.796.372 52.370.767 41.250.000 GRAD VODICE 43.984.018 27.697.592 29.528.905 11.875.356 10.255.630 GRAD DRNIŠ 5.170.000 10.460.522 14.044.837 2.501.581 4.840.000 GRAD SKRADIN 3.167.221 2.585.944 6.658.404 3.502.437 1.503.869 GRAD KNIN* / / / / / OPĆINA TISNO* / / / / / OPĆINA RUŽIĆ 1.560.411 1.580.180 84.835 2.806.184 1.396.009 OPĆINA PROMINA* / / / / / OPĆINA PRIMOŠTEN 4.424.644 16.796.062 11.495.949 15.989.559 3.062.620 OPĆINA MURTER 3.245.000 1.215.500 2.556.000 3.057.800 1.588.200 OPĆINA KISTANJE 291.203 82.899 456.987 1.179.553 1.528.613 OPĆINA KIJEVO 1.115.036 367.435 926.683 6.055.304 6.380.000 OPĆINA ERVENIK 846.813 1.881.902 2.068.948 764.251 900.250



112

OPĆINA CIVLJANE 861.051 313.073 736.033 726.236 1.431.000 OPĆINA BILICE 1.842.199 2.335.959 2.033.441 2.464.504 1.616.982 OPĆINA ROGOZNICA 3.233.668 2.649.480 3.992.009 5.219.035 3.770.000 OPĆINA TRIBUNJ / 558.060 849.641 9.070.837 2.746.038 OPĆINA BISKUPIJA 200.000 815.795 675.780 1.842.166 41.525 OPĆINA PIROVAC 904.905 1.732.343 2.132.363 1.773.465 422.633 OPĆINA UNEŠIĆ 714.523 705.375 593.339 1.863.971 519.123

UKUPNO 124.947.589 129.957.233 140.633.811 128.300.072 87.234.092

Izvor: Prema podacima Županije i JLS * Podaci nisu dostavljeni

Tablica 76. Zbirni podaci iz prora čuna Šibensko-kninske županije i dvadeset jedinica l okalne samouprave (u kn)

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupni prihodi 425.669.866 522.153.623 532.747.045 507.933.068 594.231.178

Izvorni prihodi 271.801.573 346.816.641 346.241.417 317.555.960 343.772.356

Sredstva za razvojne projekte 124.947.589 129.957.233 140.633.811 128.300.072 87.234.092



113

3.16. POTPOMOGNUTA PODRUČJA U podjeli ruralnih područja prema OECD kriterijima Šibensko-kninska županija spada u uglavnom ruralne županije i jedna je od deset županija u kojima je više od 50% teritorija kategorizirano kao područje posebne državne skrbi. Tablica 77. Županijski teritorij klasificiran kao podru čje posebne državne skrbi (PPDS)

Županija Udio površine županije

koji predstavlja PPDS

Regija NUTS 2

Ličko-senjska 81% Jadranska

Vukovarsko-srijemska 73% Panonska

Zadarska 72% Jadranska

Šibensko-kninska 71% Jadranska

Sisačko-moslavačka 66% Panonska

Požeško-slavonska 65% Panonska

Karlovačka 64% Panonska

Virovitičko-podravska 52% Panonska

Brodsko-posavska 51% Panonska

Osječko-baranjska 50% Panonska

Bjelovarsko-bilogorska 43% Panonska

Dubrovačko-neretvanska 42% Jadranska

Varaždinska 13% Sjeverozapadna

Zagrebačka 12% Sjeverozapadna

Splitsko-dalmatinska 24% Jadranska

Istarska 10% Jadranska

Meñimurska 5% Sjeverozapadna

Krapinsko-zagorska 4% Sjeverozapadna

Koprivničko-križevačka 2% Sjeverozapadna

Primorsko-goranska 2% Jadranska

Izvor: Operativni plan za Regionalnu konkurentnost, MRRŠVG

Osim područja posebne državne skrbi, Šibensko-kninska županija ima izrazito nerazvijene otoke, što još više otežava provoñenje mjera ravnomjernog razvoja svih krajeva županije. Županija je za oba područja izradila posebne strategije razvoja, i to “Održivi razvoj otoka Šibensko-kninske županije” i “Potencijali i ograničenja budućeg razvoja područja posebne državne skrbi Šibensko-kninske županije”.18 Podaci i saznanja iz navedenih studija korišteni su u prethodnoj analizi, a dobra su podloga i za izradu SWOT analize, kao i definiranje pravaca razvoja tih područja. U svim programima koje je provodila ŠKŽ u prethodnom razdoblju projekti s područja PPDS imali su prioritet. Posebno interesantan program bio je “Podizanje višegodišnjih nasada”: dodjela sadnog materijala, odobravanje jamstava za kreditiranje poljoprivrednika,

18 Ekonomski fakultet u Splitu



114

sufinanciranje izrade dokumentacije za podizanje kredita, subvencioniranje kamata za odobrene kredite poduzetnicima, sufinanciranje izgradnje infrastrukturnih objekata itd. Osim mjera koje je provodila županija, i Vlada Republike Hrvatske poduzela je niz mjera na području županije kako bi pomogla njezin ravnomjeran razvoj. Tu su prije svega projekti u segmentu komunalne i socijalne infrastrukture, dodjela bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu, sredstva Fonda za regionalni razvoj usmjerena za modernizaciju nerazvrstanih cesta i izgradnju mjesne vodovodne mreže, zakonom propisane mjere namijenjene gospodarskim subjektima (porezne olakšice, jamstva, poticajne mjere za ulaganja), mjere namijenjene stanovništvu (stambeno zbrinjavanje, porezne olakšice) te mjere za jačanje fiskalnih kapaciteta JLRS-a (pomoći za proračune JLRS-a) . Mjere Vlade RH na području stambenog zbrinjavanja na PPDS Šibensko-kninske županije pomogle su naseljavanju i ostanku stanovništva na tim područjima, te povratku prognanika i izbjeglica. Prema podacima Regionalnog ureda Uprave za područja posebne državne skrbi Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, sa sjedištem u Kninu, od 2006. godine, kada su se počeli provoditi postupci dodjele darovnica na temelju Vladine uredbe o darovanju državnih stanova i kuća, do kraja 2009. godine darovano je 240 kuća, 700 stanova i 100 paketa grañevinskog materijala. Sve te mjere dale su odreñene rezultate, koji su prikazani u prethodnim poglavljima, ali unatoč odreñenom napretku, ukupno stanje, kako na PPDS tako i na otocima, još uvijek je nezadovoljavajuće. Razlog tomu sigurno leži u pogrešnom pristupu, koji se temeljio više na humanitarnoj pomoći, nego na razvoju sustava održivog razvoja potpomognutih područja.

POTPOMOGNUTA PODRUČJA Pozitivna obilježja

� Veliki prirodni potencijali: izvori vode, mineralne sirovine, poljoprivredne površine, prostor kao neiskorišteni potencijal

� Tradicionalna gradnja, običaji i folklor, kulturna baština


� Negativna demografska kretanja � Postojeći državni zakoni nisu dovoljno pridonijeli razvoju PPDS-a � Kadrovska osiromašenost � Velik broj JLS-a



115

3.17. PROCJENA STANJA RAZVIJENOSTI U ŠIBENSKO-KNINS KOJ ŽUPANIJI Prema metodologiji Zakona o regionalnom razvoju RH i podzakonskih akata, uveden je novi način ocjenjivanja i kategorizacije teritorijalnih jedinica prema razvijenosti, na temelju kojeg će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarivati pravo na potporu, s ciljem ujednačavanja gospodarskog razvoja na području cijele zemlje i bolje usklañenosti sa smjernicama Europske unije. Novi način ocjenjivanja stupnja razvijenosti temelji se na indeksu razvijenosti. Indeks razvijenosti pokazatelj je stupnja razvijenosti lokalnih i županijskih jedinica. Računa se kao ponderirani prosjek pet osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja: dohotka po stanovniku, stope nezaposlenosti, izvornih prihoda po stanovniku lokalnih, odnosno županijskih, jedinica, kretanja broja stanovnika i stupnja obrazovanosti. Prema odstupanju od nacionalnog prosjeka, jedinica se razvrstava u pripadajuću skupinu. Na taj način osigurana je usporedivost s drugim županijama i lokalnim jedinicama. Indeks razvijenosti takoñer je ključan kod definiranja potpomognutih područja. Potpomognuto podru čje je područje Republike Hrvatske koje prema stupnju razvijenosti znatno zaostaje za nacionalnim prosjekom pa je njegov razvoj potrebno dodatno poticati. Potpomognuta područja definiraju se na razini jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave. Prema Zakonu o regionalnom razvoju (NN 153/09), potpomognuta područja obuhvaćaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje prema indeksu razvijenosti zaostaju više od 25% za nacionalnim prosjekom. Šibensko-kninska županija, dvanaesta po veličini u Republici Hrvatskoj, s indeksom razvijenosti od 63,30% razvrstana je, zajedno s još deset županija, u I. skupinu (s indeksom razvijenosti < 75%), čime je dobila status potpomognutog područja. Tablica 78. Razvrstavanje županija RH prema razvijenosti

Županija Indeks razvijenosti Skupina 1. Virovitičko-podravska 20,51 <75% I 2. Vukovarsko-srijemska 20,57 <75% I 3. Brodsko-posavska 33,36 <75% I 4. Bjelovarsko-bilogorska 35,17 <75% I 5. Požeško-slavonska 43,95 <75% I 6. Sisačko-moslavačka 48,50 <75% I 7. Osječko-baranjska 52,88 <75% I 8. Karlovačka 54,52 <75% I 9. Ličko –senjska 55,48 <75% I 10. Šibensko-kninska 63,30 <75% I 11 Koprivničko-križevačka 64,32 <75% I 12. Meñimurska 75,11 75 – 100% II 13. Zadarska 75,59 75 – 100% II 14. Krapinsko-zagorska 87,72 75 – 100% II 15. Splitsko-dalmatinska 89,09 75 – 100% II 16. Varaždinska 96,30 75 – 100% II 17. Dubrovačko-neretvanska 107,93 100-125% III 18. Zagrebačka 123,22 100-125% III 19. Primorsko-goranska 142,32 >125% IV 20. Istarska 156,13 >125% IV 21. Grad Zagreb 187,54 >125% IV

Izvor: www.mrrsvg.hr



116

Grafikon. 15. Pregled županija RH prema indeksu razvijenosti (u postocima)

63,30

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00

140,00

160,00

180,00

200,00

Virovit

i čko

-pod

ravs

ka

Vukovar

sko-

sri je

msk

a

Brods

ko-p

osavsk

a

Bjelov

arsk

o-bilo

gorsk

a

Požešk

o-sl

avon

ska

Sisačk

o-m

oslovačk

a

Osječk

o-bar

anjsk

a

Karlo

vačk

a

Ličk

o-se

njska

Šiben

sko-

knin

ska

Kopri v

ničko

-kr iž

evač

ka

Meñ

imu rs

ka

Zadars

ka

Krapin

sko-

zagors

ka

Splitsko

-dalm

atin sk

a

Varaž

dinsk

a

Dubrovačk

o-ner

etvansk

a

Zagre

bačk

a

Primor

sko-

gora

nska

Istar

ska

Grad Z

agre

b

I skupina ( <75%) - Potpomognuto podru čje II skupina (75-100%)

III skupina (100-125%) IV skupina ( >125%)

Unutar NUTS II regije Jadranske Hrvatske jedino Šibensko-kninska i Ličko-senjska županija pripadaju I. skupini (s indeksom razvijenosti < 75%).

Grafikon 16. Pregled županija Jadranske Hrvatske prema indeksu razvijenosti (u postocima)

55,4863,30

75,5989,09

107,93

142,32156,13

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00

140,00

160,00

180,00

Ličk

o-sen

jska

Šibens

ko-kn

i nska

Zadarsk

a

Splitsk

o -dalm

atins

ka

Dubro

vačk

o-ne

retva

nska

Primor

sko-

gor a

nska

Istar

ska

Izvor: www.mrrsvg.hr



117

Indeks razvijenosti po jedinicama lokalne samouprav e U Šibensko-kninskoj županiji gradovi i općine svrstani su po indeksu razvijenosti u sljedeće skupine:

I. skupina (< 50%) – Kistanje, Ervenik, Civljane i Biskupija II. skupina (50-75%) – Ružić, Skradin, Unešić, Knin i Promina III. skupina (75-100%) – Drniš, Kijevo, Pirovac, Tribunj, Tisno, Rogoznica, Vodice,

Bilice i Murter IV. skupina (100-125%) – Šibenik i Primošten

Grafikon 17. Pregled jedinica lokalne samouprave u Šibensko-kninskoj županiji prema skupinama i indeksu razvijenosti (u postocima)

16,13

16,45

37,07

44,50

60,75 62

,31 64,45 65

,46 68,42

77,65 82

,07 83,42 89

,2989

,98 91,23

91,65 92

,99 94,45 10

0,52 10

9,43

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00

Kistan

je

Erven

ik

Civlja

ne

Biskup

i jaRuž

ić

Skradi

n

Unešić Kni

n

Promin

aDrn

iš

Kijevo

Pirova

c

Tribu nj

Tisno

Rogoz

nica

Vodi c

e

Bilice

Murter

-Kor

nati

Šibeni

k

Primošte

n

I. skupina II. skupina III. skupina IV. skupina

Izvor: www.mrrsvg.hr Najmanje jedinice lokalne samouprave i one koje su bile zahvaćene Domovinskim ratom svrstane su u I. i II. skupinu. Iznimke su grad Drniš i općina Kijevo, kojih je vrijednost indeksa malo iznad granice II. skupine, pa su zajedno s gradom Vodicama i priobalnim općinama, svrstani u bolje razvijenu III. skupinu, dok su u IV. skupini grad Šibenik i općina Primošten. U petoj skupini, najrazvijenijoj, s indeksom razvijenosti >125%, županija nema niti jednu jedinicu lokalne samouprave.



118

3.18. MEðUREGIONALNA I MEðUNARODNA SURADNJA Šibensko-kninska županija od 2003. godine snažnije se uključuje u procese europskih integracija i prekogranične suradnje. Započinje, uz podršku Delegacije Europske komisije u RH, provedbu projekta “Pomoć ratom stradalim područjima RH”, financiranog iz programa CARDS 2002. Tijekom njegove provedbe izrañen je Regionalni operativni program, koji je poslužio kao temelj za realizaciju važnijih projekata (infrastrukturno opremanje Gospodarske zone Podi, izgradnju pročistača otpadnih voda Skradin, ureñenje Poduzetničkog inkubatora Mandalina, izgradnju više sustava vodoopskrbe i oborinske odvodnje, veći broj darovnica, te pripremu dokumentacije za sustave vodoopskrbe i odvodnje u Kninu i Drnišu). Ukupna vrijednost realiziranih projekata bila je oko sedam milijuna eura. Dio tih sredstava bio je namijenjen izradi Master i marketing plana razvoja turizma Šibensko-kninske županije. Od tada je u Šibensko-kninskoj županiji realizirano ili se provodi više razvojnih projekata koje sufinancira EU, od kojih izdvajamo: Regionalni centar za gospodarenje otpadom Bikarac, s potporom iz ISPA fonda u vrijednosti od šest milijuna eura, Sustav vodoopskrbe i odvodnje u Kninu, s potporom iz IPA fonda u vrijednosti od dvanaest milijuna eura, Sustav vodoopskrbe i odvodnje u Drnišu, s potporom iz IPA fonda u vrijednosti pet milijuna eura, Memorijalni centar “Faust Vrančić” na otoku Prviću, s potporom iz IPA fonda u vrijednosti 960.000 eura. Trenutno je za program IPA – Poslovna infrastruktura prijavljeno sedam projekata a zatražena sredstva iznose 6,2 milijuna eura. Županijske institucije sudjelovale su u provedbi projekata prekogranične suradnje s Italijom (Galileo Net, Re Port, Sipa) a u realizaciji projekta poduzetničkog inkubatora i sa Slovenijom (Regionalnom razvojnom agencijom MURA). U suradnji s Bosnom i Hercegovinom pripremljen je projekt aluminijskog klastera, koji će biti prijavljen za IPA fond – Prekogranična suradnja.



119

3.19. REZULTATI PROVOðENJA PRIJAŠNJIH STRATEGIJA –ROP-A Šibensko-kninska županija jedna je od prvih županija koje su uspostavile suradnju s Europskom komisijom. Još je 2004. godine izradila Regionalni operativni program (ROP), koji je nakon dvije godine revidiran i kao takav usvojen na Županijskoj skupštini 21. prosinca 2006. ROP je po prvi put definirao županijsku viziju, ciljeve, prioritete i mjere pa se moglo pristupiti izradi konkretnih projekata. Kao podloga za izradu projekata poslužile su razne stručne studije, elaborati i analize, kao što su Rudarsko-geološka studija Šibensko-kninske županije, Plan navodnjavanja Šibensko-kninske županije, Master i marketing plan razvoja turizma, Programske osnove nautičkog turizma, Razvitak marikulture na ušću rijeke Krke, Održivi razvoj otoka Šibensko-kninske županije, Potencijali i ograničenja razvoja područja od posebne državne skrbi Šibensko-kninske županije, Projekt sadnje dugogodišnjih nasada, Plan gospodarenja otpadom, Plan intervencija u zaštiti okoliša, Projekt plinofikacije Šibensko-kninske županije. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Županije, te donošenjem prostornih planova ureñenja gradova i općina, osigurani su preduvjeti za realizaciju projekata. Kako bi se lakše provodila politika ravnomjernog razvoja čitave županije, u ROP-u su posebno definirani prioriteti i mjere za otoke, obalu i zaleñe. U revidiranom ROP-u za sva tri područja navedeno je dvadeset sedam mjera, šest više nego u prvom ROP-u. Zbog nemogućnosti izrade projektne dokumentacije (zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i nedostatka financijskih sredstava) i zbog nedostatnih financijskih sredstava za realizaciju projekta, moglo se očekivati da sve mjere neće biti realizirane u predviñenim rokovima. Ipak, potrebno je istaknuti da je u proteklom razdoblju realizirano, ili se realizira, niz planiranih projekata koji su znatno smanjili broj nezaposlenih, povećali BDP i stvorili preduvjete za realizaciju novih projekata. Izgrañene su gospodarske zone u Šibeniku, Drnišu, Vodicama, Skradinu. Poduzetnicima su bile na raspolaganju vrlo kvalitetne kreditne linije, kao i jamstva za kredite do 200.000 kn. Uspješno je završena privatizacija nekoliko važnih gospodarskih subjekata (TLM-a, DIV-TVIK-a, NCP-a) koji su dali snažan impuls razvoju gospodarstva cijele županije. Realizirana je mjera “Revitalizacija tradicionalne poljoprivrede”, zahvaljujući kojoj su podignuti novi nasadi vinove loze, maslina i voćaka. Po broju ovaca (80 000) županija je druga u RH. Poljoprivrednicima su bile na raspolaganju dvije kreditne linije, koje su, osim za poljoprivrednu proizvodnju, korištene i za razvoj agroturizma. Od infrastrukturnih projekata najviše sredstava uloženo je u rekonstrukciju i modernizaciju nerazvrstanih županijskih cesta i u vodoopskrbu i sustave odvodnje. Završena je cesta koja spaja Luku Šibenik s priključkom na autocestu a završen je i tunel na budućoj brzoj cesti Šibenik – Knin. Od vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje najvažnija je izgradnja kolektora u Šibeniku i završetak priprema za radove na sustavima odvodnje u gradovima Kninu i Drnišu, koji bi uskoro trebali početi. Od 2006. do 2010. znatna sredstva uložena su u izgradnju i opremanje Zavoda za javno zdravstvo, odjela Opće bolnice Šibenik i Doma za smještaj nemoćnih i starijih osoba u Oklaju. Izgrañene su osnovna škola u Rogoznici i srednja tehnička škola u Šibeniku.



120

Osnovana je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Šibensko – kninske županije, koja je u vrlo kratkom razdoblju pripremila nekoliko projekata, od kojih su neki i realizirani. Počela je izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Bikarac, za čiju će realizaciju biti korištena i sredstva iz pretpristupnih fondova EU. U tijeku je realizacija projekta plinofikacije županije, koja će, osim podizanja konkurentnosti gospodarskih subjekata, izravno utjecati na standard stanovništva, a polučit će i ekološke efekte jer se očekuje da će dva najveća potrošača energenata koja zagañuju okoliš (GIRK Kalun i Knauf) u proces proizvodnje uvesti zemni plin. Konkretni rezultati spomenutih mjera navedeni su u prethodnim poglavljima. Budući da je donesen u vrijeme kad nije bilo Nacionalne strategije razvoja i kad su neki projekti izravno realizirani zahvaljujući sredstvima Vlade RH, bilo je teško očekivati da ROP bude pravi programski dokument.

3.20. ISKUSTVA IZ PRETHODNE POMOĆI EU Šibensko-kninska županija je za realizaciju razvojnih projekata koristila sredstva iz sljedećih programa EU:

- CARDS 2002 - PHARE - ISPA - IPA.

Na osnovi iskustva u provedbi projekata i korištenju sredstava EU možemo zaključiti sljedeće:

- Stečeno je praktično iskustvo, ali još uvijek je nedovoljno razvijena sposobnost upravljanja programima i projektima posebno na razinama JLS i gospodarskih subjekata, pa je potrebno i dalje raditi na osposobljavanju i motiviranju kadra koji osmišljava razvoj županije i radi na njemu.

- Neodgovarajući i nepripremljeni projektni prijedlozi prepreka su korištenju sredstava EU pa je priprema dovoljnog broja dobro osmišljenih i kvalitetnih projekata (posebno projektnih rješenja i dokumentacije za nadmetanje) ključno za pravovremeno osiguravanje pomoći EU na tehnički prihvatljiv način.

- Nedostaju financijska sredstva za izradu tehničke dokumentacije, kako kod JLS, tako i kod obiteljskih gospodarstava i zadruga.



121

4. SWOT ANALIZA

4.1. UVOD SWOT analiza glavni je instrument za izradu ŽRS jer daje sliku trenutačnog stanja u županiji i prepoznaje pravce budućeg razvoja. Ova metoda omogućuje prepoznavanje SNAGA županije, tj. njenih resursa i sposobnosti, na koje se može osloniti u razvoju s najvećim mogućnostima za uspjeh, ali i njenih unutrašnjih SLABOSTI koje onemogućuju ostvarivanje očekivanih ciljeva županije. Isto tako omogućuje da se uoče i PRILIKE, tj. čimbenici i situacije koje dolaze iz okruženja a koji se mogu koristiti za ostvarivanje njenih ciljeva, takoñer i PRIJETNJE, odnosno okolnosti, utjecaje iz okruženja, koje mogu onemogućiti ostvarivanje ili dosezanje razvojnih ciljeva županije. Temelj za izradu SWOT analize, kao i za utvrñivanje ciljeva, prioriteta i mjera, jesu podaci iz Osnovne analize. Radne grupe za izradu ŽRS pripremile su prijedlog područja, resursa i sposobnosti unutar i izvan županije s utjecajem na razvoj po sljedećim kategorijama:

- Prirodni resursi - Fizička infrastruktura - Stanovništvo i ljudski resursi - Gospodarstvo - Društvene djelatnosti - Civilno društvo - Okoliš - Institucije.

Svaka ocjena snaga i slabosti, te prilika i prijetnji rangirana je po važnosti za razvoj županije na Partnerskom vijeću.

4.2. SWOT ANALIZA SNAGE PRIRODNI RESURSI

- Centralna pozicija na dalmatinskoj obali s mogućnošću dobrih veza s ostalim županijskim središtima i s Italijom i BiH

- Čisto more - Vodno bogatstvo - Očuvane poljoprivredne površine - Klima (blaga mediteranska u priobalju te kontinentalna i submediteranska u zaleñu) - Visoka insolacija - Mineralne sirovine (gips, kalcijev karbonat, kvarc) - Ljekovita blata - Dva nacionalna parka, dva parka prirode i sedam zaštićenih područja, izvori Krke, Cetine,

Čikole itd. - Bioraznolikost - Krajobrazna raznolikost



122


- Dobra prometna povezanost (autocesta, željeznica, luka Šibenik, blizina zračnih luka Split i Zadar)

- Željezničko čvorište Knin (za BiH i luke Zadar i Šibenik) - Luka za meñunarodni promet roba povezana sa željeznicom - Dobro razvijena telekomunikacijska mreža u urbanim područjima

STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI - Stabilne političke prilike i meñukulturalna tolerancija - Povratak stanovništva u područja od posebne državne skrbi - Relativno mladi umirovljenici potencijalno zapošljivi u povoljnijim gospodarskim uvjetima - Osnovano Partnersko vijeće za zapošljavanje

GOSPODARSTVO - Mogućnost prihvata stranih i domaćih ulaganja (poduzetnička infrastruktura – Gospodarska

zona Podi, RRA) - Tradicija uzgoja mediteranskih kultura (masline, vinove loze, smokve, stoke sitnog zuba...) i

pojedinih “prepoznatih” poljoprivrednih proizvoda (pršuta, vina babića, sira iz mišine, maslinova ulja)

- Stoljetna tradicija turističke djelatnosti - Tradicija metaloprerañivačkih djelatnosti - Tradicija prerade mineralnih sirovina - Tradicija drvene i male brodogradnje - Tradicija ribarstva i marikulture - Edukacijski centri za obrazovanje kadra u poljoprivredi (srednje strukovne škole, Veleučilište u

Kninu, HPK, HPA, RRA) - Tradicija rada zadruga - Prepoznatost na velikim emitivnim turističkim tržištima - Pozitivan trend potražnje za radnicima u proizvodnji (u obrtima kao što su tokarski, bravarski i

sl., te VSS tehničke struke) DRUŠTVENE DJELATNOSTI

- Tradicija srednjoškolskog obrazovanja i razvijeni programi srednjoškolskog obrazovanja - Visokoškolske institucije (Veleučilište u Šibeniku, Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu) - Bolnica u Kninu - Bogata kulturna baština (šibenska katedrala pod zaštitom UNESCO-a, utvrde, sakralni objekti

povijesne jezgre...) - Postojanje usluga u privatnom sektoru (školskih, zdravstvenih) - Studentski dom u Šibeniku - Kvalitetni i kompetentan kadar u zdravstvu - Porast broja diplomiranih studenata s prebivalištem u županiji - Veliki broj poznatih osoba (iz kulture, športa, znanosti, graditeljstva...)

CIVILNO DRUŠTVO - Pozitivna društvena klima za razvoj civilnog društva

OKOLIŠ - Osigurane pretpostavke za korištenje obnovljivih izvora energije (PPŽ)

INSTITUCIJE

- Podrška regionalne i lokalne uprave za regionalni razvoj - Postojanje institucija za poticanje poduzetništva - Dugogodišnji kontinuitet izrade strateških dokumenata - Županija ima certifikat kao regija pripremljena za prihvat stranih ulaganja (CIFR) - Postojanje relevantnih institucija za zaštitu okoliša



123

SLABOSTI PRIRODNI RESURSI

- poroznost tla (mogućnost zagañenja pitke vode)

FIZIČKA INFRASTRUKTURA - Slaba kvaliteta cestovne infrastrukture koja povezuje obalni dio županije sa zaleñem,

(posebno) slaba povezanost turističkih destinacija s autocestom - Neizgrañeni sustavi odvodnje i pročišćavanja - Veliki gubici u vodoopskrbnoj mreži i nepostojanje alternativnih pravaca vodoopskrbe - Nerazvijena telekomunikacijska infrastruktura (internet) na ruralnim područjima - Neadekvatna i nekvalitetna povezanost obalnog dijela županije s njezinim otocima - Neadekvatna povezanost gospodarskih zona od županijskog značenja sa željeznicom i

autocestom

STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI - Depopulacija i visoka starosna dob stanovništva - Socijalna marginalizacija - Nedovoljno organizirana skrb za starije stanovništvo - Slabi i neatraktivni uvjeti za osamostaljivanje mladih obitelji - Slabo naseljena ruralna područja - Nedostatak tehničkog kadra - Nepostojanje strategije razvoja ljudskih potencijala - Slaba pismenost stanovništva u zaleñu županije

GOSPODARSTVO

- Nezadovoljavajući stupanj finalizacije proizvoda (grañevnog kamena, aluminija itd.) - Smanjenje kapaciteta prerañivačkog sektora (poljoprivrede, industrije) - Nizak stupanj umreženosti regionalnog gospodarstva u nastupu na ostalim tržištima

(nepostojanje klastera, nerazvijenost zadruga i sl.) - Niska akumulativnost malog i srednjeg poduzetništva (kapital dostupan samo u bankama) - Nedostatna ulaganja u razvoj gospodarskih zona, osobito u dostupnosti električne energije - Nedovoljno korištenje inovacija i novih tehnologija - Nedovoljno poticanje izvoza - Nedovoljno razvijeno poduzetništvo žena i mladih - Otežano financiranje poduzetničkih projekata u ruralnom području (instrumenti osiguranja) - Neusklañenost ponude i potražnje na tržištu rada i visok udio teže zapošljivih osoba u ukupnoj

nezaposlenosti - Neorganiziranost poljoprivrednih proizvoñača i slabo organiziran otkup poljoprivrednih

proizvoda (voća, povrća, mesa, morskih organizama, samoniklog i ljekovitog bilja, krmnog bilja...)

- Loša poljoprivredna infrastruktura - Niska tehnička razina poljoprivredne proizvodnje - Nedovoljna iskorištenost raspoloživih poljoprivrednih površina pogodnih za ekološku

proizvodnju - Nezadovoljavajuće stanje u kapacitetima i prometno-tehničkim elementima u pomorskim

lukama županije - Neiskorištene mogućnosti razvoja intermodalnog prijevoza roba i putnika (luke i željezničkog

čvora Knin) - Nepostojanje purifikacijskog centra (uzgoj školjkaša) - Usitnjenost posjeda - Visoka prosječna starosna dob i nedovoljna educiranost poljoprivrednih proizvoñača - Nedovoljna prepoznatljivost pojedinih poljoprivrednih proizvoda na širem tržištu (pršuta, vina

babića, sira iz mišine, maslinova ulja, izvornih pasmina) - Nedostatni smještajni kapaciteti više i visoke kategorije - Premalo ureñenih plaža - Mali broj ureñenih športsko-rekreativnih zona - Nedovoljno iskorišteni turistički resursi ruralnog kraja - Nedovoljna iskorištenost prirodnih i kulturnih resursa za razvoj selektivnih oblika turizma



124

- Slaba informiranost gostiju o strukturi turističke ponude - Slaba “smeña” (turistička) signalizacija - Nedovoljna povezanost domaćih proizvoñača s hotelsko-ugostiteljskim sektorom - Neadekvatno riješen problem gradskog prijevoza u Šibeniku i prigradskog u Drnišu i Kninu


- Neprimjereni prostorni i tehnički standardi u Općoj bolnici Šibenik i Zavodu za javno zdravstvo - Nedovoljno organizirana skrb za starije stanovništvo - Nejednaka dostupnost medicinske skrbi na području Županije - Nedovoljna dostupnost javnih prostora, usluga i sadržaja osobama s invaliditetom i mladima - Nedovoljni kapaciteti i opremljenost jaslica, vrtića i škola - Nerazvijenost izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi za djecu i mlade, za starije i nemoćne

osobe i za psihički bolesne odrasle osobe - Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje kulturne baštine - Nepovezanost tržišta rada, strukovnog školstva i visokog školstva - Stradavanje mladih u prometu (nedostatna prometna kultura) - Nedovoljna educiranost stanovništva o zaštiti zdravlja

CIVILNO DRUŠTVO - Nedovoljno iskorišteni kapaciteti civilnog društva (velik broj civilnih udruga, od kojih je većina,

osim športskih, slabo prepoznata) - Nedostatak komunikacije i meñusektorske suradnje

OKOLIŠ

- Nedostatak kapaciteta za upravljanje i provoñenje zaštite okoliša i bioraznolikosti na lokalnoj razini

- Neadekvatno upravljanje otpadom i otpadnim vodama - Velik broj divljih odlagališta otpada - Nedovoljna zaštita od požara - Manjak sustava za praćenje okoliša (monitoringa okoliša, mora, zraka, tla) - Nepostojanje planova upravljanja za sva zaštićena područja - Nedovoljno iskorišten turistički potencijal na zaštićenim područjima pod upravljanjem JU na

županijskoj razini - Nedovoljna razina svijesti i informiranosti stanovništva o zaštiti okoliša i održivom razvoju

INSTITUCIJE

- Lokalni politički oportunizam ugrožava stabilnost i dugoročne razvojne ciljeve - Nedostatak iskustva lokalne administracije u izradi programa i strateškom planiranju - Neumreženost i nesistematiziranost informacija na regionalnom i lokalnom nivou - Ograničena financijska sredstva za razvoj na nivou regionalne i lokalne uprave - Velik dio od ukupno zaposlenih u županiji na državnom je proračunu

PRILIKE

PRIRODNI RESURSI - Mogućnost korištenja vodnog potencijala za proizvodnju električne energije i navodnjavanje - Zainteresiranost turista za posjet zaštićenim područjima prirode


- Mogućnost razvoja multimodalnih prijevoznih djelatnosti (temeljena na razvoju Knina i Luke Šibenik kao prometnih čvorišta)

STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI

- Poticanje naseljavanja napuštenih područja - Projekti razvoja ljudskih resursa i mjere HZZ i Lokalnog partnerstva za zapošljavanje - Aktivna uloga Vlade RH u razvitku područja od posebne državne skrbi - Reforma politike regionalnog razvoja



125

GOSPODARSTVO

- Porast interesa stranih ulagača - Nacionalni programi poticanja gospodarstva - Strategija razvoja ženskog poduzetništva RH - Korištenje fondova namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju - Potražnja za eko i tradicijskim prehrambenim proizvodima: “Županija zdrave hrane” - Pozitivan trend potražnje za proizvodima od metala (Al, vijcima) i nekim proizvodima od

kamena na europskom i svjetskom tržištu - Plinofikacija županije - Pojačan interes za ulaganje u energetske projekte (obnovljivi izvori energije) - Interes za izgradnju zračne luke - Oporavak europskog tržišta - Proces pristupanja EU - Korištenje pogodnosti Zakona o poticanju ulaganja i Zakona o područjima posebne državne

skrbi - Povećana potražnja za poljoprivrednim proizvodima u turističkoj sezoni - LAG-ovi u osnivanju - Izrañene razvojne studije na razini države - Šibenska luka - Veliki interes za izgradnju golf terena - Porast potražnje za nautičkim i selektivnim oblicima turizma - Povećana potražnja za brendiranim i autohtonim proizvodima - Produljenje turističke sezone - Provoñenje Projekta „Sustavno gospodarenje energijom“


- Privlačenje sveučilišnih obrazovnih programa u Županiju i novih studijskih programa na veleučilištima koji prate gospodarstvo

- Interes za ulaganja u izvaninstitucionalne oblike skrbi za starije i nemoćne osobe i za osobe s posebnim potrebama

- Blizina sveučilišta u Splitu i Zadru, stvaranje jedinstvenog obrazovnog prostora triju dalmatinskih županija

- Mogućnost cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih - Povećani interes za zdravstveni turizam na velikim emitivnim turističkim tržištima

CIVILNO DRUŠTVO

- Jačanje potpore civilnom sektoru OKOLIŠ

- Usvojen Plan gospodarenja otpadom, započela izgradnja RCGO-Bikarac - Započela izgradnja sustava pročišćavanja otpadnih voda u Kninu i Drnišu (izgrañen u Skradinu) - Promicanje novih tehnologija vezanih za energiju i očuvanje okoliša - Provoñenje projekta COAST - Postojanje zakonske regulative za korištenje i zaštitu vodnih i svih prirodnih potencijala - Veći interes medija za zaštitu okoliša

INSTITUCIJE

- Daljnja decentralizacija države - Definiranje strategije razvoja RH - Mogućnost korištenja fondova EU i drugih fondova - Jačanje regionalne i prekogranične suradnje, posebno s Italijom i BiH



126

PRIJETNJE

PRIRODNI RESURSI - Prirodne nepogode (poplave, podizanje razine mora, suše...)

FIZIČKA INFRASTRUKTURA - Opetovano prolongiranje puštanja u promet Unske pruge - Spora modernizacija željezničkog sustava - Nedostatak brze ceste koja bi bolje povezala zaleñe s obalnim dijelom županije a županiju s

BiH

STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI - Smanjenje radno aktivnog kontingenta - Neosigurani uvjeti za održivi povratak izbjeglica - Daljnje iseljavanje školovanih mladih ljudi - Nestabilnost zbog malog broja stanovnika

GOSPODARSTVO - Fiskalna politika neprimjerena razvojnom trenutku - Mogućnost prestanka finalizacije aluminija u šibenskom TLM-u - Porast sive ekonomije - Prenamjena poljoprivrednog zemljišta - Neunošenje poljoprivrednih površina u sustav ARCOD-a - Nedovoljna pokrivenost ribarskim lukama i drugom ribarskom infrastrukturom - Otežano financiranje poduzetničkih projekata - Recesija - Ugroženost prostora divljom gradnjom (apartmanizacijom)

DRUŠTVENE DJELATNOSTI - Pritisak na obrazovanje za neproizvodna zanimanja - Nepostojanje svijesti o potrebi cjeloživotnog obrazovanja - Zdravstveni standardi koji ne vode računa o specifičnostima prostora županije (otocima i

relativno praznom kontinentalnom prostoru) - Neatraktivnost deficitarnih zanimanja

OKOLIŠ - Neprovoñenje Projekta upravljanja lokacijom identificiranom kao lokacija visoko onečišćena

opasnim otpadom (tzv. kriznom ili “hot spot” lokacijom – DIV-TVIK, TEF, TAL) - Devastacija i propadanje prirodnog i kulturnog dobra zbog neodgovornog korištenja - Područje županije uglavnom je osjetljivo kraško područje pa postoji opasnost od zagañivanja

podzemnih voda - Neadekvatna zaštita od poplava i erozije tla

INSTITUCIJE - Postojeća zakonska regulativa usporava proces decentralizacije - Imovinsko-pravni odnosi (katastar, zemljišne knjige) - Relativno kratak rok za provedbu projekata iz OP (imajući u vidu N+3 pravilo)

- Zakonodavstvo koje služi kao podrška razvoju PPDS ne odgovara stvarnim potrebama - Spor proces razminiranja



127

4.3. NALAZ SWOT ANALIZE SWOT analiza pokazala je da proces tranzicije, koji je započeo kad je više od trećine županije bilo okupirano i zahvaćeno ratnim djelovanjima, još uvijek nije završen. To je jedan od razloga zašto se najviše elemenata našlo upravo kod SLABOSTI. Traženje odgovora na definiranje ciljeva i načina razvoja uvelike ovisi o sposobnosti prepoznavanja i korištenja prilika koje su kompatibilne sa snagama županije. Isto tako ovisi o prepoznavanju, izbjegavanju i otklanjanju slabosti i prijetnji. Najjače SNAGE Šibensko-kninske županije proizlaze iz njezina zemljopisnog smještaja i prirodnih resursa. Izgradnja i opremanje gospodarskih zona, tradicija i znanje u pojedinim granama gospodarstva kao što su metaloprerañivačka djelatnost, turizam, poljoprivreda krša i prerada mineralnih sirovina takoñer su snage koje predstavljaju zavidan potencijal za daljnji razvoj županije.



128

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI

5.1. USKLAðENOST S PROGRAMIMA EU Županijska razvojna strategija razvojni je dokument koji se priprema najvećim dijelom i kao podloga za korištenje fondova EU pa je vrlo važno da su strateški ciljevi ŽRS jasno usklañeni s osnovnim ciljevima EU. Srednjoročni strateški ciljevi EU za strukturnu politiku do 2013. godine jesu:

- Prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju - Iskorištavanje konkurentskih prednosti - Promicanje održivog razvoja industrije - Ulaganje u ljudski i fizički kapital - Unaprjeñenje upravljanja razvojem.

Takoñer su važna tzv. horizontalna načela EU, odnosno ciljevi koji bi se trebali promicati u svim programima i projektima EU, a to su:

- Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava - Razvoj informacijskog društva - Upravljanje okolišem i održivost - Nastavak javno-privatnog partnerstva i učinkovite demokracije.

Prvo načelo se odnosi na:

- jednakost spolova - invalidne osobe - socijalno uključivanje ljudi koji su ostali na margini gospodarskih i socijalnih zbivanja

na području Šibensko-kninske županije. Drugo horizontalno načelo obvezuje sve društvene skupine i tvrtke u Šibensko-kninskoj županiji da moraju povećati korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije. Ekološka održivost je horizontalno načelo koje će se morati respektirati u svim strateškim ciljevima budući da je EU odlučna u promicanju integracije gospodarskih, socijalnih i ekoloških ciljeva, a održivi razvoj najčešće se definira kao “razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe sadašnjosti, a ne ugrožava sposobnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe”.



129

5.2. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI 5.2.1. VIZIJA Vizija razvoja Šibensko-kninske županije je sažeta i jasna zamisao o željenom i predvidivom postignuću u razvoju županije. Zasniva se na rezultatima Osnovne analize, SWOT analize, razvojnih trendova u užem i širem okruženju, te idejama o budućnosti županije. Uzevši u obzir sve navedeno, Županija je u suradnji s Partnerskim vijećem utvrdila da bi se njezin razvoj u relativno kratkom razdoblju od tri godine trebao usmjeriti na poticanje gospodarstva (obradu metala, finalizaciju mineralnih sirovina, turizam i ekološki prihvatljivu prerañivačku industriju), razvoj osnovne i javne infrastrukture, razvoj ljudskih resursa i, respektirajući zaštitu okoliša, na brži razvoj potpomognutih područja.

VIZIJA

Šibensko-kninska županija je županija ugodnog življ enja, s u čenim ljudskim resursima, dinami čnim gospodarstvom i visokom razinom svijesti o o čuvanju i

održivom korištenju prirodne i kulturne baštine.

5.2.2. STRATEŠKI CILJEVI Na temelju Osnovne analize, SWOT analize i vizije Šibensko-kninske županije, Partnersko vijeće Šibensko-kninske županije predložilo je 4 (četiri) strateška razvojna cilja i 2 (dvije) horizontalne mjere.

ŠIFRA STRATEŠKI CILJ

C1 Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i domaćim ulaganjima u turizam i prateće usluge, tradicionalnoj poljoprivredi i industriji temeljenoj na inovacijama i naprednim tehnologijama u gospodarstvu

C2 Brži razvoj potpomognutih područja

C3 Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj i očuvanje i zaštita okoliša radi podizanja kvalitete života

C4 Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa i jačanje socijalne uključenosti

ŠIFRA HORIZONTALNA MJERA

HM1 Razminiranje




130

Opis pojedinog cilja Utvrñeni strateški ciljevi i horizontalne mjere povezani su navedenim državnim strateškim dokumentima, te ciljevima i načelima EU. Kod utvrñivanja strateških ciljeva korišteni su sljedeći strateški državni dokumenti:

- Strateški okvir za razvoj - Strategija ruralnog razvoja RH - Strategija upravljanja vodama RH - Strategija gospodarenja otpadom - Operativni programi iz IPA programa - Strategija regionalnog razvoja RH - Nacrt Nacionalnog strateškog referentnog okvira (NSRO) i nacrti operativnih

programa iz NSRO. STRATEŠKI CILJ C1 – Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i domaćim ulaganjima u turizam i prateće usluge, tradicionalnoj poljoprivredi i industriji temeljenoj na inovacijama i naprednim tehnologijama u gospodarstvu. Ovim strateškim ciljem županija će nastojati izgraditi konkurentno gospodarstvo koje će se moći nositi s izazovima globalizacije na sljedeći način:

- osiguravanjem financijske i poslovne potpore za MSP, s posebnim naglaskom na podupiranje proizvodnih i izvozno orijentiranih tvrtki

- podupiranjem razvoja i upotrebe modernih tehnologija proizvodnje - podupiranjem razvoja kvalitete i raznolikosti turizma - daljnjim oživljavanjem sektora tradicionalne poljoprivrede uz očuvanje i održivo

korištenje prirodne baštine - promoviranjem županije i privlačenjem investitora na njezin prostor, uvijek vodeći

računa o ravnomjernom regionalnom razvoju. STRATEŠKI CILJ C2 – Brži razvoj potpomognutih područja Ovim ciljem definiraju se potpore koje će se provoditi samo na područjima ŠKŽ koja zaostaju u razvoju. Svrha ovog cilja je da pridonese ravnomjernijem razvoju županije na način da potpomognuta područja ostvare brži društveno-gospodarski razvoj i tako smanje zaostajanje za obalnim područjem. Cilj će se provoditi:

- poticanjem gospodarstva povoljnijim kreditiranjem i davanjem jamstava - ulaganjem u zastarjelu i zapuštenu ruralnu infrastrukturu za razvoj poljoprivrede i

ostalih gospodarskih djelatnosti - subvencioniranjem brodskih linija - subvencioniranjem prijevoza učenika - stipendiranjem studenata i učenika - provoñenjem mjera s državnog nivoa.



131

STRATEŠKI CILJ C3 – Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj i očuvanje i zaštita okoliša radi podizanja kvalitete života Ovaj cilj provodit će se na sljedeće načine:

- investiranjem u osnovnu infrastrukturu, posebno u ureñaje za pročišćavanje otpadnih voda kako se ne bi ugrožavali čisto more, obala i izvori pitke vode, koji su prepoznati kao glavni razvojni potencijali županije

- moderniziranjem i izgradnjom dodatnih prostora za javnu infrastrukturu - ulaganjem u očuvanje okoliša i bioraznolikosti - razvojem sustava energetske efikasnosti.

STRATEŠKI CILJ C4 – Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa i jačanje socijalne uključenosti Ulaganje u ljudske resurse zajedno s razvojem gospodarstva i poboljšanjem kvalitete života zasigurno će najviše doprinijeti bržem razvoju županije. Kako je Šibensko-kninska županija opterećena velikim brojem nezaposlenih, ovaj cilj uviña potrebu povećanja broja zaposlenih provoñenjem posebnih mjera, te stvaranjem kompetentnih ljudskih resursa. Ovaj cilj će se provoditi i na području socijalne uključenosti jer socijalna uključenost kao jedan od prioriteta EU zahtijeva poduzimanje mjera u svrhu povećanja zapošljivosti ranjivih skupina stanovništva kao što su osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposleni, korisnici socijalne pomoći i migranti.



132

Tablica 79. Prioriteti i mjere SRR RH za Jadransku Hrvatsku

Izvor: SRR RH

REGIJA PRIORITET KOD MJERA

JAD

RA

NS

KA

HR

VA

TS

KA

Održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim vrijednostima

u svrhu jačanja konkurentnosti regije

HR03-01-01 Razvoj selektivnih oblika turizma, diversifikacija usluga i proširenje turističke ponude, te poboljšanje kvalitete postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja

HR03-01-02 Održivi razvoj zaštićenih područja

HR03-01-03 Održivo gospodarenje prirodnim resursima

HR03-01-04 Valorizacija i revitalizacija kulturne i prirodne baštine

HR03-01-05 Održivi razvoj poljoprivrede

Razvoj regionalne infrastrukture

HR03-02-01 Razvoj i unapreñenje prometne infrastrukture i logistike te intermodalnog prometa za robu i putnike

HR03-02-02 Razvoj i unapreñenje javne infrastrukture HR03-02-03 Razvoj i unapreñenje energetske infrastrukture HR03-02-04 Razvoj i unapreñenje informatičke i elektroničke komunikacijske infrastrukture HR03-02-05 Razvoj i unapreñenje sustava navodnjavanja

HR03-02-06 Razvoj sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te ostale komunalne infrastrukture

Jačanje konkurentnosti poslovnog sektora

HR03-03-01 Razvoj gospodarstva kroz jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja u skladu s potrebama poslovnog sektora

HR03-03-02 Poticanje poduzetništva i samozapošljavanja HR03-03-03 Jačanje poslovne infrastrukture i potpornih poslovnih institucija HR03-03-04 Tehnološko osuvremenjivanje, restrukturiranje i diversifikacija gospodarstva HR03-03-05 Razvoj proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednošću

HR03-03-06 Povezivanje poslovnog, znanstveno-istraživačkog i/ili javnog sektora u svrhu transfera znanja, uvoñenja novih tehnologija i komercijalizacije inovacija i razvoj klastera

Zaštita okoliša

HR03-04-01 Gospodarenje otpadom HR03-04-02 Zaštita od požara HR03-04-03 Zaštita voda i mora HR03-04-04 Zaštita zraka i tla HR03-04-05 Razvoj i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti

RAZMINIRANJE HR03-05



133

Podudarnost strateških ciljeva sa Strategijom regionalnog razvoja RH za Jadransku Hrvatsku prikazana je u sljedećoj tablici. Tablica 80. Podudarnost strateških ciljeva ŽRS sa strateškim ci ljevima SRR RH za Jadransku Hrvatsku Održivo gospodarenje

prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu jačanja konkurentnosti

regije

Razvitak regionalne

infrastrukture

Jačanje konkurentnosti

poslovnog sektora

Zaštita okoliša

Strateški cilj C1 N P N P

Strateški cilj C2 P N N P

Strateški cilj C3 N N P N

Strateški cilj C4 P P N P

N = neposredno P = posredno 6. PRIORITETI I MJERE

6.1. PRIORITETI PO STRATEŠKIM CILJEVIMA Kao što su strateški ciljevi, tako su i prioriteti iz svakog cilja usklañeni s prioritetima iz Strategije regionalnog razvoja RH i sa strateškim županijskim dokumentima. Tablica 81. Prioriteti ŽRS

ŠIFRA PRIORITET

C1-P1 Podrška razvoju MSP, promocija izvoznih programa i udruživanje poslovnog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora

C1-P2 Razvoj poljoprivrede, marikulture i zelenog poduzetništva

C1-P3 Privlačenje domaćih i stranih investitora


C2-P2 Potpora provoñenju državnih mjera na području PPDS

C3-P1 Razvoj komunalne infrastrukture

C3-P2 Očuvanje i zaštita okoliša i korištenje OIE

C3-P3 Razvoj javne infrastrukture


C4-P2 Kompetentni ljudski resursi

C4-P3 Socijalna skrb i uključenost



134

Usklañenost prioriteta ŽRS s prioritetima Jadranske Hrvatske po SRR RH dat je u Tablici 82. Tablica 82. Podudarnost prioriteta ŽRS sa SRR RH za Jadransku H rvatsku

Šifra prioriteta ŽRS Šifra mjera SRR RH za Jadransk u Hrvatsku

C1-P1 HR03-03-02, HR03-03-03, HR03-03-04, HR03-03-05, HR03-03-06 HR03-01-01

C1-P2 HR03-01-05, HR03-02-05

C1-P3 HR03-03-03

C2-P1 HR03-01-01, HR03-01-05, HR03-03-02

C2-P2 HR03-01-01, HR03-01-05, HR03-03-02

C3-P1 HR03-02-01, HR03-02-03, HR03-02-04, HR03-02-06

C3-P2 HR03-04-01, HR03-04-02, HR03-04-03, HR03-04-04, HR03-04-05, HR03-01-02, HR03-01-04

C3-P3 HR03-02-02

C4-P1 HR03-03-02

C4-P2 HR03-03-01

C4-P3

6.2. MJERE ZA RAZVOJ ŽUPANIJE Mjere za razvoj županije predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata, a njihov pregled po strateškim ciljevima i prioritetima prikazan je u sljedećoj tablici.



135

Tablica 83. Ciljevi, prioriteti i mjere ŽRS

CILJEVI PRIORITETI ŠIFRA MJERE MJERA

C1 Konkurentno gospodarstvo

bazirano na stranim i domaćim ulaganjima u

turizam i prateće usluge, tradicionalnoj poljoprivredi i

industriji temeljenoj na inovacijama i naprednim

tehnologijama u gospodarstvu

C1-P1 Podrška razvoju MSP,

promocija izvoznih programa i udruživanje poslovnog,


C1-P1-M1 Podrška razvoju MSP, promociji izvoznih programa i udruživanju poslovnog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora

C1-P1-M2 Usvajanje novih tehnologija i razvoj proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednošću

C1-P1-M3 Unaprjeñenje postojeće turističke ponude, razvoj novih selektivnih oblika turizma i održivi razvoj turizma u zaštićenim područjima

C1-P1-M4 Poticanje poduzetništva žena i mladih

C1-P2 Razvoj poljoprivrede, marikulture i zelenog

poduzetništva

C1-P2-M1 Unaprjeñenje proizvodnje, prerade, skladištenja i prodaje poljoprivrednih proizvoda

C1-P2-M2 Poticanje zelenog poduzetništva C1-P2-M3 Podrška razvoju marikulture

C1-P2-M4 Razvoj i unaprjeñenje sustava navodnjavanja dugogodišnjih nasada i povrtlarskih kultura

C1-P3 Privlačenje domaćih i stranih

investitora

C1-P3-M1 Izgradnja i opremanje gospodarskih zona i stavljanje u funkciju poduzetništva zemljišta i objekata u državnom vlasništvu

C1-P3-M2 Promocija županije C1-P3-M3 Stvaranje uvjeta i povoljne klime za izravna strana i domaća ulaganja

C2 Brži razvoj potpomognutih

područja


C2-P1-M1 Poticanje gospodarstva povoljnijim kreditiranjem i davanjem jamstava

C2-P1-M2 Ulaganje u infrastrukturu za razvoj poljoprivrede i ostalih gospodarskih djelatnosti

C2-P1-M3 Subvencioniranje prijevoza i stipendiranje studenata i učenika C2-P2

Potpora provoñenju državnih mjera na području PPDS

C2-P2-M1 Potpora stambenom zbrinjavanju



136

,

C3 Razvoj komunalne i javne

infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj i očuvanje i zaštita

okoliša radi podizanja kvalitete života

C3-P1 Razvoj komunalne

infrastrukture

C3-P1-M1 Modernizacija postojeće i izgradnja osnovne infrastrukture (odvodnje, vodoopskrbe, elektroopskrbe, pročišćavanja otpadnih voda)

C3-P1-M2 Razvoj i unaprjeñenje prometne infrastrukture i logistike

C3-P2 Očuvanje i zaštita okoliša

i korištenje OIE

C3-P2-M1 Praćenje kvalitete i unaprjeñivanje zaštite od onečišćenja mora, zraka i tla C3-P2-M2 Razvoj kapaciteta za zaštitu i spašavanje C3-P2-M3 Zbrinjavanje otpada i gospodarenje njime C3-P2-M4 Poticanje korištenja energije iz OIE i razvoj sustava energetske efikasnosti

C3-P2-M5 Očuvanje bioraznolikosti i jačanje kapaciteta za očuvanje i upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima

C3-P3 Razvoj javne infrastrukture

C3-P3-M1 Modernizacija i izgradnja objekata zdravstvene i socijalne skrbi (bolnica, zavoda za javno zdravstvo, domova za starije i nemoćne, socijalnih ustanova)

C3-P3-M2 Izgradnja i modernizacija obrazovnih i kulturnih objekata (škola, studentskih domova, vrtića, knjižnica, muzeja...)

C3-P3-M3 Ureñenje i izgradnja športskih i rekreacijskih javnih objekata

C4 Razvoj kompetentnih i

zapošljivih ljudskih resursa i jačanje socijalne

uključenosti


C4-P1-M1 Poticanje zapošljavanja samozapošljavanjem i razvijanjem sustava društveno korisnog rada

C4-P1-M2 Razvoj tržišta rada

C4-P2 Kompetentni ljudski resursi

C4-P2-M1 Potpora visokoškolskim ustanovama i njihovo otvaranje

C4-P2-M2 Jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja odraslih u skladu s potrebama tržišta rada

C4-P2-M3 Jačanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem i korištenje sredstava iz fondova EU

C4-P2-M4 Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva

C4-P3 Socijalna skrb i uključenost

C4-P3-M1 Rehabilitacija i reintegracija u društvo različitih skupina (branitelja, bivših zatvorenika, ovisnika, liječenih alkoholičara...)

C4-P3-M2 Razvoj potpornog sustava za ljude s posebnim potrebama C4-P3-M3 Pružanje stručne pomoći povratnicima i novopridošlom stanovništvu

HM Horizontalne mjere

HM1 Razminiranje




137

6.3. OPIS MJERA ZA REALIZACIJU STRATEŠKIH CILJEVA

Cilj C1 Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i domaćim ulaganjima u turizam i prateće usluge,

tradicionalnoj poljoprivredi i industriji temeljenoj na inovacijama i naprednim tehnologijama u gospodarstvu

Prioritet C1-P1 Podrška razvoju MSP, promocija izvoznih programa i udruživanje poslovnog,


Naziv mjere Podrška razvoju MSP, promociji izvoznih programa i udruživanju poslovnog, znanstveno-istraživa čkog i javnog sektora

Šifra C1-P1-M1

Cilj i svrha mjere

Povećati poslovnu sposobnost poduzetničkog sektora stvaranjem povoljnije financijske podrške, educiranjem, umrežavanjem privatnog i poslovnog te javnog i istraživačkog sektora, s posebnim naglaskom na izvozno orijentirane programe. Podrška razvoja tradicionalnih i umjetničkih obrta.

Rezultat i razvojni učinak Rast gospodarskih aktivnosti kod postojećih poduzetnika, otvaranje novih gospodarskih subjekata, rast broja zaposlenih

Nositelji

ŠKŽ – Odjel za gospodarstvo, MINGORP, HAMAG, HBOR, JLS, HGK, HOK, RRA, HZZ

Korisnici Postojeći i novi subjekti malog i srednjeg poduzetništva

Indikatori

Broj poduzetnika koji se koriste uslugama, osnovani klasteri i ostali oblici umrežavanja Broj i vrsta usluga Pokazatelji poslovanja poduzetnika Broj novih poduzetnika Broj novozaposlenih

Razdoblje provedbe 2011. – 2013. Okvirna financijska sredstva i izvori

Proračun ŠKŽ i JLS Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali

Naziv mjere Usvajanje novih tehnologija i razvoj proizvoda i us luga s ve ćom dodanom vrijednoš ću

Šifra C1-P1-M2

Cilj i svrha mjere

Unaprijediti proizvodne procese, povećati tržišnu konkurentnost uvoñenjem novih tehnologija i tehnoloških postupaka, modernizacijom postojećih tehnologija, razvojem novih proizvoda i certificiranjem proizvoda i procesa

Rezultat i razvojni učinak Povećana konkurentnost proizvodnih djelatnosti na domaćim i inozemnim tržištima, porast investicija u nove tehnologije, porast proizvoda i usluga s visokom dodanom vrijednošću

Nositelji ŠKŽ, MINGORP, HAMAG, HBOR, JLS, Korisnici HGK, HOK, RRA

Indikatori Broj tvrtki s certificiranim proizvodima i procesima prema hrvatskim i europskim normama i smjernicama (ISO, CE-oznaka)





138

Naziv mjere Unaprje ñenje postoje će turisti čke ponude, razvoj novih selektivnih oblika turizma i održivi razvoj turizma u zašti ćenim podru čjima

Šifra C1-P1-M3

Cilj i svrha mjere Kontinuirano razvijati postojeću turističku ponudu, razvijati selektivne oblike turizma, stvarati uvjete za razvoj turizma u zaštićenim područjima, s osnovnim ciljem povećanja atraktivnost regije kao turističke destinacije

Rezultat i razvojni učinak Povećana turistička ponuda županije, razvijeni selektivni oblici turizma (agroturizam, kulturni, vjerski, kongresni, rekreativni turizam, gastroturizam, kratki obilasci itd.)

Nositelji ŠKŽ, TZ, RRA, JUZPV Korisnici gospodarski subjekti u sektoru turizma

Indikatori

Nove turističke usluge Kategorizacija smještajnih kapaciteta Povećanje prihoda Broj turista



Naziv mjere Poticanje poduzetništva žena i mladih

Šifra C1-P1-M4

Cilj i svrha mjere

Poduzetništvo mladih, početnika i osoba s invaliditetom, kao i poduzetništvo žena ima svoje mjesto u razvoju malog gospodarstva, posebno na županijskoj razini. Svrha ove mjere je poboljšanje uvjeta za poslovanje gospodarskih subjekata, kao i otvaranje novih u vlasništvu mladih, početnika, osoba s invaliditetom i žena

Rezultat i razvojni učinak Rast i razvoj postojećih gospodarskih subjekata, smanjenje broja nezaposlenih, promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava

Nositelji ŠKŽ, RRA, HZZ, HGK, HOK, HAMAG, HBOR, MINGORP Korisnici Subjekti MSP u vlasništvu žena, mladih, početnika i osoba s invaliditetom

Indikatori

Broj kredita Ukupna ulaganja Broj novozaposlenih Novootvorene firme



Prioritet C1-P2 Razvoj poljoprivrede, marikulture i zelenog poduzetništva

Naziv mjere Unaprje ñenje proizvodnje, prerade, skladištenja i prodaje poljoprivrednih proizvoda

Šifra C1-P2-M1

Cilj i svrha mjere Olakšati prodaju poljoprivrednih proizvoda, povećati prihode plasiranjem proizvoda višeg stupnja obrade, čuvanjem proizvoda i privlačenjem novih proizvoñača, poticanjem gradnje prerañivačkih i skladišnih kapaciteta

Rezultat i razvojni učinak Unaprjeñenje proizvodnje uvoñenjem novih tehnologija. Omogućeno plasiranje poljoprivrednih proizvoda prema zahtjevima tržišta. Postizanje veće cijene

Nositelji ŠKŽ, RRA, HPK, JLS

Korisnici PZ, OPG-ovi, te ostali gospodarski subjekti koji su registrirani za obavljanje poljoprivredne djelatnosti

Indikatori Broj novih i ureñenih objekata Novi proizvodi Financijski efekti





139

Naziv mjere Poticanje zelenog poduzetništva

Šifra C1-P2-M2

Cilj i svrha mjere Osigurati porast poljoprivredne proizvodnje poštivanjem normi ekološke proizvodnje; očuvanje krajobraza i bioraznolikosti; ekoturizam

Rezultat i razvojni učinak

Smanjeno unošenje nitratnih gnojiva u tlo, čemu je doprinijela educiranost poljoprivrednika kao i razvoj stočarstva. Povećana proizvodnja proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Doprinos bržem razvoju selektivnih oblika turizma (ekoturizma, agroturizma, pustolovnog turizma...) Doprinos prepoznatljivosti županije kao GMO-free regije Očuvanje autohtonih sorti i pasmina

Nositelji ŠKŽ, HPK, RRA, udruge poljoprivrednih proizvoñača i prerañivača, ekološke udruge

Korisnici poljoprivredni proizvoñači

Indikatori Broj eko-proizvoñača Broj eko-proizvoda



Naziv mjere Podrška razvoju marikulture

Šifra C1-P2-M3

Cilj i svrha mjere Povećati i unaprijediti proizvodnju na već postojećim lokalitetima, istražiti mogućnosti za nove lokacije. Osigurati uvjete za prodaju.

Rezultat i razvojni učinak Stavljeni u funkciju svi lokaliteti za razvoj marikulture. Stvoreni uvjeti za distribuciju i izvoz proizvoda, što rezultira povećanjem županijskih prihoda

Nositelji ŠKŽ, JLS, RRA, HOK – Ceh ribara, ribarske/školjkarske zadruge Korisnici Nositelji koncesija

Indikatori Broj koncesija Količina uzgojenih morskih organizama Prihod Županije od izdanih koncesija



Naziv mjere Razvoj i unaprje ñenje sustava navodnjavanja dugogodišnjih nasada i povrtlarskih kultura

Šifra C1-P2-M4

Cilj i svrha mjere Provedba plana navodnjavanja ŠKŽ ima za cilj povećanje površina obuhvaćenih sustavima navodnjavanja, što će povećati kakvoću i količinu poljoprivrednih proizvoda (voća i povrća)

Rezultat i razvojni učinak Omogućeno navodnjavanje poljoprivrednih površina na području Petrovog polja, prominskih vinograda i Donjeg polja

Nositelji ŠKŽ, JLS, Hrvatske vode Korisnici Poljoprivredni proizvoñači

Indikatori Broj hektara navodnjavanih poljoprivrednih površina Veličina uroda na navodnjavanim poljoprivrednim površinama





140

Prioritet C1-P3 Privlačenje domaćih i stranih investitora

Naziv mjere Izgradnja i opremanje gospodarskih zona i stavljanj e u funkciju poduzetništva zemljišta i objekata u državnom vlasn ištvu

Šifra C1-P3-M1

Cilj i svrha mjere

Olakšati poslovanje postojećih poduzetnika u županiji i privući nova ulaganja u gospodarstvo nastavkom gradnje i opremanja poslovnih zona u skladu s Planom razvoja poslovnih zona ŠKŽ. Stavljanje u funkciju objekata i zemljišta u državnom vlasništvu.


Proširena zona PODI, od županijskog značaja, započelo opremanje zona ČISTA i OĆESTOVO, opremljena zona KOSA. Promjena strukture gospodarstva, porast gospodarskih aktivnosti i razine zaposlenosti

Nositelji ŠKŽ, RRA, JLS, MINGORP Korisnici Gospodarski domaći i strani subjekti

Indikatori Broj tvrtki u zonama Broj zaposlenih u zonama Broj hektara danih u koncesiju



Naziv mjere Promocija županije

Šifra C1-P3-M2

Cilj i svrha mjere Promovirati županijske potencijale s ciljem privlačenja investitora, turista, novih stanovnika, visokoobrazovanog kadra, lakša prodaja proizvoda karakterističnih za ŠKŽ

Rezultat i razvojni učinak Stvoreni novi brendovi i zaštićeni proizvodi, povećana prodaja, a time i bolji financijski učinci, što rezultira i porastom zaposlenosti

Nositelji ŠKŽ, RRA, JLS, TZ, udruge Korisnici Poljoprivredni proizvoñači, turistička obiteljska gospodarstva

Indikatori Broj sajmova Prisutnost u medijima Broj zaštićenih proizvoda



Naziv mjere Stvaranje uvjeta i povoljne klime za izravna strana i doma ća ulaganja

Šifra C1-P3-M3

Cilj i svrha mjere Stvaranje povoljnijih uvjeta za izravna ulaganja, kako domaća, tako i strana, sa svrhom jačanja konkurentnosti gospodarstva, podizanja ukupnih potencijala županije i poboljšanja životnog standarda.


Smanjene administrativne prepreke izravnim ulaganjima; povećan broj stručnjaka s razvijenim kompetencijama na području ulaganja koji će biti podrška postojećim i budućim investitorima; identificirane mogućnosti izravnih ulaganja na području županije

Nositelji ŠKŽ, JLS, RRA, gospodarske zone, HGK, HOK Korisnici Gospodarski subjekt

Indikatori Broj novih investitora Broj novozaposlenih





141

Cilj C2 Brži razvoj potpomognutih područja

Prioritet C2 -P1 Razvoj zaleña i otoka

Naziv mjere Poticanje gospodarstva povoljnijim kreditiranjem i davanjem jamstava

Šifra C2-P1-M1

Cilj i svrha mjere

Radi osiguranja ravnomjernog razvoja županije podizanjem stupnja gospodarskog razvoja na potpomognutim područjima potrebno je realizirati sljedeće specifične ciljeve: povećati broj malih i srednjih poduzeća, povećati zaposlenost, povoljnije financirati poduzetništvo (kreditima i jamstvima), povećati ukupna ulaganja u MSP

Rezultat i razvojni učinak Osnaženo gospodarstvo spremno za izlazak iz recesije i za daljnje globalizacijske procese. Povećanje broja zaposlenih i ponovno oživljavanje obrtništva i zadrugarstva

Nositelji ŠKŽ, JLS, HAMAG, HBOR, MINGORP, RRA Korisnici Subjekti malog i srednjeg poduzetništva

Indikatori

Broj novoosnovanih gospodarskih subjekata Ukupna sredstva uložena u MSP Broj novouposlenih Broj novih zaposlenika s VSS Broj jamstava



Naziv mjere Ulaganje u infrastrukturu za razvoj poljoprivrede i ostalih gospodarskih djelatnosti

Šifra C2-P1-M2

Cilj i svrha mjere

Osiguranje primjerenih radnih i životnih uvjeta infrastrukturnim opremanjem gospodarskih zona, modernizacijom županijskih nerazvrstanih cesta, ureñenjem protupožarnih putova, izgradnjom kanalizacijskih sustava i sustava pročišćavanja otpadnih voda, ureñenjem vodotoka, te održavanjem bunara i cisterni za vodu

Rezultat i razvojni učinak Bolja cestovna povezanost, povećana poljoprivredna proizvodnja, poboljšane mogućnosti razvoja turističkih usluga, ostanak mladih na ruralnim područjima

Nositelji ŠKŽ, JLS, Vlada RH Korisnici Lokalno stanovništvo, gospodarski subjekti

Indikatori

Duljina moderniziranih cesta Duljina protupožarnih putova Broj ureñenih bunara i cisterni Dužina kanalizacijske mreže



Naziv mjere Subvencioniranje prijevoza i stipendiranje studenat a i učenika

Šifra C2-P1-M3 Cilj i svrha mjere Zaustaviti odlazak mlade populacije i poboljšati kvalifikacijsku strukturu

zaposlenih na potpomognutim područjima Rezultat i razvojni učinak Omogućen razvoj gospodarstva temeljenog na visokokvalificiranim i

stručno osposobljenom kadru Nositelji ŠKŽ, JLS, Vlada RH Korisnici Studenti i učenici

Indikatori

Broj subvencija Broj stipendija Broj novozaposlenih Broj kulturnih i sportskih manifestacija

Razdoblje provedbe 2011. – 2013.



142

Okvirna financijska sredstva i izvori


Prioritet C2 -P2 Potpora provoñenju državnih mjera na području PPDS

Naziv mjere Potpora stambenom zbrinjavanju

Šifra C2-P2-M1

Cilj i svrha mjere

Stvaranje uvjeta za realizaciju državnih mjera koje se odnose na stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, deficitarni kadar i povratnika. Svrha ove mjere je rješavanje grañevinskih parcela i ubrzavanje postupka izdavanja lokacijskih, odnosno grañevinskih dozvola.

Rezultat i razvojni učinak Omogućena izgradnja individualnih objekata, kao i stambenih zgrada Nositelji JLS, ŠKŽ Korisnici Mlade obitelji, deficitarni kadar, povratnici

Indikatori

Broj novoizgrañenih kuća Broj dodijeljenih stanova Broj stambeno zbrinutih povratnika Broj novoosnovanih obitelji



Cilj C3 Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj i zaštita okoliša radi

podizanja kvalitete života

Prioritet C3-P1 Razvoj komunalne infrastrukture

Naziv mjere Modernizacija postoje će i izgradnja osnovne infrastrukture

(odvodnje, vodoopskrbe, elektroopskrbe, pro čišćavanje otpadnih voda)

Šifra C3-P1-M1

Cilj i svrha mjere

Unaprjeñenje, očuvanje i održivo korištenje vodnih resursa, postizanje gospodarski opravdanog stupnja zaštite stanovništva i materijalnih sredstava kroz dovršetak izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda. Izgradnja novih elektroenergetskih objekata.


Smanjeni gubici vode u postojećim vodoopskrbnim sustavima što će utjecati na cijenu vode. Izgrañeni novi sustavi odvodnje i pročišćavanja, posebno oni koji štite izvore pitke vode i oni koji doprinose bržem razvoju gospodarstva. Izgrañeni elektroenergetski objekti potrebni za razvoj gospodarstva

Nositelji ŠKŽ, JLS, Hrvatske vode, HEP, komunalna poduzeća Korisnici Stanovništvo, gospodarski subjekti

Indikatori

Postotak smanjenja gubitka vode Duljina novoizgrañene kanalizacije Broj pročistača otpadnih voda Duljina nove vodovodne mreže





143

Naziv mjere Razvoj i unaprje ñenje prometne infrastrukture i logistike

Šifra C3-P1-M2

Cilj i svrha mjere

Unaprjeñenje postojeće i izgradnja nove prometne infrastrukture kao pretpostavke ravnomjernog razvoja cijele županije jer moderna i kvalitetna prometna infrastruktura predstavlja osnovu razvoja bilo kojeg područja. Razvoj i modernizacija cestovne, željezničke, zračne i pomorske infrastrukture i unaprjeñenje sustava javnog gradskog prijevoza predstavljaju osnovu za unaprjeñenje gospodarstva i povećanje kvalitete življenja

Rezultat i razvojni učinak Unaprijeñena ukupna prometna infrastruktura, a time i gospodarska i turistička konkurentnost ŠKŽ

Nositelji ŠKŽ, JLS, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, HŽ, Lučka kapetanija Korisnici Gospodarski subjekti, grañani

Indikatori Duljina obnovljenih prometnica Duljina moderniziranih županijskih cesta Duljina moderniziranih željezničkih kolosijeka



Prioritet C3-P2 Očuvanje i zaštita okoliša i korištenje OIE

Naziv mjere Praćenje kvalitete i unaprje ñivanje zaštite od one čišćenja mora, zraka i tla

Šifra C3-P2-M1

Cilj i svrha mjere Unaprjeñenje sustava praćenja utjecaja na okoliš kako bi se na osnovi dobivenih podataka mogle predložiti odgovarajuće mjere u smislu zaštite

Rezultat i razvojni učinak Stvorena baza znanja i statističkih podataka o trendovima i promjenama u okolišu. Omogućeno pravovremeno interveniranje kod svih akcidentnih situacija

Nositelji ŠKŽ, JLS, NP, udruge Korisnici Grañani

Indikatori

Broj podataka unesenih u bazu podataka Broj izvješća o stanju okoliša Broj osposobljenih stručnjaka Broj automatskih postaja za praćenje kakvoće zraka, vode, mora i tla



Naziv mjere Razvoj kapaciteta za zaštitu i spašavanje

Šifra C3-P2-M2

Cilj i svrha mjere Osiguranje uvjeta (materijalnih i ljudskih) koji će doprinijeti boljoj zaštiti stanovništva i ukupne imovine

Rezultat i razvojni učinak Obučen i kvalitetno opremljen kadar za pružanje zaštite i spašavanje. Uspostavljen videonadzor na područjima koja su u Programima zaštite od požara označena kao područja povećanog rizika

Nositelji ŠKŽ, JLS, Hrvatske šume Korisnici Vatrogasci, CZ, GSS

Indikatori Smanjen broj opožarenih površina Smanjen broj nesreća Veličina novoosposobljenog kadra





144

Naziv mjere Zbrinjavanje otpada i gospodarenje njime Šifra C3-P2-M3

Cilj i svrha mjere Završiti izgradnju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području županije

Rezultat i razvojni učinak Izgrañen cjelovit sustav gospodarenja otpadom RCGO Bikarac, transfer stanice, uklonjena i sanirana divlja odlagališta, što će izravno utjecati ne samo na kvalitetu življenja nego i na porast gospodarskih aktivnosti

Nositelji ŠKŽ, JLS, komunalna poduzeća Korisnici Gospodarski subjekti, stanovništvo

Indikatori

Broj saniranih odlagališta Broj reciklažnih dvorišta Količina prikupljenog, obrañenog i odloženog otpada Broj korisnika sustava



Naziv mjere Poticanje korištenja energije iz OIE i razvoj sustava energetske efikasnosti

Šifra C3-P2-M4

Cilj i svrha mjere

Racionalno i efikasno korištenje energije, korištenje obnovljivih izvora energije (solarne energije, vjetroparkova, biogoriva, mini hidroelektrana) u gospodarstvu i kućanstvu, čime će se povećati kvaliteta zraka i doprinijeti očuvanju okoliša


Provedena inventarizacija potencijalnih OIE na području županije. Usklañena prostorno-planska dokumentacija. Stanovništvo i poduzetnici educirani o prednostima korištenja OIE. Uspostaviti instituciju za provedbu aktivnosti oko korištenja OIE. Razvijen sustav za efikasno korištenje energije

Nositelji ŠKŽ, JLS, Fond za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost Korisnici Poduzetnici, stanovništvo

Indikatori

Broj proizvoñača energije iz OIE Količina energije proizvedene iz OIE Broj kućanstava korisnika solarne energije Broj vjetroparkova



Naziv mjere Očuvanje bioraznolikosti i jačanje kapaciteta za očuvanje i upravljanje prirodnim i kulturnim vrijedno stima

Šifra C3-P2-M5

Cilj i svrha mjere Očuvanje bioraznolikosti i prirodnih i kulturnih vrijednosti sa svrhom razvijanja svijesti o potrebi njihova očuvanja, kao čimbenik kvalitetnog života i jednog od temelja razvoja zajednice.


Povećana kvaliteta života, okruženje povoljnije za razvoj održivog poduzetništva, obogaćena i proširena turistička ponuda, održivo korištenje prirodnih resursa. Institucije za upravljanjem prirodnim i kulturnim vrijednostima kadrovski i materijalno ojačane a stanovništvo educirano za očuvanje bioraznolikosti prirodnih i kulturnih vrijednosti

Nositelji ŠKŽ, JLS, JU, ekološke udruge, nacionalni parkovi Korisnici Turistički subjekti, stanovništvo, gospodarski subjekti

Indikatori

Broj projekata iz navedenog područja Broj radionica na temu očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti Obnovljeni kulturni objekti Broj radnika zaposlenih u JU, NP, muzejima, galerijama itd. Nove površine pod zaštitom





145

Prioritet C3-P3 Razvoj javne infrastrukture

Naziv mjere Modernizacija i izgradnja objekata zdravstvene i socijalne skrbi

(bolnica, zavoda za javno zdravstvo, domova za star ije i nemo ćne, socijalnih ustanova)

Šifra C3-P3-M1

Cilj i svrha mjere Osiguranje adekvatnih radnih prostora, opremanje kvalitetnom opremom, stručno usavršavanje osoblja u svrhu poboljšanja zdravstvenih i socijalnih usluga i njihovo usklañivanje sa standardima EU

Rezultat i razvojni učinak Pripremljeni za izgradnju ili izgrañeni i modernizirani novi bolnički kapaciteti, kapaciteti javnog zdravstva, domovi za starije i nemoćne i objekti socijalnih ustanova

Nositelji ŠKŽ, JLS, Vlada RH

Korisnici Bolnice, domovi zdravlja, privatne poliklinike, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb

Indikatori Broj novoizgrañenih ili moderniziranih bolnica, domova zdravlja, domova za starije i nemoćne, privatnih poliklinika, centara za socijalnu skrb



Naziv mjere Izgradnja i modernizacija obrazovnih i kulturnih ob jekata (škola, studentskih domova, vrti ća, knjižnica, muzeja...)

Šifra C3-P3-M2

Cilj i svrha mjere Povećati kvalitetu i dostupnost obrazovanja kroz ureñenje i izgradnju obrazovnih i kulturnih objekata. Nastaviti s edukacijom nastavnog osoblja na planu boljeg upoznavanja s novim vještinama


Veći broj korisnika predškolskog sustava, povećana kvaliteta i ujednačenost osnovnoškolskog sustava, srednjoškolsko obrazovanje dostupno svima prema znanju i vještinama, prilagoñeno potrebama tržišta rada. Sve navedeno rezultirat će lakšim nastavkom daljnjeg školovanja, bržim završetkom školovanja i bržim zapošljavanjem

Nositelji ŠKŽ, JLS, Vlada RH Korisnici Nastavni kadar, djeca, ñaci, studenti

Indikatori

Broj izgrañenih i moderniziranih vrtića, škola, studentskih domova, knjižnica, muzeja, galerija. Statistički podaci o uspjehu učenika Trajanje školovanja na veleučilištima i fakultetima



Naziv mjere Ureñenje i izgradnja športskih i rekreacijskih javnih o bjekata

Šifra C3-P3-M3

Cilj i svrha mjere Ureñenje postojećih športskih kapaciteta (terena i športskih dvorana) i gradnja novih, radi unaprjeñenja tjelesno-zdravstvenih sposobnosti što većeg broja stanovnika i povećanja turističke ponude

Rezultat i razvojni učinak Ureñeni postojeći športski tereni i dvorane, što rezultira manjom stopom bolovanja, smanjenjem broja ovisnika o alkoholu i drogi, zadovoljstvom stanovništva, boljim uspjehom u školi

Nositelji ŠKŽ, JLS Korisnici Škole, športski klubovi

Indikatori

Broj ureñenih športskih objekata Broj izgrañenih novih dvorana Stopa bolovanja (statistički pokazatelji) Broj ovisnika o alkoholu i drogi





146

Cilj C4 Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa i jačanje socijalne uključenosti

Prioritet C4-P1 Rast zaposlenosti

Naziv mjere Poticanje zapošljavanja samozapošljavanjem i razvij anjem sustava društveno korisnog rada

Šifra C4-P1-M1

Cilj i svrha mjere

Ublažiti dužu nezaposlenost onih koji su ostali bez posla, omogućiti radnicima koji su potencijalni tehnološki višak da kroz edukaciju i ulaganja kapitala dobre ideje pretvore u uspješne poslovne pothvate. Društveno koristan rad iskoristiti za kratkoročna zapošljavanja koja će onima najugroženijima osigurati minimum prihoda.

Rezultat i razvojni učinak Smanjen broj nezaposlenih i povećan standard stanovništva Uvedena financijska pomoć za samozapošljavanje

Nositelji ŠKŽ, JLS, HZZ, HOK, HGK Korisnici Nezaposlene osobe, nedovoljno educirani djelatnici, poslodavci

Indikatori Stopa nezaposlenosti Broj novozaposlenih radnika Broj zaposlenih samozapošljavanjem



Naziv mjere Razvoj tržišta rada Šifra C4-P1-M2

Cilj i svrha mjere

Planirati i uskladiti potrebe gospodarstva povezivanjem obrazovnog sustava i gospodarstva kroz efikasnije obrazovanje. Treba pratiti razvoj tržišta rada u užem i širem okruženju zbog usklañivanja ponude i potražnje, kao podrške razvoju i zapošljavanju u ŠKŽ


Usklañenost tržišta rada, razvijen partnerski odnos sudionika na tržištu rada Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Izrañena Strategija razvoja ljudskih potencijala ŠKŽ Povećanje zaposlenosti, potaknut gospodarski razvoj

Nositelji ŠKŽ, HZZ, RRA, članovi Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Korisnici Poduzetnici, zaposlene i nezaposlene osobe, ñaci, studenti

Indikatori

Poboljšana struktura zaposlenih, nezaposleni Rast zaposlenosti Broj prekvalificiranih radnika sa suficitarnim zanimanjem u skladu s potrebama gospodarstva.



Prioritet C4-P2 Kompetentni ljudski resursi

Naziv mjere Potpora visokoškolskim ustanovama i njihovo otvaran je Šifra C4-P2-M1

Cilj i svrha mjere Unaprijediti visokoškolsko obrazovanje i razviti nove nastavne programe u skladu s razvojnim prioritetima županije u cilju povećanja postotka visokoobrazovanih stanovnika


Porast visokoobrazovanih stanovnika. Unaprijeñeni postojeći i razvijeni novi nastavni programi Razvijen znanstveno-istraživački rad na veleučilištima Ojačane veze veleučilišta i gospodarstva

Nositelji ŠKŽ, JLS, veleučilišta Korisnici Budući i sadašnji studenti

Indikatori Veličina visokoobrazovanog kadra Novi nastavni programi



147

Nova veleučilišta Broj studenata



Naziv mjere Jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada

Šifra C4-P2-M2

Cilj i svrha mjere

Provoditi aktivnosti koje će korisnicima omogućiti učenje i razvoj novih vještina, a sve u cilju povećanja prilagodljivosti radnika i gospodarskih subjekata promjenjivim ciljevima i zahtjevima tržišta rada uz cjeloživotno učenje

Rezultat i razvojni učinak Ostvarena viša obrazovna razina, kako radnika tako i poslodavaca, što omogućuje lakše zapošljavanje i bržu izmjenu strukture zaposlenika. Povećana konkurentnost gospodarstva, povećana ulaganja u razvoj

Nositelji ŠKŽ, HZZ,RRA, HGK, HOK, veleučilišta Korisnici Poslodavci, zaposlene i nezaposlene osobe

Indikatori Povećan broj zaposlenih Broj uključenih u obrazovne aktivnosti Obrazovna struktura poslodavaca



Naziv mjere Jačanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem i korištenje sredstava iz fondova EU

Šifra C4-P2-M3

Cilj i svrha mjere Poboljšanje stručne i kvalifikacijske strukture službenika koji rade na području upravljanja regionalnim razvojem, sa svrhom uspostave profesionalne, obrazovane i efikasne lokalne i regionalne samouprave.

Rezultat i razvojni učinak Stručna, efikasna i profesionalna lokalna i regionalna samouprava Nositelji ŠKŽ, JLS, RRA

Korisnici Dužnosnici i službenici jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave

Indikatori

Broj službenika na doškolovavanju (osposobljenih) Broj radionica, seminara Broj pripremljenih i apliciranih projekata Izrañeni strateški projekti razvoja



Naziv mjere Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva

Šifra C4-P2-M4

Cilj i svrha mjere Jačanje kapaciteta i uloge organizacija civilnog društva, te izgradnja njihovih sposobnosti i partnerstva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

Rezultat i razvojni učinak Organizacije civilnog društva osposobljene za promicanje volonterstva kao zajedničke društvene vrijednosti

Nositelji ŠKŽ, JLS Korisnici Organizacije civilnog društva

Indikatori Broj novoosnovanih OCD Broj aktivnosti (prijedloga, mjera) OCD Broj projekata koji provode OCD





148

Prioritet C4-P3 Socijalna skrb i uključenost

Naziv mjere Rehabilitacija i reintegracija u društvo razli čitih skupina (branitelja, bivših zatvorenika, ovisnika, lije čenih alkoholi čara...)

Šifra C4-P3-M1

Cilj i svrha mjere Pružanje potpore onim skupinama ljudi kojima je na bilo koji način otežana reintegracija u društvo s ciljem da se olakša njihovo zapošljavanje


Prekvalificirane i osposobljene osobe koje su teže zapošljive (branitelji, bivši zatvorenici, liječeni alkoholičari itd.). Ojačane institucije koje su uključene u poslove rehabilitacije i reintegracije u društvo skupina ljudi s posebnim potrebama

Nositelji ŠKŽ, JLS, centri za socijalnu skrb, vjerske zajednice, organizacije civilnog društva, zdravstvene ustanove

Korisnici Skupine s posebnim potrebama

Indikatori Broj osoba prekvalificiranih i osposobljenih za novi posao Osposobljene razne institucije Broj osoba reintegriranih u društvo



Naziv mjere Razvoj potpornog sustava za ljude s posebnim potreb ama

Šifra C4-P3-M2

Cilj i svrha mjere Promicanje zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada primjenom antidiskriminacijskih mjera i mjera pozitivnog djelovanja kako bi se osobama s invaliditetom osigurale jednake mogućnosti.


Povećan broj poslodavaca koji zapošljavaju socijalno ugrožene osobe, osobama s invaliditetom osiguran pristup profesionalnom usmjeravanju, obrazovanju i uslugama zapošljavanja najviše moguće kvalifikacijske razine, uz razumne prilagodbe tamo gdje je potrebno

Nositelji ŠKŽ, JLS, obrazovne institucije, udruge civilnog društva Korisnici Osobe s invaliditetom, poslodavci

Indikatori

Broj poduzeća koja zapošljavaju osobe s invaliditetom Broj zaposlenih osoba s invaliditetom Broj educiranih osoba Broj prekvalificiranih osoba s invaliditetom Broj projekata iz ove mjere



Naziv mjere Pružanje stru čne pomo ći povratnicima i novopridošlom stanovništvu

Šifra C4-P3-M3

Cilj i svrha mjere Pružanje stručne pomoći povratnicima i novopridošlim stanovnicima kako bi se lakše integrirali u društvene tokove. Upoznavanje s novim zakonskim odredbama u svrhu ostvarivanja njihovih prava i obveza

Rezultat i razvojni učinak Provedena socijalizacija novopridošlog stanovništva i njegova integracija s domicilnim. Smanjen broj konflikata izmeñu različitih kulturnih skupina. Povećan broj povratnika. Povećano zadovoljstvo žitelja

Nositelji ŠKŽ, JLS, udruge, vjerske zajednice, školske ustanove Korisnici Stanovnici ŠKŽ

Indikatori Broj pruženih usluga Broj povratnika





149

HM Horizontalne mjere

Naziv mjere Razminiranje

Šifra HM1

Cilj i svrha mjere

Potpuno uklanjanje minske opasnosti na područjima namijenjenima obnovi i povratku raseljenih osoba. U svim fazama rješavanja držati obilježene minski sumnjive prostore. Programima edukacije obuhvatiti cjelokupno stanovništvo koje živi u okruženju minski sumnjivog prostora. Nastaviti pružati skrb i rehabilitaciju, uključujući psiho-socijalnu rehabilitaciju i ekonomsku reintegraciju svim žrtvama mina.

Rezultat i razvojni učinak Razminirana područja namijenjena obnovi naselja i infrastrukture. Razminirana područja namijenjena realizaciji investicijskih ulaganja.

Nositelji HCR, MUP, ŠKŽ Korisnici Stanovništvo, budući investitori

Indikatori Razminirane površine Obnovljena infrastruktura Površine razminirane za investitore



Naziv mjere Priprema projekata koji će se kandidirati za eksterne izvore financiranja, uklju čuju ći sredstva EU

Šifra HM2

Cilj i svrha mjere

Jačati kadrovske potencijale za identifikaciju, pripremu i provedbu razvojnih projekata, osigurati sredstva za izradu projektne dokumentacije. Provesti programe obuke svih potencijalnih korisnika o pripremi, implementaciji, praćenju i evaluaciji projekata za EU fondove. Kvalitetnije pripremiti Županiju za korištenje sredstava iz pretpristupnih i strukturnih fondova unaprjeñenjem suradnje s drugim županijama, europskim regijama i meñunarodnim organizacijama kroz aktivno sudjelovanje u pripremi i provedbi zajedničkih projekata


Stvorena kvalitetna mreža kadra educiranog za upravljanje fondovima EU. Pripremljeni projekti za apliciranje na sredstva fondova EU. Ostvarena meñunarodna i nacionalna suradnja u provedbi zajedničkih projekata

Nositelji ŠKŽ, JLS, RRA Korisnici Gospodarstvenici, udruge, grañani

Indikatori

Broj pripremljenih projekata Broj realiziranih projekata Broj educiranih kadrova Broj ostvarenih meñunarodnih i regionalnih kontakata



Horizontalne mjere ne provode se samostalno, nego nadopunjuju ostale mjere o kojima i ovise.



150

7. POLITIKA ŽUPANIJE PREMA POSEBNIM PODRU ČJIMA U poglavlju “Procjena stanja razvijenosti u Šibensko-kninskoj županiji” dat je prikaz razvrstavanja općina, gradova i županije prema stupnju razvijenosti na temelju Zakona o regionalnom razvoju (NN 153/09) i Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10) Novi način kategorizacije teritorijalnih jedinica prema indeksu razvijenosti definirao je potpomognuta područja tako da su od jedinica lokalne samouprave Šibensko-kninske županije općine Kistanje, Ervenik, Civljane i Biskupija (iz I. skupine), te općine Ružić, Unešić i Promina i gradovi Skradin i Knin (iz II. skupine) dobili status potpomognutog područja, a takav status ima i Šibensko-kninska županija. Člankom 26. spomenutog Zakona definirano je da će se mjere posebnog poticanja razvoja potpomognutih područja urediti posebnim zakonom, koji će zamijeniti Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 86/2008) i Zakon o brdsko-planinskim područjima budući da nisu u skladu s regulativom EU. Kako je donošenje novog zakona odgoñeno za neko vrijeme, ti će zakoni, osim županijskih mjera za posebna područja, i dalje biti važni za našu županiju. Zakon o otocima (NN 34/1999 ) ostao bi aktualan i da je donesen novi zakon o potpomognutim područjima. Područja posebne državne skrbi država je odredila radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja RH, poticanja gospodarskog i demografskog napretka, završetka programa obnove, povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja. Prema Zakonu o PPDS odreñene su tri skupine. U prvoj se nalaze Kijevo i Civljane, u drugoj su Biskupija, Drniš, Kistanje, Knin, Promina, Ružić, Skradin i Vodice (naselja Čista Mala, Čista Velika i Grabovci), dok je općina Unešić svrstana u treću skupinu. Kako je već napomenuto u poglavlju “Potpomognuta područja”, odreñene mjere koje je provodila Županija te poticaji i olakšice s državnog nivoa, kao što su dodjela kuća i stanova, oporezivanje dobiti i dohotka, oporezivanje prometa nekretninama, oporezivanje nasljedstva i darovanja, carinske povlastice, povlastice vezane za plaće u državnim tijelima i javnim službama, povlastice pri zakupu poljoprivrednog zemljišta itd., dale su vrlo dobre rezultate u smislu obnove kuća i donekle dobre rezultate u razvoju gospodarstva. Povlastice kod registracije poslovnih subjekata i prijave prebivališta i porezne olakšica dale su krivu sliku kod utvrñivanja indeksa razvijenosti prema Zakonu o regionalnom razvoju, tako da su, kao što je već navedeno, grad Drniš i općina Kijevo izašli iz kruga potpomognutih područja. Podatak da su od svih JLS samo Drniš i Kijevo, uvjetno rečeno, izišli iz PPDS ukazuje na potrebu provoñenja još radikalnijih mjera za poticanje razvoja potpomognutih područja. Budući da je Ekonomski fakultet u Splitu izradio projekt “Ocjena i unaprjeñenje državnih mjera pomoći za potpomognuta područja”, koji je korišten kod izrade Strategije regionalnog razvoja RH, smatramo da nema potrebe to isto raditi za potpomognuta područja ŠKŽ. ŠKŽ će, kako je i navedeno u njezinim ciljevima, prioritetima i mjerama, nastaviti poduzimati mjere kojima će se osiguravati ravnomjeran razvoj cijele županije.



151

8. FINANCIJSKI PLAN Financijski plan trebao bi sadržavati indikativni i okvirni pregled, te alokaciju financijskih sredstava po strateškim ciljevima, prioritetima, odnosno mjerama. Osnovni elementi financijskog plana su:

- izvori financijskih sredstava (županijski i lokalni proračuni, državni proračun, EU fondovi, drugi inozemni izvori itd.)

- financijski raspored sredstava prema vremenskom razdoblju (na godišnjoj razini za 2011. godinu i na razini ukupnog razdoblja ŽRS do 2013.)

Izvori financijskih sredstava U izradi financijskog okvira ŽRS glavni izvor sredstava za financiranje i provedbu strateških ciljeva bio je županijskih proračun za 2011. godinu, te sredstva županijskih ustanova predviñena za kapitalna ulaganja u 2011. godini. Kako nisu bili dostupni planovi razvojnih projekata za JLS (osim plana Grada Šibenika i Grada Drniša), za ocjenu iznosa financijskih sredstava iz tog izvora poslužit će nam podaci o sredstvima izdvojenim za razvojne projekte JLS za razdoblje 2006. – 2010. godine koji su prikazani u Tablici 84. Tablica 84. Sredstva izdvojena za razvojne projekte JLS ŠKŽ (u kn)

Jedinica lokalne samouprave

Sredstva za razvojne projekte

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

GRAD ŠIBENIK 48.415.262 54.596.156 55.796.372 52.370.767 41.250.000 GRAD VODICE 43.984.018 27.697.592 29.528.905 11.875.356 10.255.630 GRAD DRNIŠ 5.170.000 10.460.522 14.044.837 2.501.581 4.840.000 GRAD SKRADIN 3.167.221 2.585.944 6.658.404 3.502.437 1.503.869 GRAD KNIN* / / / / / OPĆINA TISNO* / / / / / OPĆINA RUŽIĆ 1.560.411 1.580.180 84.835 2.806.184 1.396.009 OPĆINA PROMINA* / / / / / OPĆINA PRIMOŠTEN 4.424.644 16.796.062 11.495.949 15.989.559 3.062.620 OPĆINA MURTER 3.245.000 1.215.500 2.556.000 3.057.800 1.588.200 OPĆINA KISTANJE 291.203 82.899 456.987 1.179.553 1.528.613 OPĆINA KIJEVO 1.115.036 367.435 926.683 6.055.304 6.380.000 OPĆINA ERVENIK 846.813 1.881.902 2.068.948 764.251 900.250 OPĆINA CIVLJANE 861.051 313.073 736.033 726.236 1.431.000 OPĆINA BILICE 1.842.199 2.335.959 2.033.441 2.464.504 1.616.982 OPĆINA ROGOZNICA

3.233.668 2.649.480 3.992.009 5.219.035 3.770.000

OPĆINA TRIBUNJ / 558.060 849.641 9.070.837 2.746.038 OPĆINA BISKUPIJA 200.000 815.795 675.780 1.842.166 41.525 OPĆINA PIROVAC 904.905 1.732.343 2.132.363 1.773.465 422.633 OPĆINA UNEŠIĆ 714.523 705.375 593.339 1.863.971 519.123

UKUPNO 119.975.954 126.374.277 134.630.526 123.063.006 83.252.492

Izvor: Podaci prikupljeni od JLS *Podaci nisu dostavljeni



152

Procijenjeno je da će sredstva za razvojne projekte JLS u 2011. godini biti na nivou 2010. a da će za 2012. i 2013. godinu rasti po stopi od 10% godišnje. Iznos sredstava nacionalnih fondova i resornih ministarstava vrlo je teško procijeniti. Formula koju smo primijenili kod izrade ROP-a, da se sredstva iz tih izvora dobivaju prema postotnom udjelu stanovništva županije u odnosu na stanovništvo RH, prema ukupnim godišnjim proračunskim sredstvima, nije dala vjerodostojne podatke. Udio sredstava pretpristupnih fondova i, vjerojatno, strukturnih fondova EU, te sredstava Europske investicijske banke i Svjetske banke u realizaciji strateških ciljeva ŠKŽ do izrade ŽRS nije ni približno poznat. Kako se financijski okvir usklañuje svake godine, tako će i potencijalna sredstva iz spomenutih izvora biti uvrštena u ŽRS kad se prikupe valjani podaci. Iz navedenih razloga, u predviñanju raspoloživih financijskih sredstava za razvojne projekte u razdoblju od 2011.do 2013. godine možemo se osloniti samo na sredstva iz proračuna Županije, u što su uključena i decentralizirana sredstva za kapitalna ulaganja nekih županijskih institucija (Lučke uprave ŠKŽ, Županijske uprave za ceste, Javne ustanove Zaštićene prirodne vrijednosti ŠKŽ), i sredstva iz proračuna JLS.

Tablica 85. Predvi ñena raspoloživa sredstva za razvojne projekte (u kn )

2011. 2012. 2013.

Županijski proračun 32.840.000 36.000.000 40.000.000

Proračun županijskih institucija

54.100.000 60.000.000 66.000.000

Sredstva za razvojne projekte JLS

82.000.000 90.000.000 99.000.000

UKUPNO 168.942.011 186.002.012 205.002.013

Iako u trenutku završavanja ŽRS nisu bili dostupni svi potrebni podaci, prije svega o sredstvima iz drugih izvora, vidljivo je da će ukupno dostupna sredstva Županije i JLS za razvojne projekte biti jedan od ograničavajućih faktora u realizaciji strateških ciljeva i ostvarivanju vizije razvoja.



153

9. PROVEDBA ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE

9.1. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM Nacionalna razina: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodno g gospodarstva – MRRŠVG MRRŠVG je tijelo odgovorno za upravljanje politikom regionalnog razvoja u RH. Predstavlja najvišu instancu u fazi izrade ŽRS. Daje mišljenje o regionalnim razvojnim dokumentima i razvojnim projektima (ŽRS, zajedničkim razvojnim projektima, projektima statističkih regija i razvojnim prioritetima statističkih regija). Ono ustrojava i vodi središnju bazu razvojnih projekata. Agencija za regionalni razvoj – ARR ARR javna je ustanova koju je osnovala Vlada RH prenijevši joj dio programa politike regionalnog razvoja iz svoje nadležnosti. ARR ustrojava i vodi Upisnik koordinatora regionalnog razvoja, te obavlja administrativne i stručne poslove za potrebe rada partnerskih vijeća statističkih regija. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koo rdinaciju fondova EU – SDURF SDURF obavlja stručne i upravne poslove vezane za pripremu SRRH i prati provedbu ciljeva utvrñenih strategijom, a zadužen je i za koordinaciju svih fondova EU otvorenih za RH. Na navedenim poslovima surañuje s ostalim tijelima državne uprave, nevladinim sektorom i službama Europske komisije. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje pro grama i projekata EU – SAFU Kao provedbena agencija SAFU je nadležna za ugovaranje, plaćanje, računovodstvo i izvješćivanje o financiranju cjelokupne nabave u decentraliziranom sustavu provedbe programa iz EU fondova u RH. SAFU je glavni promotor pravila i procedura EU u procesu nabave i poveznica izmeñu Delegacije Europske komisije u RH i drugih javnih tijela. Uz već navedene institucije zadužene za provoñenje ŽRS, potrebno je istaknuti i sva ostala ministarstva koja su zadužena za realizaciju projekata iz operativnih programa, kako iz IPA fonda tako i iz operativnih programa za strukturne fondove. Za realizaciju projekata iz V. komponente IPA fonda – IPARD programa očekuje se i znatna podrška HBOR-a.



154

Regionalna razina: Šibensko-kninska županija Šibensko-kninska županija odgovorno je tijelo nadležno za regionalni razvoj. Županiju zastupa župan. Upravna tijela Šibensko-kninske županije su upravni odjeli i službe koji obavljaju pravne, stručne i ostale poslove za županiju kao jedinicu područne (regionalne) samouprave, u skladu sa zakonom i Statutom županije. To su:

a) Ured župana b) Stručna služba skupštine – Tajništvo c) Upravni odjel za proračun i financije d) Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i šport e) Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb f) Upravni odjel za gospodarstvo g) Upravni odjel za pomorstvo, promet i otočni razvoj h) Samostalni unutarnji revizor i) Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove j) Upravni odjel za prostorno ureñenje i gradnju.

Ustanove i poduzeća u vlasništvu Županije:

a) Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije d.o.o. b) Javna ustanova Zavod za prostorno ureñenje Šibensko-kninske županije c) Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim

vrijednostima na području Šibensko-kninske županije d) Turistička zajednica Šibensko-kninske županije e) Lučka uprava Šibensko-kninske županije f) Županijska uprava za ceste g) Ceste Šibenik d.o.o.

Upravni odjeli i ustanove u vlasništvu Županije daju potrebne informacije za izradu ŽRS Regionalnoj razvojnoj agenciji Šibensko-kninske županije, koja pruža tehničku pomoć u izradi i provedbi Strategije. Ujedno, svi navedeni osposobljeni su za provoñenje prioriteta i ciljeva utvrñenih ŽRS. Kako je u RH upravna struktura podijeljena na dvije razine (državnu i regionalnu/lokalnu), u provedbu ŽRS uključena su i državna upravna tijela na nivou Šibensko-kninske županije. Osim gore navedenih odjela i ustanova, u provedbu ŽRS uključene su i asocijacije poduzetnika (Hrvatska gospodarska komora i Obrtnička komora) i Hrvatski zavod za zapošljavanje.



155

Partnersko vije će Šibensko-kninske županije Regionalno partnerstvo Šibensko-kninske županije osnovano je početkom 2003. godine u procesu izrade ROP-a kao novi institucionalni oblik suradnje u koji su uključeni predstavnici privatnog, javnog i civilnog sektora. Osnovna zadaća Regionalnog partnerstva je nadzor i provedba Regionalnog operativnog programa, kojim se definiraju razvojni prioriteti Šibensko-kninske županije. U procesu donošenja, ocjene i izmjene ROP-a Partnerstvo djeluje kao savjetodavno tijelo Županijske skupštine, dok u procesu provedbe ROP-a Partnerstvo takoñer ima savjetodavnu ulogu: predlaže županu prioritetne projekte za realizaciju i nadzire njihovu provedbu. Regionalno partnerstvo nastavlja sa svojim aktivnostima u obliku Partnerskog vijeća, koje je osnovano 19. srpnja 2010. godine. Partnersko vijeće savjetodavno je tijelo, s ciljem definiranja strateških ciljeva i prioriteta održivog društveno gospodarskog razvoja županije, te sudjeluje u svim fazama izrade i provedbe ŽRS. PV sastavljeno je od predstavnika javnog, civilnog i privatnog sektora i broji 47 osoba. Rad PV i članstvo u njemu definirani su Poslovnikom o radu Partnerskog vijeća. Predsjednik PV je župan a Regionalna razvojna agencija ŠKŽ tehnička je pomoć za izradu ŽRS. Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske župan ije Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije osnovana je 1999. godine. Od kolovoza 2010. godine, na prijedlog Šibensko-kninske županije, a na temelju članka 6. stavka 2. Pravilnika o Upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja (NN 53/10) Agencije za regionalni razvoj RH, upisana je kao regionalni koordinator za Šibensko-kninsku županiju. Zadaće regionalnog koordinatora:

- suradnja s ministarstvima i svim ostalim organizacijama s ciljem prikupljanja svih potrebnih podataka za izradu ŽRS

- obavljanje svih aktivnosti potrebnih za dobro funkcioniranje Partnerskog vijeća - izrada akcijskih planova u provedbi ŽRS - praćenje provedbe ŽRS - koordinacija poslova vezanih za središnju elektroničku bazu razvojnih projekata - koordinacija aktivnosti JLS vezanih za regionalni razvoj - sudjelovanje u aktivnostima vezanim za razvoj potpomognutih područja - sudjelovanje u radu partnerskih vijeća statističkih regija - poticanje zajedničkih razvojnih projekata s drugim jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave, te kroz meñuregionalnu i prekograničnu suradnju - sudjelovanje u izradi razvojnih projekata statističke regije - suradnja s drugim regionalnim koordinatorima.



156

9.2. PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE Praćenje i vrednovanje ostvarivanja zadanih strateških ciljeva Županija provodi u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom, i to kroz sljedeće skupine pokazatelja:

- stupanj ostvarenja utvrñenih ciljeva - ostvarene rezultate i učinke na razvoj - učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava - ostvarenje prema utvrñenom financijskom okviru - sudjelovanje i doprinos partnerstva - učinkovitost rukovoñenja i organizacijske provedbe ŽRS - vidljivost ŽRS u javnosti županije i JLS.

Praćenje provedbe ŽRS obavljat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe (2011. – 2013.), a o rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje bit će izviješteni Partnersko vijeće i Županijska skupština. Županija će svake godine, najkasnije do 31. ožujka, podnositi izvješće MRRŠVG o rezultatima provedbe ŽRS u prethodnoj godini. Pokazatelji po kojima će se pratiti provedba ŽRS na razini strateških ciljeva, kao i izvori informacija za praćenje, dati su u sljedećoj tablici:

Strateški cilj C1 Pokazatelji Rezultati o čekivani do kraja 2013.

Izvori informacija

Konkurentno gospodarstvo bazirano na

stranim i domaćim ulaganjima u turizam i

prateće usluge, tradicionalnoj poljoprivredi

i industriji temeljenoj na inovacijama i naprednim

tehnologijama u gospodarstvu

BDP Rast po stopi iznad prosjeka RH

DZS, HZZ

Zaposlenost Stopa nezaposlenosti na nivou Jadranske Hrvatske

Broj turista i financijski efekti

Porast broja turista za 5% godišnje, porast prihoda po stopi od 10% godišnje

Izvoz Povećanje za 15% u odnosu na 2009.

OPG u sustavu PDV

Količine vrhunskog vina i ekstra djevičanskog ulja

Povećanje proizvodnje vrhunskog vina za 15% a ekstradjevičanskog ulja za 20%

Broj certificiranih ekoloških proizvoñača

Povećanje za 300% u odnosu na 2009.

Navodnjavane površine dugogodišnjih nasada

Omogućeno navodnjavanje novih 300 ha



157


Izvori informacija

Brži razvoj potpomognutih područja

Novoosnovani gospodarski subjekti

Povećan broj zadruga, obrta i malih poduzeća

DZS, JLS, ŠKŽ

Subvencioniranje prijevoza i stipendiranje

Povećan broj učenika u srednjim školama i veći broj studenata

Poboljšani radni i životni uvjeti

Opremljene gospodarske zone u Kninu, Drnišu, Skradinu i Čistoj

Zaštita okoliša Izgrañeni sustavi odvodnje u Kninu, Drnišu i Kistanjama

Stambeno zbrinjavanje Pedeset mladih obitelji stambeno zbrinuto

Strateški cilj C3 Pokazatelji Rezultati očekivani do kraja 2013.

Izvori informacija

Razvoj komunalne i javne infrastrukture za

uravnotežen gospodarski razvoj i zaštita okoliša radi podizanja kvalitete

života

Izgrañeni sustavi odvodnje

Grad Šibenik (II. faza), Vodice i ostale JLS uz more

Hrvatske vode, lokalne komunalne tvrtke, ŽUC, HC, Županija

Postotak kućanstava spojenih na sustav odvodnje


Obnovljena i izgrañena vodoopskrbna mreža

Rekonstruirano i modernizirano 30 km postojeće vodovodne mreže, završena Boraja

Plinofikacija Stvoreni uvjeti za priključak na plinsku mrežu

Izgrañene prometnice

Nastavak izgradnje državne ceste Šibenik – Knin, modernizirane županijske ceste

Rekonstrukcija Luke Šibenik

Završena I. faza

Centar za gospodarenje otpadom Završen RCGO Bikarac

“Divlja” odlagališta Sanirano 90% odlagališta

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora


Izgrañeni i obnovljeni zdravstveni kapaciteti

Započela izgradnja nove bolnice i zgrade Zavoda za javno zdravstvo u Šibeniku

Domovi za starije i nemoćne i socijalne ustanove

Povećanje kapaciteta na području županije za 20%, započela izgradnja Centra za socijalnu skrb

Obrazovni i kulturni objekti

Do kraja 2013. sveučilišni centar Završena izgradnja srednje tehničke škole i osnovne škole u Šibeniku. Završen studentski dom u Kninu Započela izgradnja srednje škole u Vodicama i osnovne u Kninu

Športski i rekreacijski objekti

Završene športske dvorane u Tisnom, Čistoj Velikoj i Skradinu



158


Izvori informacija

Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa i jačanje

socijalne uključenosti

Broj zaposlenih samozapošljavanjem

Povećanje po stopi od 2% godišnje

HZZ, Županija,

JLS, veleučilišta

Tržište rada Povećan broj stipendija za 20% u odnosu na 2009.

Broj studenata koji studiraju na području županije

Povećanje za 10% godišnje

Broj studenata s područja županije

Povećanje po stopi od 5% godišnje

Civilne udruge

Izdvajanja sredstava iz proračuna županije i JLS povećana za 5% godišnje



159

10. DODACI

10.1. Rezultati konzultacija s Partnerskim vije ćem tijekom izrade Županijske razvojne strategije i opis na čina na koji će ono biti uklju čeno u pra ćenje njezine provedbe

Stupanjem na snagu Zakona o regionalnom razvoju RH (NN 153/09), donošenjem Pravilnika o obveznom sadržaju i metodologiji izrade i načina vrednovanja ŽRS (NN 53/10) i usvajanjem SRR RH i niza ostalih podzakonskih akata, stvoreni su preduvjeti za izradu ŽRS. Kako je navedenim Zakonom i Pravilnikom definirano da se ŽRS donosi u postupku savjetovanja s odgovarajućim partnerskim vijećem, župan Šibensko-kninske županije je 19. srpnja 2010. godine donio Odluku o osnivanju Partnerskog vijeća Šibensko-kninske županije. Partnersko vijeće osnovano je sa svrhom da bude savjetodavno tijelo prilikom definiranja strateških ciljeva i prioriteta održivog društveno-gospodarskog razvoja županije, te da sudjeluje u svim fazama izrade i provedbe ŽRS. Predsjednik Partnerskog vijeća je župan Šibensko-kninske županije a članovi su predstavnici javnog, civilnog i privatnog sektora. To su:

RED BR. INSTITUCIJA IME I PREZIME FUNKCIJA

1. Šibensko-kninska županija Goran Pauk župan

2. Šibensko-kninska županija Željko Šimunac zamjenik župana

3. Šibensko-kninska županija Zoran Smolić zamjenik župana

4. Šibensko-kninska županija Mirko Rašković zamjenik župana

5. Šibensko-kninska županija Ured župana

Novica Ljubičić v.d. pročelnik

6. Šibensko-kninska županija Upravni odjel za gospodarstvo

Marlena Floigl pročelnica

7. Šibensko-kninska županija Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove

Sanja Slavica Matešić

pročelnica

8. Šibensko-kninska županija Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i sport

Dijana Ercegović pročelnica

9. Šibensko-kninska županija Upravni odjel za proračun i financije

Milica Bilušić pročelnica

10. Šibensko-kninska županija Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Nikola Mihaljević pročelnik



160

11. Šibensko-kninska županija Upravni odjel za pomorstvo, promet i otočni razvoj

Jadranka Fržop pročelnica

12. Šibensko-kninska županija Upravni odjel za prostorno ureñenje i gradnju

Gojislav Krnić pročelnik

13. Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji

Edita Grubišić predstojnica

14. Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji

Barka Erak pomoćnica predstojnice

15. Javna ustanova Zavod za prostorno ureñenje

Damir Lučev ravnatelj

16. Javna ustanova Zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije

Anita Babačić Ajduk ravnateljica

17. Županijska uprava za ceste Ante Parat ravnatelj

18. Turistička zajednica Šibensko-kninske županije

Šime Vlašić direktor

19. Lučka uprava Šibensko-kninske županije

Željko Dulibić ravnatelj

20. Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Šibenik

Luka Petrina pročelnik

21. Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu (HZPSS)

Mario Tomić viši stručni savjetnik

22. HGK – Županijska komora Šibenik Magda Lakoš Mioč poslovna tajnica

23. Obrtnička komora Šibensko-kninske županije

Slaven Jakelić poslovni tajnik

24. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) Regionalni ured Split

Vesna Ivić-Šimetin direktorica

25. Veleučilište u Šibeniku Marko Radačić dekan

26. Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu Marko Jelić dekan

27. Institut Ruñer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša

Goran Mihelčić znanstveni suradnik

28. Sindikat metalaca Hrvatske Zdravko Burazer predsjednik

29. Grad Šibenik Petar Baranović zamjenik gradonačelnika

30. Grad Vodice Branka Juričev Martinčev

gradonačelnica



161

31. Grad Knin Mirela Stanić Popović pročelnica Upravnog odjela za prostorno ureñenje

32. Grad Drniš Marko Pranić stručni suradnik za gospodarstvo i društvene djelatnosti

33. Grad Skradin Robert Podrug zamjenik gradonačelnika

34. Općina Pirovac Ante Šparica načelnik

35. Općina Rogoznica Sandra Jakelić načelnica

36. Općina Kistanje Marijan Poturović pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela

37. Udruga Argonauta Ivona Pribilović član

38. Udruga Organizacija za grañanske inicijative – OGI

Aleksandra Janjić razvojna direktorica

39. Udruga dalmatinskih uljara Damir Buntić tajnik

40. Nacionalni park “Krka” Silvija Ćaleta voditelj odsjeka promidžbe

41. Nacionalni park “Kornati” Neven Baus ravnatelj

42. Solaris d.d. Roko Antonina financijski direktor

43. Podi-Šibenik d.o.o. Vjekoslav Kaleb direktor

44. Nautički centar Prgin - NCP grupa Goran Prgin predsjednik Uprave

45. Zagreb-Montaža d.o.o Alen Čović član Uprave

46. HEP – Elektra Šibenik Zoran Baljkas pomoćnik direktora

47. Vinoplod Vinarija d.d. Mirko Čala predsjednik Uprave



162

Tijekom izrade ŽRS održana su četiri sastanka Partnerskog vijeća:

1. na sastanku održanom 8. rujna 2010. konstituirano je Partnersko vijeće. Na sastanku

je usvojen Poslovnik o radu PV, imenovane stručne radne grupe za izradu ŽRS a

članovi su upoznati s metodologijom izrade ŽRS.

2. na sastanku održanom 26. listopada 2010. razmatran je Nacrt 1. faze (Osnovna

analiza) ŽRS i prihvaćeni projekti pripremljeni za natječaj IPA IIIc – Regionalna

konkurentnost.

3. na sastanku održanom 12. siječnja 2011. razmatran je Nacrt 2. faze izrade ŽRS

(SWOT analiza, Vizija i strateški ciljevi, Prioriteti i mjere) i dati konkretni prijedlozi s

ciljem da ŽRS bude što kvalitetnija.

4. Na sastanku održanom 29. ožujka 2011. predstavljen je konačni Nacrt ŽRS, koji je

nakon nekoliko manjih primjedbi usvojen.

Svim sastancima predsjedao je župan, kao predsjednik Partnerskog vijeća. Članovi PV uvijek su, kao što je i predviñeno Poslovnikom o radu Partnerskog vijeća, materijale dobivali na vrijeme. Takoñer su redovito izvješćivani o tomu koje su primjedbe uvrštene u ŽRS, a koje glavni koordinator u suradnji s radnim grupama nije, iz opravdanih razloga, mogao prihvatiti. U fazi provedbe ŽRS Partnersko vijeće formirat će prema potrebi ad hoc odbore (AHO). Svaki AHO uključivat će sve partnere vezane za problematiku o kojoj se raspravlja na sastanku AHO. Sastav svakog AHO-a utvrdit će se odlukom Partnerskog vijeća, a ulogu koordinatora i tajništva svih AHO-a preuzeti će RRA. Ako AHO zaključi da u svom radu treba stručnu pomoć, RRA može angažirati stručnjake iz odreñenog područja koji nisu članovi Partnerskog vijeća. Od AHO-a se očekuje se da omoguće veću dinamičnost i ažurnost kod predlaganja izmjena i dopuna prioriteta, kao i definiranja novih mjera, te bolji nadzor nad provedbom ŽRS.



163

10.2. Izvješ će o prethodnom vrednovanju Županijske razvojne stra tegije

Sveučilište u Splitu EKONOMSKI FAKULTET

PRETHODNO VREDNOVANJE IZRADE

ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 2011. – 2013.

– KONAČNO IZVJEŠĆE –

Split, ožujak 2011.



164

Provoditelj prethodnog vrednovanja Županijske razvojne strategije

Šibensko-kninske županije:

Ekonomski fakultet u Splitu

Članovi evaluacijskog tima:

Prof. dr. sc. Petar Filipić Prof. dr. sc. Maja Fredotović

Dr. sc. Bruno Ćorić Doc. dr. sc. Lena Malešević Perović

Vinko Muštra, dipl. ek.



165

PRETHODNO VREDNOVANJE IZRADE ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE

ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 2011. – 2013.

KONAČNO IZVJEŠĆE Sadržaj

1. Uvod

2. Podloge za izradu Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije i organizacija njene izrade

3. Vrednovanje analiti čkog dijela Županijske razvojne strategije Šibensko-

kninske županije 3.1. Vrednovanje Analize/Ocjene stanja Županijske razvojne strategije

Šibensko-kninske županije 3.2. Vrednovanje SWOT analize Županijske razvojne strategije Šibensko-

kninske županije

4. Vrednovanje vizije, ciljeva, prioriteta i mjera Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije

5. Vrednovanje Akcijskog plana i Komunikacijske str ategije 5.1. Akcijski plan 5.2. Komunikacijska strategija

6. Zaklju čak

Prilog I: Sadržajne i tehni čke primjedbe – evaluacija Analize/Ocjene stanja Prilog II: Sadržajne i tehni čke primjedbe – evaluacija SWOT analize Prilog III: Sadržajne i tehni čke primjedbe – evaluacija ciljeva, prioriteta i mje ra



166

1. Uvod Uvažavajući relevantne zakonske akte,19 Šibensko-kninska županija (ŠKŽ) sredinom 2010. godine inicirala je izradu Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije za razdoblje 2011.-2013. (ŽRS ŠKŽ). Odlukom župana, Regionalna razvojna agencija (RRA) imenovana je koordinatorom izrade ŽRS ŠKŽ i njezinog prethodnog vrednovanja. RRA se nakon toga u dobroj mjeri prihvatila i same izrade. Za provoditelja prethodnog vrednovanja (ex ante evaluatora) izravnom pogodbom odreñen je Ekonomski fakultet u Splitu. Ekonomski fakultet u Splitu imenovao je evaluacijski tim, u sastavu: prof. dr. sc. Petar Filipić, prof. dr. sc. Maja Fredotović, doc. dr. sc. Lena Malešević Perović, dr. sc. Bruno Ćorić i Vinko Muštra, dipl. ek. Voditeljem tima imenovan je prof. dr. sc. Petar Filipić. Uobičajeni način vrednovanja (recenziranja) razvojnih dokumenata podrazumijeva da evaluator (recenzent), koji nije sudjelovao u izradi, treba ocijeniti već izrañeni dokument. Meñutim, prethodno vrednovanje (ex ante, dakle blagovremeno, unaprijed), primijenjeno u procesu izrade ŽRS ŠKŽ, podrazumijeva suradnju izrañivača i evaluatora od početka do kraja izrade te omogućuje da se primjedbe i naputci ugrañuju u dokument u svim fazama njegove izrade. Uspješna suradnja rezultira dokumentom koji se na usvajanje upućuje s prolaznom ocjenom evaluatora, s tim da konačno Izvješće o prethodnom vrednovanju sadrži primjedbe, nalaze i naputke koje je izrañivač uvažio u najvećoj mogućoj mjeri i prema njima već doradio tekst dokumenta. Izvješće o prethodnom vrednovanju ŽRS ŠKŽ izrañeno je u skladu s Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija. Poglavlja ŽRS SKŽ slijede logiku upravljanja projektnim ciklusom pa je Izvješće strukturirano kao i sama ŽRS. Vrednovanje počinje s primjedbama i ocjenom analize stanja i uočenih razvojnih problema i potreba, nastavlja se primjedbama i ocjenom primjerenosti strateških ciljeva i prioriteta te mjera i učinaka koje bi mjere trebale postići. Na kraju su razmotreni Akcijski plan i Komunikacijska strategija i predložen način praćenja i vrednovanja provedbe ŠKŽ. Kako je to i predviñeno metodološkim dokumentima, evaluator je u svojem radu uvažavao kriterije opravdanosti izrade strategije, relevantnosti i potpunosti prikupljenih informacija, interne konzistentnosti skupa navedenih ciljeva te koherentnosti (postojanje sinergije izmeñu ciljeva strategije i njezinu usklañenosti s drugim razvojnim programima).

19 Cjelokupni postupak izrade i metodologija prethodnog vrednovanja (ex ante evaluacija) županijskih

razvojnih strategija odreñeni su Zakonom o regionalnom razvoju iz 2009. godine i nekolicinom pravilnika donesenih početkom 2010. godine, te Strategijom regionalnog razvoja, koju je Hrvatski Sabor usvojio nedugo nakon Zakona. Riječ je o sljedećim pravnim aktima: Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine 153/09), Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (Narodne novine br. 53/2010), Pravilniku o ustrojavanju i voñenju središnje elektroničke baze razvojnih projekata (Narodne novine 66/10) i Pravilniku o upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja (Narodne novine 53/10).



167

Naposljetku, treba naglasiti da je ovo tek konačno Izvješće o prethodnom vrednovanju ŽRS ŠKŽ. Naime, u skladu s Pravilnikom i potpisanim Ugovorom o izradi Prethodnog vrednovanja izrade ŽRS ŠKŽ, tijekom izrade ŽRS evaluacijski tim izradio je četiri parcijalna izvješća o izradi ŽRS, i to nakon završene izrade:

- analize stanja i SWOT analize; - strateškog okvira (strateških ciljeva, prioriteta i mjera); - opisa mjera, financijskog plana i provedbe ŽRS ŠKŽ; - konačnog teksta ŽRS, Akcijskog plana i Komunikacijske strategije.

Konačno Izvješće stoga se fokusira na ključne metodološke osvrte i nalaze u vezi navedenih dokumenata. Prikaz detaljnijih primjedbi i sugestija nastalih tijekom procesa evaluacije sadržaj je triju priloga navedenih na kraju ovog prethodnog vrednovanja.



168

2. Podloge za izradu Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije i organizacija njene izra de

Brojni su izvori na kojima je zasnovano Izvješće o prethodnom vrednovanju. Prije svega, to je nacrt Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije 2011. – 2013., dobiven od koordinatora izrade (RRA). Potom, korištene su prezentacije pripremljene za drugu, treću i četvrtu sjednicu Partnerskog vijeća, Akcijski plan i Komunikacijska strategija i njezin akcijski plan. Korišteni su i zapisnici sa sastanaka sedam radnih skupina, u kojima je sudjelovalo četrdeset devet dionika (šest za gospodarstvo i poslovnu infrastrukturu, sedam za poljoprivredu, ribarstvo i marikulturu, šest za turizam, pet za ljudske potencijale, šest za demografiju i javnu infrastrukturu, osam za zaštitu okoliša, vodoopskrbu i energetiku i sedam za promet), te primjedbe prikupljene nakon tematskih sjednica dionika. Evaluatori su uz to održali i nekoliko sastanaka s izrañivačima na kojima su prikupili dodatne informacije potrebne u prethodnom vrednovanju. Takoñer, uz spomenute zakonske i podzakonske akte, korišteni su i Strategija regionalnog razvoja RH, Regionalni operativni program ŠKŽ 2008. – 2013. i Strateške smjernice rada ŠKŽ 2009. – 2013. Korišten je i Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. (SOR) kako bi se provjerila konzistentnost ŽRS ŠKŽ s ciljevima trenutno glavnog nacionalnog strateškog razvojnog dokumenta. (SOR pokriva najviše područja na koje se instrumenti, mjere i akcije regionalne razvojne politike trebaju odnositi.) U postupku evaluacije izrañena su tri privremena izvješća o prethodnom vrednovanju ŽRS ŠKŽ zasnovana na (a) analizi i ocjeni stanja, (b) SWOT analizi, te na (c) viziji i strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama. Ova izvješća dostavljena su koordinatoru i izrañivaču strategije (RRA) koji je uvažio većinu primjedbi, te prikupio primjedbe i prijedloge ostalih dionika izrade i pripremio konačni nacrt ŽRS ŠKŽ. Konačno Izvješće o prethodnom vrednovanju sadrži primjedbe i prijedloge iz privremenih izvješća i primjedbe na konačni nacrt ŽRS ŠKŽ. Kronološki, najvažnije aktivnosti na izradi ŽRS ŠKŽ i njenog prethodnog vrednovanja bile su: 8. rujna 2010. Održan prvi sastanak Partnerskog vijeća Šibensko-kninske županije, na kojemu je konstituirano Partnersko vijeće ŠKŽ, prihvaćen Poslovnik o radu PV, imenovane stručne radne grupe za izradu ŽRS ŠKŽ, njih sedam, obavljeno upoznavanje s metodologijom izrade ŽRS i, na kraju, usvojena dinamike njene izrade. 8. rujna 2010. Sklopljen Ugovor o izradi Prethodnog vrednovanja izrade Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije 2011. – 2013. izmeñu Ekonomskog fakulteta u Splitu i Šibensko-kninske županije.



169

12. listopada 2010. Održana tematska sjednica evaluatorskog tima i predstavnika RRA (Analiza/ocjena stanja). 26. listopada 2010. Održan drugi sastanak Partnerskog vijeća Šibensko-kninske županije, na kojemu je razmatran Nacrt 1. faze izrade Županijske razvojne strategije, koja uključuje Analizu/ocjenu stanja i rezultate provoñenja prijašnjih strateških dokumenata. 2. studenoga 2010. Održan radni sastanak/edukacija na temu “Metodologija SWOT analize”, na kojem su predstavnici evaluatora izložili osnove SWOT analize i njenu primjenu prikazali na temama u nadležnosti sedam radnih skupina. Za tu je prigodu pripremljen i odgovarajući edukacijski materijal. 16. prosinca 2010. Održana tematska sjednica evaluatorskog tima i predstavnika RRA (ponovno Analiza/ocjena stanja i potom SWOT analiza). 10. sije čnja 2011. Održana tematska sjednica evaluatorskog tima i predstavnika RRA (ponovno SWOT analiza a potom Vizija i strateški ciljevi). 12. sije čnja 2011. Održan treći sastanak Partnerskog vijeća Šibensko-kninske županije, na kojemu je razmatran Nacrt 2. faze izrade ŽRS, koja uključuje SWOT analizu, Viziju i strateške ciljeve, prioritete i mjere). 22. velja če 2011. Održana tematska sjednica evaluatorskog tima i predstavnika RRA (Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere). 15. ožujka 2011. Održana tematska sjednica evaluatorskog tima i predstavnika RRA (ponovno Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere) 29. ožujka 2011 . Održan četvrti sastanak Partnerskog vijeća Šibensko-kninske županije, na kojemu je razmatran Nacrta ŽRS ŠKŽ. 31. ožujka 2011 . Dovršeno je i naručitelju predano konačno Izvješće prethodnog vrednovanja izrade Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije 2011. – 2013.



170

Na kraju je potrebno istaknuti da su zapisnici sastanaka Partnerskog vijeća i radnih grupa i drugi materijali pokazali da je prilikom izrade ŽRS ŠKŽ u najvećoj mogućoj mjeri poštovano načelo partnerstva i da je uloga dionika bila učinkovita. Kao pokazatelji kvalitete procesa izrade mogu se navesti: - reprezentativnost Partnerskog vijeća; - obuhvatnost kriterija odabira članova; - broj radnih skupina Partnerskog vijeća prema područjima; - broj sjednica radnih skupina; - informiranost dionika i korištenje raspoloživih komunikacijskih kanala; - udio prisutnih na sjednicama/sastancima (prosječno su bile prisutne tri četvrtine

pozvanih); - potaknuta i uglavnom ostvarena suradnja sa svim relevantnim dionicima.

Zapisnici sastanaka Partnerskog vijeća govore i o primjernoj transparentnosti izrade ŽRS ŠKŽ. Svi materijali i zaključci objavljivani su na mrežnim stranicama RRA. Za pohvaliti je i visoku razinu kooperativnosti svih sudionika izrade ŽRS, kako onih iz sastava i oko Partnerskog vijeća, tako, posebno, zaposlenika Regionalne razvojne agencije Šibensko-kninske županije.



171

3. Vrednovanje analiti čkog dijela Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije

3.1. Vrednovanje Analize/Ocjene stanja Županijske r azvojne

strategije Šibensko-kninske županije Ocjenjujući danas konačni tekst Analize, odnosno Ocjene stanja, može se konstatirati da je kvalitetno i konzistentno napisana. Sadržaj i metodologija analize u najvećoj mjeri slijede smjernice iz Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija. Uočena pozitivna i negativna obilježja, odnosno razvojne potrebe i problemi, uglavnom prate pojedine segmente analize i podatke koji su u tim tekstovima navedeni. Na taj način promatrano, Analiza/Ocjena stanja nudi informacije potrebne da se slijed Analiza/Ocjena stanja → SWOT analiza → Vizija, ciljevi, prioriteti, mjere → Akcijski plan→ Komunikacijska strategija odvija logički, razumljivo i svrhovito. Meñutim, put do današnje prihvatljive razine Analize/Ocjene stanja bio je prepun stop-go situacija. Ponegdje je bilo potrebno unijeti dodatne podatke, odnosno detaljnije opisati odreñenu pojavu (problem), što je razvidno iz Priloga I na kraju ovog Izvješća (tehničke primjedbe). U velikom broju slučajeva nedostajali su izvori tablica, grafova i općenito podataka. Nedostajali su izvori podataka i popis podataka kao uvod u dio koji se tiče izgradnje elektroničke baze podataka za praćenje razvoja i razvojnih efekata (prema Pravilniku). Na brojnim mjestima izvori nisu bili pravilno ili potpuno navedeni. Nedostajao je popis korištenih izvora na kraju analize. Bilo je previše tehničkih i gramatičkih grešaka, koje su ispravljene u daljnjem čitanju. Terminologiju je trebalo standardizirati, posebno u slučajevima kada su u istom kontekstu korišteni različiti izrazi ili sinonimi (karakterističan slučaj: strategija, plan, program, politika). U prvim varijantama Analize/Ocjene stanja bilo je mnogo ponavljanja, situacija u kojima pasusi nisu logično slijedili jedan drugog, kao što je bilo i unutrašnje nekonzistentnosti unutar poglavlja. Uglavnom, raščišćavanje tih, ipak pretežno tehničkih, primjedbi omogućilo je usredotočenje na sadržajne probleme uočene u Analizi/Ocjeni stanja. U nastavku se, prema tematskim cjelinama iznose najvažnije. Prirodni resursi. U pogledu prirodnih obilježja i resursa stekao se dojam da su resursi poput tla, šuma i mora, kao i kulturno-povijesna baština, nedovoljno obrañeni u odnosu na druge. Meñutim, dio tih tema obrañen je u drugim poglavljima, primjerice u “Praćenju stanja okoliša”. Ipak, evaluatori su naglasili nedovoljnu zastupljenost analize mora kao prirodnog resursa, što osobito dolazi do izražaja ako se promatra istaknuta pozicija mora u cjelokupnoj razvojnoj strategiji ŠKŽ. Sugerirano je da se navedeni nedostatak može ukloniti i intenzivnijim involviranjem nadležnih tijela na nacionalnoj razini, što će regionalnim i lokalnim tijelima dati puno više prostora za efikasnije planiranje i upravljanje strateškim prirodnim resursom.



172

Nedostaju i popisi zaštićenih kulturnih i prirodnih objekata, područja i staništa, kao i napuštenih objekata (posebno gospodarskih i vojnih). Uzimajući u obzir činjenicu da su ti podaci lako dostupni u prostorno-planskoj dokumentaciji županije i jedinica lokalne samouprave, s jedne strane, i kratak rok za izradu ŽRS ŠKŽ, s druge strane, izrañivač i evaluatori složili su se da se taj popis naknadno unese u popis priloga. Nadalje, tu spadaju i podaci o stanovima i sl. (koji se spominju, ali nisu detaljno obrañeni u dijelu o stanovništvu). Iako se u analizi stanja okoliša može prepoznati postojanje visoke razine svijesti o važnosti očuvanja okoliša, ona je u Analizi/Ocjeni stanja dovedena u pitanje zbog, izmeñu ostalog, izuzetno velikog broja lokalnih divljih odlagališta smeća i zanemarivanja pitanja zaštite okoliša na lokalnoj razini. Stanovništvo, zaposleni i nezaposleni. Stanovništvo, podignuto na razinu glavnog razvojnog resursa, analizirano je u svim aspektima potrebnim za sagledavanje županijskih razvojnih potreba i mogućnosti. U iscrpnoj analizi zaposlenih i nezaposlenih nedostajali su podaci o odnosu radno aktivnog i radno sposobnog stanovništva, koji bi, uz iscrpnu preostalu analizu, omogućili preciznije odreñivanje potencijala županije. Nadalje, pokazalo se upitnim uvrštavanje sezonske oscilacije nezaposlenosti meñu pozitivna obilježja. Ukazano je na nepostojanje podataka o prosječnom trajanju nezaposlenosti i podataka o stopi participacije u radnoj snazi. Osnovni problemi: negativna demografska kretanja, nepovoljan razmještaj stanovništva, te porast nezaposlenosti i nepovoljna dobna struktura nezaposlenih uočeni su na osnovi prikupljenih podataka i izračunatih pokazatelja. Pritom je posebno istaknut problem velikog udjela nezaposlenih sa srednjom školom. Izrañivač je uvažio preporuku da se ti uzroci pobliže opišu i analiziraju. Gospodarstvo. Gospodarski problemi dobro su uočeni i dokumentirani, uz napomenu da su temeljne serije podataka za županijsku razinu kratke, posebno one o dodanoj vrijednosti proizvodnje. Izgradnja potrebne baze podataka pridonijela bi oslikavanju gospodarstva i kasnijoj formulaciji ciljeva. Preporučeno je da se ulože maksimalni napori kako bi se posložile serije podataka za najvažnije agregate. Izrañivač je uvažio preporuku, ali nije u potpunosti mogao otkloniti problem neusporedivosti podataka na relaciji FINA – DZS. Prilikom analize potrošnje električne energije izostavljena je struktura potrošnje za tekuće razdoblje, već se navodi samo struktura potrošnje za 1998. godinu i plan za 2015. godinu. S obzirom na važnost i volatilnost strukture potrošnje električne energije. inzistiralo se na važnosti vremenske dimenzije i prikupljanu aktualnih podataka za navedenu potrošnju. Društvene djelatnosti. Usprkos Pravilniku, nedostajalo je poglavlje Društvene djelatnosti. Prijedlog evaluatora bio je da se poglavlja o školstvu i zdravstvu, koja su bila formirana kao zasebna poglavlja, uz kulturu i šport (nedostajali su u tekstu analize), i kao djelatnosti i kao infrastruktura uvrste u novo poglavlje Društvene djelatnosti.



173

Izrañivač je pravilno uočio mogućnosti razvoja usluga u zdravstvu u sinergiji s razvojem zdravstvenog turizma. Meñutim, to nije bilo potkrijepljeno u analizi stanja zdravstvenog sektora, što je kasnije ispravljeno. Odgoj i obrazovanje. Nisu spominjani projekti vezani za učenje na daljinu, koji su trebali biti realizirani na otocima (krediti CEB-a bili su odobreni, a ta problematika bila je sastavni dio PORO-a). Zahtijevana je usporedna analiza programa srednjih škola i visokih škola i s tim povezane strukture nezaposlenih. Institucije. Iako je to prema Pravilniku trebalo biti u sadržaju Analize, u poglavlju Institucije nedostaje osvrt na procedure i sposobnosti za upravljanje razvojem. Uz to, institucionalni okvir za upravljanje razvojem relativno je slabo analiziran u poglavlju 3.13. Meñutim, detaljniji uvid u organizaciju i procese prikazan je u dijelu 9.1. (Provedba ŽRS). Dosadašnje strategije i pomoć EU. Kod realizacije dosadašnjih strategija nedostaje detaljnija analiza i procjena ostvarenih razvojnih efekata (poglavlja 3.18 i 3.19 – rezultati provoñenja prijašnjih strategija i programa pomoći EU). Razlog leži u nepostojanju sustava praćenja gospodarskih i inih pokazatelja. Evaluatori su uvažili tu činjenicu, uz napomenu izrañivaču da je potrebno oblikovati i razvijati takav sustav. Izrañivač je uvažio napomenu. Razvojni problemi i potrebe. U tekstu Analize svako poglavlje završava popisom identificiranih pozitivnih i negativnih obilježja. I evaluatorski tim i izrañivač složili su se da je ta formulacija primjerenija u odnosu na “razvojne probleme i potrebe”, kako su definirane Pravilnikom. Meñutim, u dijelovima Analize u kojima su identificirane potrebe od ključnog značenja za razvoj Županije, one su kao takve i navedene (Komunalna infrastruktura i Promet i veze). Čak i kad je izrañivač postupio u skladu s primjedbama evaluatora, nije uvijek u tom prvom koraku dosegnuta željena kvaliteta Analize/Ocjene stanja. Tek nakon izrañene SWOT analize bila je moguća fina dorada Analize/Ocjene stanja. Na taj je način smjer Analiza/Ocjena stanja → SWOT analiza postao obostran (↔), odnosno dobio je svoju povratnu vezu. Na samom kraju treba istaknuti da se izrañivač u prvoj varijanti Analize/Ocjene stanja oslanjao na analizu iz Regionalnog operativnog programa. Usporedba s ROP-om imala je svoje prednosti i nedostatke. S jedne strane, uložen je primjeren napor za uvrštavanje najsvježijih podataka i proširenje predmeta analize. S druge strane, Analiza nije obuhvatila pojedine razvojne aspekte. Izrañivaču je na samom početku prethodnog vrednovanja skrenuta pažnja na tu činjenicu. Preporuka je uvažena.



174

3.2. Vrednovanje SWOT analize Županijske razvojne strategije

Šibensko-kninske županije Definicija SWOT analize navedena u Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja ŽRS, prema kojoj SWOT analiza sadrži ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svih važnih područja, te obrazlaže i tumači koji su i kakvi stvarni činioci razvoja i potencijali za razvoj, ali i ograničenja i prepreke razvoju, tek (manjim) dijelom objašnjava stvarnu ulogu SWOT analize u postupku izrade ŽRS ŠKŽ. Prije bi se moglo reći da je u konkretnom slučaju SWOT analiza predstavljala svojevrsni most preko kojeg su se, kao u nekoj tranziciji, aktivnosti navedene u analitičkom dijelu ŽRS iskristalizirale i onda u potpunoj jasnoći pretvarale u ciljeve, mjere i projekte. Potom bi uslijedio obratan proces: sve nejasnoće i neusklañenosti iskrsle prilikom definiranja ciljeva, mjera i projekata vraćale su se na provjeru u Analizu/Ocjenu stanja, tamo su testirane i usklañene s cjelinom razvojne strategije završavale u tablicama s nositeljima i financijskim izračunima. Shvaćena i realizirana na ovaj način, SWOT analiza bila je predmet stalne rasprave evaluacijskog tima i izrañivača razvojne strategije. Bez obzira o kojem se dijelu dokumenta raspravljalo, SWOT analiza uvijek je bila pri ruci, do zadnjeg dana osvježavana novim spoznajama. U tom smislu već je kod izrade Analize/Ocjene stanja evaluacijski tim posebno inzistirao na obvezi iskazivanja pozitivnih i negativnih nalaza u svakom od poglavlja, kasnije korištenih kao input za izradu SWOT analize. Takoñer, da bi se u potpunosti razumio takav širi značaj SWOT analize, evaluacijski tim održao je zasebni seminar za članove radnih grupa. I tom prigodom, kao uostalom i u svim drugim kontaktima, stalno je naglašavana važna uloga SWOT analize u dostizanju homogenog razvojnog dokumenta. Kako je to obično slučaj, oni koji nemaju iskustva s tom metodom, a to je i ovdje kod pojedinaca bio slučaj, i pored sve pažnje teže prepoznaju distinkciju izmeñu snaga i prilika, te slabosti i prijetnji. Upravo iz navedenih razloga u nastavku je dat pregled transformacije prve verzije SWOT analize koju je ponudio izrañivač u sadržaj koji se u završnom dokumentu nalazi pod tim naslovom. Prije svega, evaluacijski tim inzistirao je na restrukturiranju naslova unutar SWOT analize, na način da se gospodarske djelatnosti, parcijalno obrañene u originalnoj verziji (gospodarstvo, turizam, poljoprivreda, promet itd.), objedine u naslovu Gospodarstvo. Tu bi takoñer ušle i teme vezane za zapošljavanje. Nadalje, evaluacijski tim naglasio je potrebu objedinjavanja naslova Društvene djelatnosti, koji nije postojao u originalnom prijedlogu SWOT analize (gdje se objedinjavaju originalni naslovi Školstvo, Zdravstvo i dijelom Zaposlenost).



175

Nakon duge rasprave, izrañivač i evaluatorski tim složili su se da se uvedu dva nova naslova, Prirodni resursi i Fizička infrastruktura. Takoñer, evaluatorski tim sugerirao je da se originalni naslov Stanovništvo i administrativni kapaciteti, promijeni i da se identificiraju dva naslova: Stanovništvo i ljudski resursi i Institucije (razvojnog upravljanja). Konačno predložen raspored tema (naslova) glasi: - prirodni resursi; - fizička infrastruktura; - stanovništvo i ljudski resursi; - gospodarstvo (Poljoprivreda, Industrija, Energetika, Promet, Turizam); - društvene djelatnosti (Školstvo, Zdravstvo i socijalna skrb, Kultura i šport); - civilno društvo; - zaštita okoliša; - institucije (Administrativni kapaciteti, Fiskalni kapaciteti, Regionalna,

meñuregionalna i meñunarodna suradnja).

Izrañivač je prihvatio predloženi raspored i strukturu tema. U okviru Snaga , predloženo je da se, u vezi poljoprivrede, pod naslovom Gospodarstvo, dodaju: “Tradicija rada zadruga“ i “Tradicija ribarstva i marikulture”. Sugerirano je i da se “Dobra prometna povezanost (autocesta, željeznica, luka Šibenik, blizina zračnih luka Split i Zadar”, kao i “Luka za meñunarodni promet roba povezana sa željeznicom” i “Dobro razvijena telekomunikacijska mreža” prebace iz Prometa i veza pod naslov Fizička infrastruktura, a “Centralna pozicija na dalmatinskoj obali s mogućnošću dobrih veza s ostalim dalmatinskim središtima i s Italijom i Bih” pod naslov Prirodni resursi. Predloženo je da se stavka “Prirodno i rudno bogatstvo (veliki izvori pitke vode, nemetalne sirovine)” preformulira tako da se navedu svi prirodni resursi koji čine snagu županije (uključivši stavku u originalnom prijedlogu navedenu pod naslovom Zaštita okoliša). Stavku “Županija ima certifikat (IFR) Regija pripremljena za prihvat stranih ulaganja” trebalo bi prebaciti iz naslova Gospodarstvo pod naslov Institucije. Unutar novog naslova “Stanovništvo i ljudski resursi“, koji bi uključivao proširenje postojećih stavki originalnog naslova pa bi nova stavka glasila “Stabilne političke prilike i meñukulturalna tolerancija”, dodana je i stavka “Povratak stanovništva u područja posebne državne skrbi”. Predloženo je da se stavka “Postojanje relevantnih institucija za zaštitu okoliša“ preseli iz Stanovništva i administrativnih kapaciteta pod naslov Institucije.



176

Predloženo je ida se pod naslov Društvene djelatnosti uključi stavka “Tradicija srednjoškolskog obrazovanja i razvijeni programi srednjoškolskog obrazovanja”. Takoñer, pod istim naslovom, uz “Studentski dom” treba dodati “u Šibeniku”. Evaluacijski tim predlaže da se, u vezi tržišta rada, u naslov Gospodarstvo uključi stavka “Pozitivan trend potražnje za radnicima u proizvodnji (u obrtima kao što su bravarski, tokarski i sl., te VSS tehničkih struka)”. Takoñer, stavka “Radno sposobni umirovljenici u deficitarnim zanimanjima” preimenuje se u “Relativno mladi umirovljenici potencijalno zapošljivi u povoljnijim gospodarskim uvjetima” i iz naslova Zaposlenost prelazi u naslov Gospodarstvo. “Postojanje relevantnih institucija poticanja poduzetništva” ulazi pod naslov Institucije, dok se pod naslov Gospodarstvo ubacuje stavka “Mogućnost prihvata stranih i domaćih ulaganja (poduzetnička infrastruktura – PZ Podi, RRA)”. Pod originalnim naslovom Turizam stavka “Prirodni, povijesni i ruralni potencijali za razvoj turizma” briše se a stavka “Bogata kulturna baština (katedrala u Šibeniku pod zaštitom UNESCO-a itd.)” prebacuje pod naslov Društvene djelatnosti (vezano za snage u kulturi). Pod naslovom Gospodarstvo, vezano za turizam, dodana je stavka “Stoljetna tradicija turističke djelatnosti”. Stavka “Blizina velikih turističkih tržišta” formulirana je kao “Prepoznatost na velikim emitivnim turističkim tržištima” i smještena pod naslov Gospodarstvo. Takoñer, sugerirano je da se u području gospodarstva identificiraju i druge djelatnosti u kojima postoji prepoznatljivost i duga tradicija (pa su nakon analize stanja i diskusija na radnim grupama identificirane i uvrštene stavke Tradicija uzgoja mediteranskih kultura, metaloprerañivačkih djelatnosti, prerade mineralnih sirovina, drvene i male brodogradnje, ribarstva i marikulture). Pod originalnim naslovom Zaposlenost, odnosno pod novim, Gospodarstvo, istaknuto je da se “Potražnja za sezonskom radnom snagom” ne može smatrati snagom. Kod Društvenih djelatnosti trebalo bi se posebno osvrnuti na postojeći realno visokokvalitetan kadar i opremu u zdravstvenom sektoru županije, kao i na činjenicu da postoje odreñene usluge privatnog sektora u školstvu i zdravstvu. Predloženo je da se doda naslov Civilno društvo, koji bi sadržavao stavku “Pozitivna društvena klima za razvoj civilnog društva”. U okviru Zaštite okoliša identificirane su pretpostavke za korištenje obnovljivih izvora energije. Konačno, evaluatorski tim sugerirao je izrañivaču da pod naslov Institucije svakako uvrsti iskustvo i kontinuitet u izradi strateških dokumenata, kao i pozitivan stav i napore regionalne i lokalnih samouprava prema uravnoteženom razvoju Županije.



177

Javna Ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Šibensko – kninske županije

U okviru Slabosti , u originalnom naslovu Poljoprivreda, sada dijelu naslova Gospodarstvo, stavka “Imovinsko-pravni odnosi (neusklañenost sa stvarnim stanjem katastra i zemljišnih knjiga)” treba biti prebačena pod naslov Institucije, i to u dio Prijetnje. U stavci “Visoka prosječna starosna dob trenutnih poljoprivrednih proizvoñača” riječ “trenutnih” trebalo bi izbrisati i na kraju dodati “i nedovoljna educiranost”. Takoñer se predlaže da se ubaci stavka “Usitnjenost posjeda”. Sugerirano je da se stavka “Nedovoljna pokrivenost ribarskim lukama (Rogoznica)” nadopuni s “i drugom ribarskom infrastrukturom” i prebaci pod Prijetnje, a “Minska polja” izrazi kao “Spor postupak razminiranja” i ostavi kao stavka pod naslovom Institucije, u dijelu Prijetnje. U stavci “Nedovoljna iskorištenost raspoloživih poljoprivrednih površina pogodnih za ekološku proizvodnju te morskih područja za marikulturu“ treba brisati “te morskih područja za marikulturu”. U stavci “Nepostojanje purifikacijskog centra” dodano je “za uzgoj školjkaša”. U originalnom naslovu Promet, prema prijedlogu evaluacijskog tima, stavku “Slaba kvaliteta cestovne infrastrukture koja povezuje obalni dio županije sa zaleñem, (posebno) slaba povezanost turističkih destinacija s autocestom” trebalo bi prebaciti pod naslov Fizička infrastruktura. Isto se predlaže za stavke „Neadekvatna i nekvalitetna povezanost obalnog dijela ŠKŽ s njezinim otocima“ te „Neadekvatna povezanost gospodarskih zona od županijskog značaja sa željeznicom i autocestom“. Stavku „Nedostatak modernizacije željezničkog sustava“ trebalo bi promijeniti u “Spora modernizacija željezničkog sustava” i preseliti pod naslov Fizička infrastruktura, ali u dio Prijetnje. Stavku “Nepostojanje sportske zračne luke” trebalo bi izbrisati. Naime, prema mišljenju evaluacijskog tima, to nije slabost županije po sebi. Naprotiv, interes za ulaganja u zračne luke prepoznat je kao prilika, pod naslovom Gospodarstvo. U originalnom naslovu Stanovništvo i administrativni kapaciteti stavka “Većina stanovnika živi u gradovima” ispuštena je a ubačena je stavka “Slabo naseljena ruralna područja”. Takoñer, evaluacijski sugerirano je da se naglasi “Slaba pismenost stanovništva u zaleñu županije” kao slabost u dijelu Stanovništvo i ljudski resursi. Evaluacijski tim sugerira da se pod naslov “Stanovništvo i ljudski resursi” uvrsti stavka “Socijalna marginalizacija”. Nadalje, stavka “Nedovoljno organizirana skrb za starije stanovništvo” prebacuje se pod naslov Društvene djelatnosti. Stavke “Nedostatak iskustva lokalne administracije u izradi programa i strateškom planiranju”, “Neumreženost i nesistematiziranost



178

informacija na regionalnom i lokalnom nivou” i “Ograničena financijska sredstva za razvoj na nivou regionalne i lokalne uprave” prebacuju se pod naslov Institucije. “Nedovoljno iskorišteni kapaciteti civilnog društva (velik broj civilnih udruga, od kojih je većina, osim športskih, slabo prepoznata)” dolaze pod naslov Civilno društvo. Predloženo je da se pod taj naslov uvrsti nova stavka “Nedostatak komunikacije i meñusektorske suradnje”. Stavka “Velik dio zaposlenih radi u ustanovama i poduzećima na državnom proračunu” prebacuje se pod naslov Institucije. Predloženo je da se “Neusklañenost ponude i potražnje na tržištu rada” izbriše. Stavku “Nezadovoljeni standardi u Općoj bolnici Šibenik i Zavodu za javno zdravstvo” treba preformulirati pa bi ona sada glasila “Neprimjeren prostorni i tehnički standardi u Općoj bolnici Šibenik i Zavodu za javno zdravstvo”. Predlaže se da se u dio Društvene djelatnosti unese nova stavka “Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje kulturne baštine”. Stavka “Nedostatak tehničkog kadra” iz naslova Gospodarstvo prebacuje se u naslov Stanovništvo i ljudski resursi. Stavka “Slaba cestovna i željeznička povezanost s unutrašnjošću županije i BiH” briše se (sadržana je pod naslovom Fizička infrastruktura, u dijelu Prijetnje). Sugerirano je da se izraz “integracije” u stavci “Nizak stupanj integracije regionalnog gospodarstva” zamijeni s “umreženosti”. Izraz “slaba financijska snaga malog gospodarstva” zamijenjen je izrazom “niska akumulativnost malog i srednjeg poduzetništva” a “potreba za daljnjim ulaganjima u poduzetničke zone“ precizirana je u stavci “Nedostatna ulaganja u razvoj gospodarskih zona, osobito u dostupnosti električne energije”. U stavci “Otežano financiranje poduzetničkih projekata” originalna riječ “u zaleñu” zamijenjena je s “u ruralnim područjima”. U okviru originalnog naslova Turizam, sada Gospodarstvo, “Nedostatan broj hotelskog smještaja” treba mijenjati s “Nedostatni smještajni kapaciteti više i visoke kategorije”. Izraz “slaba smeña (turistička) signalizacija” trebao bi biti posebna stavka. Predlaže se brisanje stavke “Kratka turistička sezona”. Stavku “Veliki gubici u vodoopskrbnoj mreži i nepostojanje alternativnih pravaca vodoopskrbe“, uključenu u naslov Zaštita okoliša, treba prebaciti u Fizičku infrastrukturu. Stavka “Nedovoljno razvijen sustav posjećivanja…” mijenja se u “Nedovoljno iskorišten turistički potencijal na zaštićenim područjima pod upravljanjem JU na županijskoj razini”. Stavka “Nedefinirano zbrinjavanje opasnog otpada” poopćava se i glasi “Neadekvatno upravljanje otpadom i otpadnim vodama”.



179

U okviru Prilika , evaluacijski tim predlaže brisanje stavke “Veliki prirodni potencijal (klima, voda, insolacija, nezagañeni okoliš)” iz originalnog naslova Poljoprivreda. Ostale stavke pod tim naslovom sadržane su, prema usvojenoj novoj strukturi SWOT-a, u naslovu Gospodarstvo. Pod originalnim naslovom Promet briše se stavka “Blizina zračnih luka” a ostale stavke ulaze u novi naslov Gospodarstvo. Sugerirano je da se pod naslovom Stanovništvo i ljudski resursi dodaju stavke “Poticanje naseljavanja napuštenih prostora” i “Aktivna politika Vlade RH na razvitku područja od posebne državne skrbi”. Evaluatorski tim misli da u tom dijelu treba naglasiti i prilike koje će se ukazati nakon skore reforme politike regionalnog razvoja. Pod naslovom Školstvo, odnosno Društvene djelatnosti, u “Mogućnost cjeloživotnog obrazovanja” treba dodati “i obrazovanja odraslih”. Takoñer, stavka “Blizina sveučilišta u Splitu i Zadru” proširena je pa glasi “Blizina sveučilišta u Splitu i Zadru, stvaranje jedinstvenog obrazovnog prostora triju dalmatinskih županija”. Predlaže se i dodavanje stavke “Privlačenje sveučilišnih obrazovnih programa u županiju i novih studijskih programa na veleučilištima koji prate gospodarstvo”. Stavku “Mogućnost korištenja fondova EU i drugih fondova” treba premjestiti pod naslov Institucije. Predloženo je da se u dijelu Društvene djelatnosti dodaju dvije nove stavke: “Povećani interes za zdravstveni turizam na velikim emitivnim turističkim tržištima” i “Interes za ulaganja u izvaninstitucionalne oblike skrbi za starije i nemoćne osobe i za osobe s posebnim potrebama”. Predloženo je da se “Jačanje regionalne i prekogranične suradnje, posebno s Italijom i BiH“ premjesti iz originalnog naslova Gospodarstvo pod naslov Institucije a da se “Približavanje ulaska u EU” pod naslovom Gospodarstvo promijeni u “Proces pristupanja EU”. Predloženo je da se u okviru naslova Turizam, sada Gospodarstvo, stavka “Kratka turistička sezona” promijeni u “Produženje turističke sezone”. Stavku “Turistička valorizacija zaštićenih prirodnih vrijednosti” pod naslovom Zaštita okoliša treba preformulirati u “Zainteresiranost turista za posjet zaštićenim područjima prirode” i uvrstiti je pod naslov Prirodni resursi. Nadalje, evaluatorski tim misli da u prilikama vezanim za prirodne resurse treba identificirati one vezane za mogućnost korištenja vodnog potencijala. Stavku “U PPŽ definirani prostori za izgradnju i korištenje obnovljivih izvora energije” treba preformulirati u “Osigurane pretpostavke za korištenje obnovljivih izvora energije (PPŽ)” i prebaciti u dio Snage.



180

U stavci “Promicanje novih tehnologija vezanih za energiju i zaštitu i upravljanje okolišem“ izraz “zaštitu i upravljanje” treba zamijeniti riječju “očuvanje” a u stavci “Postojanje zakonske regulative za korištenje i zaštitu vodnih i svih prirodnih potencijala” uz “korištenje” dodati “i zaštitu”. Naposljetku, evaluatorski tim sugerira da se pod naslovom Institucije identificiraju prilike koje proizlaze iz daljnje decentralizacija Države, odnosno (re)definiranja strategije razvoja RH. Kod Prijetnji, pod originalnim naslovom Promet, sugerira se da se stavka “Nepuštanje u promet Unske pruge” promijeni u “Opetovano prolongiranje puštanja u promet Unske pruge“ i uvrsti pod naslov Fizička infrastruktura. U okviru naslova Stanovništvo, koji sada glasi Stanovništvo i ljudski resursi, predlaže se preformuliranje stavke koja bi sada glasila “Daljnje iseljavanje školovanih mladih ljudi”. Stavka “Povećanje broja umirovljenika s nepunim radnim stažem” mijenja se u “Smanjenje radno aktivnog kontingenta”. Predlaže se da se “Postojeća zakonska regulativa koja usporava proces decentralizacije” premjesti u Institucije a “Lokalni politički oportunizam ugrožava stabilnost i dugoročne razvojne ciljeve“ takoñer pod Institucije, ali u dio Slabosti. Evaluacijski tim smatra da, s obzirom na specifičnosti i recentnu povijest Šibensko-kninske županije, svakako treba ustvrditi prijetnje koje proizlaze iz izrazito niske naseljenosti dijelova Županije, što je dijelom povezano i s neosiguranim uvjetima za održivi povratak izbjeglica. Kod naslova Školstvo (Društvene djelatnosti) evaluacijski tim predlaže da se “Nepopularna deficitarna zanimanja” preformuliraju u “Neatraktivnost deficitarnih zanimanja“. Takoñer, trebalo bi se osvrnuti na pritisak na obrazovanje za neproizvodna zanimanja, kao i na problem nepostojanja svijesti o potrebi cjeloživotnog obrazovanja. Sugerira se da se stavka “Prevelika izdvajanja iz i na plaću“ izbriše a “Nepovoljna fiskalna politika države” promijeni u “Fiskalna politika neprimjerena razvojnom trenutku” (pod naslovom Gospodarstvo). Što se tiče Zdravstva (pod naslovom Društvene djelatnosti), trebalo bi dodati stavku “Zdravstveni standardi koji ne vode računa o specifičnostima prostora županije (otocima i relativno praznom kontinentalnom prostoru)”. Evaluacijski tim predlaže da se u okviru originalnog naslova Gospodarstvo izbrišu prva i druga stavka s obzirom da su sadržane u prethodno predloženoj stavci “Fiskalna politika neprimjerena razvojnom trenutku”. Pod originalnim naslovom Turizam, sada Gospodarstvo, trebalo bi pod “Ugroženost prostora divljom gradnjom” dodati “(apartmanizacijom)”.



181

U stavci “Devastacija i propadanje prirodnog i kulturnog dobra zbog nesavjesnog korištenja” treba umjesto riječi “nesavjesnog” napisati “neodgovornog” a stavku premjestiti pod naslov Okoliš. U okviru originalnog naslova Zaštita okoliša (sada Okoliš) trebalo bi izbrisati “Spor postupak razminiranja” jer ta stavka ide pod naslov Institucije i “Postojanje divljih odlagališta otpada” jer je ta stavka sadržana u dijelu Slabosti. Konačno, izrañivač i evaluacijski tim složili su se da svojevrsnu prijetnju predstavlja i relativno kratko vrijeme za provedbu projekata vezanih za operativne programe (pravilo N+3), kao i, kad je riječ o potpori razvoju područja posebne državne skrbi, postojeće zakonodavstvo, koje ne odgovara stvarnim potrebama.



182

4. Vrednovanje ciljeva, prioriteta i mjera Županijs ke razvojne strategije Šibensko-kninske županije

Vizija razvoja Šibensko-kninske županije usklañena je nakon rasprave s izrañivačem i razmatranja nekoliko važnih primjedbi dionika. Konačni prijedlog teksta vizije, “Šibensko-kninska županija je županija ugodnog življenja s učenim ljudskim resursima, dinamičnim gospodarstvom i visokom razinom svijesti o očuvanju i održivom korištenju prirodne i kulturne baštine”, dobro odražava raspravu i primjedbe i kratko i jednostavno odreñuje najpoželjniji razvoj. Prilikom utvrñivanja slijeda ciljeva, mjera i prioriteta potrebnih za postupno dosezanje razvojne vizije izrañivač je potvrdio sposobnost povezivanja dijelova strategije u cjelinu i pokazao da je u stanju pripremiti razvojni dokument u skladu s logikom upravljanja projektnim ciklusom. Upozoreno je, meñutim, da mjestimično nije jasan logički metodološki slijed analiza-SWOT-ciljevi-mjere, odnosno, kako su iz problema i razvojnih potreba formulirani ciljevi. Trebalo je razjasniti je li primijenjena neka odreñena metoda ili su ciljevi predloženi na participativnim radionicama pa su se radi zahtjeva za participacijom svih dionika morali naći na popisu. Uz to, neki prioriteti navedeni su bez obrazloženja a razrañenost mjera varirala je: neke su bile opisane detaljno, neke tek jednom rečenicom. Izrañivaču je preporučeno da u tom smislu uravnoteži tekst, što je i učinjeno u konačnom nacrtu ŽRS. Time je postignuta i interna konzistentnost skupa ciljeva. Takoñer, inzistiralo se na razlikovanju nositelja aktivnosti i korisnika, što je izrañivač usvojio. Izrañivač je uvažio ove primjedbe i tako uskladio ciljeve ŽRS ŠKŽ s prioritetima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske i s ciljevima Strateškog okvira za razvoj. Što se tiče konačne verzije ciljeva i prioriteta, mišljenje evaluacijskog tima je pozitivno. Evaluatori smatraju ovaj dokument velikim doprinosom konačnom rezultatu projekta i dobrom bazom za elaboraciju Akcijskog plana, kao i za implementaciju ukupne razvojne strategije Šibensko-kninske županije. S obzirom na potpunost, konzistentnost i snagu informacija, može se donijeti pozitivna završna procjena jer su sve bitne opaske uzete u obzir, kao i preporuke evaluacijskog tima, što je rezultiralo: - dobro odabranim i opisanim indikatorima; - boljom naglašenošću posebnih karakteristika ŠKŽ i jasnijom vezom izmeñu

nalaza ove faze i prve faze dokumenta, što doprinosi jasnoći i konzistentnosti svih informacija;

- velikim poboljšanjem strukture završne verzije, što doprinosi dosljednosti i jasnoći dokumenta.

S aspekta primjerenosti ciljeva, prioriteta i potreba, evaluacijski tim misli je da je taj, ključni dio dokumenta znatno popravljen, što je rezultiralo sljedećim: - ciljevi i prioriteti objašnjeni su na način da pokrivaju cijelu Županiju, tj. fokusiraju

se na ukupni rast i održivi razvoj; - povezanost ciljeva i potreba sada je vidljivija; - dano je više argumenata i bolja objašnjenja nekih pitanja koja su prije bila

preopćenita, što je pridonijelo primjerenosti ciljeva i prioriteta.



183

S aspekta usklañenosti ciljeva i prioriteta, može se dati sljedeća konačna ocjena: - ciljevi i prioriteti sada su koherentnije strukturirani, jasnije i konzistentnije

elaborirani i jasnije objašnjeni; - zadovoljeni su kriteriji usklañenosti s obzirom da su glavni ciljevi utemeljeni na

informacijama vezanim za probleme i potrebe, kao što je prikazano u Analizi ove Strategije;

- sva objašnjenja koja unesena u segment “mjera” dodatno elaboriraju ciljeve i prioritete, što dodatno doprinosi koherentnosti i usklañenosti konačnog dokumenta.

Na temelju Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija, izrañivač se, dakle, u krajnjoj liniji trebao usredotočiti na razvojne projekte, što je i učinio pa je na kraju uspio prikupiti više od dvjesto u odreñenoj mjeri razrañenih projektnih prijedloga. Treba naglasiti da je time obavljen izuzetno vrijedan posao, ali i napomenuti da odmah po usvajanju ŽRS ŠKŽ prikupljene projekte treba svrstati u skupine, rangirati i pojedinačno ocijeniti. Uspješnosti tog posla svakako bi trebala pridonijeti skora (?) realizacija Zakona o regionalnom razvoju u dijelu sreñivanja Središnje elektroničke baze razvojnih projekata. Kao i kod prethodnih dijelova ŽRS ŠKŽ, izrañivaču je upućen niz primjedbi. Na ovom mjestu ističemo one koje se odnose na definiciju ciljeva i prioriteta, dok se primjedbe na mjere, kao i tehničke primjedbe, detaljnije iznose u Prilogu III ovog dokumenta. Tako je izrañivaču savjetovano da kao Strateški cilj 2 unese “Uravnoteženi regionalni razvoj”, dok prijašnji Strateški cilj 2 postaje Strateški cilj 3 a prijašnji Strateški cilj 3 postaje Strateški cilj 4. U okviru novog Strateškog cilja 2 predlažu se dva prioriteta: P1: Razvoj zaobalja i P2: Razvoj otoka. U skladu s tim, u bivšem Strateškom cilju 2 (po novome, u Strateškom cilju 3) predlaže se izmjena pa on sada glasi “Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj te očuvanje i zaštita okoliša radi podizanja kvalitete života”. Pored toga, u bivšem Strateškom cilju 2 (sadašnjem Strateškom cilju 3) predlaže se dodatna izmjena pa on sada glasi “Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj te očuvanje i zaštita okoliša radi podizanja kvalitete života". Ta sugestija raspravljana je na Partnerskom vijeću, gdje je predloženi novi strateški cilj doživio modifikaciju na način da su, osim zaobalja i otoka, identificirana i područja PPDS-a kao posebno važna u postizanju uravnoteženog regionalnog razvoja. Odatle je predloženi naslov strateškog cilja promijenjen u „Brži razvoj potpomognutih područja“, s dva prioriteta – P1: Razvoj zaleña i otoka, te P2: Potpora provoñenju državnih mjera na PPDS. Nešto dužu raspravu potaknuo je Prioritet 14: Što je to javna infrastruktura – je li bolje društvena infrastruktura? Predloženo je da se mjere razdvoje prema područjima: modernizacija i izgradnja objekata zdravstvene i socijalne skrbi, obrazovni objekti itd.



184

Što se tiče prioriteta unutar Strateškog cilja 2, izrañivač je upozoren da pojam regije ne koristi jednoznačno pa mjestimično nije bilo jasno je li riječ o županiji ili Jadranskoj NUTS2 regiji. Kad je riječ o regionalnom razvoju, mjestimično nije bilo jasno radi li se o razvoju županije ili o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Izrañivaču je preporučeno da pod regionalnim razvojem smatra razvoj Šibensko-kninske županije, što je prihvaćeno. Izrañivač je prihvatio predložene izmjene i strukturu ciljeva, prioriteta i mjera (koje su kasnije dijelom modificirane na Partnerskom vijeću).



185

5. Vrednovanje Akcijskog plana i Komunikacijske str ategije 5.1. Akcijski plan Akcijski plan ŽRS ŠKŽ oslikava realne okolnosti provedbe strateških dokumenata u RH, uzimajući u obzir ograničenja. To se osobito odnosi na rok u kojem je trebalo izraditi ŽRS ŠKŽ, ali i na ograničenja u pogledu neformalnih mehanizama dobivanja financijske potpore potrebne za provedbu projekata. Naime, prema Metodologiji izrade županijskih razvojnih strategija, svrha Akcijskog plana je da osigura transparentnost generiranja projekata kroz njihovu evaluaciju i rangiranje a nakon toga i transparentnost procesa alokacije sredstava za projekte. Pored toga, Akcijski plan služi za operacionalizaciju ŽRS i omogućuje cjelovit pregled i strukturu svih aktivnosti potrebnih za provedbu ŽRS ŠKŽ u razdoblju 2011. – 2013. Prema Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja, Akcijski plan trebao bi sadržavati sljedeće glavne sastavnice: ciljeve, predviñene aktivnosti, razdoblje provedbe plana i pojedinih aktivnosti, izvršitelja aktivnosti, meñusobnu povezanost aktivnosti, rangiranje aktivnosti po prioritetu, troškove provedbe pojedinih aktivnosti, izvore financiranja aktivnosti, načine i indikatore praćenja ostvarivanja plana i kontrolu provedbe plana. Analizirani Akcijski plan to i sadrži. Meñutim, u odnosu na spomenutu Metodologiju, u Akcijskom planu ŽRS ŠKŽ nedostaju kvalitetno obrañene financijske projekcije i kvalitetno pripremljeni projekti. Nakon višekratnih rasprava, ponekad i vrlo živih, evaluatorski tim suglasio se sa stavom izrañivača da se, u situaciji kada su sredstva državnog proračuna, kao i ostala sredstva, uključujući i sredstva EU za Šibensko-kninsku županiju, još uvijek velika nepoznanica, navedu samo ona financijska sredstva za razvojne projekte koja se formiraju iz županijskog i proračuna jedinica lokalne samouprave. Smatra se da taj pristup, s jedne strane, jasno iskazuje financijski potencijal cjelokupnog prostora Županije i da, s druge strane, ukida nerealnost i megalomaniju tako čestu u nekim ranijim razvojnim dokumentima (npr. ROP). Tome u prilog ide činjenica da projekti prikupljeni tijekom izrade ŽRS ŠKŽ, kojih je do sada prikupljeno više od dvjesto, uglavnom nemaju definirane troškove provedbe i da su informacije o tim projektima nepotpune. Kako je prikupljanje projekata kontinuirani proces (očekuje se prijava novih), predlaže se paralelno s tim raditi na obradi, evaluaciji i kategorizaciji već prikupljenih projekata. Projektni prijedlozi dalje će se prikupljati preko javnih poziva na za to pripremljenom obrascu, a pozivi za podnošenje projektnih ideja objavljivat će se najmanje dva puta godišnje.



186

U dijelu koji se odnosi na provedbu Akcijskog plana predloženi su kvalitetni i jasni pokazatelji kao sastavni dio metodologije procjene projekata koji će pomoći u procjeni važnosti odreñenog projekta, tj. prioriteta njegove provedbe. Ipak, izvoñaču se savjetuje da nadopuni predloženi skup pokazatelja, posebno u slučaju strateškog cilja “Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i domaćim ulaganjima u turizam i prateće usluge, tradicionalnoj poljoprivredi i industriji temeljenoj na inovacijama i naprednim tehnologijama u gospodarstvu”, koji je prilično širok i odnosi se na niz gospodarskih aktivnosti. Primjerice, u djelatnostima poljoprivrede i marikulture, prethodno istaknutim kao gospodarskim potencijalima, trebalo bi mjeriti broj ha zemljišta privedenih svrsi, broj novih kultura/proizvoda (ne samo ekoloških), broj novoostvarenih poticaja (kroz ARCOD i sl.), povećanje proizvodnje školjkaša ili broj proizvoñača/proizvoda koji zadovoljavaju standarde EU i sl. U pogledu ulaganja, treba pratiti veličinu ulaganja, predmet ulaganja (ne samo broj ulagača), ostvarene utjecaje itd. Usuglašeno je da se ocjenjivanje projekata vrši u dva koraka. Prvi korak je ocjenjivanje projekata s obzirom na njihovu usklañenosti sa ŽRS ŠKŽ i s ostalim relevantnim strategijama, kao i s prostorno-planskom dokumentacijom na svim razinama. Drugi korak je analiza projekata prema šest skupina kriterija usklañenih s prethodno istaknutim pokazateljima. U Nacrtu ŽRS ŠKŽ navedeno je godišnje praćenje i vrednovanje (monitoring i evaluacija) za razdoblje na koje se ŽRS odnosi. Izrañivaču je predloženo da zbog kratkih rokova provedbe uspostavi kvartalno i polugodišnje praćenje i da privremeno vrednuje provedbu ŽRS već krajem 2011. Sva vrednovanja će se na kraju ukupnog razdoblja provedbe tako moći objediniti ex-post evaluacijom. Izrañivač je uvažio preporuku.



187

5.2. Komunikacijska strategija i njezin akcijski pl an Postupajući po Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija, Šibensko-kninska županija je u ožujku 2011. godine donijela Komunikacijsku strategiju za upravljanje i provedbu ŽRS ŠKŽ, koja sadrži sve elemente naložene Pravilnikom. Opći cilj Komunikacijske strategije ŽRS ŠKŽ je da doprinese boljem razumijevanju regionalnog razvoja, ciljeva i odrednica regionalne razvojne politike definirane Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske, kao i strateških ciljeva definiranih u ŽRS ŠKŽ, svih dionika regionalnog razvoja u Županiji. U Komunikacijskoj strategiji dobro su uočeni i istaknuti specifični ciljevi (informirati javnost o ulozi Strategije regionalnog razvoja u ostvarivanju ciljeva ravnomjernog regionalnog razvoja Republike Hrvatske i podizanja konkurentnosti hrvatskih regija; informirati javnost o strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama ŽRS ŠKŽ; informirati dionike i potencijalne korisnike na lokalnoj razini o mogućnostima financiranja razvojnih projekata; osigurati transparentnost provedbe ŽRS ŠKŽ), prepoznate su ciljne skupine (potencijalni korisnici sredstava iz nacionalnih ili EU fondova, predstavnici medija, krajnji korisnici s utjecajem na razvoj regionalne politike, grañani/šira javnost), precizirani su alati za informiranje šire javnosti (javna prezentacija/konferencija, konferencije za novinare, objave za tisak i radijski intervjui, web stranice), publikacijski materijali i alati potpore korisnicima. Može se konstatirati da su komunikacijske aktivnosti raznovrsne i usmjerene na različite ciljane skupine, pri čemu se nisu izgubile iz vida potrebe pojedinaca i institucija središnje, regionalne i lokalne razine. Kao dio Komunikacijske strategije izrañen je i Akcijski plan za 2011. godinu. On sadrži aktivnosti, nositelje, vremenski raspored i pokazatelje provedbe. Dokumentacija koja je bila na raspolaganju tijekom prethodnog vrednovanja upućuje da su se aktivnosti predviñene Akcijskim planom već počele odvijati. Na temelju iznesenog, preporuča se prihvaćanje Komunikacijske strategije i njezina Akcijskog plana.



188

6. Zaklju čak Na temelju cjelokupnog Prethodnog vrednovanja izrade Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije 2010. – 2013. možemo zaključiti:

1. Nacrt ŽRS izrañen je na temelju Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija, koji je donesen na osnovi i prema odredbi Zakona o regionalnom razvoju.

2. Izrañivač je kompetentno slijedio odredbe Pravilnika i izradio razvojni dokument s podrobnom i dobro potkrijepljenom društveno-gospodarskom analizom Šibensko-kninske županije.

3. SWOT analiza dobro je odmjerena a strateški ciljevi slijede iz uočenih problema i potreba. Prioriteti i mjere slijede iz ciljeva i potpuno zaokružuju cjelinu strategije.

4. Akcijski plan dobro odreñuje prioritetne poslove i zadatke a Komunikacijska strategija odgovara potrebama za širenjem informacija o Strategiji i njezinoj provedbi. Provede li se u potpunosti i na vrijeme, Komunikacijska strategija će osigurati kontinuitet participacije dionika, koja je tijekom izrade ŽRS uspostavljena na visokoj razini.

Napominjemo, ŽRS ŠKŽ usredotočena je na prikupljene razvojne projekte i njihovu provedbu i ne obuhvaća sve poslove kojima se treba baviti nositelj županijske razvojne politike. Nedostaju potpuna institucionalna analiza, koja bi odredila postojeći i traženi kapacitet nositelja, formulacije razvojnih instrumenata i mjera, te njihovo praćenje i vrednovanje. Ovi nedostaci ne mogu se pripisati izrañivaču, već ograničenom konceptu upravljanja regionalnim razvojem na razini Republike Hrvatske ugrañenom u Strategiju regionalnog razvoja i Zakon o regionalnom razvoju. Provedbom predložene ŽRS ŠKŽ, sasvim je sigurno, učiniti će se prvi korak ka uspostavi cjelovite županijske razvojne politike koja se može formulirati u sljedećem razvojnom dokumentu. Poseban problem je vremenski obuhvat ŽRS ŠKŽ (naravno, i svih drugih hrvatskih županija). Zadano vrijeme važenja i provedbe strategije (tri godine) svakako je prekratko za provedbu i praćenje bilo kakvog dugoročnog, pa i srednjoročnog, razvojnog dokumenta. Uz to, Pravilnik koji je ovdje morao biti prihvaćen kao projektni zadatak ne nalaže razvojne projekcije koje bi bile dijelom osnove odreñivanja ciljeva, a ni meñužupanijsku razvojnu suradnju (relevantna bi bila suradnja unutar Jadranske NUTS2 regije). Ne nalaže se ni institucionalna analiza koja bi ukazala na supsidijarnost strategije i bila osnovom za predlaganje i zaduživanje odgovarajućih tijela za voñenje razvojne politike. Stoga se predlaže izrada zadovoljavajuće obuhvatnog projektnog zadatka po kojem će se ova strategija kontinuirano inovirati, premošćivati istaknuta vanjska ograničenja i u najvećoj mogućoj mjeri biti u funkciji ostvarivanja dodane vrijednosti (European Added Value – EAV) u zajednici.



189

Dakle, preporu čuje se usvajanje predloženog nacrta Županijske razv ojne strategije Šibensko-kninske županije i provedba Akc ijskog plana. Tako ñer, preporu ča se izrada odgovaraju ćeg projektnog zadatka izrade Razvojne strategije Šibensko-kninske županije za iduće razdoblje. Opravdano se očekuje da Partnersko vijeće nastavi s radom i nakon usvajanja Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije. Savjetovano mu je da pokuša uskladiti poslove Vijeća i odgovarajućih županijskih odjela kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ostvarili sinergijski učinci. U Splitu/Šibeniku, 30. ožujka 2011. godine.



190

11. KRATICE ARCOD

Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u RH

CARDS (engl. Community Assistance For Reconstruction, Development and Stabilisation) Pomoć EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju

CIFR (engl. Croatian Investor Friendly Region) Certifikat Programa certificiranja regija za ulaganja (ICPR)

COAST (engl. Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast) Projekt UNDP-a za očuvanje značajne biološke i krajobrazne raznolikosti obalnog područja Dalmacije

CZSS Centar za socijalnu skrb DZS Državni zavod za statistiku EU Europska unija FINA Financijska agencija HAKOM Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak HCPHS Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo HCR Hrvatski centar za razminiranje HEP Hrvatska elektroprivreda HGK Hrvatska gospodarska komora HOK Hrvatska obrtnička komora HPA Hrvatska poljoprivredna agencija HPK Hrvatska poljoprivredna komora HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje HZPSS Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (sada Hrvatska poljoprivredna komora) HZZ Hrvatska zavod za zapošljavanje HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje IPA (engl. Instrument of Pre-Accession Assistance) Instrument pretpristupne pomoći EU

ISPA (engl. Instrument for Structural Policies for Pre-Accession) Instrument pretpristupne pomoći EU u području zaštite okoliša i transporta.

JLRS Jedinica lokalne ili regionalne (područne) samouprave JLS Jedinica lokalne samouprave

JU ZPV Javna Ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Šibensko – kninske županije

LAG Lokalna akcijska grupa MINGORP Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva MPRRR Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja MRRŠVG Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva MUP Ministarstvo unutarnjih poslova NATURA 2000 Ekološka mreža zaštićenih područja na teritoriju Europske unije NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti NN Narodne novine

NUTS (franc. Nomenclature des unités territoriales statistiques) Statistička nomenklatura prostornih jedinica koju je definirao Europski statistički ured (Eurostat)

OECD (engl. Organisation for Economic Co-operation and Development) Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

OIE Obnovljivi izvori energije OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

PHARE (franc. Pologne et Hongrie - Aide á Restructuration Economique) Instrument pretpristupne pomoći EU u području izgradnje institucija, te gospodarske i socijalne kohezije

PPDS Područja posebne državne skrbi PPŽ Prostorni plan Šibensko-kninske županije PUR Program ukupnog razvoja RCGO Regionalni centar za gospodarenje otpadom Registar OIEKPP

Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvoñača

RH Republika Hrvatska ROP Regionalni operativni program RRA Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije SGMS Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama ŠKŽ Šibensko kninska županija TZ Turistička zajednica UNDP (engl. United Nations Development Programme) Program Ujedinjenih naroda za razvoj ŽRS Županijska razvojna strategija



191

12. IZVORI I LITERATURA

1. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, 2010.

2. Strateški okvir za razvoj 2006.-2013., Vlada RH, 2006.

3. Prostorni plan Šibensko-kninske županije, 2002. s izmjenama i dopunama

4. Regionalni operativni program ŠKŽ 2004.-2010., 2004.; Revidiran 2007.

5. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH, Rudarsko-geološki naftni fakultet,

2008.

6. Rudarsko-geološka studija Šibensko-kninske županije, Hrvatski geološki institut, 2006.

7. Plan navodnjavanja Šibensko-kninske županije, Poljoprivredni fakultet Zagreb, 2007.

8. Master i marketing plan razvoja turizma Šibensko-kninske županije, Implementacija

projekta Louis Berger S. A, 2005.

9. Održivi razvoj otoka Šibensko-kninske županije, Ekonomski fakultet Split, 2001.

10. Potencijali i ograničenja razvoja područja od posebne državne skrbi Šibensko-kninske županije, Ekonomski fakultet Split, 2001.

11. Plan gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije 2007.-2015.

12. Studija o utjecaju na okoliš za objekte akvakulture u zoni ušća rijeke Krke, Institut

Ruñer Bošković, 2004.

13. Projekt plinofikacije Šibensko-kninske županije, Energetski institut “Hrvoje Požar”, 2005.

14. Razvitak marikulture na ušću rijeke Krke, Institut Ruñer Bošković, 2000.

15. Izvješće o stanju okoliša Šibensko-kninske županije, OIKON – Institut za primijenjenu

ekologiju, 2010.



192

13. PRILOZI

� Akcijski plan plan provedbe Razvojne strategije Šibensko-kninske županije � Komunikacijska strategija

Documents

ZUPANIJA strategija