View
240
Download
2
Category
Preview:
Citation preview
Sveučilište u Rijeci
Ekonomski fakultet
Mateja Lehkec
Razvoj i sigurnost elektroničkog bankarstva
Diplomski rad
Rijeka, 2014.
Sveučilište u Rijeci
Ekonomski fakultet
Razvoj i sigurnost elektroničkog bankarstva
Diplomski rad
Predmet: Elektroničko poslovanje
Mentor: dr.sc. Zvonko Čapko
Student(ica): Mateja Lehkec
Poduzetništvo (izvanredni studij)
008 112 5579
Rijeka, Kolovoz 2014.
I
Sadržaj
1. Uvod ................................................................................................................................ 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja .................................................................... 1
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................ 1
1.3. Radna hipoteza ......................................................................................................... 2
1.4. Znanstvene metode .................................................................................................. 2
1.5. Struktura rada ........................................................................................................... 3
2. Elektroničko bankarstvo ................................................................................................. 4
2.1. Osnovne odrednice elektroničkog bankarstva ......................................................... 4
2.2. Elektroničko bankarstvo u Hrvatskoj....................................................................... 9
2.3. Pozitivne i negativne komponente elektroničkog bankarstva u Hrvatskoj ............ 18
3. Razvoj i novi trendovi u elektroničkom bankarstvu ..................................................... 22
3.1. Razvoj elektroničkog bankarstva u Hrvatskoj ....................................................... 22
3.2. Novi trendovi u elektroničkom bankarstvu............................................................ 27
4. Sigurnost elektroničkog bankarstva .............................................................................. 32
4.1. Rizici ne ulaganja u sigurnosni sustav elektroničkog bankarstva .......................... 34
4.2. Načini ulaganja u sigurnosni sustav elektroničkog bankarstva ............................ 37
5. Analiza istraživanja elektroničkog bankarstva .............................................................. 40
6. Zaključak ....................................................................................................................... 57
LITERATURA ..................................................................................................................... 59
POPIS TABELA................................................................................................................... 63
POPIS PRIKAZA ................................................................................................................. 63
II
POPIS GRAFIKONA ........................................................................................................... 63
POPIS FOTOGRAFIJA ....................................................................................................... 64
1
1. Uvod
Elektroničko bankarstvo sveprisutno je u svakodnevnom životu ljudi. No iako je dostupnost
korištenja usluga elektroničkog bankarstva velika, još uvijek postoje ljudi koji takvu vrstu
poslovanja i komuniciranja sa osobnim bankarom ne prakticiraju i ne uvažavaju iz straha
od hakerskih napada na osobne podatke klijenata. Jesu li ti razlozi opravdani ili pak nisu,
pokušat će se utvrditi u daljnjem dijelu rada.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja je nedovoljna informiranost o načinu funkcioniranja i stupnju
sigurnosti elektroničkog bankarstva koji se javlja uslijed kontinuiranog razvoja tehnologije
te sve većih hakerskih napada na sigurnost osobnih podataka i računa klijenata banke koji
koriste usluge elektroničkog bankarstva.
Predmet istraživanja je trenutni način funkcioniranja elektroničkog bankarstva i njegov
daljnji tehnološki razvoj te stupanj sigurnosti postojećeg sustava elektroničkog bankarstva i
neophodna daljnja ulaganja u sigurnost radi zaštite korisnika bankarskih usluga.
Objekt istraživanja je elektroničko poslovanje tj. stupanj njegove razvijenosti i sigurnosti
uspoređujući razvijenost elektroničkog bankarstva u inozemstvu i u Hrvatskoj.
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja je prikazati važnost elektroničkog bankarstva tj. važnost razvoja i
ulaganja u sigurnost i primjenu elektroničke tehnologije koja će pružati visok stupanj
zaštite podataka klijentima banke koji se koriste uslugama elektroničkog bankarstva.
2
Cilj istraživanja je pobliže objasniti sam pojam elektroničkog bankarstva, njegovu
primjenu, prednosti koje pruža privatnim, a koje poslovnim korisnicima te koje poteškoće
se mogu javiti, odnosno nedostaci u korištenju elektroničkog bankarstva. Nadalje, u radu će
se prikazati koja su najbolja rješenja za takve nedostatke, u kojem smjeru se kreće daljnji
razvoj elektroničkog bankarstvu te da li se u tom razvoju dovoljna pažnja posvećuje
sigurnosti elektroničkog bankarstva. Također će se opisati kako otkloniti ostale nedostatke
koji se javljaju sa korištenjem postojećih usluga elektroničkog bankarstva i trenutne
tehnologije te primjeri takvih istraživanja u razvoju elektroničkog bankarstva.
1.3. Radna hipoteza
U ovom radu radna hipoteza definira: znanstveni pristup spoznajama elektroničkog
bankarstva i važnost razvoja elektroničkog bankarstva te važnost napretka i ulaganja u
području sigurnosti elektroničkog bankarstva radi postizanja višeg stupnja sigurnosti i
zaštite podataka od hakerskih napada na podatke postojećih a i potencijalnih klijenta banke
koji će se koristiti uslugama elektroničkog bankarstva.
1.4. Znanstvene metode
Pri izradi ovog rada cilj je bio objektivno prikazati činjenice i informacije prikupljene
istraživanjem i obradom podataka iz sekundarnih izvora, a kao osnovni pristup u izradi
ovog rada korišten je sistemski pristup i nekoliko metoda istraživanja: metoda analize i
sinteze, metoda komparacije te metoda deskripcije.
3
1.5. Struktura rada
Ovaj rad je sistematiziran u 6 (šest) međusobno povezanih tematskih jedinica.
U prvom dijelu, koji nosi naslov UVOD, postavljen je problem, predmet i objekt
istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja, radna hipoteza sa pomoćnim hipotezama,
znanstvene metode i struktura rada.
U drugom dijelu, pod naslovom ELEKTRONIČKO BANKARSTVO, obrađuju se osnovne
odrednice elektroničkog bankarstva kao osnove za daljnju obradu rada te elektroničko
bankarstvo u Hrvatskoj, kao i prednosti i nedostaci takvog načina poslovanja.
U trećem dijelu, RAZVOJ I NOVI TRENDOVI U ELEKTRONIČKOM BANKARSTVU,
obrađuje se razvoj elektroničkog bankarstva od njegova uvođenja, preko naglog rasta
korisnika pa sve do danas te se navode trendovi koji su aktualni za ovu vrstu poslovanja.
U četvrtom dijelu, koji nosi naslov SIGURNOST ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA,
obrađuju se aktualne teme vezane za sigurnost poslovanja elektroničkog poslovanja tj. u
prvom dijelu ovog poglavlja istaknuti su svi rizici neulaganja u sigurnosni sustav, dok se u
drugom dijelu više obrađuje ulaganje i isplativost ulaganja u sigurnosni sustav
elektroničkog poslovanja.
U petom dijelu, koji nosi naslov ANALIZA ISTRAŽIVANJA ELEKTRONIČKOG
BANKARSTVA, provodi se analiza rezultata istraživanja elektroničkog bankarstva te je
iznesen kratak zaključak.
U šestom dijelu, koji nosi naslov ZAKLJUČAK, iznosi se sinteza činjenica koje su
prikupljene i obrađene u istraživanju tematike, kao i rezultati istraživanja koji su iskorišteni
u svrhu dokazivanja postavljenih hipoteza.
4
2. Elektroničko bankarstvo
Elektroničko poslovanje obuhvaća mnoge segmente i vrste poslovanja, a uz e-trgovinu,
jedan od najuspješnijeg i najnaprednijeg elektroničkog poslovanja je i u području
bankarstva. Bankarstvo je danas gotovo nezamislivo bez podrške Interneta i on-line
poslovanja.
2.1. Osnovne odrednice elektroničkog bankarstva
Elektroničko bankarstvo je svako korištenje bankarskih usluga koje se odvija on-line
pomoću Interneta te korisnik ne mora dolaziti u poslovnice banke već se može nalaziti na
bilo kojem mjestu gdje je moguć pristup Internetu.
Prema Informatičkom enciklopedijskom rječniku (Panian, 2005., str.182) primjena
suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, temelji bankarskog poslovanja su
u elektroničkom bankarstvu. Razvojem elektroničkog bankarstva mijenjale su se i njegove
faze, a u dosadašnjem razvitku se mogu razlikovati tri faze:
· daljinsko bankarstvo,
· direktno bankarstvo i
· virtualno bankarstvo.
Internetske aplikacije, kao dodatni element svoje ponude, uvele su neke tradicionalne banke
i financijske institucije, dok su neke od njih osnovane samo zato da bi se njima koristilo na
Internetu. Banke nastoje ubrzati obrtaj kapitala, podići razinu kvalitete svojih usluga,
povećati komfor korisnika te ostvariti veći profit i to na način da omogućuju klijentima
obavljanje bankarskih aktivnosti on-line tj. putem računalne mreže. (Ibidem, str. 182)
5
Prema Srića i Muller (2001., str. 202) prvobitno postavljeni obrasci funkcioniranja,
poslovni procesi nastali na temelju nasljeđa te stari modeli poslovanja, više ne
zadovoljavaju potrebe tržišta. Tržišno segmentiranje doseglo je takav nivo i otišlo toliko
daleko da se može govoriti o individualnom pristupu klijentima na tržištu, uz kontroliranje
cjelokupnoga lanca vrijednosti i umrežavanje unutar tvrtki te između njih. Eksponencijalni
razvoj Interneta i elektroničke trgovine, doveli su do situacije kada je nužno prilagoditi se
tim trendovima i modelima poslovanja tvrtki, jer inače i najveći mogu, uz postojeću tržišnu
dinamiku, propasti.
Prema Panianu (1999., str. 273) "Internet je omogućio i razvitak jednog novog tipa
novčarskih institucija, tzv. elektroničkih banaka. To su, poput virtualnih prodavaonica,
virtualne banke koje u ime klijenta obavljaju novčane transakcije u Internetu (primjerice,
kod kupnje na daljinu) uporabom elektroničkog novca.''
Upravo iz tog razloga i u bankarskom svijetu su se počele dešavati promjene koje su danas
postale praksa većine korisnika bankarskih usluga.
''Elektroničko bankarstvo (eng. electronic banking, njem. elektronische Abwicklung von
Bankgeschäften) predstavlja uporabu bankarskih usluga i izvođenje bankarskih transakcija
koje obavlja sama stranka, vlasnik računa i komitent banke, posredstvom osobnih računala
ili terminala s lokacija s kojih je moguć pristup telekomunikacijskoj mreži za prijenos
podataka. Uključuje i elektronički sustav za prijenos sredstava, tj. elektroničku razmjenu
podataka o financijskim transakcijama (SWIFT) kao i POS-bankarstvo (POS terminali).''
(wmd.hr)
''Elektroničko bankarstvo podrazumijeva suvremeni oblik organizacije poslovanja koji ovisi
o primjeni informatičke i internetske tehnologije te potpori informacijskih sustava. Ono
predstavlja najsuvremeniji oblik poslovanja kojemu teži svaki privatni i poslovni korisnik
koji si želi osigurati što bolje i lakše obavljanje svakodnevnih obaveza te za poslovne
korisnike što bolju poziciju na tržištu i osigurati konkurentsku prednost.'' (scribd.com)
6
''Oblici pojavljivanja e-bankarstva (scribd.com):''
· Informativno predstavljanje - jednosmjerna komunikacija gdje se banke putem
Interneta samo predstavljaju svojim potencijalnim korisnicima.
· Dvosmjerna komunikacija korisnika i banke - putem e-maila ili interaktivnim
pristupom nekom servisu.
· Bankarske transakcije na Internetu su najviši nivo komunikacije banke.
S obzirom na lokaciju i funkciju, elektroničko bankarstvo može se klasificirati kao
(entitet.co.rs):
· kućno,
· korporacijsko
· međubankarsko.
Kućno bankarstvo (eng. homebanking)
Aplikacija za kućno bankarstvo tj. homebanking klijentima banke pruža mogućnost da dio
svojih poslova obave ''od kuće'' tj. korištenjem vlastitog računala i Internet mreže. Kako bi
se spriječio neovlašteni pristup u podatke klijenata, provodi se zaštita podataka instalacijom
usluge homebanking-a na posebnom serveru. Server se sastoji od programa i baze podataka
namijenjenim klijentima koji koriste uslugu homebanking-a, a koji je odvojen od Internet
mreže banke.
Uz zaštitu od neovlaštenog pristupa podacima banke, vrši se i zaštita neovlaštenog pristupa
bazi podataka same usluge homebanking-a. Ovom vrstom zaštite štite se podaci baze
podataka homebanking-a, sa pravima pristupa, tj. samo vlasnik podataka koji može vidjeti
svoje podatke, a da nikom drugom njegovi podaci nisu dostupni. Navedena vrsta zaštite je
ostvarena korištenjem lozinke (PIN-a) od strane korisnika usluge kućnog bankarstva. Pri
kreiranju lozinke za pristup korisnika usluzi homebanking-a primjenjuju se slični algoritmi
kao i za kreiranje zaštite kod platnih kartica. Ovakva zaštita omogućuje veliku sigurnost
pristupa podacima.
7
Korporacijsko bankarstvo
Korisnici usluga homebankinga-a imaju obavezu registrirati se sa svojim identifikacijskim
podacima (osobni broj, ime i prezime i adresa) ako se registracija korisnika vrši za
građanina kao fizičke osobe. A ako pak se radi o tvrtkama (korporacijsko bankarstvo,
bankarstvo za poslovne korisnike) registracija tvrtke vrši se identifikacijskim podacima
same tvrtke (matični broj, naziv tvrtke, adresa). Na osnovu unijetih identifikacijskih
podataka pismenim putem u zapečaćenoj koverti korisniku se dostavlja lozinka (PIN) i
uputstvo za daljnji rad. (entitet.co.rs)
Međubankarsko bankarstvo
Međubankarsko poslovanje čini posebnu i dosta složenu vrstu poslova jer se radi o velikim
transferima novca te je zato potrebno osigurati visok stupanj sigurnosti i zašite podataka. Iz
tog razloga se ovaj oblik elektroničkog poslovanja obično ne obavlja elektroničkim putem,
već se umjesto javne, koristi privatna računalna mreža sa visokom zaštitom od
neovlaštenog pristupa. Obavljanje plaćanja u smislu međubankarskog transfera može biti
realizirano preko dva alternativna sistema plaćanja, a to su:
· sistem za neto obračun
· sistem za bruto obračun
Sistemi za neto obračun (netting sistemi), služe za izvršenje poravnanja između banaka na
neto principu, tako da se plaćanja vrše samo na kraju radnog dana u nekompenziranim
iznosima. Najveći netting sistem na svijetu je CHIPS (Clearing House Interbank Payments
System).
Sistem za bruto obračun (RTGS system) podrazumijeva izvršavanje pojedinačnih naloga za
plaćanje u najkraćem mogućem vremenskom roku i to do visine pokrića na računu. Kao
osnovna prednost ovog sistema navodi se brzina, no ovaj sistem ima nedostatak koji se
očituje u zahtijevanju mnogo veće likvidnosti banaka. Najpoznatiji RTGS sistemi su
Fedwire, SEC, TARGET. (scribd.com)
8
''Svjetski lider u transferu podataka banaka i ostalih financijskih institucija je
najveća postojeća privatna bankarska mreža pod nazivom SWIFT Transport Network
(STN), čiji razvoj je pokrenula asocijacija bankarskih i financijskih institucija Society
for Worldwide Interbank Financial Telecommunications, S.W.I.F.T, osnovana
1973.godine. Mreža je krenula sa radom 1977. godine, a korisnici te mreže danas su
centralne i poslovne banke te razne ostale financijske institucije u cijelom svijetu.''
(scribd.com)
Prije razvoja elektroničkog bankarstva, samo su elektronička trgovina i marketing imali
značajan utjecaj, nijedna od ovih djelatnosti nije toliko povezana i prisutna u svim
gospodarskim djelatnostima kao elektroničko bankarstvo.
Život i rad bez elektroničkog poslovanja danas je nezamisliv. Iako je elektroničko
poslovanje primjenjivo na sve gospodarske grane i djelatnosti, najveći razvitak do sada
postignut je u ovim djelatnostima elektroničkog poslovanja (Čapko, 1999., str. 23):
· Elektronička trgovina (e-commerce),
· Elektronički marketing (e-marketing),
· Elektroničko bankarstvo (e-banking),
· Elektroničke investicije (e-investment), i
· Elektroničke burze (e-bourses).
Elektronička trgovina (e-commerce) omogućila je da se stvori jedno veliko povezano tržište
i da korisnici imaju veći izbor dobara na raspolaganju. Elektronička trgovina najpopularniji
je i najzastupljeniji je način trgovanja elektroničkim putem, ovako visoku popularnost
ovakvog načina trgovanja zasigurno ne bi postigla da se plaćanja ne mogu obavljati i putem
elektroničkog bankarstva koji uvelike olakšava plaćanje, smanjuje rizik te štedi vrijeme.
Elektronički marketing (e-marketing) je način djelovanja tvrtke gdje se intenzivnom
primjenom informatičke i komunikacijske tehnologije ostvaruju marketinške aktivnosti.
9
Chaffey i suradnici (2009, str. 64) također definiraju elektronički marketing kao način
intenzivne primjene različitih digitalnih tehnologija a sve u svrhu podrške marketinških
aktivnosti kojima poduzeće zadržava postojeće i privlači nove klijente.
Elektroničko bankarstvo (e-banking) je svojom pojavom i masovnom prihvaćenošću od
strane šire populacije, omogućilo drastičan iskorak u poslovanju i postalo vodeće u načinu
poslovanja i komuniciranja između kupaca i prodavatelja te bankarskih institucija.
Elektroničke investicije (e-investment) označuju bilo kakva ulaganja, prvenstveno novčanih
sredstava, radi stjecanja određenih koristi odnosno profita. Ta ulaganja su danas uporabom
komunikacijske i informacijske tehnologije znatno pojednostavljena.
Elektroničke burze (e-bourses) omogućuju odsustvo predmeta trgovanja s mjesta na kojem
se trguje te jednostavnije, brže i profitabilnije trgovanje. Na burzi se trguje predmetima koji
su standardizirani i tipizirani radi lakše zamjenjivosti i veće efikasnosti trgovanja.
Vrlo lako se može primijetiti da je nastankom elektroničkog poslovanja i njegovom
prihvaćenošću u poslovanju napravljen veliki iskorak u načinu poslovanja kompanija i
unaprjeđenje u svim ostalim oblicima poslovanja pa tako i u prethodno spomenutim
elektroničkim načinima poslovanja. (Ibidem, str. 64)
2.2. Elektroničko bankarstvo u Hrvatskoj
Banke u Hrvatskoj prate svjetske trendove tj. inovacije u načinu bankarskog poslovanja,
jednim djelom za to je zaslužna današnja tehnologija i povezanost banaka diljem svijeta , a
drugim dijelom je to utjecaj s obzirom na vlasništvo banke. Naime, sve utjecajne banke u
Hrvatskoj u vlasništvu su banaka drugih zemalja.
10
Da bi se lakše mogli definirati najvažniji segmenti današnjih banaka u Hrvatskoj, navest će
se neke najvažnije odrednice od samih početaka hrvatskog bankarstva pa sve do danas.
''Primat hrvatskog bankarstva nosi Prva hrvatska štedionica osnovana 1846. godine u
Zagrebu. S vremenom od skromne štedionice osnovane hrvatskim kapitalom postaje jedna
od najznačajnijih i najvećih banaka svoga vremena i to ne samo na području Hrvatske. Od
tih prvih i značajnijih banaka treba navesti: Realnu vjeresionu banku zemaljske vlade
(1859.), Hrvatsku eskomptnu banku (1868.), Hrvatsku poljodjelsku hipotekarnu banicu d.d.
(1892.), Hrvatsku poljodjelsku banku d.d. (1902.), Prvu hrvatsku obrtnu banku d.d. (1906.),
Hrvatsku sveopću kreditnu banku d.d. (1913.), Osječku štedionicu d.d. (1867.),
Varaždinsku štedionicu d.d. (1868.), Čakovečku štedionicu d.d. (1871.), Bjelovarsku
štedionicu d.d. (1872.), Virovitičku štedionicu d.d. (1872.), Dioničku štedionicu u
Križevcima (1872.). Od značajnijih banaka treba navesti i Zemljišno vjeresijski zavod
Kraljevine Dalmacije koji je osnovan 1892. godine.'' (Ekonomija i bankarstvo, 2012.)
''Razvoj bankarstva bio je rezultat gospodarskih kretanja onoga vremena tako da ga
karakterizira:
· izrazito velika rascjepkanost,
· veliki broj malih privatnih banaka (niska koncentracija kapitala),
· odsustvo specijalizacije u bankarskim poslovima.
Tako nakon Prvog svjetskog rata u Hrvatskoj djeluje čak 178 banaka. Većina ovih banaka u
svome poslovanju se ne pridržava osnovnih bankarskih principa, tako da će izbijanjem
(pojavom) svjetske ekonomske krize 1929/32. godine upravo iz tih razloga veliki broj ovih
banaka doživjeti stečaj, likvidaciju ili fuziju s drugim bankama. Ovakvi gubici rezultiraju
promjenom vlasničke strukture i sve više banaka prelazi u vlasništvo države ili postaju
poludržavne, što je opća tendencija toga razdoblja (državni kapitalizam).'' (moj-bankar.hr)
''Od 1932.g. do 1990.g. banke koje su djelovale bile su pod utjecajem raznih političkih
utjecaja koji su se javljali u to vrijeme. Hrvatska je veliki preokret doživjela 1990.g. kada je
11
osnovana Hrvatska narodna banka kao središnja banka u Hrvatskoj i kada je Kuna
zamijenila dotadašnji dinar kao vlastitu valutu. Od ukupno 45 banaka koje su poslovale u
razdoblju 1990.-1993., njih 19 (na čelu s Privrednom, Zagrebačkom, Riječkom, Splitskom,
Slavonskom i Istarskom) postojalo i prije godine 1989., od njih su četiri najveće
raspolagale sa 2/3 ukupne aktive banaka. Te su banke u socijalizmu morale poslovati kao
financijski servis poduzeća, često izvrgnut političkim pritiscima, a to je za rezultat imalo
gomilanje dugova, nepodmirenih potraživanja i loših zajmova u portfelju tih banaka. U
procesu pretvorbe i privatizacije banke se među prvima pretvaraju u dionička društva. ''
(grad-knin.net)
Nakon 1993. godine, osim procesa privatizacije, nastavlja se pritisak vlasnika banaka
(države ili privatnih vlasnika) na uprave banaka u području plasmana te fiskalnu,
monetarnu, i tečajnu politiku. Kombinacija je tih politika najprije dovela u veoma težak
položaj poduzeća, a zatim je dovela u pitanje i funkcioniranje bankarskoga sustava.
(Družić, 2001., str. 295).
Spomenute banke od 1994. do 2000. godine ulažu velike napore u obnovu bankovnog
sustava. Tako je već 2009. godine uslugu Internet bankarstva koristilo 597.866 građana te
155.721 poslovnih subjekata (Čeliković, 2009., str. 13). Danas u Hrvatskoj posluje oko
tridesetak banaka koje svojim e-poslovanjem pokušavaju ostvariti vodeći položaj na tržištu
te svojim stalnim ulaganjem u tehnološke novitete poslovanja, kao i aplikacijske novitete
koji olakšavaju korištenje usluge e-bankarstva te pružaju veću sigurnost u zaštiti podataka.
Hrvatska Narodna Banka mjesečno obavještava građane Republike Hrvatske o svim
promjenama, pa je tako 16. lipnja. 2014. godine objavila listu banka koje imaju odobrenje
za rad, a to su (Službene web stranice HNB):
1. BANCO POPOLARE CROATIA d.d., Zagreb
2. BANKA KOVANICA d.d., Varaždin
3. BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA d.d., Split
4. BKS BANK d.d., Rijeka
12
5. CROATIA BANKA d.d., Zagreb
6. ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d., Rijeka
7. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d. d., Zagreb
8. HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., Zagreb
9. IMEX BANKA d.d., Split
10. ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d., Umag
11. JADRANSKA BANKA d.d., Šibenik
12. KARLOVAČKA BANKA d.d., Karlovac
13. KENTBANK d.d., Zagreb
14. KREDITNA BANKA ZAGREB d.d., Zagreb
15. NAVA BANKA d.d., Zagreb
16. OTP BANKA HRVATSKA d.d., Zadar
17. PARTNER BANKA d.d., Zagreb
18. PODRAVSKA BANKA d.d., Koprivnica
19. PRIMORSKA BANKA d.d., Rijeka
20. PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., Zagreb
21. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d., Zagreb
22. SAMOBORSKA BANKA d.d., Samobor
23. SBERBANK d.d., Zagreb
24. SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
25. SOCIÉTÉ GÉNÉRALE-SPLITSKA BANKA d.d., Split
26. ŠTEDBANKA d.d., Zagreb
27. VABA d.d. BANKA Varaždin, Varaždin
28. VENETO BANKA d.d., Zagreb
29. ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb
Prema popisu koji je objavila Hrvatska narodna banka može se vidjeti da trenutno posluje i
ima odobrenje za rad 29 banka a 3 navedene banke prednjače u udjelu u ukupnoj aktivi a to
su (banka.hr):
1. Zagrebačka banka d.d. 26,39 %
13
2. Privredna banka Zagreb d.d. 16,22%
3. Erste & Steiermärkische Bank d.d. 14,82%
U nastavku će se navesti i pobliže definirati neke on-line usluge koje Zagrebačka banka d.d.
pruža svojim privatnim i poslovnim korisnicima.
Prema službenim web stranicama Zagrebačke banke, nude se sljedeće on-line usluge:
Za građane:
· e-zaba,
· m-zaba,
· m-token,
· i-račun,
· financijski planer,
· bankomati i
· polog kovanica, a
Za poslovne subjekte:
· e-zaba,
· b2g,
· preuzimanje certifikata banke,
· datoteke s nalozima te opće informacije i
· upute vezene uz poslovne subjekte.
Najviše korištene i najbolje prihvaćene on-line usluge Zagrebačke banke su: usluge Online
direktnim kanalima, e-zaba, e-poslovnica, financijski planer, m-zaba, m-kupi, m-token, i-
račun, zaba SMS, zabafon, e-bonovi, e-dokumenti, koje će se u nastavku pobliže opisati.
(Službene web stranice Zagrebačke banke)
14
On-line direktnim kanalima Zagrebačka banka omogućuje svojim korisnicima uplatu i
isplatu novca, plaćanje i provjeru stanja računa, pregled dospijeća obveza kao i brojne
druge transakcije a najpopularnije među njima su: e-zaba, m-zaba, zaba SMS, i-račun, trajni
nalog, zabafon, bankomati te uređaj za polog kovanica. Ovaj način poslovanja omogućuje
klijentima uštedu vremena i novca te se stoga takav način poslovanja i najviše koristi, i to
čak 80% svih transakcija obavlja se on-line direktnim kanalima Zagrebačke banke.
e-zaba internet bankarstvo najpopularnije je među korisnicima jer omogućava brojne
prednosti: jeftinije je, ne ovisi se o radnom vremenu poslovnica, korisnik je uvijek prvi na
redu, takvim poslovanjem čuva se okoliš jer se sve odvija on-line i ništa se na mora izdavati
na papiru te omogućava lakše izvršenje usluga.
Zagrebačka banka navodi da Internet bankarstvom njeni klijenti mogu obavljati usluge kao
što su :
· unijeti nalog s budućim datumom provedbe
· proslijediti primatelju potvrdu o izvršenju naloga e-mailom ili poštom
· pregledati stanje i promete svih svojih računa i računa po kojima su korisnici
opunomoćeni, stanje i promete svojih kredita, ulaganja i oročenja,
· provjeriti rate kredita, kamate te troškove i limite po karticama,
· platiti režije, rate kredita,
· prenositi novac na druge račune,
· primati izvatke po računima i obavijesti o učinjenim troškovima po karticama,
· kupovati bonove za mobitel,
· kupovati bonove za nadoplatu ENC uređaja tvrtke HAC
· kupovati i prodavati strane valute te konvertirati valute,
· kupovati, prodavati i prenositi udjele u ZB Invest fondovima.
e-poslovnica Zagrebačke banke omogućuje kontaktiranje bankara telefonskim putem,
videozapisom ili Chatom, u vremenu koji odgovara klijentu. Bankari e-poslovnice
omogućuju savjetovanja i informiranje o svim proizvodima i uslugama banke, provođenje
15
pojedinih transakcija (u zemlji i inozemstvu) ili ugovaranje sastanaka u poslovnicama koje
odgovaraju klijentu.
Financijski planer je nova elektronička usluga Zagrebačke banke koja svojim klijentima tj.
korisnicima omogućuje na jednostavan i pregledan način, uz grafičke prikaze, planiranje
raspolaganja novca te pomaže klijentima da bolje upoznaju svoje financijsko poslovanje i
osiguraju povećanje vrijednosti svoje imovine kroz: jasan uvid komo ide njihov novac,
boljim upravljanjem potrošnjom, pravodobnom najavom obveza te učinkovitijim
ostvarenjem želja i planova svakog klijenta.
m-zaba je e-usluga Zagrebačke banke koja omogućava plaćanje preko mobilnog uređaja tj.
mobitela. Sve što je potrebno za ovu vrstu usluge je da se na mobilnom uređaju pokrene
aplikacija m-foto plati i da se kamerom mobilnog uređaja skeniraju uplatnice, 2D
barkodovi, QR kodovi te se prema navedenim uputama provede plaćanje.
m-kupi je nova e-usluga Zabe koja omogućava kupovinu u Konzumu i na kiosku Tiska, a
plaćanje se odvija mobitelom uz pokrenutu aplikaciju m-kupi te se preko aplikacije dobije
barkod kojim kupac potvrđuje kupnju, a trgovac naplatu računa te zajedno s računom izdaje
potvrdu o načinu plaćanja kupcu.
Zaba m-token aplikacija je koja se koristi u iste svrhe kao i fizički token - za identifikaciju
korisnika i potvrdu izvršavanja transakcija pri korištenju e-zabe, Zabafona te za kupnju
putem Interneta. Za razliku od fizičkog tokena, Zaba m-token je instaliran u mobilnom
uređaju te je time praktičniji i dostupniji jer se klijent može nalaziti na bilo kojem mjestu te
imati pristup svojem računu u Zabi i obavljati potrebne transakcije.
i-račun je spoj elektroničkog računa i elektroničke uplatnice koji zamjenjuju njihov fizički
format. Račun stiže po izboru na e-zabu ili osobni e-mail, umjesto na klasičan način
poštom, a uplatnice su istovremeno dostupne na e-zabi i m-zabi, kojima se odmah može
platiti pristigli račun. Plaćanje i-računom je praktično, brzo i jednostavno te ponajprije
16
isplativo jer je usluga besplatna, a plaćanje može biti i bez naknade, sigurno je te uvijek
dostupno.
Zaba SMS je usluga Zagrebačke banke koja omogućuje primanje informacija na zahtjev
klijenta ili kontinuirano – tjednom ili dnevnom dinamikom, ovisno željama i potrebama
klijenta. Kako je navedeno na službenim stranicama Zagrebačke banke, potrebno je poslati
SMS poruku s kodom:
· T za stanje tekućih računa
· Z za stanje žiro-računa
· D za stanje deviznih računa
· K za stanje kredita
· S za stanje otvorene štednje te stambene štednje u PSŠ-u
· F za stanje i vrijednosti udjela u ZB Invest fondovima
· KL za informacije o limitima po karticama
· L za stanje DuoLife
· ? za popis kodova,
na broj 814024 i tražena informacija stiže za tren. Poslana SMS poruka s kodom naplaćuje
se prema standardnom cjeniku korisnikova mobilnog operatora. Dolazna poruka s traženom
informacijom naplaćuje se 1,5 kn (PDV uključen) i tereti račun u Banci prijavljen kao
račun članarine (tekući račun).
Zabafon, usluga telefonskog bankarstva, omogućuje kompletno financijsko poslovanje s
Bankom na osnovi telefonskog poziva na brojeve 072 24 24 24 ili 01 3777 555.
17
Zagrebačka banka također pruža mogućnost da putem Zabafonova govornog automata
korisnici u bilo koje doba dana mogu provjeriti:
· stanje svih računa i računa po kojima klijent ima punomoć (tekući, žiro,
devizni, kunska i devizna štednja, krediti, udjeli u fondovima)
· potrošnju i limite po MasterCard karticama s odgodom plaćanja
· promet po računima i računima po kojima klijent ima punomoć.
Kako je istaknuto na službenim web stranicama Zagrebačke banke, djelatnici Zabafona na
raspolaganju su od ponedjeljka do petka od 7 do 21 i subotom od 8 do 13 sati te se putem
telefona mogu:
· platiti režije i drugi računi
· prenijeti sredstva na kunske račune u Banci ili izvan Banke
· obaviti kupnja i prodaja stranih valuta ili konverzija iz jedne valute u drugu.
e-bonovi tj. GSM bonovi za mobilne uređaje svih operatera s obzirom čije usluge koriste
klijenti te bonove za nadoplatu ENC uređaja Hrvatskih autocesta, mogu se u svakom
trenutku i na bilo kojem mjestu u zemlji ili svijetu kupiti putem e-zabe, m-zabe te
bankomata Zagrebačke banke te se jednako tako može u svakom trenutku jednostavno i
brzo provjeriti stanje i naknadne naplate bonova.
e-dokumenti je opcija koju klijenti Zagrebačke banke mogu koristiti ukoliko žele da im se
dokumenti poput bankovnih izvadaka, obavijesti o učinjenim troškovima po karticama,
obavijesti o mirovinskim primanjima dodatno šalju na osobni e-mail koji moraju prethodno
prijaviti putem e-zabe ili osobno u poslovnici banke. Korištenjem ove usluge omogućava se
praktičnost i dostupnost dokumenata bilo gdje i bilo kada, omogućava se sigurnost dostave
te povjerljivost osobnih podataka.
Zagrebačka banka kontinuirano razvija ponudu svojih elektroničkih usluga koje pruža
svojim poslovnim korisnicima pa je tako najavila proširenje usluge za poslovne korisnike u
18
depozitnom i kreditnom poslovanju. Kako ne bi samo poslovni korisnici uživali brojne
pogodnosti elektroničkog poslovanja, Zagrebačka banka slične je novitete najavila i za
privatne korisnike tj. građane (poslovniforum.hr).
2.3. Pozitivne i negativne komponente elektroničkog bankarstva u
Hrvatskoj
Kao i kod svih drugih usluga, tako i kod elektroničkog bankarstva se javljaju prednosti i
nedostaci koje su sastavni dio takvog poslovanja. Jednim velikim dijelom na prednosti i
nedostatke utječu korisnici usluga elektroničkog bankarstva kroz vlastite sposobnosti (npr.
stupanj informatičke pismenosti te broj bankarskih usluga koje koristi), želje i potrebe.
Prednosti u elektroničkom bankarstvu su mnoge, a najočitije su jednostavnost, brzina i
funkcionalnost. Jednostavnost elektroničkog bankarstva ponajprije se očituje kroz
dostupnost informacija, brzinu dopune ili izmjene postojećih informacija te jednostavnije
korištenje bankarskih usluga. Elektroničko bankarstvo ističe se i po brzini kojom se
obavljaju bankarske usluge, a to je posebno važno u današnje vrijeme kad je tempo života
užurban i kad postoje velike konkurentnosti u poslovanju. E-bankarstvom se dakle skraćuje
vrijeme obavljanja bankarskih poslova jer klijent ne mora osobno dolaziti u poslovnice
banaka kako bi obavio neku od transakcija ili plaćanja, a vrijeme koje je na taj način
uštedio može provesti na kvalitetniji i bolji način. Funkcionalnost elektroničkog bankarstva
očituje se kroz mnoge segmente, a najviše kroz jeftinije poslovanje jer svojim korisnicima
omogućavaju znatno niže troškove poslovanja ili čak besplatne usluge i savjetovanja.
Također se jednostavnost i funkcionalnost očituje kroz jednostavno i brzo prikupljanje
potrebne dokumentacijske osnove i ostalih vrsta potvrda, a što uz uštedu novaca nosi i
veliki utjecaj na očuvanje okoliša. Jednom kad je prednost elektroničkog poslovanja
prepoznata od strane klijenta, stari način poslovanja više se ne prakticira. Od strane bankara
prednosti su također u bržem poslovanju i komuniciranju sa klijentima, zatim bankari
19
jednostavnije potvrđuju te transakcije u sustavu i ne moraju izdavati neke posebne potvrde
koje bi povećavale troškove poslovanja, svoje korisnike brzo i jednostavno obavještavaju o
svim promjenama na njihovim računima, ali i promjenama u poslovanju banaka, a time se
štedi i na troškovima obavještavanja klijenta i tiskanja dodatnih potvrda i obavijesti. Velika
prednost elektroničkog poslovanja je i u tome što je takav način poslovanja moguć po
cijelom svijetu te što je takvim poslovanjem omogućeno nesmetano obavljanje transakcija i
ostalih plaćanja neovisno o radnom vremenu banke jer je elektroničko poslovanje dostupno
dvadeset i četiri sata dnevno tristo šezdeset i pet dana u godini, a svaku promjenu na računu
klijent može sam provjeriti očitanjem stanja računa.
Tabela 2.1. Uštede na godišnjoj razini prilikom korištenja elektroničkog bankarstva
Broj naloga na mjesec Ušteda
50 1.296 kn
100 2.712 kn
300 8.376 kn
700 19.704 kn
1000 28.200 kn
2000 56.520 kn
3000 84.840 kn
6000 169.800 kn
Izvor: http://www.poslovniforum.hr/about03/internet_bankarstvo.asp
Tabela 2.3.1. prikazuje primjer koliko bi klijent mogao uštedjeti na godišnjoj razini,
koristeći elektroničko bankarstvo umjesto plaćanja na šalteru, ovisno o tome koliko je
mjesečno izdao naloga i uz pretpostavljeni odnos izdavanja naloga na dan i prije datuma
valute koji je u omjeru 60:40.
20
Za plaćanja drugim članicama grupe pojedine banke uglavnom ne zaračunavaju naknade,
bez obzira na način plaćanja. Jednako tako, naknada se ne zaračunava ni za plaćanja u
humanitarne svrhe. Mnoge banke nude povoljniju ili besplatnu uslugu elektroničkog
bankarstva u sklopu paketa, ovo su neke njihove cijene usluga za širi krug korisnika. Tako
se pristupnine banke naplaćuju u rasponu od 0 do 45 kn, a mjesečne članarine u rasponu od
0 do 20 kuna.
Hrvatski portal poslovniforum.hr je tako u jednom svom članku objavio provedeno
istraživanje i usporedio iznose usluga elektroničkog bankarstva kod hrvatskih bankara.
Prema tom istraživanju Zagrebačka banka svoje usluge elektroničkog bankarstva za
građane ugovara bez naplate pristupnine a mjesečna naknada iznosi 10,00 kuna. Unutar
banke prijenosi s računa na račun iznose 0,50 kuna, a prijenosi s računa na račun drugih
banaka iznosi 1,00 kunu po nalogu. Prijenos s računa poslovnih subjekata na račune
poduzeća, otvorene u Zagrebačkoj banci iznosi 5,00 kuna po nalogu, a za račune u drugim
bankama cijena je 6,00 kuna. Cijena svih navedenih transakcija puno je veća ukoliko se te
transakcije obavljaju na šalteru banke.
U Privrednoj banci Zagreb mjesečna naknada za uslugu PBZ365@NET-a klijenta ove
banke stoji 8,00 kuna, upisnina stoji 45,00 kuna, a usluge obavljene elektroničkim
bankarstvom jeftinije su i do četiri puta od usluga obavljenih na šalteru banke.
(poslovniforum.hr)
Naravno i ova vrsta poslovanja, elektroničko bankarstvo, također ima svoje nedostatke,
srećom ti nedostaci se mogu uz određene mjere lako i brzo ispraviti. Najveći nedostatak
takvog poslovanja jest i dalje sigurnost podataka. Iako svaki korisnik ima svoj PIN broj
kojim pristupa svojim podacima i računima, nerijetko se događa da korisnik taj broj izgubi,
zaboravi ili mu neka druga strana otkrije taj broj i zloupotrijebi to sebi u korist. Srećom,
takvi se slučajevi mogu brzo i jednostavno ispraviti prijavom kod osobnog bankara koji će
ustupiti novi pin i ukoliko se takav slučaj primijetio na vrijeme. Također je problem ako
korisnici ne znaju ili nisu dovoljno upućeni u korištenje i način rada e-poslovanja te se na
21
neodgovarajući način služe korištenjem svojih računa i na taj način ugroze svoju privatnost
tj. tajnost podataka, kao npr. kod zrelije populacije građana koji se ne žele ili ne znaju
koristiti novom tehnologijom i internetskim uslugama te su sumnjičavi prema bilo kakvim
djelatnostima koje nisu realno opipljive ili se ne odvijaju interakcijom između ljudi te se
tako kao nedostatak može navesti i nepostojanje ljudskog kontakta pri rješavanju
bankarskih usluga a koji je starijim osobama veoma važan. Uz ove nedostatke javljaju se i
sve češći slučajevi hakerskih napada na račune poslovnih korisnika elektroničkog
bankarstva.
Sumiranjem ovih podataka, mogu se zaključiti 3 glavna nedostatka elektroničkog
poslovanja:
· Nedovoljna sigurnost tj. nedovoljna zaštita podataka
· Nedovoljna educiranost klijenata o elektroničkim uslugama banke
· Nepovjerenje i pružanje otpora od jednog dijela klijenata
Također se može reći da svaka pojedina prednost usluga elektroničkog bankarstva može u
određenom trenutku poslovanja postati i nedostatak tj. negativan pomak u poslovanju.
22
3. Razvoj i novi trendovi u elektroničkom bankarstvu
Razvoj bankarstva očituje se u mnogim smjerovima, koji još više proširuju i produbljuju
važnost i sveprisutnost ove djelatnosti. On-line bankarstvo ili e-bankarstvo samo ističe tu
sveprisutnost ove djelatnosti te olakšava razvoj bankarskih usluga, gdje je naglasak na
inovativnosti i na funkcionalnosti e-banaka te sigurnosti takvog poslovanja.
3.1. Razvoj elektroničkog bankarstva u Hrvatskoj
Nije u potpunosti moguće odrediti sam početak razvoja elektroničkog bankarstva kao
djelatnosti. Od druge polovice 20. stoljeća na razvoj elektroničkog bankarstva izravno je
utjecala pojava sve naprednije komunikacijske i informacijske tehnologije, koja je također
doživjela nagli pomak u razvoju i napretku.
Strugar i Panian (2013., str. 171) tvrde da je pod utjecajem suvremenih tehnologija, što se
tiče funkcionalnosti bankarstva, moguće razlučiti 5 razvojnih faza (Prikaz 3.1.1.):
· Faza 1 – Inicijativa
· Faza 2 – Interaktivnost
· Faza 3 – Personalizacija
· Faza 4 – Virtualizacija
· Faza 5 - Pokretljivost
23
Prikaz 3.1.1. Razvojne faze funkcionalnosti bankarstva
Izvor: Samostalna izrada prema Strugar, Panian, 2013., str.173.
U fazi inicijative dolazi se do spoznaje da suvremena informacijsko-komunikacijska
tehnologija u sklopu bankarskog sustava otvara nove razvojne perspektive te se počinje
shvaćati kao osnova za stjecanje konkurentske prednosti.
U fazi interaktivnosti naglasak se stavlja na pružanje online usluga banaka te da klijenti dio
poslova obave sami u interakciji s raspoloživom tehnologijom koju im dozvoljava banka.
U fazi personalizacije online usluge postaju dominantan oblik komunikacije između
klijenta i banke te se uviđa potreba za personalizacijom bankarskih usluga klijentima.
U fazi virtualizacije naglasak je stavljen na stvaranje sve većeg broja virtualnih banka (koje
ne postoje kao fizičke tvorevine već samo kao web mjesta) ali i na povećanje rizika u
takvom poslovanju te na sustav koji kao takav iziskuje veliko povećanje mjera koje se
odnose na zaštitu podataka klijenata.
24
U posljednjoj fazi, fazi pokretljivosti, koja se javlja u 21. stoljeću, naglasak je stavljen na
pokretnu tehnologiju i uređaje koji omogućuju obavljanje bankarskih usluga u bilo kojem
trenutku i na bilo kojem mjestu u svijetu te samim time olakšavaju poslovanje i štede
vrijeme klijentima i korisnicima ovih usluga.
Usporedno s razvitkom funkcionalnosti elektroničkog bankarstva, razvijaju se i oblici
obavljanja usluga u elektroničkom bankarstvu. Tako Strugar i Panian (2013., str. 173)
navode 5 razvojnih oblika obavljanja bankarskih usluga (Prikaz 3.1.2.):
· Tradicionalno bankarstvo
· Daljinsko bankarstvo
· Izravno (direktno) bankarstvo
· Virtualno bankarstvo i
· Pokretno (mobilno) bankarstvo.
Prikaz 3.1.2. Razvojni oblici obavljanja bankarskih usluga
Izvor: Samostalna izrada prema Strugar, Panian, 2013., str.173.
25
Za razliku od tradicionalnog bankarstva, gdje se sve transakcije obavljaju na šalteru u
poslovnici banke, daljinsko bankarstvo omogućava klijentima obavljanje transakcija na
daljinu, što se prvenstveno odnosi na terminale i bankomate. U ovom obliku poslovanja
banka osigurava svojim korisnicima poseban softver na koji se spajaju modemskom vezom,
a broj daljinskih usluga je ograničen.
Pojavom direktnog bankarstva klijentima je omogućen veći stupanj samostalnosti u
obavljanju bankarskih transakcija. Broj online aplikacija se povećava, klijenti i dalje koriste
modemsku vezu s bankom, a sama banka djeluje kao pozadinski servis.
Virtualno bankarstvo moguće je primijeniti samo putem Interneta i Weba u obavljanju
transakcija koje pruža, jer takve banke zapravo ne postoje u fizičkom obliku. Za obavljanje
transakcija nisu potrebni nikakvi posebni programi, a usluge se mogu obaviti samo putem
fiksnih komunikacijskih linija.
Pokretno (mobilno) bankarstvo omogućuje usluge koje se obavljaju putem bežične veze,
pristupanjem Web mjestu banke. No takav način obavljanja bankarskih usluga, uz sve veću
pokretljivost, nosi i rizik vezan uz sigurnost podataka i obavljanih transakcija, pa banke
moraju ulagati značajna sredstva i napore za napredak i uklanjanje ovih nedostataka.
Nova tehnologija svoju primjenu našla je i u elektroničkom bankarstvu, pa tako: ''Pojava
sve sofisticiranijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a posebice one
internetske, tijekom druge polovice 20. stoljeća izravno je utjecala na razvitak
funkcionalnosti bankarstva.'' (Panian, 2002., str. 89)
Od uvođenja elektroničkog bankarstva 1980. godine pa sve do 1995. godine, rast broja
korisnika bio je jako spor, no 1995. godine banka Wells Fargo izrađuje prvi Web bankarski
program za obavljanje bankarskih transakcija. Godinu dana kasnije, zabilježen je milijunti
korisnik ove bankarske usluge, a godinu i pol dana kasnije ovom uslugom koristilo se 4,2%
26
američkih građana. Do kraja 1999. godine broj korisnika usluge elektroničkog bankarstva
popeo se preko 10 milijuna, za što je zaslužan nagli razvoj informacijske i komunikacijske
tehnologije te sve zahtjevnije financijsko tržište. (fm-hn.com)
Uslugu elektroničkog bankarstva u Hrvatskoj prva je uvela Međimurska banka u travnju
1999. godine, a godinu dana poslije još dvije vodeće banke (Zagrebačka banka i Privredna
banka Zagreb) uvode elektroničko bankarstvo. (Ovčar, 1999.)
''Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) o broju korisnika Internet bankarstva
među građanima i poslovnim subjektima za 2008. godinu, broj korisnika ove usluge bilježi
vrlo solidne stope rasta. Naime, uslugu Internet bankarstva tijekom prošle godine koristilo
je 559.711 građana te 150.668 poslovnih subjekata. U odnosu na 2007. godinu, riječ je o
rastu od 31,9 posto u segmentu korištenja od strane građana, odnosno rastu od 15,8 posto u
segmentu korištenja poslovnih subjekata. Te su brojke još impozantnije kad se stanje u
protekloj godini usporedi sa 2005. godinom, kada je ta brojka bila za polovinu manja -
fizičkih osoba korisnika Internet bankarstva bilo je nešto više od 276 tisuća, dok je broj
pravnih osoba korisnika iste usluge iznosio 86 tisuća.'' (Kulenović, 2009.)
Pogodnosti usluge elektroničkog bankarstva prepoznaje sve veći broj klijenata bankarstva
te ova usluga bilježi kontinuirani rast, što dokazuje podatak da se prije dvije godine, prema
istraživanju Centra za istraživanje tržišta GFK, ovom uslugom koristilo tek 2% populacije,
odnosno 98.000 građana klijenata banke, sad su brojke mnogo veće. Samo u dvije naše
najveće banke ima gotovo 250.000 korisnika građana koji se služe elektroničkim
bankarstvom, a ukupna je brojka vjerojatno barem dvostruka, s obzirom na njihov tržišni
udio. (poslovniforum.hr)
''Broj internetskih korisnika odavno je u Hrvatskoj premašio brojku od 2,5 milijuna
korisnika. Iako nema novijih podataka koliki je postotak onih koji se koriste Internetom, a
time i internetskim bankarstvom, poznato je kako Hrvati prednjače u prihvaćanju novih
tehnologija pa je već početkom 2009. godine 600.000 građana i 150.000 poslovnih
27
subjekata koristilo Internet bankarstvo. Te se brojke na godišnjoj razini povećavaju za 12
posto. U prilog tome govori i posljednje istraživanje MasterIndexa, koje je sredinom lipnja
predstavila kompanija MasterCard Europe u Hrvatskoj. Od 1007 ispitanika, tj. korisnika
bankarskih usluga u dobi od 18 do 55 godina, polovina njih odgovorila je kako je u travnju
kupila nešto preko Interneta.'' (poslovni.hr)
3.2. Novi trendovi u elektroničkom bankarstvu
Panian navodi da tehnologija digitalnog novca slanjem digitalnih poruka omogućuje svojim
korisnicima da te digitalne poruke djeluju kao nalozi za polaganje novca na bankovne
račune ili kao nalozi za isplatu. Da bi se realizirale stvarne financijske transakcije, klijenti
moraju elektroničkim putem kontaktirati banke o prikupljenim porukama. Korisnicima se u
realnom vremenu omogućuje jednostavno obavljanje novčanih transakcija, što znači da se
klijentima ne daje ili odobrava bilo kakav kredit, za razliku od plaćanja kreditnim
transakcijama gdje to nije slučaj. Taj se princip plaćanja posebno odnosi na
''mikrofinancijske'' transakcije, odnosno na plaćanje i naplatu manjih novčanih iznosa.
(Panian, 2000., str. 15)
''Nemogućnost središnjih bankara da potrošače i ulagače zaštite od volatilnosti, cyber
napada i nestašice u ponudi virtualnih valuta mogla bi zapečatiti budućnost Bitcoina, barem
u obliku koji danas poznajemo.'' Europski bankarski regulatori upozoravaju korisnike
virtualne valute Bitcoin, koja do sada nije kontrolirana ni pomno regulirana, kako oni neće
moći zaštititi korisnike ove valute ukoliko dođe do gubitaka u ulaganjima korisnika koji
koriste Bitcoin. Također navode da ova virtualna valuta potencijalno može naštetiti
nacionalnim državama, ekonomijama i globalnoj trgovini. Navedeno je i da, ova najveća
virtualna valuta, može opstati na tržištu ukoliko se uklone svi nedostaci te ona bude pomno
kontrolirana kao i ostale valute. (banka.hr) Fotografija 3.2.1. prikazuje virtulanu valutu
Bitcoin.
28
Fotografija 3.2.1. Virtualna valuta Bitcoin
Izvor:http://zimo.co/media/cache/791xN/images/upload/41/largest_bitcoin_exchange_susp
ends_withdrawals_si.jpeg
Zanimljivo je napomenuti kako se u svijetu javljaju tri trenda u vrsti bankarstva, a koja svoj
trend ne bilježe samo zbog dostupnosti e-bankarstva, već zbog svojih načela poslovanja.
Tako sve više na značaju dobivaju banke koje posluju po Shari'ah načelu, Steyler Bank
koju vode redovnici te banke koje se osnivaju u sklopu velikih kompanija.
Prva Islamska banka osnovana je u Egiptu 1963. godine koja se obvezala na rad na Shari'ah
načelu (islamski zakon koji strogo zabranjuje rad sa zanimanjem). Danas se javlja velika
ekspanzija institucija koje nude svojim klijentima usluge na način koji nisu u suprotnosti sa
Shari'ah načelom. Uz one institucije koje su osnovali muslimani ima i sve više zapadnih
multinacionalnih banaka, a neke su i vodeće svjetske banke kao što su: Citybank, HSBC,
ABN Amro, BNP Paribas, Deutsche Bank, Mežkobank, Nomura Securities te najveća
švicarska bankarska grupa: USB, a koje posluju prema Shari'ah načelu i koje nude svojim
klijentima Shari'ah usklađeno bankarstvo. Na Zapadu broj osnovanih banaka čiji rad se
temelji na beskamatnim, etičkim i dopuštenim (halal) financiranju je također u porastu i
trenutno je 325 islamskih banaka koje posluju širom svijeta. (bbi.ba)
29
Na službenim web stranicama T-Portala objavljeno je da: ''Steyler Bank je kreditni institut
što su ga prije 50 godina osnovali misionari koji djeluju u 70 zemalja svijeta. Od pada
povjerenja u klasične banke Steyler Bank je profitirala i to odmah nakon izbijanja globalne
bankarske krize 2008.'' Ovu banku su osnovali i vode misionari iz sv. Augustina, a od
izbijanja bankarske krize, ova banka bilježi od 1000 do 2000 novih korisnika godišnje. To
su uglavnom korisnici starije životne dobi koji su dobro situirani. Ova je banka orijetirana
na ona poduzeća koja posluju najbliže po načelima pravednosti poslovanja. Fotografija
3.2.2. prikazuje Steyler banku.
Fotografija 3.2.2. Steyler Bank
Izvor:http://www.tportal.hr/ResourceManager/GetImage.aspx?imgId=672716&shotId=1&
width=630&height=360)
Nakon ovih banaka koje imaju temelje na vjerskim stajalištima, javlja se još jedan trend, a
to su banke koje će biti osnovane u sklopu velikih kompanija. ''Kineski internetski divovi
Alibaba i Tencent dobili su odobrenje državnih financijskih regulatora da otvore vlastite
banke.'' Kineska ekonomija će postati još učinkovitija i tržišno orijentiranija, provođenjem
30
ove reforme koja potiče stvaranje privatno financiranih bankarskih grupacija.
(poslovniplus.com)
Analitičar Velimir Šonje na službenim web stranicama T-Portala navodi da: ''Budući da
Hrvatska čini svega 0,05 posto novčane mase i kredita Europske unije, strane banke u
Hrvatskoj za desetak godina vjerojatno će postati podružnice matičnih banaka.'' (Korda,
2011.) Prema mišljenju analitičara, tržište kapitala do 2031. godine postat će potpuno
internacionalizirano i liberalizirano, a kako bi se postigli niži troškovi i veća efikasnost,
krenut će se i sa okrupnjivanjem burzi.
Istraživanje konzultantske kompanije A.T. Kearney (banka.hr), identificiralo je pet ključnih
trendova koji će oblikovati budućnost poslovanja banaka s građanstvom. ''Tih će pet
ključnih trendova značajno utjecati na način kako banke informiraju klijente, kako s njima
komuniciraju, savjetuju ih, prodaju im i izvode plaćanja. Oni će istodobno utjecati na razvoj
konkurentnosti banaka, koja će u budućnosti sve više dolaziti iz atipično bankarske
okoline.''
Pet trendova koje je identificirala kompanija, jesu:
Trend 1. - Informiraj i komuniciraj: mobilni Internet i društvene mreže – obostrana
komunikacija i razmjena informacija putem interneta i društvenih mreža koja se odvija radi
postizanja koristi obje strane.
Trend 2. - Izvođenje plaćanja: platni promet – banke će u budućnosti moći postići veći
stupanj individualnog pristupa svojim klijentima te im omogućiti korištenje bankarskih
usluga prema njihovim željama i potrebama. Takav pristup će biti moguć jer će banke
pohranjivati podatke o navikama i preferencijama svojih klijenta, a koje će biti vidljive iz
njihovih elektronskih i mobilnih plaćanja.
Trend 3. - Savjetuj: dijeljenje skupina klijenata – za interakciju s klijentima treba osigurati
odgovarajuće komunikacijske kanale. Iako je istraživanje pokazalo da postoje dvije skupine
31
klijenata, Facebook generacija i poricatelji digitalizacije, obje strane imaju četiri jednaka
temeljna zahtjeva za banku: povjerenje, praktičnost, osnaživanje i emocije.
Trend 4. - Prodaj: (r)evolucija točke prodaje – ''Većina industrija, uključujući i bankarstvo,
pod pritiskom je da na novo izumi točku prodaje u smislu rasporeda, oblika, izgleda,
lokacije i izbora proizvoda, da bi nekako privukla klijente. Ta (r)evolucija točke prodaje
imat će bitan utjecaj na upravljanje odnosima s klijentima, integraciju tehnoloških inovacija
u višekanalni model prodaje te posljedično na ulogu poslovnice budućnosti.''
Trend 5. - Promjena konkurentskog okruženja: novi igrači – ''Danas tako postoji veći broj
start-up kompanija i nebankovnih konkurenata, koji žele biti dio bankovne pogače i natječu
se za upravljanje novcem klijenata.''
''Činjenica je da došao kraj vremena u kojem su banke bile jedini ponuditelj bankovnih
usluga. Novi se natjecatelji oslanjaju na promjene u očekivanjima potrošača, njihovom
znanju i nove tehnološke mogućnosti, kako bi utjecali na promjene tradicionalne točke
prodaje. Pritom upotrebljavaju inovativne pristupe koji ponajprije ciljaju na mlađe i više
digitalizirane korisnike, za koje vjeruju, da će biti njihove klijenti i u budućnosti.''
(banka.hr)
32
4. Sigurnost elektroničkog bankarstva
''Razina sigurnosti Internet bankarstva ključna je komponenta njegove kvalitete. Pored
sigurnosne infrastrukture koju čine routeri (računala koja su međusklop između dvije mreže
i šalju pakete tamo i natrag u mreži), firewal i ostale komponente koje osiguravaju
preduvjet tajnosti transakcija, danas se pretežno koriste tehnologije statične lozinke (PIN),
statične lozinke i autorizacijskih brojeva (PIN+TAN), autentifikacijskih tokena te
digitalnog potpisa.'' (Šohar, 2004., str. 133)
''Slom svjetskog informacijskog sustava doveo bi do pada suvremene civilizacije i vratio
život čovjeka na razinu iz daleke prošlosti.'' Kako navodi Javorović mnoga poduzeća ne bi
mogla preživjeti poslovnu katastrofu u kojoj uništenja baza podataka ili unutarnjeg sustava
informiranja, a problem je i u tome što se sa većom važnošću, veličinom i složenošću
informacijskih sustava povećava broj i vrsta napada na te sustave te je njihova osjetljivost
daleko veća, a i posljedice njihove destrukcije su daleko teže. (Bilandžić, Javorović, 2007.,
str. 100)
Prema Panianu (2000., str. 188-189) ''Ukupnost mjera prevencije rizika kod primjene
informacijske tehnologije, a to znači i u elektroničkom poslovanju, može se svrstati u dvije
temeljne kategorije:''
· Mjere osiguranja integriteta podataka u prijenosu
· Mjere zaštite od zloporabe informacijske tehnologije
Kod mjera osiguranja integriteta podataka u prijenosu uvijek treba računati na možebitne
utjecaje različitih smetnji, budući da se radi o računalnim mrežama koje su složeni sustavi,
a koje mogu dovesti u pitanje integritet (cjelovitost) podataka koji se prenosi. Dok se kod
mjera zaštite od zlouporabe informacijske tehnologije mogu razviti razne vrste sustava
zaštite koji bi se primjenjivao. U slučajevima gdje se kod poslovanja primjenjuje Internet,
takav sustav bi trebao sadržavati barem pet oblika zaštite:
33
· Autorizaciju, autentifikaciju i identifikaciju korisnika
· Zaštitu od pristupa neovlaštenih korisnika
· Antivirusnu zaštitu
· Zaštitu tajnosti podataka
· Zaštitu privatnosti korisnika
Miroslav Bača u svom dijelu (2004., str. 16) navodi nekoliko tipova računalnog kriminala i
drugih oblika gubitaka u elektroničkom poslovanju, a to su:
· Ljudske pogreške 55%
· Nepošteni zaposlenici 10%
· Mrzovoljni zaposlenici 9%
· Vanjski napadači 3%
· Računalni virusi 4% i
· Fizičko-sigurnosni problemi 19%
Grafikon 4.1. prikazuje nekoliko tipova računalnog kriminala i drugih oblika gubitaka u
elektroničkom poslovanju, koji se očituju u ljudskim pogreškama, fizičko-sigurnosnim
problemima, nepoštenim i mrzovoljnim zaposlenicima, vanjskim napadačima te računalnim
virusima.
34
Grafikon 4.1. Nekoliko tipova računalnog kriminala i drugih oblika gubitaka u
elektroničkom poslovanju
Izvor: Samostalna izrada prema Bača, 2004., str.16.
Samo ispravnim postupanjem u korištenju i adekvatnom zaštitom, moguće je ostvariti
sigurnosne aspekte elektroničkog bankarstva koji su dio ključnih odrednica uspješne
implementacije takve usluge u svakodnevnom korištenju, kao i njenog budućeg razvoja.
4.1. Rizici ne ulaganja u sigurnosni sustav elektroničkog
bankarstva
Iako je plaćanje putem elektroničkog bankarstva vrlo popularan i prikladan način plaćanja,
mnogi izbjegavaju takav način plaćanja zbog straha od prijevara i hakerskih napada. Zbog
toga se banke trude razviti što sigurniji sustav elektroničkog plaćanja na Internetu i
informirati korisnike o sigurnosti korištenja takvog načina plaćanja.
Prema izvješćima koje objavljuju hrvatske banke, upozorenja o rizičnosti financijskih
instrumenata ovise o iskustvima sredine te iz tih razloga nije moguće napisati tržišna
pravila kojima će se zaštititi kupci i klijenti ako se oni i sami ne brinu za sebe. Kod
55%
19%
10%
9%
3%
4%
Nekoliko tipova računalnog kriminala i drugih oblika gubitaka u elektroničkom poslovanju
Ljudske pogreške
Fizičko-sigurosni problemi
Nepošteni zaposlenici
Mrzovoljni zaposlenici
Vanjski napadači
Računalni virusi
35
regulacije financijskih tržišta u Hrvatskoj vode se rasprave oko sigurnosti u financijama i
sustavu koji ih regulira. Kako je navedeno u članku, sustav koji funkcionira po principu da
je bankama dozvoljeno sve što nije zabranjeno ne treba začuditi, jer takav princip
poslovanja dugoročno je temelj slobodnog i zdravog društva. S druge pak je strane naglasak
stavljen na sigurnost te se navodi da je sigurnost financijskih institucija pretpostavka
gospodarskog rasta. (banka.hr)
Računi hrvatskih tvrtki meta su hakerskih napada. Unatoč upozorenjima banaka i
korištenjem elektroničkog bankarstva prema danim uputama korištenja, hakerski napadi na
račune poduzetnika i dalje se nastavljaju, a banke se ograđuju od odgovornosti i svu krivnju
prebacuju na korisnike. Tako su haker i roku godine dana pokušali ukrasti preko 12
milijuna kuna s računa hrvatskih tvrtki, no na sreću veliki dio tih transakcija ipak je
spriječen. Iako je većina hakerskih napada spriječena, hrvatski poduzetnici nezadovoljni su
radom na sigurnosnom sustavu banka i ograđivanjem od krivnje i smatraju to nedovoljnom
zaštitom i neodgovorenim ponašanjem jer opasnost i dalje postoji. Naime, hakeri su uspjeli
prebaciti 2 milijuna kuna s računa hrvatskih tvrtki.
Kad je riječ o hakerskim napadima na račune klijenata, Hrvatska narodna banka tvrdi da
nije riječ o ozbiljnoj prijetnji na sigurnost u korištenju elektroničkog bankarstva. No ipak je
zatražila detaljna izvješća od banaka o hakerskim napadima, unutarnjoj reviziji i
voditeljima sigurnosti informacijskog sustava te planove poduzetih mjera u sprječavanju tih
krađa. Također, poziva banke da preuzmu veće mjere zaštite, kako bi se uklonile sve
poteškoće i kako bi se riješio problem nestanka novca sa računa klijenata.
Voditeljica MUP-ovog Odjela za visokotehnološki kriminalitet, Kristina Posavec, kazala je
kako apsolutne zaštite nema, ali da je potrebno se pridržavati sigurnosnih standarda kod
korištenja elektroničkog bankarstva. Također savjetuje tvrtke da koriste zasebna računala
koja će biti isključivo korištena za plaćanja u elektroničkom bankarstvu, kako ne bi
surfajući po internetskim stranicama i otvarajući mailove korisnici zarazili svoja računala
virusom za hakerski pristup. Hakeri upravo takvim djelovanjem, ubacivanjem virusa na
36
računala korisnika, dolaze do podataka kojim onda mogu prebacivati novac s njihovih
računa.
Predstavnik Hrvatske udruge banaka i stručnjak za IT sigurnost, Draženko Kopljar, navodi
da banke provode sve mjere kako bi se ovakve zlouporabe spriječile. Također navodi kako
je sigurnost računalnog bankarstva Hrvatske, na vrhu sigurnosnih sustava u svijetu te da ne
postoji sigurniji sustav od trenutno korištenog.
Dobra vijest je da su privatni korisnici sigurni od hakerskih napada jer svoje transakcije
vrše putem token uređaja koji se ne spaja na računala, pa samim time nema ni opasnosti od
krađe novaca s računa klijenata (Službene web stranice portala Index).
I sam Panian (1999., str. 287) navodi kako nema potpuno sigurne zaštite od mogućih
zlouporaba informacijske tehnologije te da na takve pojave kao mogućnost u obavljanju
poslovanja treba računati te propisati sankcije protiv onih koji se služe takvim nedjelima.
Da se u Zagrebačkoj banci radi na poboljšanju sigurnosnog sustava, potvrđuje i činjenica da
su u banci uspjeli spriječiti hakersku krađu s računa jedne tvrtke. Naime, hakeri su provalili
u računalo tvrtke Krakom-gradnja i htjeli su prebaciti 70 tisuća kuna tvrtkina novca s
računa tvrtke na račun u inozemstvu, no prije realizacije transakcije iz Zagrebačke banke
nazvali su tvrtku Krakom-gradnja zbog provjere i odobrenja transakcije. Kako je tvrtka
negirala bilo kakve radnje sa svog računa tog dana, u banci su istog trena stopirali navedenu
transakciju te tvrtka nije ostala bez svog novca. (banka.hr)
Iako se u prijašnjem djelu spominje kao su privatni korisnici sigurni od hakerskih napada u
elektroničkom bankarstvu, praksa ipak pokazuje drugačije. Naime, klijentici Privredne
banke Zagreb sa računa podignut određen iznos novca te se obratila banci za pomoć. Banka
joj je nakon ispitivanja te nakon što je utvrđeno da klijentica nije bila spornog datuma u
Argentini, gdje je podignut novac s njene kartice, vratila njen novac. No kako kažu iz banke
ova klijentica nije jedina kojoj se dogodila ovakva situacija sa bankovnom karticom.
37
Također iz banke napominju kako rade sve što je u njihovoj mogućnosti kako bi zaštitili
svoje klijente te da banka obavezno provjerava sumnjive transakcije i po utvrđenju
nepravilnosti odmah obavještava klijenta. Iz banke također pozivaju sve svoje klijente koji
uoče bilo kakve nepravilnosti na svojim računima da se odmah jave u banku kako bi se bilo
kakva zlouporaba bankarskih transakcija mogla pravovremeno spriječiti. (Službene web
stranice 24sata)
Po svemu sudeći, ne postoji sigurnost elektroničkog poslovanja u bankama, jer ni privatni
ni poslovni klijenti nisu sigurni od hakerskih napada na svoje bankovne podatke i račune.
4.2. Načini ulaganja u sigurnosni sustav elektroničkog
bankarstva
Kada se govori o sigurnosnim aspektima, koji se provode u elektroničkom bankarstvu kako
bi se zaštitili informacijski sustavi i time omogućila dodatna sigurnost korisnicima usluga
elektroničkog bankarstva, bitno je da banke prate najnovije dosege na području sigurnosnih
sustava te da ih implementiraju u svoje sigurnosne sustave.
Ulaganjem u sigurnost elektroničkih sustava održava se visok stupanj sigurnosti takvog
načina poslovanja. Elektroničkim se poslovanjem povjerljivi podaci štite šifriranjem od
neovlaštenog korištenja. To se postiže na način da korisnik šalje povjerljive informacije u
šifriranom obliku banci, a banka kao ovlašteni primatelj šifrirane poruke može tu poruku
dešifrirati. U ovom procesu komunikacije veoma je važno biti siguran u ispravnost
komunikacijskih kanala tj. da su poslani podaci stigli na odgovarajuću adresu, a sve kako
ne bi došlo do zlouporabe podataka. U tu svrhu upotrebljava se elektronički potpis kojim se
vjerodostojno štite povjerljivi podaci klijenata.
Elektronički potpis je skup podataka koji potvrđuju autentičnost, izvornost i neporecivost
slanja i primitka povjerljivih podataka u elektroničkom bankarstvu i poslovanju uopće.
38
Elektronički potpis ima potpuni jednaku vrijednost i valjanost kao i vlastoručni potpis u
pravnom okruženju.
Zagrebačka baka također ulaže znatna sredstva u sigurnost poslovanja elektroničkim
putem, zato je još 2009. godine uvela Aladdin eToken NG-FLASH uređaj koji korisnicima
bankarskog elektroničkog poslovanja znatno olakšava korištenje elektroničkih bankarskih
usluga uz najvišu razinu zaštite podataka i transakcija. Ovaj novi kriptografski uređaj – PKI
USB Key – nudi četiri mogućnosti u načinu korištenja:
· Objedinjuje funkcionalnost čitača kartici i čitača pametnih kartica
· Korisnici uz PKI dobivaju standardni USB disk od 1 GB memorije
· Na uređaju se isporučuju potrebni programski paketi te iz tih razloga nije potreban
instalacijski CD
· Korisnicima omogućuje pohranu vlastitih podataka i dokumenata te visok stupanj
zaštite koja se osigurava korisničkom lozinkom
Iz banke navode da uvođenje uređaja PKI USB Key rješenja sustav zaštite stavlja na jednu
puno višu razinu te znatno olakšava klijentima korištenje elektroničkih bankarskih usluga.
(Službene web stranice časopisa Bug)
Prema tvrdnjama gospodina Kopljara, Privredna banka Zagreb godišnje ulaže 100 milijuna
kuna u održavanje postojećih sustava, jednako toliko i u razvoj novih te još toliko u ljudske
resurse, što sveukupno na godišnjoj razini iznosi oko 300 milijuna kuna. Taj uloženi iznos
je ispod 10% bankinih operativnih prihoda, a omogućava da poslovanje Privredne banke
Zagreb bude učinkovito. No, kako kažu, svjesni su da ta ulaganja mogu biti i promašena
investicija ukoliko se ne ulaže pametno. Na pitanje da li su takva ulaganja dovoljna i
isplativa, kaže da postoji problem zasićenog tržišta te jaka konkurencija, koja također ulaže
znatna sredstva te je nerealno očekivati da se u kratkom vremenskom roku može ostvariti
bitno veći rast, a tu je još i pitanje opravdanosti ulaganja. Također kaže da su u Privrednoj
banci Zagreb procijenili da je prethodno iznesen iznos ulaganja optimalna u odnosu na
39
potrebe i situaciju na tržištu. Unatoč krizi i dalje se ulaže, a ta ulaganja, kad se uzmu u
obzir konsolidirani podaci, troškovi održavanja i daljnja ulaganja zajedno sa plaćama
iznose i preko 400 milijuna kuna. (poslovni.hr)
Hrvatska poštanska banka ulaže znatna sredstva i napore u napredak poslovanja tj. u
unaprjeđenje kvalitete usluga, tehnologije ali i sigurnosti. Tako je u svom izvješću potvrdila
kako se u posljednjih četiri godine (od 2010. do 2013. godine) može evidentirati svaka
isplativost uloženog novca. Krajem 2009. i početkom 2010. godine, nakon konsolidacije
poslovanja, započinju ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga te širenje prodajne mreže,
a sve kako bi Hrvatska poštanska banka bila spremna ostvariti napredak u svim ključnim
elementima poslovanja. Hrvatska poštanska banka je od 2010. do 2013. godine generirala
više od 275 milijuna neto dobiti, kojima je stvorila pretpostavke za daljnji rast i razvoj.
Također Hrvatska poštanska banka planira tijekom 2014. godine uložiti još 64 milijuna
kuna u razvoj odnosno nastavak širenja poslovne mreže i kvalitete svojih servisa, a što se
velikim dijelom odnosi i na pitanje sigurnosti poslovanja. (Službene web stranice Hrvatske
poštanske banke)
40
5. Analiza istraživanja elektroničkog bankarstva
U nastavku su prikazani rezultati istraživanja koji su dijelom preuzeti od GFK agencije za
istraživanje tržišta, IMAS agencije te provedenih istraživanja HNB-a. Prema rezultatima
istraživanja može se vidjeti da se od ukupne populacije, Internetom služi 65% muškaraca i
62% žena, a ovi podaci prikazani su na Grafikonu 5.1.
Grafikon 5.1. Korištenje Interneta prema spolu korisnika
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala manjgura.hr
Grafikon 5.1. prikazuje da se, od ukupnog broja ispitanika, 65% muškaraca koristi Internet
uslugama, a njih 35% kazalo je da ne koristi Internet. Iako je postotak muške populacije
koji se koristi Internetom veći u odnosu na žensku populaciju. Ta razlika u postotku
korištenja Internetom nije velika, pa se tako 62% žena koristi Internet uslugama, a tek 38%
kazalo je da ne koristi Internet usluge. Grafikon 5.2. prikazuje u kojoj mjeri korisnici
koriste Internet s obzirom na njihovu dob.
DA
65%
NE
35%
Korištenje Interneta prema spolu korisnika - muškarci
DA
62%
NE
38%
Korištenje Interneta prema spolu korisnika - žene
41
Grafikon 5.2. Korištenje Interneta prema dobi korisnika
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala manjgura.hr
Iz Grafikona 5.2. je vidljivo da je od ukupnog broja ispitanika najviše korisnika Internet
usluga u dobi od 15 – 30 godina i to čak njih 96%, slijede ih korisnici u dobi od 30 – 65
godina sa 58%, dok je najniži postotak korisnika Internet usluga od samo 9% koji su stariji
od 65 godina. Svrha korištenja Interneta u Hrvata prikazana je na Grafikonu 5.3.
96%
58%
9%
0% 20% 40% 60% 80% 100% 120%
15-30 godina
30-65 godina
Iznad 65 godina
Korištenje Interneta prema dobi korisnika
42
Grafikon 5.3. Svrha korištenja Interneta u Hrvata
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala manjgura.hr
Na Grafikonu 5.3. može se vidjeti da korisnici Interneta u Hrvatskoj najčešće koriste
Internet za informiranje o dnevnim događajima (74%), slijedi Traženje informacija o
proizvodima/uslugama (69%) te Slanje/primanje elektroničke pošte (68%). Korištenje
Interneta zbog elektroničkog bankarstva odabralo je tek 20% ispitanih korisnika, a
najmanje korisnika odabralo je da koriste Internet u svrhu Telefoniranja putem Interneta
(13%) i dobivanja Turističkih informacija (13%). Grafikon 5.4. odnosi se na mjesto s kojeg
korisnici pristupaju Internetu.
74%
69%
68%
58%
30%
27%
27%
22%
22%
37%
20%
20%
20%
14%
14%
13%
13%
Informiranje o dnevnim događajima
Traženje informacija o proizvodima/uslugama
Slanje/primanje elektroničke pošte
Korištenje društvenih mreža
Slušanje Internet radia/gledanje televizije
Skidanje glazbe (download)
Igranje i skidanje igrica
Informacije o zdravlju i prehrani
Traženje zaposlenja/slanje ponuda
Online igre, filmovi, glazba
Internet bankarstvo
Traženje informacija o obrazovanju i slično
Kupovina putem interneta
Pisanje poruka (forumi, chat)
Download programa, aplikacija
Turističke informacije
Telefoniranje putem interneta
Svrha korištenja Interneta u Hrvata
43
Grafikon 5.4. Mjesto pristupa Internetu
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala manjgura.hr
Grafikon 5.4. prikazuje da 87% ispitanika usluge Interneta koristi od kuće, 10% ispitanika
Internet koristi na svom radnom mjestu, a samo 3% ispitanika kao mjesto korištenja
Internet usluga zaokružilo je odgovor Drugo te su naveli: Internet cafe-e, knjižnice, škole,
fakultete, i sl. Na Grafikonu 5.5. prikazani su najčešće korišteni uređaji putem kojih
korisnici pristupaju Internetu.
87%
10%
3%
Mjesto pristupa Internetu
Od kuće Sa radnog mjesta Drugo
44
Grafikon 5.5. Uređaji putem kojih korisnici pristupaju Internetu
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala manjgura.hr
Na Grafikonu 5.5. može se vidjeti da korisnici još uvijek najčešće pristupaju Internetu sa
stolnog računala sa 78%, slijede prijenosna računala sa 45% te mobilni uređaji sa 21%.
Učestalost korištenja Interneta prikazana je na Grafikonu 5.6.
Grafikon 5.6. Učestalost korištenja Internet usluga
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala manjgura.hr
78%
45%
21%
Stolno računalo
Prijenosno računalo
Mobilni uređaji
Uređaji putem kojih korisnici pristupaju Internetu
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
Dnevno Tjedno Mjesečno
Učestalost korištenja Internet usluga
Više puta
Jednom
45
Na Grafikonu 5.6. prikazana je učestalost korištenja Internet usluga te je vidljivo kako
samo 4% korisnika Internet usluge koristi par puta mjesečno ili manje od toga. Nadalje,
jednom tjedno Internet koristi 5% korisnika, dok više puta tjedno koristi 15% korisnika, što
je ukupno 20% korisnika koji tjedno koriste Internet usluge. Najviše korisnika Internet
koristi dnevno i to ukupno 76%, od toga više puta dnevno njih 51%, a jednom dnevno 25%
korisnika. Na Grafikonu 5.7. prikazano je koliko ukupno dnevno vremena korisnici
provedu na Internetu.
Grafikon 5.7. Ukupno dnevno provedeno vrijeme korisnika na Internetu
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala manjgura.hr
Iz Grafikona 5.7. je vidljivo da najviše korisnika na Internetu provede od 1 do 2 sata
dnevno (35%). Od 3 do 4 sata dnevno na Internetu provodi 29% korisnika, a od 4 do 10 sati
provodi 21% korisnika, a svega 15% korisnika na Internetu provodi više od 10 sati dnevno.
Grafikon 5.8. prikazuje postotak korištenja Interneta po regijama unutar Hrvatske.
35%
29%
21%
15%
Ukupno dnevno provedeno vrijeme korisnika na
Internetu
1 - 2h dnevno
3 - 4h dnevno
4 - 10h dnevno
više od 10h dnevno
46
Grafikon 5.8. Postotak korištenja Interneta po regijama unutar Hrvatske
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala manjgura.hr
Prema očekivanim rezultatima najviše korisnika Internet usluga nalazi se na području grada
Zagreba, a slijede ga Istra, Primorje i Gorski Kotar. Najmanje korisnika je na području
Like, Korduna i Banovine. Također, iako nije posebno napomenuto, vrlo je slaba
korištenost Interneta na udaljenim i manjim hrvatskim otocima. Grafikon 5.9. prikazuje
korisnikovu samoprocjenu znanja za rad na Internetu.
Dalmacija
Lika, Kordun, Banovina
Istra, Primorje i Gorski Kotar
Slavonija
Grad Zagreb
Sjeverna Hrvatska
65%
46%
66%
56%
68%
52%
Postotak korištenja Interneta po regijama unutar Hrvatske
47
Grafikon 5.9. Korisnikova samoprocjena znanja za rad na Internetu
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala manjgura.hr
Ispitanicima je postavljeno pitanje da sami sebe procijene u poznavanju rada na Internetu te
zaokruže jedan od ponuđenih odgovora. Najviše ispitanika odgovorilo je da dobro poznaje
rad na Internetu i to njih čak 45%. Jednak broj, njih 24%, reklo je da su početnici u
poznavanju rada na Internetu kao i onih koji su rekli da su vrlo dobri poznavaoci rada na
Internetu. U Hrvatskoj ima i 7% eksperata za rad na Internetu, no treba uzeti u obzir da se
radi o samoprocjeni korisnika te ovi podaci nisu i službeno potvrđeni tj. nisu potvrđeni uz
testiranje korisnika. Slijedi tabela u kojoj su prikazani podaci ulaganja i razvoja Internet
bankarstva na području Europe.
24%
45%
24%
7%
Korisnikova samoprocjena znanja za rad na Internetu
Početnici Dobri Vrlo dobri Eksperti
48
Tabela 5.1. Prosječan razvoj i ulaganje u Internet bankarstvo na području Europe
Zemlja %
Mađarska, Češka, Poljska, Rumunjska 10 - 20 %
Portugal, Italija, Slovačka, Slovenija, HRVATSKA 20 - 30 %
Španjolska, Irska, Litva, Latvija, Estonija 30 - 40 %
Njemačka, Francuska, Švicarska, Austrija, Velika Britanija 40 - 50 %
Danska 50 - 60 %
Norveška, Finska, Island 70 - 80 %
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala 057info.hr
U Tabeli 5.1. prikazan je prosječan razvoj i postotak ulaganja u Internet bankarstvo u
zemljama na području Europe. Može se vidjeti da se najviše ulaže u Norveškoj, Finskoj i
Islandu i to čak od 70 do 80%. Hrvatska je u rangu sa Portugalom, Italijom, Slovačkom i
Slovenijom sa ulaganjima od 20 do 30%, a točnije ulaganja u Hrvatskoj iznose oko 27%.
Najmanje se potiče razvoj i ulaže u Internet bankarstvo u Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj te
Rumunjskoj i to svega od 10 do 20%. Sljedeći grafikon prikazuje korištenje Internet
bankarstva u Hrvatskoj i u susjednim zemljama.
49
Grafikon 5.10. Korištenje Internet bankarstva u zemljama regije
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala vidi.hr
Grafikon 5.10. prikazuje korištenje Internet bankarstva u zemljama regije, i može se vidjeti
da se Internet bankarstvom najviše koriste Češka (64%) i Slovačka (63%). Hrvatska se po
broju korištenja Internet bankarstva sa 27%, nalazi između Mađarske i Italije, a najmanje
se Internet bankarstvom služe Srbija (14%) i Bosna i Hercegovina (16%). Sljedeći grafikon
prikazuje korištenje Internet bankarstva prema dobnim skupinama hrvatskih korisnika.
64%
63%
47%
41%
27%
26%
25%
23%
16%
14%
Češka
Slovačka
Austrija
Mađarska
Hrvatska
Italija
Rumunjska
Slovenija
Bosna i Hercegovina
Srbija
Korištenje Internet bankarstva u zemljama regije
50
Grafikon 5.11. Korištenje Internet bankarstva prema dobnoj skupini korisnika u
Hrvatskoj
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala vidi.hr
Na Grafikonu 5.11. je prikazano da je najviše onih koji se koriste Internet bankarstvom u
dobi od 15 do 29 godina (43%), sljede ih korisnici od 30 do 49 godina sa 36%, a najmanje
je onih korisnika koji su stariji od 50 godina (13%) i onih korisnika koji se ne koriste
internet bankarstvom sa svega 8%, gdje se većim djelom ubrajaju maloljetnici i djeca.
Sljedeći grafikon prikazuje razloge zbog koji se u Hrvatskoj korisnici bankarskih usluga ne
odlučuju na korištenje Internet bankarstva.
8%
43%36%
13%
Korištenje Internet bankarstva prema dobnoj skupini korisnika u Hrvatskoj
Ne koristi
15-29 godina
30-49 godina
Stariji od 50 godina
51
Grafikon 5.12. Razlozi nekorištenja Internet bankarstva kod hrvatskih korisnika
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala vidi.hr
Opće je poznato kako korisnici bankarskih usluga nemaju povjerenja u poslovanje preko
Internet bankarstva, a u nastavku će se navesti neki od tih razloga koji su i prikazani na
Grafikonu 5.12. Najviše korisnika, njih 33%, kao razlog nekorištenja Internet bankarstva
navelo je nezainteresiranost za takvu vrstu poslovanja, a slijedi ga sa 24% razlog u vezi
problema s pristupom računalu ili Internetu. Nadalje, 18% korisnika navelo je osjećaj
nesigurnosti kao razlog nekorištenja Interneta, dok je 25% korisnika navelo neki drugi
razlog, kao što je komplicirano obavljanje takvih transakcija, nedovoljna upućenost u takvu
vrstu poslovanja, nepoznavanje rada na Internetu ili računalu i sl.
33%
24%
18%
25%
Razlozi nekorištenja Internet bankarstva kod hrvatskih korisnika
Nezainteresiranost
Problem s pristupom
računalu ili internetu
Osjećaj nesigurnosti
Ostali razlozi
52
Tabela 5.2. Način obavljanja transakcija korisnika Zagrebačke banke
Vrsta transakcije Broj prijava
M-ZABA 5 mil. prijava
E-ZABA 3,8 mil. prijava
U poslovnicama Zagrebačke banke 2,4 mil. prijava
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala poslovni.hr
Tabela 5.2. prikazuje načine na koji korisnici Zagrebačke banke obavljaju svoje transakcije.
Već je neko vrijeme poznato da je Zagrebačka banka lider u broju korisnika i zastupljenosti
na hrvatskom tržištu. Stalnim praćenjem trendova razvoja poslovanja u svom sektoru i
stalnim informiranjem svojih klijenta o načinima poslovanja povećava broj korisnika koji
koriste njene usluge. Tako je Zagrebačka banka u svojem izvješću objavila da je M-Zabom
(mobilnim bankarstvom) postigla 5 mil. prijava, E-Zabom (elektroničkim bankarstvom)
3,8 mil. prijava a prijavama u poslovnicama banke (korisnici koji svoje transakcije
obavljaju isključivo u poslovnicama banke) 2,4 mil. prijava.
Grafikon 5.13. Godišnji broj korisnika Internet bankarstva u Hrvatskoj za 2007. godinu
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala poslovni.hr
282000
266000
42000
15000
14000
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000
Zagrebačka banka
Privredna banka Zagreb
Raiffeisen banka
Splitska banka
OTP banka
Godišnji broj korisnika Internet bankarstva u Hrvatskoj za 2007. godinu
53
Na Grafikonu 5.13. prikazan je broj korisnika po određenim bankama u području Internet
bankarstva, iz kojeg je vidljivo da su u Hrvatskoj 2007. godine najjače banke po broju
korisnika bile: Zagrebačka banka s brojem korisnika oko 282 000 te Privredna banka
Zagreb s brojem korisnika oko 266 000. Zatim slijede i ostale banke sa znatno nižim
brojem korisnika i to: Raiffeisen bank sa oko 42 000 korisnika, Splitska banka sa oko 15
000 korisnika, OTP banka sa oko 14 000 korisnika te ostale banke. Grafikon 5.14.
prikazuje hakerske napade na Internet bankarstvo.
Grafikon 5.14. Broj prevara i napada na Internet bankarstvo
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala Dnevnik.hr
Modernom tehnologijom osim napretka u komuniciranju i poslovanju, dolazi i do većeg
broja nedopuštenih tj. kriminalnih radnji. Tako je na Grafikonu 5.14. prikazano da se u
Hrvatskoj, u Internet bankarstvu, dešava godišnje oko 500-tinjak prevara i oko 200-tinjak
hakerskih napada a čija ukupna šteta iznosi od oko 500 000 kn do oko 1 mil. kn. Grafikon
5.15. prikazuje ulaganje banaka u zaštitu od hakerskih napada za 2014. godinu.
0
100
200
300
400
500
600
Ukupan broj prevara (cca) Ukupan broj hakerskih napada (cca)
Broj prevara i napada na Internet bankarstvo
54
Grafikon 5.15. Ulaganje u zaštitu od hakerskih napada za 2014. godinu
Izvor: Samostalna izrada autora prema službenim web stranicama portala HPB.hr,ZABA.hr
Kako ima sve više slučajeva hakerskih napada na e-račune građana korisnika elektroničkog
bankarstva, tako postoji i sve veća potreba za zaštitom u ovoj vrsti poslovanja. Na
Grafikonu 5.15. je prikazano koliko će banke približno uložiti sredstva u zaštitu i sigurnost
elektroničkog poslovanja u ovoj godini. Tako Zagrebačka banka namjerava uložiti oko 100
mil. kuna a Hrvatska poštanska banka oko 64 mil. kuna.
Članicama Europske unije (EU) ove godine na raspolaganju je 13,7 milijuna eura za
podršku u borbi protiv prijevara, korupcije i ostalih ilegalnih aktivnosti koje ugrožavaju EU
financijske interese. (Službene web stranice portal poslovni.hr)
Također mnogi stručnjaci potvrđuju činjenicu kako je Token uređaj sigurniji u obavljanju
transakcija u Internet bankarstvu jer se ne priključuje direktno na računalo korisnika već se
koristi kao vanjski uređaj, dok se čitači kartica i USB stikovi koriste tako da se direktno
priključe na računalo te tako postoji veća opasnost da hakeri ubacivanjem virusa na
0
20
40
60
80
100
120
ZABA (cca mil.) HPB (cca mil.)
Ulaganje u zaštitu od hakerskih napada za 2014. godinu
55
računalo korisnika dođu i do podataka s bankarskih računa korisnika Internet bankarstva.
(Službene web stranice portala Dnevnik.hr)
Ova analiza pokazala je da se u Hrvatskoj približno jednak broj žena i muškaraca koristi
Internetom, najviše njih na području grada Zagreba što je razumljivo s obzirom na
koncentraciju broja stanovništva. Također, Internet se najčešće koristi od kuće sa osobnih
računala u svrhu educiranja o svakodnevnim zbivanjima. Najviše ga koriste osobe koje su
mlađe životne dobi i to od 15 do 30 godina, a koje spadaju u tzv. Internet generaciju te su
veći poznavaoci rada na računalu kao i rada na Internetu. Unatoč Internet generaciji
korisnika i sve većoj zastupljenosti Interneta u svakodnevnom životu i radu ljudi i bez
obzira što većina korisnika sebe ubraja u dobre poznavaoce rada na Internetu, Internet
usluge se još uvijek najčešće koriste samo 1 do 2 sata dnevno. Ovi podaci pokazuju da bez
obzira na visoku samoprocjenu korisnika o radu na računalu i radu na internetu, treba
ulagati u obrazovanje tj. edukaciju hrvatskih građana za rad na računalima i rad na
Internetu, jednako kao i obnovu i modernizaciju računalne tehnologije.
Danas najveći značaj u pogledu elektroničkog rada i komuniciranja ima elektroničko tj,
Internet bankarstvo, a u čiji razvoj i napredak ulažu sve države, a posebno države na
području Europe. Tako se Internet bankarstvo, u zemljama regije, najviše koristi u Češkoj i
Slovačkoj. Što se tiče Hrvatske, postotak korištenja Internet bankarstva u Hrvatskoj
obuhvaća oko 27% od ukupnog broja korisnika bankarskih usluga. Također najviše
korisnika Internet bankarstva je u dobnoj skupini od 15 do 29 godina te u dobnoj skupini od
30 do 49 godina, a što se odnosi i na privatne i na poslovne korisnike. Razlog ovako niskog
broja korisnika Internet bankarstva krije se u nezainteresiranosti bankarskih korisnika za
ovaj tip poslovanja zbog nedovoljne educiranosti korisnika o ovakvom tipu poslovanja te u
posljednje vrijeme sve učestalijim slučajevima napada na račune korisnika Internet
bankarstva tzv. hakerskim napadima. Dvije najveće banke u Hrvatskoj koje drže preko
dvije trećine bankarskog tržišta, također su se našle u nezgodnoj situaciji, otkrivši da su i
njihovi korisnici Internet bankarstva bili ''metama'' hakerskih napada. Sada banke vrše
pojačan nadzor nad transakcijama svojih korisnika, kako bi na vrijeme uočile bilo kakve
56
sumnjive transakcijske radnje te spriječili prebacivanje novca s računa korisnika na račune
nepoznatih korisnika u inozemnim bankama. S obzirom da se ovi hakerski napadi dešavaju
i u ostalim bankama u inozemstvu, banke bi trebale sklopiti određene sporazume kojima će
se definirati postupak vraćanja novca, s računa na koji je nelegalno prebačen novac na
račun korisnika sa kojeg je novac otuđen, ukoliko dođe do ovakvih hakerskih napada.
Banke, također, ulažu novčana sredstva u zaštitu i sigurnost tj. razvoj novog načina
poslovanja za poslovne korisnike, a koje bi bilo sigurnije od dosadašnjeg postupka
obavljanja Internet transakcija. Naime, privatni korisnici su sigurniji u pogledu obavljanja
Internet bankarstva, jer oni svoje transakcije obavljaju preko token uređaja koji se ne
spajaju direktno na njihova računala pa samim time ne postoji opasnost od hakerskih virusa
koji omogućavaju takve nelegalne radnje, za razliku od poslovnih korisnika koji koriste
stikove i čitače kartica, a koji se spajaju direktno na njihova računala. Vrlo lako se može
dobiti dojam od strane banaka da je ulaganje u sigurnost promašena investicija, jer niti
jedna banka ne može znati kada i da li će baš ona tj. njeni korisnici biti ''metom'' hakerskih
napada. No, ovakve investicije su potrebne a pogotovo investicije u vezi održavanja
bankarskog sustava i tehnološkog napretka, kako bi se osigurao viši stupanj sigurnosti i
kako bi se ovakvi slučajevi spriječili na vrijeme, jer da tome nije tako hakeri bi uz pomoć
sve naprednije tehnologije i načina otkrivanja zaštitnih lozinki ulazili u račune klijenata bez
ikakvih poteškoća. Stoga je viši stupanj postojeće sigurnosti nad računima klijenata
dovoljno dobar i valjan razlog isplativosti ulaganja u sigurnost Internet bankarstva.
57
6. Zaključak
Pojavom Interneta život ljudi postaje sve dinamičniji i ubrzaniji, a sve informacije još
dostupnije. Tom dostupnošću popularizira se Internet trgovina koja prerasta u praksu
odnosno svakodnevnicu te se poistovjećuje sa klasičnom trgovinom u prodavaonicama.
Iz tog razloga dosadašnji način plaćanja naprosto nije više bio dovoljno funkcionalan i
brz, pa su se počela tražiti nova alternativna rješenja koja će ubrzati cijeli proces
razmjene tj. kupovine. Ovu potrebu ubrzanja plaćanja uvidjele su i banke koje su kao
optimalno rješenje, privlačenja novih klijenta i pružanja novih i boljih usluga, uvele
elektroničko tj. Internet bankarstvo.
Uvođenje elektroničkog bankarstva i njegovom sve većom primjenom nastaje jedan
potpuno nov način funkcioniranja društva. Ono nudi brojne mogućnosti, koje
dosadašnji klasičan način bankarenja u poslovnicama polako, ali sve više zamjenjuje
funkcionalnijim elektroničkim bankarenjem, koje svoju prednost ponajviše ističe kroz
jednostavnost i brzinu obavljanja transakcija. No, kao i svaki drugi oblik poslovanja, i
elektroničko bankarstvo ima svoje određene nedostatke koji se očituju kroz nedovoljnu
educiranost starijih građana o korištenju elektroničkog bankarstva te nepovjerenju
klijenata u sustav elektroničkog bankarstva i sve češći napadi na sustav elektroničkog
bankarstva koji dovode u pitanje sigurnost i tajnost korisničkih podataka klijenata.
Takvi napadi na sigurnost i tajnost korisničkih podataka klijenata, u javnosti poznatiji
kao hakerski napadi, u posljednjih par godina postaju sve češći. Najviše ovakvih napada
usmjereno je na račune poslovnih korisnika elektroničkog bankarstva gdje su
zabilježene nedozvoljene transakcije većih količina novca s računa korisnika, najčešće
na račune inozemnih banaka nepoznatih korisnika. Iako je većina takvih napada
usmjerena na račune poslovnih korisnika, ni privatni korisnici nisu u potpunosti
zaštićeni od takvih napada. No, postotak takvih napada na račune privatnih korisnika je
neznatan, moglo bi se reći zanemariv. Ova razlika u broju hakerskih napada na privatne
58
i napada na poslovne korisnike, očituje se kroz dvije osnovne razlike (moguća količina
prebačene svote novca te način logiranja i obavljanja elektroničkog poslovanja), koji se
javljaju u obavljanju transakcija kod privatnih i poslovnih korisnika.
Kako problem hakerskih napada postaje sve važniji i sve zastupljeniji, ne samo kod
domaćih, već i kod inozemnih banaka. Banke pokušavaju zaštititi svoje klijente a
ponajviše korisnike elektroničkog bankarstva tako što ulažu u obnovu i napredak
bankarskog sustava u pogledu softverskih i tehnoloških dostignuća. Iako niti jedan
sustav ni inovacija ne mogu osigurati stopostotnu sigurnost poslovanja, ulaganja u ovaj
segment su ipak potrebna jer se na taj način hakerski napadi, ali i drugi nedozvoljeni
napadi na račune klijenata u elektroničkom poslovanju i bankarstvu općenito svode na
najmanju moguću razinu.
Na sreću, velik broj hakerskih napada uspije se spriječiti na vrijeme, što potvrđuje da
banke uistinu ulažu u bankarski sustav i štite svoje klijente. To dokazuje i da banke
posjeduju dovoljno siguran sustav koji, unatoč navedenim nedostacima, sve više i više
privlači korisnike te se njihov broj u korištenju elektroničkog bankarstva postupno
povećava.
59
LITERATURA
Knjige:
1. Bača, M.: Uvod u računalnu sigurnost, Narodne novine, Zagreb, 2004., str. 16
2. Bilandžić, M., Javorović, B.: Poslovne informacije i business intelligence, Golden
marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., str. 100.
3. Muller, J., Srića, V.: Put k elektroničkom poslovanju, Sinergija, Zagreb, 2001., str.
202.
4. Panian, Ž.: Bogatstvo Interneta, Strijelac, Zagreb, 2000., str. 15.
5. Panian, Ž.: Elektroničko trgovanje, Sinergija, Zagreb, 2000., str 188-189.
6. Panian, Ž.: Izazovi elektroničkog poslovanja, Narodne Novine, Zagreb, 2002., str.
89.
7. Panian, Ž.: Informatički enciklopedijski rječnik, Europapress holding d.o.o., Zagreb,
2005., str. 182.
8. Panian, Ž.: Poslovna informatika, Informator, Zagreb, 1999., str. 273, 287.
9. Strugar, I., Panian, Ž.: Informatizacija poslovanja, Ekonomski fakultet Zagreb,
Zagreb, 2013., str. 171-174.
Članci:
10. Chaffey, D., Ellis-Chadwick, F., Johnston, K., Mayer, R.: Internet Marketing:
Strategy, Implementation and Practice (4th Edition), Prentice Hall, 2009., str. 64.
11. Čapko Z.: Internet u poslovanju, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci,
1999., str. 23.
12. Čeliković, M., Menadžment u bankarstvu. 2009., str. 13 Dostupno na:
www.100megsfree.com/.../celik_sb_seminar-internetbankarstvozanet.doc
(25.05.2014.)
13. Družić, G. (2001) Bankarski sustav. Izvorni znanstveni rad. Ekonomski pregled,
Vol. 52 No. 3-4, 2001. Dostupno na: hrcak.srce.hr/file/45035 (04.06.2014.)
60
14. Kulenović, A., (2009). U tri godine broj korisnika internet-bankarstva narastao
više od 100 posto. Dostupno na: http://liderpress.hr/arhiva/81925/ (15.06.2014.)
15. Šohar, D., (2004) Internet bankarstvo. PC CHIP 109, lipanj, 2004, str.133.
Web adrese:
16. banka.hr – Banke u RH. Dostupno na: http://www.banka.hr/financije/banke/ banke-
u-rh (11.06.2014.)
17. banka.hr – Pet ključnih trendova u budućnosti retail bankarstva. Dostupno na:
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/a-t-kearney-pet-kljucnih-trendova-u-
buducnosti-retail-bankarstva (01.06.2014.)
18. banka.hr – Uspješnost bankarstva ovisi o kulturi pojedine stredine. Dostupno na:
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/uspjesnost-bankarstva-ovisi-o-kulturi-
pojedine-sredine (01.06.2014.)
19. banka.hr – Virtualna valuta – sjekira nad glavom potrošača. Dostupno na:
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/virtualna-valuta-sjekira-nad-glavom-
potrosaca (03.06.2014.)
20. banka.hr – Zabinom akcijom spriječena hakerska krađa. Dostupno na:
http://www.banka.hr/hrvatska/zabinom-akcijom-sprijecena-hakerska-kradja
(01.06.2014.)
21. bbi.ba Dostupno na: http://www.bbi.ba/web/index.php?
option=com_content&view=article&id=56&Itemid=199 (05.06.2014.)
22. Ekonomija i bankarstvo, 2012. Dostupno na: http://ekonomija-
banke.blogspot.com/2012/11/povijesni-razvoj-bankarstva-u-hrvatskoj.html
(10.07.2014.)
23. entitet.co.rs Dostupno na: http://www.entitet.co.rs/srpski/proizvodi/homebank.htm
(03.06.2014.)
24. fm-hn.com. Dostupno na: http://www.fm-hn.com/wp-content/uploads/2014/02/E-
bankarstvo.pdf (05.06.2014.)
61
25. grad-knin.net Dostupno na: http://grad-knin.net/blog/hrvatska/guste-santini-
povijest-hrvatskog-bankarstva-od-1918.-godine-i (11.06.2014.)
26. Korda, Z. (2011.) Strane banke u Hrvatskoj postat će podružnice. Dostupno na:
http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje /131123/Strane-banke-u-Hrvatskoj-
postat-ce-podruznice.html (12.04.2014.)
27. limun.hr Dostupno na: http://limun.hr/main.aspx?id=31839&Page=2 (17.04.2014.)
28. Moj bankar. Dostupno na: http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/P/Povijest-banaka-u-
HR (19.06.2014.)
29. Ovčar, D. (1999). U Međimurskoj banci Internet bankarstvo. Dostupno na:
http://www.monitor.hr/clanci/u-medimurskoj-banci-internet-bankarstvo/2101/
(11.04.2014.)
30. poslovni.hr - Banke kontinuirano bilježe rast korisnika e-bankarstva. Dostupno na:
http://www.poslovni.hr/trzista/banke-kontinuirano-biljeze-rast-korisnika-e-
bankarstva-210074# (05.06.2014.)
31. poslovni.hr – Sustav banaka se ne može probiti. Dostupno na:
http://www.poslovni.hr/mobile/kopljar-sustave-banaka-se-ne-moze-probiti-177499
(03.06.2014.)
32. poslovniforum.hr Dostupno na:
http://www.poslovniforum.hr/about03/internet_bankarstvo.asp (15.06.2014.)
33. poslovnipuls.com Dostupno na:
http://www.poslovnipuls.com/2014/03/11/buducnost-internet-kompanija-lezi-u-
bankarstvu/ (03.06.2014.)
34. scribd.com - Elektronski međubankarski poslovi. Dostupno na:
http://www.scribd.com/doc/43455034/22/Elektronski-me%C4%91ubankarski-
poslovi (11.06.2014.)
35. scribd.com - Elektroničko poslovanje. Dostupno na:
http://www.scribd.com/doc/163293553/elektronicko-poslovanja-doc (11.05.2014.)
36. scribd.com – Internet bankarstvo. Dostupno na:
http://www.scribd.com/doc/83759394/Seminar-Ski-Rad-Internet-Bankarstvo
(11.05.2014.)
62
37. službene web stranice portal 057info.hr http://www.057info.hr/vijesti/2011-01-
28/internet-bankarstvo-hrvatska-lider-u-regiji
38. Službene web stranice 24sata. Dostupno na: http://www.24sata.hr /potrosac/kraa-
novca-s-kartice-racun-joj-ispraznili-argentinci-338159# (15.06.2014.)
39. Službene web stranice časopisa Bug. Dostupno na: http://www.bug.hr/vijesti/pki-
usb-zaba-poslovnjake/96743.aspx (13.05.2014.)
40. Službene stranice web portal dnevnik.hr http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/evo-
razlike-u-sigurnosti-izmedju-gradjana-i-tvrtki-koji-koriste-inetrenet-bankarstvo---
334513.html
41. Službene web stranice Hrvatske Poštanske Banke. Dostupno na:
http://www.hpb.hr/?hr=poslovanje-banke-2009-2013 (16.05.2014.)
42. Službene web stranice HNB. Dostupno na: www.hnb.hr (16.05.2014.)
43. Službene web stranice portala index. Dostupno na:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/kriminalci-pomocu-virusa-i-dalje-kradu-novac-s-
racuna-hrvatskih-tvrtki-nestalo-dva-milijuna-kuna/742388.aspx (13.05.2014.)
44. Službene web stranice portala manjgura.hr http://manjgura.hr/mediji/konacno-
svaki-drugi-hrvat-on-line-i-na-internetu-istrazivanje-gfk/
45. Službene web stranice portala poslovni.hr http://www.poslovni.hr/kompanije/zaba-
mobilno-bankarstvo-postalo-dvostruko-posjecenije-od-poslovnica-263571
46. Službene web stranice portala poslovni.hr http://www.poslovni.hr/svijet-i-
regija/clanicama-europske-unije-137-milijuna-eura-za-borbiuprotiv-prijevara-i-
korupcije-272280
47. Službene web stranice T-Portala. Dostupno na:
http://www.tportal.hr/vijesti/biznis/324652/Upoznajte-banku-koju-vode-
redovnici.html?utm_source=clanci&utm_medium=vezani3&utm_campaign=clanci
vezani (16.05.2014.)
48. Službene stranice T-Portala. Dostupno na:
http://www.tportal.hr/ResourceManager/GetImage.aspx?imgId=672716&shotId=1
&width=630&height=360 (16.05.2014.)
63
49. Službene web stranice portala vidi.hr http://www.vidi.hr/Lifestyle/Business-
3.0/Svaki-treci-gradanin-Hrvatske-koristi-e-banking
50. Službene web stranice Zagrebačke banke. Dostupno na: http://www.zaba.hr/
(13.06.2014.)
51. zimo.co Dostupno na:
http://zimo.co/media/cache/791xN/images/upload/41/largest_bitcoin_exchange_sus
pends_withdrawals_si.jpeg (16.05.2014.)
52. wmd.hr Dostupno na: http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-e/web/elektronicko-
bankarstvo (07.04.2014.)
POPIS TABELA
Tabela 2.1. Uštede na godišnjoj razini prilikom korištenja elektroničkog bankarstva......... 19
Tabela 5.1. Prosječan razvoj i ulaganje u Internet bankarstvo na području Europe ............. 48
Tabela 5.2. Način obavljanja transakcija korisnika Zagrebačke banke ................................ 52
POPIS PRIKAZA
Prikaz 3.1.1. Razvojne faze funkcionalnosti bankarstva ...................................................... 23
Prikaz 3.1.2. Razvojni oblici obavljanja bankarskih usluga ................................................. 24
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 4.1. Nekoliko tipova računalnog kriminala i drugih oblika gubitaka u elektroničkom poslovanju..................................................................................................... 34
Grafikon 5.1. Korištenje Interneta prema spolu korisnika ................................................... 40
Grafikon 5.2. Korištenje Interneta prema dobi korisnika ..................................................... 41
64
Grafikon 5.3. Svrha korištenja Interneta u Hrvata ................................................................ 42
Grafikon 5.4. Mjesto pristupa Internetu ............................................................................... 43
Grafikon 5.5. Uređaji putem kojih korisnici pristupaju Internetu ........................................ 44
Grafikon 5.6. Učestalost korištenja Internet usluga ............................................................. 44
Grafikon 5.7. Ukupno dnevno provedeno vrijeme korisnika na Internetu ........................... 45
Grafikon 5.8. Postotak korištenja Interneta po regijama unutar Hrvatske ........................... 46
Grafikon 5.9. Korisnikova samoprocjena znanja za rad na Internetu .................................. 47
Grafikon 5.10. Korištenje Internet bankarstva u zemljama regije ........................................ 49
Grafikon 5.11. Korištenje Internet bankarstva prema dobnoj skupini korisnika u Hrvatskoj .............................................................................................................................................. 50
Grafikon 5.12. Razlozi nekorištenja Internet bankarstva kod hrvatskih korisnika .............. 51
Grafikon 5.13. Godišnji broj korisnika Internet bankarstva u Hrvatskoj za 2007. godinu .. 52
Grafikon 5.14. Broj prevara i napada na Internet bankarstvo .............................................. 53
Grafikon 5.15. Ulaganje u zaštitu od hakerskih napada za 2014. godinu ............................ 54
POPIS FOTOGRAFIJA
Fotografija 3.2.1. Virtualna valuta Bitcoin ........................................................................... 28
Fotografija 3.2.2. Steyler Bank ............................................................................................. 29
65
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom RAZVOJ I SIGURNOST
ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc.
Zvonka Čapka. U radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i
koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,
zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom
radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim
jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta.
Studentica
Mateja Lehkec
Recommended