Sociologija rada: neki aspekti transformacije sadržaja i karaktera rada.XII SEDMICA
..
Sociologija rada
Industrijska sociologija
„specijalna sociološku disciplinu koja proučava industriju, njene tvorevine i njen odnos prema širem društvu“;
„ nauku koja proučava socijalno ponašanje pojedinaca, grupa i čitavih organizama koji su nastali, žive i razvijaju se pod specijalnim uslovima koje proizvodi industrija i industrijski rad„ (Scott).
Sociologija organizacije
Sociologija zanimanja
T. Watson, Sociology, Work and Industry, 2006. Problemska područja „novije“ sociologije rada:
rad (radno iskustvo, vrijednosti, orijentacije, rad i ne-rad), zanimanje (strukture po zanimanju, tipovi zanimanja, klase i rad,
profesionalizacija, podjela rada, ulazak u zanimanja i radne karijere), organizacije (birokratija, struktura i tehnologija, moć i vlast, organizacija
rada, politika u organizaciji, organizacijska kultura), odnosi u zaposlenju (konflikti i saradnja, individualno i grupno
prilagođavanje, strategije i suprotstavljanja, sindikati), industrijsko-kapitalistička društvo (strukture i procesi).
Rad Pojmovno određenje rada.
Soshana Zuboff – tri vrste uticaja.
Odnos prema radu modernim društvima.
Susan Himmelwit i Neil Costello – dva temeljna značenja termina „rad“.
A. Gidedens – rad i posao.
Johnatan Gershuny i Ray Pahhl – „tri ekonomije“
Rad, ne-rad i slobodno vrijeme
Klasični pristupi radu: Marx, Durkheim, Weber
Marxovo određenje rada•„proces između čoveka i prirode, proces u kome čovek svojom sopstvenom aktivnošću omogućuje, reguliše i nadzire svoju razmjenu materije sa prirodom. Prema prirodnoj materiji on sam istupa kao prirodna sila. On pokreće prirodne snage svoga tijela, ruke i noge, glavu i šaku da bi prirodnu materiju prilagodio sebi u obliku upotrebljivom za njegov život“.
DurkheimPredindustrijsko i industrijsko društvo
Podjela rada i veća specijalizacija
Anomija
WeberRad i radne organizacije
Birokratizacija i racionalizacija
Racionalizacija i „željezni kavez“
Savremene teorije o raduPrva i druga industrijska revolucija
„velika preobrazba i kraj ideologije
Postfordizam
SindikatPoteškoće u definisanju termina
ŠtrajkTaktički štrajkovi (štrajk iznenađenja, štrajk upozorenja, štrajk u vitalnom dijelu
preduzeća/organizacije, štrajk sabotiranja, pasivni štrajk)
Strategijski štrajkovi (politički štrajk, generalni štrajk, industrijski štrajk)
Nezaposlenost kao društveni fenomenNezaposlenost žena i muškaraca
Nezaposlenost mladih osoba
Obrazovna politika i politika zapošljavanja
Nezaposlenost osoba s invaliditetom
Teorije nezaposlenostiTeorije slobodnog tržišta (Keynes, Friedman)
Marksističke teorije nezaposlenosti
Slobodno vrijemeŠta je slobodno vrijeme?
Rad – slobodno vrijemeObrazac proširenja
Obrazac neutralnosti
Obrazac suprotnosti
Pluralistička perspektiva o slobodnom vremenu.