Vlaho Bukovac

(1855. – 1922.)

Obitelj Vlahova obitelj je Vlahova obitelj je

podrijetlom bila iz podrijetlom bila iz Italije.Italije.

Njegov djed se zvao Njegov djed se zvao Guseppe Fagioni, a Guseppe Fagioni, a oženio se Dubrovkinjom oženio se Dubrovkinjom Anom Kličan s kojom je Anom Kličan s kojom je imao troje djece.imao troje djece.

Njegov otac Augustin Njegov otac Augustin Fagioni se oženio za Fagioni se oženio za neobično lijepu Mariju neobično lijepu Mariju Perić.Perić.

Vlaho je imao jednog Vlaho je imao jednog brata i dvije sestre.brata i dvije sestre.

Djetinjstvo

U djetinjstvu se U djetinjstvu se nije ni s čim nije ni s čim isticao od druge isticao od druge djece.djece.

Najradije je volio Najradije je volio slikati akvarelom.slikati akvarelom.

Otac ga je poslao Otac ga je poslao sa stricem u sa stricem u Ameriku.Ameriku.

Ukrcao se kao Ukrcao se kao brodski kadet na brodski kadet na jedrenjak.jedrenjak.

Karijera Dubrovački pjesnikDubrovački pjesnik Medo Pucić nagovorio ga je da Medo Pucić nagovorio ga je da

pođe u Pariz na školovanje i da pohrvati svoje pođe u Pariz na školovanje i da pohrvati svoje prezime Faggioni. prezime Faggioni.

Prvi put se potpisuje imenom Bukovac na slici Prvi put se potpisuje imenom Bukovac na slici “Sultanija”. Primljen je na Ecole des Beaux Arts u “Sultanija”. Primljen je na Ecole des Beaux Arts u klasu akademskog profesora Aleksandra Cabanela. klasu akademskog profesora Aleksandra Cabanela. Godinu dana nakon dolaska u ParizGodinu dana nakon dolaska u Pariz uspijeva uspijeva izložiti izložiti svoju sliku “Crnogorka na obranisvoju sliku “Crnogorka na obrani u u pariškom Salonu 1878.gpariškom Salonu 1878.g..

Poslije završene Akademije 1880.gPoslije završene Akademije 1880.g.. Bukovac Bukovac odlučodlučujeuje  ostati u Parizu i živjeti “od   ostati u Parizu i živjeti “od slikarstva”. slikarstva”.

Mladi je slikar najveću slavu postigao u Parizu Mladi je slikar najveću slavu postigao u Parizu 1882.g1882.g.. velikom slikom “La grande Iza”. velikom slikom “La grande Iza”.

Oslikao je zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Oslikao je zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu slikom Zagrebu slikom Hrvatski preporod. Hrvatski preporod. Ona je više od Ona je više od 100 godina ukrašavala najljepšu kazališnu kuću 100 godina ukrašavala najljepšu kazališnu kuću Hrvatske. Zatim je restaurirana, a potom se Hrvatske. Zatim je restaurirana, a potom se krenulo u izradu kopije kako bi se original krenulo u izradu kopije kako bi se original pohranio u muzeju .pohranio u muzeju .

Smatrao je da je uspjeli portret vrhunac umijeća Smatrao je da je uspjeli portret vrhunac umijeća jer to ne znači samo dobro vidjeti već i razumjeti jer to ne znači samo dobro vidjeti već i razumjeti dušu onog koji pred tobom sjedi .U autobiografiji dušu onog koji pred tobom sjedi .U autobiografiji je zapisao da mu je jedina želja “ nauživati se je zapisao da mu je jedina želja “ nauživati se naše vode, naše hrane, razgovora s našim ljudima, naše vode, naše hrane, razgovora s našim ljudima, svega onog što nisam našao u tuđini ”.svega onog što nisam našao u tuđini ”.

Zadnje riječi pred smrt bile su : Zadnje riječi pred smrt bile su : “Model...sjednite“Model...sjednite!”!”

Djela

““Sultanija”Sultanija”, , “Ruka”, “Crnogorka na obrani”“Ruka”, “Crnogorka na obrani”, , “La “La grande Iza”grande Iza”..

Osim portreta i pejzaža Bukovac je u tom razdoblju Osim portreta i pejzaža Bukovac je u tom razdoblju izradio i nekoliko velikih kompozicija: strop izradio i nekoliko velikih kompozicija: strop Bondina teatra, “Karneval u Epidaurusu” i panoramu Bondina teatra, “Karneval u Epidaurusu” i panoramu “Sv. Groba” za “Sv. Groba” za CCrkvu rkvu ssv. Nikole u v. Nikole u CCavtatu.avtatu.