sociologija -skripta

  • View
    1.280

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of sociologija -skripta

Tematska pitanja 2011/2012 Konkretnija pitanja od prolih godina

POGLAVLJE I.1. RANI TEORETIARI- E. DURKHEIM-francuski autor, pozivao se na odlike Comteovih djela - smatrao da su Comteove odlike bile odvie spekulativne i neodreene te da Comte nije uspjeno izveo svoj program-znanstveno utemeljiti sociologiju -Durkheim je sociologiju smatrao novom znanou -drutveni ivot moramo prouavati jednako objektivno kao to znanstvenici prouavaju prirodni svijet

-Prouavaj drutvene injenice kao stvari: time je mislio da drutveni svijet treba analizirati jednako strogo i precizno kao i objekte ili pojave u prirodi. -sociolozi bi trebali ispitivati drutvene injenice- razine drutvenog ivota koje oblikuje nae akcije kao pojedinaca poput ekonomskog stanja ili utjecaja religije -drut. injenice su naini djelovanja, miljenja i osjeaja koju su vanjski u odnosu prema pojedincima; imaju neovisnu stvarnost izvan ivota i percepcija pojedinih ljudi -d. injenice imaju mo prisile nad pojedincima (ljudsko djelovanje se moe ograniiti na razne naine- od izravnog kanjavanja do drutvenog odbacivanja ili do jednostavnog nerazumijevanja (npr. kod nerazumijevanja uporabe jezika) - nevidljive su i nedodirljive, pa ih je potrebno otkriti neizravno, analizirajui njihove posljedice ili razmatrajui njihove izraze ili ostvarenja, poput zakona, religijskih tekstova ili pisanih pravila vano je odbaciti predrasude i ideologiju-tri najvanije teme: 1. vanost sociologije kao empirijske znanosti 2. uspon individualnosti i oblikovanje novog drutvenog poretka 3. izvori i karakter moralnog autoriteta u drutvu

-solidarnost : ono to ljude dri na okupu i to ga spreava da zapadne u stvaranje kaosa - odrava se kada su pojedinci uspjeno integrirani u drutvene skupine regulirane zajednikim vrijednostima i obiajima. -(djelo Podjela rada u drutvu) analiza soc. promjenu -razlikuje mehaniku i organsku solidarnost i povezuje ih s podjelom rada (mehanika s.: tradicionalna drutva s niskom podjelom rada, l. Drutva su ukljueni u sline oblike djelovanja ili profesije-povezani su zajednikim iskustvom i zajednikim vjerovanjem; prisutna represivna snaga vjerovanja- brzo kanjavanje onih koji se suprotstave konvencionalnom nainu vjerovanja.; utemeljena na konsenzusu i slinosti vjerovanja organska s.: industrijalizacija i urbanizacija- jaa podjela rada, specijalizacija zadataka, hala drzptveba duferencijacija, takva drutva na okopu dri meusobna ekonomska ovisnost i priznanje vanosti tuih prihoda i ulaganja, ovisnost meu ljudima je proporcionalna poveanju podjele rada) -promjene u modernom svijetu mogu dovesti do poremeaja u tradicionalnom nainu ivota: nesreeni uvijeti povezani s anomijom- osjeajem besciljnosti ili oaja koji stvara mod. drutveni svijet

-studija samoubojstva: -samoubojstvo je rezultat krajnje osobne nesree te na njega utjeu soc. imbenici (anomija) - postoje soc. sile izvan pojedinca koje utjeu na stopu samoubojstva povezvano s drutvenom solidarnosti, sa soc. integracijom i soc. regulacijom: Egoistino samoubojstvo: niska drutvena integracija, izoliranost pojedinca Anomino samoubojstvo: pomanjkanje soc. regulacije (dolazi do anomije- drutva bez normi) Altruistiko samoubojstvo: prevelika integriranost- veze izmeu pojedinca i drutva su prevelike- rtvovanje za vie dobro (npr. kamikaze) Fratalistiko samoubojstvo: pojavljuje se kad drutvo previe nadzire pojedinca pritisak stvara osjeaj bespomonosti pred sudbinom i drutvom 2.RANI TEORETIARI: K. MARX-razlikuje se od Comteovih i Durkheimovih ideja -pokuava objasniti promjene tijekom industrijske revolucije -pokazuje zanimanje za europski radniki pokret i soc. ideje ekonomske teme te povezanost ekonomskih problema i drutvenih institucija

-Prouavanje kapitalizma: -proizvodni sustav koje se bitno razlikuje od prethodnih pov. Ekonomskih sustava, ukljuuje proizvodnju dobara i usluga -dva elementa: kapital i nadniarski rad ( kapitalisti ~ proletarijat) - kapitalizam oznaava klasne sukobe- motivacija za pov. Razvoj -Materijalistiko shvaanje povijesti -drutvene promjene se zbivaju pod utjecajem ekonomije -pojava trgovaca i obrtnika oznaava poetak trgovake ili kapitalistike klase- zamijnjuje zemljoposjedniko plemstvo 3. RANI TEORETIARI: M. WEBER-njegova su se djela odnosila na ekonomiju, pravo, filozofiju, komparativnu pov. I sociologiju -takoer se bavio razvojem modernog kapitalizma i razlozima zbog kojih se moderno drutvo razlikuje od ranijih oblika soc. organizacije -pokuao razumjeti prirodu i uzroke drutvenih promjena -odbacio materijalistiko shvaanje povijesti ekonomske imbenike smatra vanima,ali i ideje i vrijednosti takoer imaju utjecaja - posao sociologije je razumjeti znaenja koja stoje iza akcija pojedinaca -prouavao je religije Kine, Indije i Bliskog istoka usporedivi s Zapadnim religijama zakljuuje da su aspekti kranskih vjerovanja utjecali na pojavu kapitalizma

-Idealni tipovi: -pojmovni ili analitiki modeli koji se mogu iskoristiti za razumjevanje svijeta - situacije iz stvarnog svijeta valja usporediti s idealnim tipom situacije na taj nain su idealni tipovi vrste toke prema kojima se odnosimo (ali je smatrao da koncepcija idealne situacije nije savrena niti je poeljan cilj) -Racionalizacija: -po Weberu se ljudi udaljavaju od tradicionalnih vjerovanja utemeljenih na praznovjerju, religiji, obiajima ilidugogodinjim navikama te se ukljuuju u racionalna i instrumentalna nagaanja

- razvoj znanosti, moderne teh. i birokracije racionalizacija: organizacija drutvenog i ekonomskog ivota na naelima djelotvornosti i tehnolokih spoznaja - kapitalizmom ne dominira sukob nego razvoj znanosti i birokracije

-birokracija- jedini nain svrhovite organizacije velikog broja ljudi, iri se usporedno s ekonomskim i politikim poretkom -raaravanje drutva- nain kojim je znanstveno miljenje u modernom svijetu potisnulo sentimentalnost prolosti-smatrao je da e moderno drutvo pokuati regulirati i nadzirati sva podruja drutvenog ivota, pa bi to mogao postati sustav koji e unititi ljudski duh - posebno ga zabrinjavaju potencijalno zaguujue i dehumanizacijske posljedice birokracije (njezini uinci)

4.NOVIJE SOCIOLOKE PERSPEKTIVE-pokuavali su objasniti openito funkcioniranje drutva, tj. prirodu socijalnih promjena -najvanije novije teorijske perspektive: funkcionalizam, konfliktna teorija, simboliki interakcionizam

-Funkcionalizam: -utjecaj Comtea i Durkheima; predstvanici: T. Parsons i R. Merton -drutvo je sloen sustav, iji zajedniki dijelovi nastoje stvoriti stabilnost i solidarnost - sociologija treba istraivati meusobne odnose dijelova drutva prouavati funkciju drutvene prakse ili institucije znai analizirati doprinos koji te prakse ili institucije imaju u ivotu drutva. - analogija organizma: usporedba djelovanja drutva s ivotnim organizmima (dijelovi drutva rade zajedniki- kao dijelovi ljudskog tijela) -znaenje moralne sloge(konsenzus)- postoji kad veina ljudi u drutvu dijeli iste vrijednosti -Konfliktne perspektive: .utjecaj Marxa; predstavnik: R. Duffendorf -istiu znaenje struktura u drutvu -ne prihvaaju funkcionalistiko isticanje konsenzusa- istiu vanost podjela rada -usmjeravaju se na mo, nejednakost i borba - drutvo je sastavljeno od razliitih skupina koje slijde svoje interese- postojanje razliitih interesa dovodi do moguih sukoba -istraivanje napetosti izmeu dominantnih i derivilegiranih drutvenih skupina, razumjevanje odnosa kojima se uspotavlja i obnavlja soc. nadzor (Duffendorf)- sukob nastaje zbog razliitih interesa pojedinaca i skupina (razlike se ire prema autoritetu i sili) -Perspektiva drutvene akcije- simboliki interakcioniram: -utjecaj Webera-vanost akcije i interakcije lanova drutva .-uloga sociologije- shvaanje znaenja drutvene akcije i interakcije, a ne u objanjavanju sila koje su izvan ljudi i koje utjeu na ljude da djeluju onako kako djeluju -Weber- smatrao da se strukture poput klase, stranaka, drutvenih skupina i dr. stvaraju drutvenom akcijom pojedinaca -simboliki interakcionizam se bavi prouavanjem jezika i znaenja

-Mead: jezik omoguuje da postajemo samosvjesna bia, svoje osobnosti -tvrdio da se ljudi oslanjaju na zajednike simbole i razumijevanju svojih interakcija s drugima -kljuni element: simbol-simboliki interakcionizam je dobio puno kritika jer zanemaruje bitne teme poput moi, drutvene strukture, tj. ne odgovara na pitanje kako one ograniavaju pojedinane akcije

POGLAVLJE II.5.SHVAANJE KULTURE KULTURNA RAZNOLIKOST-kultura oznaava nain ivota pojedinaca u drutvu i drutvenim skupinama -drutvo je sustav uzajamnih odnosa koji povezuje pojedince -kulturne razlike meu ljudima povezane su s razliitim vrstama drutva -kultura nekog drutva obuhvaa vidljive aspekte koji predstavljaju njen sadraj (objekte, simbole i tehnologije) i nevidljive (uvjerenja, ideje i vrijednosti) aspekte koji tvore njen sadraj -za sve su kutlure bitne ideje kojima se definira to je vano, vrijedno i poeljno- te apstraktne ideje ili vrijednosti daju znaenje i usmjeravaju ljude u interakciji s drutvom -norme su pravila ponaanja koja izraavaju ili utjelovljuju kulturne vrijednosti- te vrijednosti i norme zajedniki odreuju ponaanje u pojedinoj kulturi, a vrijemenom se mijenjaju

-kulture se ne razlikuju samo po uvjerenjima ve je golema takoer raznolikost ponaanja i obiaja; prihvatljivi oblici ponaanja razlikuju se od kulture do kulture i esto se znantno suprotstavljaju onome to zapadna drutva obino smatraju normalnim. (navedeni primjeri: maloljetniki brak, izraavanje smijeha, odreena hrana svojstvena za odreenu kulturu..) -subkulture (bilo koji dio populacije koji se svojom kulturom razlikuje od ostatka drutva) i kontrakulture (skupine koje uglavnom odbacuju prevledavajue drutvene vrijednosti i norme esto istiu stajalita koja dominantnoj kulturi pokazuje alternativu) 6.ETNOCENTRIZAM U KULTURI -Kulturni relativizam- pretpostavka sociologije da kulturu treba prouavati unutar njezina znaenja i vrijednosti - Kulturni etnocentrizam- praksa da se kulturu