ALKOHOLiZAM Alkoholizam je jedna od
najrasprostranjenijih
bolesti zavisnosti,
odnosno toksikomanije.
Alkoholizam je bolest
koja je nastala zbog
nekontrolisane i
redovne upotrebe
alkoholnih pića.
Alkoholicar je osoba koja nije u stanju da
kontroliše pijenje alkohola.
Alkoholizam se isoljava tako što osoba gubi
kontrolu uzimanja alkoholnih pića što dovodi
do zavisnosti, narušavanja fizičkog i psihičkog
zdravlja. I pored naruŠavanja zdravlja, osobe
koje su postale alkoholičari imaju poteškoće u
porodici, na poslu,
i u ostalom sa
samim sobom
U kolektivnom govoru, kada kazemo alkohol mislimo na etanol (C2H5OH), koji nastaje u procesu alkoholnog vrenja iz voćnih sećera.
Etanol, kada se unese u organizam čovjeka, alkohol odmah počinje da se upija (resorbuje) preko sluzokože usta, želuca i crijeva, i prelazi u krv.
Alkohol koji se nalazi u organizmu razgrađuje jetra. Alkohol se razlaze na ugljen-dioksid i vodu, koji se eleminisu pomocu pluća, znoja i urina. Razgradjuje se oko 90% ukupno unesene kolicine, a samo 10% se procenata se izluči nepromenjeno kroz pluća i sa urinom.
Uzroci alkoholizma se dijele na:
Biološki
Psihološki
Sociološki
Biološki uticaj:
smatra se da je 40-50% alkoholizma
genetski regulisano. Npr: deca
alkoholičara imaju 4-5 puta veće šanse da
i sami postanu alkoholičara, od djece čiji
roditelji nisu alkoholičari.
Psihološki uticaj:
individualni psihički problem. Alkoholičari su agresivni, skloni čestim svadjama. Naučnici su utvrdili da postoji veza između alkoholizma i depresije, iako alkohol kratkoročno smanjuje depresiju.Najveći broj ubistava je povezan sa alkoholom.
Sociološki faktori:
najčešci faktor koji se javlja kao nasilje u porodici, i svađe i nasilja u društvu..
Faktori rizika:
1. Alkohol u manjoj kolicini deluje na
kontrolu i norme ponašanja.
2. U vecćoj količini usporava reflekse,
mijenja normalno ponašanje, dovodi do
nerazumljivog govora i ošamućenosti
svijesti.
3. U velikoj količini dovodi do haotičng
stanja, a ponekad i do smrti.
Svi organi ili sistemi organa su u manjoj ili
većoj meri pod direktim ili indirektnim
uticajem alkohola.
Akloholičari gube apetit, zbog razgradnje
alkohola u organimu ne hrane se redovno.
Alkohol najviše djeluje na mozak. U
početku pijenje dovodi do osjećaja
opuštenosti. U nastavku pijenja utiče na
čulo vida i na ravnotežu, i dovodi gubitka
kontrole..
Ciroza jetre. • Prva faza masne
degeneracije jetre nastaje nakupljanjem masti koje se ne troše u jetrinim ćelijama jer alkohol ima primat u oslobađanju energije. Masti ometaju normalnu ishranu ćelija kiseonikom i nutriciensima, jetrine ćelije odumiru, a na njihovom mestu se formira masno tkivo.
• Jednom oboljela od ciroze jetre, osoba ima 50% šanse da preživi četiri godine.
Stomak i crijeva takođe stradaju.Osetljiva sluzokoža crijeva nije osposobljena da izdrži unosenje velike količine alkohola. Zbog toga se javlja katar- upala creva i stomaka, koji dovode do mučnina i povraćanja.
Postoji udruženost između alkohola i
karcinoma. Rak se najcesce javlja na jeziku,
jednjaku, jetri.
Alkohol oštećuje rad pankreasa, pa zbog toga
moze da se javi alkoholčicarski dijabetes.
Alkohol djeluje na endokrini sistem,
najvise utiče nadbubrežnu žlezdu i na
polne žlezde.
Alkohol deluje i na srce, oštećuje srčani mišić.
Alkohol moze prouzrokovati i visok krvni
pritisak, sto može dodatno da ošteti srce i krne
sudove.
Osim srčanog mišica, alkohol moze oštratiti i
druge mišice. Utiče na očni živac sto dovodi
do alkoholičarske ambilopatije (zamagljenja
vida).
Utica na kožu i lice, na estecki izgled. To
najčesce dovodi do crvenila lica sa
zakrvavljenim očima.