Download ppt - DEPRES IJA I DIJABETES Sinopsis baziran na izdanju “ Depression and Diabetes ” , WPA

DEPRESIJA I DIJABETES

Sinopsis baziran na izdanju “Depression and Diabetes”, WPA

(Katon W, Maj M, Sartorius N, eds. – Chichester: Wiley, 2010)

Epidemiologija depresije i dijabetesa

• U osoba sa dijabetesom, prevalenca klinički relevantnih depresivnih simptoma je 31%, a simptoma velike depresije je 11% (Anderson et al., 2001).

• Osobe sa depresivnim poremećajima imaju 65% veći rizik za pojavu dijabetesa (Campayo et al., 2010).

• Prognoza dijabetesa i depresije (u pogledu komplikacija, rezistencije na terapiju i mortaliteta) lošija je kada su ova dva oboljenja u komorbiditetu nego kad se javljaju neovisno jedan o drugome.

Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

Osobe koje imaju depresiju i dijabetes imaju sve lošije zdravlje, o čemu sami izvještavaju, od onih sa depresijom i nekim drugim hroničnim oboljenjem (Mussavi et al., Lancet 2007;370:851-858). Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

Korištenje zdravstvene zaštite znantno je veće u depresivnih nego u nedepresivnih pacijenata sa dijebetesom (podaci iz SAD-a, 1996). Iz Egede LE. Medical costs of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

Troškovi zdravstvene zaštite znatno su veći u depresivnih nego u nedepresivnih pacijenata sa dijabetesom (podaci iz SAD-a, 1996). Iz Egede LE. Medical costs of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

Komplikacije depresije i dijabetesa

• Dokumentirana je prospektivna udruženost između prethodno postojećih depresivnih simptoma i početka oboljenja koronarne arterije kod osoba sa dijabetesom (Orchard et al., 2003).

• Prospektivna udruženost nađena je između depresije i početka retinopatije u djece sa dijabetesom (Kovacs et al., 1995).

• Depresivni simptomi češći su u pacijenata oboljelih od dijabetesa sa makro- i mikrovaskularnim problemima, kao što su erektilna disfunkcija i bolest dijabetičkog stopala, iako je njihova uzročna povezanost nejasna (Thomas et al., 2004).


Copyright restrictions may apply.

Zhang, X. et al. Am. J. Epidemiol. 2005 161:652-660; doi:10.1093/aje/kwi089

Survival functions in a diabetic population stratified by Centers for Epidemiologic Studies Depression (CES-D) Scale score, NHANES I Epidemiologic Follow-up Study, 1982-1992

Copyright restrictions may apply.

Zhang, X. et al. Am. J. Epidemiol. 2005 161:652-660; doi:10.1093/aje/kwi089

Survival functions in a nondiabetic population stratified by Centers for Epidemiologic Studies Depression (CES-D) Scale score, NHANES I Epidemiologic Follow-up Study, 1982-1992

Izrazitija udruženost depresivnih simptoma (prema procjenama Center for Epidemiological Studies - Depression Scale, CES-D) i veće smrtnosti nađena je u osoba sa dijabetesom, ali ne i u osoba bez dijabetesa, prilagođavanjem na socio-demografske i faktore životnog stila (Zhang et al., Am. J. Epidemiol. 2005;161:652-660). Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

Dijabetička populacija Nedijabetička populacija

Povezanost depresije i dijabetesa: bihejvioralni faktori

• Depresija je udružena sa smanjenom fizičkom aktivnosti, što povećava rizik za gojaznost i posljedično za diabetes tip 2.

• Depresija je udružena sa slabijom brigom o sebi u vezi sa dijabetesom (uključujući oralno uzimanje lijekova, dijetalne modifikacije, vježbanje i praćenje vrijednosti šećera u krvi).

• Emocionalni problemi povezani sa dijabetesom mogu dovesti do razvoja depresije.


Povezanost depresije i dijabetesa – biološki faktori

• Depresija je fenotip za veći broj uz stres-vezanih poremećaja koji dovode do aktivacije hipotalamo-pituitarno-adrenalne osovine, disregulacije autonomnog nervnog sistema i oslobođanja pro-inflamatornih citokina, u konačnici rezultirajući inzulinskom rezistencijom.

• Metaboličko programiranje na genetskoj razini i pothrajenost (in utero i u djetinjstvu) može predisponirati osobu i za dijabetes i za depresiju.

Iz Ismail K. Unravelling the pathogenesis of the depression-diabetes link. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

Iz Hellman R, Ciechanowski P. Diabetes and depression: management in ordinary clinical conditions. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

Problem Utjecaj

• Simptomi depresije i dijabetesa se preklapaju • Simptomi depresije oponašaju simptome

dijabetesa

• Pacijent i kliničar mogu biti nesvjesni prisustva depresije i promjene stanja mogu prvenstveno pripisati pogoršanju vlastite brige o sebi u dijabetesu

• Depresija može biti udružena sa početkom ili pogoršavanjem tjelesnih simptoma

• Pacijent /ica može osjećati da ga njegov/njezin kliničar ne shvata ili ne podržava u potpunosti u toku posjeta zdravstvenim službama, kada rezultati somatskog pregleda ili laboratorijskih nalazi ne odgovaraju subjektivnim tegobama

• Depresija je često udružena sa teškoćama u samoliječenju dijabetesa i pridržavanju tretmana

• Pacijent se može osjećati rezigniranim u vezi sa sposobnošću da nešto promijeni, npr. : “Znam šta bi trebalo , a šta ne bi trebalo da činim, ali ja još uvijek griješim , a ne znam zašto!”

• Kliničar se može osjećati obeshrabrenim u vezi sa sposobnošću pacijenta da napravi relevantne promjene u vlastitoj brizi o sebi

Praktični problemi kao posljedica komorbiditeta depresije i dijabetesa - I


Problem Utjecaj

• Osobe sa depresijom mogu pokušati da reguliraju emocije hranom ili supstancama

• Kliničar koji ne shvata depresivne simptome koji su u osnovi i očajničke pokušaje pacijenta da regulira emocionalnu bol, može ostaviti dojam osobe koja kritizira zbog stigme i pratećih reakcija na ovakve obrasce ponašanja

• Stresori koji se upliću u strategije samo-liječenja i pogoršavaju dijabetično stanje mogu također precipitirati ili pogoršati depresiju

• Pacijent i kliničar loš ishod dijebetesa mogu pripisati smanjenju vlastite brige o sebi zbog brzog životnog stila, ali ne smiju podcijeniti podmukli razvoj depresije i njene posljedice

• Depresija može smanjiti sposobnost osobe da vjeruje drugima ili da bude zadovoljna zdravstvenom zaštitom

• Depresija je često udružena sa promjenama u zdravstvenoj zaštiti koje zahtijevaju određene obrasce i praćenje putem zakazanih pregleda

• Pacijent može nerado zakazivati preglede, pojaviti se u dogovoreno vrijeme za pregled, tražiti podršku zdravstvenog osoblja ili surađivati sa davaocima zdravstenih usluga u toku dogovorenog pregleda

Praktični problemi kao posljedica komorbiditeta depresije i dijabetesa - II


Problem Utjecaj

• Depresija može biti udružena sa lošom kontrolom šećera u krvi bez obzira na ponašanje

• Ovo može voditi osjećanju beznadežnosti, krivnje, gubitka snage ili smanjenjom osjećanju kontrole bolesti , i može utjecati na motivaciju pacijenta da se angažira u daljim preporukama kliničkog tretmana

• Kliničari koji nisu sumnjičavi mogu nesvjesno okrivljavati pacijenta za situaciju nad kojom on/ona sada ima vrlo malo kontrole

• Depresija je često udružena sa problemom organiziranja zadataka

• Ono što se moglo lako razumjeti u prošlosti , možda je potrebno da se napiše, ponovi i da se provjeri razumijevanje istog dok je pacijent depresivan

• Depresija vodi pesimističnijem pogledu na budućnost

• Kliničari bi mogli pomoći depresivnom pacijentu da podijeli zadatke na izvodljive aktivnosti koje bi se kratkoročnije mogle isplatiti

• Depresija je često udružena sa anksioznošću

• Kliničari treba da razmotre prisustvo anksioznosti koja povećava pacijentovu nesigurnost u vezi sa donošenjem odluka i povećava opći osjećaj straha o vjerovatnoći uspijeha

Praktični problemi kao posljedica komorbiditeta depresije i dijabetesa - III

Studije efikasnosti psihoterapije za depresiju u dijabetesu

Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

Studija Intervencije Ishod

Lustman et al., 1998 Kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT) plus edukacija o dijabetesu vs. samo edukacija o dijabetesu

Poboljašnje depresije i kontrole glikemije u KBT vs. kontrolna grupa

Huang et al., 2002 Antidijabetici + edukacija o dijabetesu + psihološki tretman + relaksacija i muziko terapija vs. samo antidijabetici

Poboljšanje depresije i kontrola glikemije u tretmanu vs. kontrolna grupa

Li et al., 2003 Antidijabetici + edukacija o dijabetesu + psihološki tretman vs. samo antidijabetici


Lu et al., 2005 Edukacija o dijabetesu i cerebrovaskularnom zbivanju + elektromiografski tretman + psihološki tretman vs. Uobičajeno liječenje


Simson et al., 2008 Individualna suportivna psihoterapija vs. Uobičajeno liječenje

Poboljšanje depresije i kontrola glikemije u suportivnoj psihoterapiji vs. kontrolna grupa

Studije efikasnosti lijekova za depresiju u dijabetesu


Studija Intervencije Ishod

Lustman et al., 1997 Obuka za mjerenje glikemije glukometrom+ nortriptilin vs. placebo

Poboljšanje depresije ali ne i kontrole glikemije sa nortrptilinom vs. placebo

Lustman et al., 2000 Fluoxetin vs. placebo Poboljšanje depresije ali ne i kontrole glikemije sa fluoxetinom vs. placebo

Paile-Hyvärinen et al., 2003 Paroxetin vs. placebo Nakon incijalnog poboljšanja u paroxetin grupi u toku 3 mjeseca, nema signifikantnog poboljšanja u ishodu na kraju praćenja

Xue et al., 2004 Paroxetin vs. placebo Poboljšanje depresije ali ne i kontrole glikemije sa paroxetinom vs. placebo

Gülseren et al., 2005 Fluoxetin vs. paroxetin Obje grupe pokazale su signifikantno poboljšanje depresije ali ne i kontrole glikemiije

Paile-Hyvärinen et al., 2007 Paroxetin vs. placebo Nema signifikantnog poboljšanja u ishodu depresije i kontroli glikemije

Tražiti:

• Depresiju sa Patient Health Questionnaire - 9 (PHQ-9)

• Bespomoćnost/”odustajanje” ili osjećanje preopterećenosti samoliječenjem bolesti

• Komorbiditet paničnih ataka i posttraumatskog stresnog poremećaja

•Nesposobnost razlikovanja simptoma anksioznosta od simptoma dijabetesa (npr.,

hipoglikemija)

• Prateći problemi sa ishranom/jedenjem

• Emocionalno jedenje kao reakcija na tugu/usamljenost/ljutnju

• Prejedanje/čišćenje

• Noćno jedenje

Liječenje depresije u pacijenata sa dijabetesom: 1. korak


Poboljšanje samoliječenja:

• Eksplorirati “gubitak kontrole” nad samoliječenjem bolesti

•Eksplorirati razumijevanje dvosmjerne povezanosti između stresa i suboptimalnog

samoliječenja bolesti i ishoda

• Definirati depresiju i kako se to preklapa sa i razlikuje od “stresa”

•Pregled simptoma depresije i kako se ovi simptomi preklapaju sa ili oponašaju

simptome dijabetesa

• Razgovarati o pogoršanju medicinskih simptoma povezanih sa depresijom

• Podijeliti zadatke u samoliječenju dijabetesa, depresije, drugih bolesti

• Pomoći pacijentu da napravi prioritete prema značaju specifičnih zadataka



Podrška:

• Razmotriti adjunktivnu kratku psihoterapiju za:

emocionalno jedenje (kognitivno-bihejvioralna terapija)

analiza problema (terapija razrješenja problema)

bolje pridržavanje preporuka za liječenje (motivacioni intervju)



Razmotriti medikamentozni tretman:

• Komorbiditet depresije i anksioznosti: SSRI ili SNRI

•Seksualna disfunksija: upotreba bupropiona ili, ako već postoji odgovor na SSRI, dodati

buspiron

•Izražena neuropatija: dati bupropion, venlafaxin ili duloxetin zbog djelotvornosti u

liječenju neuropatske boli



Intenzivnije liječenje depresije u pacijenata sa dijabetesom udruženo je sa manjim troškovima zdravstvene zaštite tokom dvogodišnjeg perioda. Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.

$0

$5.000

$10.000

$15.000

$20.000

$25.000

Katon et al., 2006 Simon et al., 2007U

sual

Car

e

Usu

al C

are

Inte

rven

tio

n

Inte

rven

tio

n

Sa

vin

gs

Sa

vin

gs

Total Medical Costs Over a 2-

Year Period

Ovaj sinopsis je dio programa Svjetske psihijatrijske asocijacije (WPA)

koji ima za cilj podizanje svijesti o prevalenci i prognostičkim

implikacijama depresije u osoba sa tjelesnim oboljenjima. Veoma

cijenimo podršku ovom programu koju su dali Fondacija Lugli, Italijansko

društvo biološke psihijatrije, Eli-Lilly i Bristol-Myers Squibb. WPA

zahvaljuje dr. Andrea Fiorillo-u iz Napulja, Italija, za njegovu pomoć u

pripremi ovog sinopsisa.

Prijevod: Dr. Amra Delić, Klinika za psihijatriju, Univerzitetski klinički

centar Tuzla, Bosna i Hercegovina.

Zahvalnost