josip vrani [ 10% XXI / hrvatski urbani krajolik 2001-2010 ]

e-knjiga / izdanje za besplatno preuzimanje / copyleft srpanj 2011. vlastita naklada isbn 978-953-56542-2-3 koncept: josip vrani [ :dizajncentarhrvatska ] autor preporuuje da iznos prvotno namjenjen za nabavu publikacije, usmjerite prema domovima za brigu o djeci bez odgovarajue roditeljske skrbi. hvala!

publikacijom su obuhvaeni projekti koji, po osobnom izboru njenog autora, zasluuju istaknuto mjesto meu djelima hrvatskog dizajna, fotografije, arhitekture i urbanizma u prvom desetljeu dvadeset i prvog stoljea. kriterij/i za uvrtenje su bili kvaliteta i originalnost pojedinog rada, zatim izdvojiva kreativna snaga pojedinog autora/grupe autora vidljiva u vie projekta, kao i posveenost standardima obraenih struka, ali i njihovoj nadgradnji.

most stoljea/// most hrvatskih branitelja / rijeka / 3lhd / 1997-2001 /// iznimno ostvarenje koje je prelo odrednicu mosta kao prijelaza vodene povrine od toke a do toke b, prema rijeima autora postalo je spomenik za hodanje i mjesto sjeanja na kojem svaki pojedinac obnavlja vlastiti odnos prema domovinskom ratu. na brojne kritike i proteste, autori nisu odgovorili predajom (tako estom na podruju ostvarenja nekih od najvanijih arhitektonskih djela), nego intervencijama sa smislom i promiljanjem problema; nikakvim slijepim podilaenjem. time su sauvali veinu iznimnih dijelova prvotnog koncepta. djelo koje ini prijelaz na stranu suprotnu goloj funkcionalnosti te tako redefinira sam pojam most, prvenstveno zbog svojih odlika, a zatim i graninih godina nastanka, predstavlja i simbolini prijelaz nacionalne urbane likovnosti iz 20. u 21. stoljee.

foto: 3lhd (1, 2), aljoa brajdi (3)

dobar poetak abecede/// logo adria-azija, kriands, 2001-02 /// a... poetak abecednog niza. aa... poetak identitetske slike agencije za nekretnine. adriaazija... naziv kao dodatni identitetski oslonac likovnom uoblienju. krian je pravilnim odabirom motiva poetnih slova nainio korak ka savrenom mozaiku, a daljnji su postupci samo potvrivali taj odluan potez. dualizam istovjetnog slova navodi gledatelja na usporedno iitavanje, a minimalne preinake znakova (motivi jadranskog vala i krova dalekoistonih graevina) stvaraju maksimalnu prepoznatljivost. pravilni koloristiki izbor i visoka asocijativnost ovog logo-diptiha, dodatni su elementi u uspjenom kontekstualnom odreenju filijala tvrtke, kako strukovno, tako i zemljopisno.

pokazatelj izvrsnosti/// logo lakmus / sensusdesignfactory: kristina+nedjeljko poljar / 2001 /// asocijativni vizual za naziv tvrtke ujedno je i njegov stilizirani inicijal. sjena listia papira oblikuje veliko slovo l te skoro da postaje logo-pandan bijelog kvadrata na bijeloj podlozi. u svakom sluaju, ovaj je lakmus nepogreivo izmjerio jo jedan sdf-ov vrhunski uradak!

daleka obala/// logo obala grupa / kriands / 2007 /// izvrsno spajanje inicijala i znaenja naziva tvrtke postignuto je minimalnim likovnim elementima, a konano rjeenje nije mogue definirati ni kao (samo) tipografsko, ni kao (samo) geometrijsko. daljnjom razradom je osnovni motiv prenesen i na slovo g logotipa. nerealizacija je vjerojatno uvjetovana time to ogledanje u moru nije oblikovano u slikovitijoj/razgledniarskoj maniri.

o.r. - o.k.!/// logo otvoreni radio / unicum media / 2004 /// rjeenje znaka otvorenog radija, nastalo u zagrebakoj marketinkoj agenciji, izvrstan je primjer kako dobro orue vizualnog komuniciranja izrasta iz pravilnog promatranja zadanog materijala. naime, u inicijalima naruitelja na samom je poetku stvaranja uspjeno prepoznata ikona grafikog dizajna (oznakaregistered), a zavrno rjeenje oblikovano je samo njenim dupliciranjem. minimalizam kompozicije dodatno podrava i program boja. navedenim je, umjesto podugakog i nedovoljno izdvojivog naziva, u prvi plan istaknut jednostavan i zapamtljiv znak, iskoritena je administrativna uloga oznake, a samo zaokrueno slovo r oznaeno je sasvim zaslueno jednom od odrednica modernog doba.

vidljivost/// logotip 60. obljetnice kazlita slijepih i slabovidnih osoba novi ivot / laboratorium: ivana vui (creative director), orsat frankovi (creative director, art director, designer), elimir boras (designer) / 2009 /// jednostavnost i uvjerljivost znaka obljetnice kazalita slijepih i slabovidnih osoba, izvanredan je spoj broja godina i zatamnjenih naoala, jednog od simbola ove skupine graana. jednom realiziran ini se svakom lako dostian za kreiranje, ali samo rijetki mogu biti biti istinski vizionari za skrivena zajednika znaenja i vizure simbola. oni vide i za druge!

uresi novi od ove dubrave/// serija logoa du'm (dubrovaki muzeji): du'm, kneev dvor / kulturno-povijesni muzej, rupe / etnografski muzej, pomorski muzej, arheoloki muzej, kua marina dria, muzej suvremene povijesti / laboratorium: ivana vui(creative director), orsat frankovi (creative director, art director, designer) / 2003 /// prijedlog vizualne prepoznatljivosti muzeja od grada predstavlja nastavak frankovievog poslanja za oznaenjem zaviaja, u prvom redu njegovih kulturnih odrednica. znakovi riznica dubrovakog naslijea po svojoj su likovnosti svje, razumljiv i asocijativno snaan govor, te vanvremenski prijevod kulturno-povijesnih jedinica, meunarodno prepoznatljiv koliko i zastava libertas.

logo u pokretu/// logo kadar 22 / pozdrav iz najlona /2009 /// za iznimno rjeenje autori su inspiraciju pronali u mitskim vremenima pionira fotografije i filma, te ovom minijaturom odali poast muybridgeovim serijama konja u trku, a uspjenom produkcijom klijentu priskrbili prepoznatljiv znak simuliranog pokreta.

we love it(alian food)!/// posjetnica sdf / sensusdesignfactory: kristina+nedjeljko poljar / 2001 /// primarni dio papirne poslovne konfekcije vlastitog sensusdesignfactoryja, po rijeima autora, najgoreg i najteeg klijenta kojeg znaju, izvanredno je rjeenje i dokaz (crno+sivo na bijelom) koji u pitanje dovodi istinitost pripovijesti o obuaru i upljim cipelama. inzistirajui na interaktivnosti, na sjajan nain ogoljuje i ironizira odnos dizajner - klijent.

cool!/// boina estitka idmmusic 2006 / esni&turkovi / 2006 /// provokativna poruka sa zatvorene verzije estitke svoj kreativni zakljuak dobiva rastvaranjem te dvojakom uporabom dva cd-a. osim sto su poslovni dar klijenta (diskografska kua), uvjerljivim su oblikovanjem postali i sredinja slova osnovne rijei projekta.

grincharije/// (novo)godinje estitke najlon / pozdrav iz najlona / 2008+2009 /// ukrasti blagdanski ugoaj moda i nije ba neto ime se mogu dobiti simpatije svekolikog puanstva, ali ako su blagdani pali kao kolateralna rtva u procesu stvaranja kreativne estitke, mnogi e najloncima njihove subverzije (vie nego) oprostiti. ovakve novogodinje dopisnice, bilo da su isproducirane do krajnjih granica ili su tek minimalno ureene, i u vremenu e-ivljenja, oekujemo veseli i razdragani u svojim potanskim sanduiima.

godina kvadratnog ivljenja/// kalendar croatia airlines / ivana ivankovi prli, nenad vujoevi / 2003 /// kvadratura godinjeg ciklusa izmjerena mozaikom fotografija itatelja croatia in flight magazinea i prenesena na povrinu dvanaestostranog kalendara. odsjeci vremena naglaeni su pravilnom koloristikom razlikovnou mjeseci i godinjih doba. kalendar je savreno uklopljen u korporativnu sliku, ali ne i ogranien njome. jako dobra godina!

kalendar... katalog... kalendar.../// kalendar igepa / bruketa&ini om: tomislav jurica kauni (art director, designer), joel nordstrm, nikola urek (typography), iva domi (account manager), radovan radievi (dtp) / naruitelj: igepa / 2008 /// dvanaest nijansi papira koje je klijent distribuirao bili poetna su ideja koja je na kraju rezultirala izvrsnim rjeenjem dvanaestostranog kalendara / kataloga tog istog papira. ostvarena zamisao kojom se prednost daje papiru time to nema tiska, nego su vizuali laserski rezani, dodatno su poveali kvalitativnu izdvojivost ovog projekta.

papirologija/// vizualni identitet izlobe na papiru / studio sonda, pore / 2009 /// eksperimentalne kreacije s papirom kao tema izlobe, odredile su i kreativnu energiju autora. bijeg od klasinih ispeglanih kataloga prema sigurnom utoitu tematskog materijala, dovela ih je do radikalne forme kojom papir (p)ostaje glavni lik u namjerno izguvanom odijelu.

kino-kreacija/// vizualni identitet art kino croatia / pozdrav iz najlona / 2008 /// kad se u logou pretope nadrealni kadrovi buuela i dalija te western-tipografija, znate da hvatate posljednji vlak za kino artistikog usmjerenja. da biste uspjeno pristigli, putem e vas pratiti scene na billboardima i na krajnje (samo)ironian nain oglasiti veliki obraun s glamougroznom konkurencijom kinoprikazivaa. naravno, u stilu nekog spaghetti-westerna ili bolje rei... lazanja-kaubojca.

sitni vez/// vizualni identitet zgraf2008 / nukleus: nenad vukui (koncept), igor perkui (art direktor); oleg moskaljov (fotografija), damir brali (dizajn konzultant), nikola urek (tipografija) / 2008 /// duhovito vizualno rjeenje koje uspjeno objedinjuje temu globalno/lokalno, vrstan je rad velja&vezilja iz zagrebake kreativne agencije. sitni vez autora na najbolji nain je uresio sve promotivne materijale zgraf-a, a zlatni kieni okviri s vanjskih oglasa dodatno su ironizirali pojmove globalnog i lokalnog ukusa.

modni lavovi/// vizualni identitet izlobe (po)modni razgovori / studio sonda, pore / 2005 /// uspjean asocijativni znak izlobe nastao je spajanjem vjealice i usnica, gotovo doslovnom vizualizacijom naslova. katalog je tiskan na krojakom papiru, sadri grafike elemente krojnih araka. iznimna vrijednost dodatno se pojaava spoznajom da je to ujedno i plakat, s perforacijom sa strane / krojakim metrom. odlino skrojeno!

tiha voda/// plakati izlobi galerije klovievi dvori / sensusdesignfactory: nedjeljko poljar / 2000-05 /// beskompromisna posveenost dizajnu, ogromna energija kojom stvara djela (prepoznata vie u inozemstvu nego unutar domovinskih granica) i samozatajnost pri promicanju vlastite linosti, osnove su djelovanja nedjeljka poljara (i kristine). nabrojanom je dodana i donacija djela (plakati mdc-u), tako rijedak oblik drutveno-kulturnog aktivizma meu hrvatskim dizajnerima. darovani plakati uglavnom su oglaavali izlobe u galeriji klovievi dvori u zagrebu, a potvruju autora istog od marketinga (podstrekaa agresivnog grafikog izriaja...), kojem plakatno polje nije povrina za iivljavanje osobnim preokupacijama. u savrenoj mjeri likovnih elemenata i primarnom panjom posveenoj oglaenom objektu, poljarovi radovi donacijom postaju dokumentarno-kronoloka graa visoke estetske vrijednosti.

srebro zlata vrijedno/// plakat za meunarodni dan muzeja 2005 / boris ljubii / 2005 /// srebrnom podlogom plakat je postao zrcalo u kojem se reflektira okolina pa se time i on neprestano mijenja. kako bi glavni motiv, museum, ostao u prvom planu iako je rije prelomljena, autor ispravno bira jednostavnu tipografiju i crnu boju. premda ima klasinu formu (ploni pravokutnik) ipak zbog navedenih odraza predstavlja jo jednu vrlo uspjenu ljubiievu subverziju tradicionalistikog poimanja plakata.

irom otvorena vrata/// plakat zabranjena vrata / esni&turkovi / 2006 /// formatom izdvojivo rjeenje plakata za mjuzikl, asocira na signalnu traku zabrane prolaza/prilaza. pravilni izbor naslovne tipografije, osnovne/jedine boje/nijanse te sveukupan odnos elemenata, ovaj rad ine i likovno i komunikacijski uspjenim, a kreativnom dvojcu (uz ostale radove...) profesionalnu perspektivu irom otvorenih vrata.

snaga bjeline/// plakat human rights film festival / lina kovaevi / 2004 /// ostavljajui praznu bijelu povrinu na sredinjem dijelu, funkcionalno je oznaavajui prostorom za inteligentne rasistike ispade, autorica provocira promatraa, te stvara papirnati mjera za iitavanje stanja mitske vrijednosti zvane graanska tolerancija. velika jednolina ploha postaje parodijom i kritikom trendovskih kopiranata grafikog minimalizma; za razliku od njihovog neinventivnog copy-pasteanja, linina praznina prelazi razinu povrine za postav oblika te se ustoliuje u vrhunsku opipljivu formu. interaktivnim konceptom plakata uspjeno je prikazan cilj festivala - podizanje svijesti o stanju ljudskih prava, a pojedine reakcije promatraakoautora najvee su priznanje ovom radu. upravo je snana utemeljenost u kontekst ulice i stvarnog ivota najvea vrijednost plakata line kovaevi, pa im ba to nekim buduim zasluenim unosom u muzejsko-antologijsko okruenje prijeti biti oduzeto.

glavom u knjigu/// ukupni identitet projekta booktiga 09 / studio sonda, pore / 2009 /// za promociju festivala rabljenih knjiga kreativci iz porea iskoristili su glavni atribut iz naziva: reciklaom prologodinjih plakata na nain da se na njihovu povrinu, nakon prekrivanja (ne u potpunosti) starih sadraja, rukom ispisuju novi podaci. isti je koncept primijenjen i pri izradi festivalske majice, torbe, radijskog oglasa, ... dokazali su tako mogunost i prednost koritenja rabljenih stvari, a knjinicu pokazali ne kao ozbiljnu instituciju ve mjestom prisnijih odnosa unutar zajednice. djeluj (drutveno/dizajnerski) lokalno, osvajaj (nagrade) globalno!

trezven dizajn/// plakat pijane ume / bili_mller studio / 2007 /// redefiniranju plakata (pravokutni i ploni medij...) pristupile su i dora bili i tina mller, ali u subverziju su uvukli i osobe koje plakat postavljaju. naime, nepravilni oblik papira koji nastaje otkidanjem perforiranih dijelova, omoguuje nebrojene kombinacije pri spajanju i nikad jednak zavrni izgled. navedeni koncept savreno iskazuje temu oglaene eksperimentalne plesne predstave ponaanje tijela unutar fizike realnosti.

ne(pre)poznati plakatni objekt/// plakat ufo / lina kovaevi / 2003 /// i pored vrijednih nagrada u inozemstvu (u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji!), kvaliteta plakata urban festivala line kovaevi u hrvatskoj je ostala neprepoznata. razloge moemo pronai u preklasinoj definiciji plakata u domaoj teoriji, kojom ga se oiviuje na papirnatu glatku povrinu etverokutnog oblika. sve to iskae iz takvog opisa, to pokuava redefinirati medij, izbacuje se i iz konkurencije za priznanja. jedna od nagraenih vrijednosti plakata, simbolinog naziva ufo, upravo je distinktivnost, ta karakteristika svakog pravog dizajna. tri plakata za istu prigodu meusobno se razlikuju poboji podloge, te na vrlo jednostavan i efektan nain odreuju tri faze festivala. velika rupa u sredini plakata nije nikakvapraznina, nego vlastitom ovisnou o podlozi predstavljailustraciju teme festivala (ad hoc). ovim se krunom prozorom ukljuuje gradska struktura u logotip te se kroz slojevitost zidne podloge ili plakatnog panoa omoguuje iitavanje urbane potke.

razotkrivanje/// vizualni identitet projekta unframed landscapes / laboratorium: ivana vui (creative director, art director, designer), orsat frankovi (creative director) / 2004 /// doslovnost naslova izlobe dizajneri su preveli u vrlo uspjenu vizualnu dosjetku. iz odreenog formata papira izrezan je sredinji pravokutni oblik, upravo na mjestu gdje bi izabrane fotografije obiajno trebale biti smjetene. uokvirena praznina uredno je muzeoloki potpisana osnovnim podacima o dogaanju. plakat u formi passe-partouta (kao i pozivnica projekta) svoju vrijednost dobiva ljepljenjem na razliite povrine, kad uokvirene podloge postaju njegovim jednakopravnim dijelom. ovim projektom laboratorium se svrstao meu najhrabrije ruitelje tradicionalistikog plakatnog poretka.

kreativni i knjiki ljudi/// oprema dvd-izdanja knjiga postanka / bruketa&ini om: davor bruketa, nikola ini (creative directors, copywriters, art directors), tomislav jurica kauni (art director, designer), ivan ade, daniel vukovi (copywriters), radovan radievi (dtp), danijela deli (account manager) / naruitelj: abus / 2009 ///

/// monografija 5.gimnazije / bruketa&ini om: igor manasteriotti, davor bruketa, nikola ini (creative directors), igor manasteriotti (art director, designer), danko urain (dtp), vesna urain, sanja tica primorac (production), ivana dvorski (account director), ana gai (account assistent) / naruitelj: 5.gimnazija / 2009 ///

/// godinje izvjee adris grupe / bruketa&ini om: davor bruketa, nikola ini (creative directors), tomislav jurica kauni (art director), daniel vukovi, ivan ade (copywriters), igor mileti (designer), vesna urain (production manager), radovan radievi (dtp), ivanka mabi (account director); predrag grubi (adris group, editor) / naruitelj: adris grupa / 2009 ///

/// godinje izvjee adris grupa / bruketa&ini om: davor bruketa, nikola ini (creative directors, art directors, copywriters), filip bojovi (designer), ivan ade (copywriter), radovan radievi (dtp), vesna urain (production manager), ivanka mabi (account director), ivana drvar (account executive senior); vedran klemens (illustrator) / naruitelj: adris grupa / 2010 ///

/// godinje izvjee podravka / bruketa&ini om: davor bruketa, nikola ini (creative directors, art directors), imelda ramovi, mirel hadijusufovi (art directors, designer), nikola urek (typographer), mirna kapetanovi (account director), vesna urain (production manager); tomislav tomi (illustrator), marin topi, domagoj kuni (photographers), ibl (production), drenislav eki (podravka, project manager) / naruitelj: podravka / 2007 ///

bruketa&ini trae knjiniarku... to je poetak vjerojatnog skorog natjeaja za popunu radnih mjesta unutar oblikovne manufakture, jer kreativna lakoa oblikovanja knjinih publikacija za razliite prigode naprosto oduevljava. bilo da je rije o inicijalnoj ideji projekta ili pak zavrnoj produkciji, stvar jednostavno odlino funkcionira. svaki je projekt opet toliko izdvojiv i unutar njihovog opusa, a i na irem tritu! limitirano glazbeno dvd-izdanje s knjigom o rock-bandu naslovljeno je knjiga postanka i oblikovano kao biblija... jubilejna monografija zagrebake gimnazije umetnta je u pravu kolsku pernicu... godinje izvjee za korporacije kao svijetlea knjiga koja kao i dobre ideje svijetli u mraku, kao knjiga premalih korica kojima se ilustrira rezultate koji su nadmaili poslovna oekivanja, kao knjiica (recepata...) prehrambene industrije koja se mora doslovno ispei da bi se pokazao puni sadraj, ... odlika ovog dijela njihovog stvaralatva pokazat e se jednog dana kad ne bude smisla izdati izabrana nego sabrana djela!

pokretne slike/// oblikovanje publikacije out of focus / laboratorium: ivana vui (creative director, art director, designer), orsat frankovi (creative director)/ 2004 /// ukoliko ostanete zbunjeni ugledavi na polici neke knjiare video-kazetu, te se zapitate da li prodajno mjesto uope ima dozvolu za promet neeg drugog osim tiskanog materijala, a i ako da - zato trguju umiruim medijem, morat ete se nakon otkria prave prirode predmeta pokloniti vizualnoj dosjetki studija laboratorium. katalog za izlobu video-instalacija ksenije turi, u formi vhs-a, predstavlja savreno rjeenje, koje se nakon to je jednom stvoreno ini samo po sebi jasno, ali bi ga se, ruku na srce, dosjetili samo odabrani. rad istie video kao osnovni medij umjetnice te svojim osnovnim motivom daruje promatrau malo preddigitalne nostalgije. uz pomo grafikog prikaza filma koji se vrti brzim prelistavanjem, te provociranjem sporosti ljudskog oka, statici tiskanog medija darovan je pokret!

knjiga pohvale/// oprema cd-izdanja knjiga albe / nukleus: nenad vukui (koncept), iva canki (kreativni direktor), mirna reinprecht (ex. miheli; art direktor), igor perkui (dizajner); mare milin (fotografija) / 2007 /// iznimno uspjena prilagodba likovnosti stvarnih knjiga albi, iz ugostiteljskih lokala zlatnog doba u albumsku knjiicu glazbenog izdanja. inspiracija iz prostora gdje jo tete u borosanama toe hladno pivo... ivjeli!

lete, lete, lete... kvadrati!/// oznaka na zrakoplovima croatia airlinesa / ivana ivankovi prli / 2004 /// hrvatska zrakoplovna tvrtka dokaz je kako i jedan od najloijih logoa moe pratiti jedna od najboljih korporativnih slika. ivana ivankovi prli godinama stvara vrlo kvalitetna rjeenja te razbija sliku (desetljeima stvaranu u hrvatskoj teoriji i praksi) kako se dobar dizajn moe raditi samo pri kulturnim ustanovama i projektima, a nikako u strogom gospodarsko-korporativnom okruenju. meu odrednicama ukupne slike koju godinama gradi, promjena oznake na repu zrakoplova jedna je od najvanijih, kako po likovnosti, tako i po znaenju. autorica je pravilnom primjenom kvadratnog rastera (crvena i dvije nijanse plave) postigla razlikovno obiljeje u odnosu na druge avio-kompanije, a u istom trenutku zadrala identitetski kod tvrtke i nacije.

bez oklijevanja/// fotografija scruple / bojan bonifai / 2002 /// agresivni frontalni postav gotovo stotinjak pari arenih lea svakako je zanimljiv prizor umjetniku usmjerenom ka promatranju i vizualizaciji slike svijeta to ga okruuje. tamna kontura ljudskog lika u prvom planu, osoba je koja zaas postaje rtvom konzumerizma naglaenog pozadinskim tkanjem uredno posloenih raznobojnih naoala. snaan kontrast anonimne figure i jasno definiranog mozaika podloge, te izuzetna kompozicija, uspjeno su organizirani u nekontroliranim uvjetima javnog prostora.

bezgrjene strukture/// ciklus fotografija strukture / damir fabijani / 2003 /// visokoj razini koju godinama dostie u reportaama i portretima za hrvatske magazine, pridodao je autor ciklus kojim u najveoj mjeri ulazi na podij artizma. strukture predstavljaju odmak od zadanih tema, u najveoj mjeri arhitekture i krajolika... svojevrsnom formom fotografskih restlova, zabiljeena je, na temu obrtnikih vjetina, serija uveanja asocijativnih naziva, a kroz upravo pop-artistiku zanesenost dekorativnou mehanikih sklopova.

krasna zemljo... u bojama/// fotografije istarskih krajolika / tomo krajina / 2002 /// ... istra mila napokon je zasjala u svim nijansama svojih krajolika. tomini su radovi izvukli istarsku zemlju iz sivila crno-bijelih fotografija, kojima su je u veini sluajeva pokuali zatomiti, te njezine boje prekriti koprenom. mada je crno-bijela tehnika kao stvorena da prikae ekspresivnost neke druge pokrajine, bilo da je rije o nijansiranim ili naglim oivienjima prikazanih elemenata, njezin se nepromiljeni prijenos na istarsko tlo ini neprirodnim i upravo - mazohistikim. tek kad se istru pusti da progovori vlastitim jezikom, i to ne samo bijelim, crnim i crvenim, ve svim nijansama smee, zelene, plave i ute, taj razgovor postane smislen i (oku) ugodan. tehniko majstorstvo, toliko puta dokazano brojnim fotografijama/studijama predmeta i pojava, ovim je lokalpatriotskim iskazom dobilo emotivnu nadgradnju.

fotograd/// fotografije zadrana / filip brala / 2009-10 /// uspjeno sueljavanje dvaju radikala rodnog grada, ne umanjujui pri tome njihove pojedinane odlike, jasno ukazuje na iznimnu vrijednost bralinih fotografija. reporterskom preciznou i artistikim senzibilitetom, uz mirni ivot grada i graane utonule u vlastite misli, biljei i nezaobilazno zadarsko kreativno ludilo, istovjetnim arom pristupajui i melankolikim i akcijskim prizorima. grad koji energiju akumulira upravo iskrenjem obaju spomenutih polova, dobio je istinskog kroniara ija razina radova ostaje nedostina za brojne redakcijske fotoreportere staa dugog gotovo kao filipov ivotni vijek.

razglednice iz pustograda// fotografije osamljenih gradskih predjela / bojan bonifai / 2003-10 /// u anrovski bogatom opusu krkog fotografa bojana bonifaia izdvaja se skupina radova, uvjetno nazvanih ciklus, to obuhvaaju autorovo biljeenje osamljenih urbanih i gradskih struktura. snovite nadrealne vizije ispunjavaju urbani artefakti naglaenih perspektiva. neki su motivi izgraeni pretapanjem pojaseva svjetla i sjene, dok drugi svoju tektoninost duguju snanim kontrastima. slike su gotovo potpuno liene ivih bia, a kad ona i stupe na pomno osmiljenu scenu, u magli i tami gube svaku prepoznatljivost, te postaju element koji kompoziciji pojaava simbolinost. sve nabrojane karakteristike ukazuju da je rije o vrlo uspjenom fotografskom uprizorenju de chiricovskih oblika i ugoaja.

aptai konjima/// fotografije konja / mario romuli & draen stoji / 2007-08 /// mario i draen karakteristinom mirnoom prenose fotografski zapis svih posebnosti svojih modela, kako fizike, tako i nasluene psihike prirode. od klasinih opisa do pomaka prema zagonetnijoj formi, radovi su fascinantan dokaz vjetina autora koje ne pripadaju samo strukovnoj vrsti te jo jedna potvrda kako portretiranje nema za imperativ objektnost ljudskog lika, ma koliko se humano-centristika teorija kulture to trudila ozakoniti.

zbilja dobro/// zavrna faza ciklusa fotografija druge zbilje / robert le / 2001 /// uz disciplinu i majstorstvo koje godinama pokazuje u anru fotografije arhitekture, robertove snimke prirode dokazuju njegovu viestruku fotografsku kvalitetu. u zavrnoj i najzrelijoj fazi ciklusa u kojem strpljivo biljei osamljena stabla ili detalje iz umskih predjela, prepoznajui u/na njima zauujue vizure, odvodi nas u svijet mitolokih motiva.

odrazi/// ciklus fotografija serem vam se na photoshop / marin franov / 2005 /// ciklus nedvosmislenog naziva osijekog autora mlae generacije protest je protiv trendovskog raunalnog uminkavanja snimki i uzdizanja tog postupka na razinu umjetnikog ina. povratkom na metodu iz fotografske klasinosti, vrebanju trenutka, marin franov lovakim instinktom iekuje da se u preklope vrijeme i mjesto, da se u oitu pojavi naizgled nerealna pojava. odrazima i pretapanjem oblika iz urbane svakodnevice nastaju nadrealistike razglednice osijeka.

kap vode/// osobni proiiva vode opv / parabureau / 2004 /// rjeenje problema pitke vode, neposredno nakon poplave, zagrebakih dizajnera marka bausa i igora staniljevia ide u smjeru radova svjetskih autora, kojima se eli u to veoj mjeri zatomiti ili ponititi negativnosti uzrokovane katastrofama prirodnog ili drutvenog predznaka. ovom pomagalu oblika plave kapi svu potrebnu energiju daje ovjek. pritiskom na mijeh i istodobnim isisavanjem stvara se razlika utlaku dovoljna za filtriranje. opv se nosi u rukama ili objeen oko torza, a vidljivo je da se za dobivanje vode ( iste kao suza ) koristi samo mehanikom, ne zahtijevajui nikakvu kemijsku dodatnu opremu. opv vlastitim oblikom i bojom podrava simboliku zadatka, te ukazuje kako njegovu ideju treba uvati kao kap vode na dlanu. uvati od svega osim od realizacije!

poruka je u boci/// boce za maslinovo ulje sms / boris ljubii / 2003 /// dom za tekue zlato od tamno-maslinastog stakla. omekani trokutni presjek s otiskom palca u materiji - u nekoj savrenoj intimistikoj ergonomiji. ulegnue za prst svoje poslanje ispunjava naroito u bocama vee zapremine. ono je neki iskonski trag s agrarnog pomagala nastao nakon vie desetljea uporabe, prilagoavajui ga ruci, da bi postalo njenim produetkom. okruje mediteranskog humanizma ruka bocu mije. boris ljubii je koncept proirio plakatom kojim, uz pomo triptiha, iskazuje idejni izvor oblika, vezu gotovo religioznog znaenja - riba sv.petra s krunom stigmom, pupak i maslinovo ulje. iako je iskaz zasluene ocjene odve agresivan za kontemplativnu prirodu samog predmeta, ipak valja rei - palac gore!

i bi... dizajn/// rasvjetna tijela luxi / haustra, dubravko kundih / 2001-2010 /// arhitektonska rasvjeta pripada onoj vrsti opreme koju bi rjenikom drugih struka mogli nazvati logistikom ili back-vokalima, onima koji nisu u prvom planu ( ili u vrlo rijetkim sluajevima ), ali svakako da bez njihovog udjela ni ukupni dojam objekta ili zbivanja ne bi bio potpun. tvrtka s dugogodinjim iskustvom u trgovini rasvjetnim tijelima, pokrenula je vlastitu proizvodnu liniju pod skupnim nazivom luxi. skladne linije, usklaenost materijala i vrhunska zavrna izvedba osnovne su karakteristike ovih svjetiljki. jednostavnim oblikom i mogunostima meusobnog povezivanja i usklaenja, ovi elementi - skriveni iza imena piko, box, delta v, disk dp, disk hqi ds, ... - uz ve spomenutu potpornu ulogu, svakako doprinose i estetskoj razini ureenog prostora, kako reflektirajuim luxima, tako i samim oblikom njihovog izvora. iako uklopljena u redovni trendovski dizajn, ova linija bi trebala doprinijeti da se (s domaim proizvodom) od ureenja interijera iroke potronje krene ka rjeenjima u kojima je svjetlost uporabljena kao gradivni element izjednaen s opipljivom strukturom.

duboko ukorijenjen/// namjetaj od drveta / hrvoje vulama / 2009-10 /// posveenost hrvoja vulame stvaranju unikatnog namjetaja, kao i odgoju publike o svim prednostima i ljepoti drveta, naprosto oduevljava. opinjenost ovim prirodnim materijalom i elja za njegovim preoblikovanjem u koristan predmet, autoru su neki od najznaajnijih ivotnih odrednica. hrvoje svojim radovima i drugim oblicima djelovanja (blog), kao da parafrazira onaj slogan o primatu drva, pretvarajui ga u drvo je jedino!

antibalvan revolucija/// linija proizvoda drvene posude iz gorskog kotara / spotstudio: eljko zima / 2002 /// stoljetne jadikovke o izvozu neobraenih drvenih trupaca iz gorskog kotara barem su dijelom utiane inicijativom i ostvarenjem proizvodnje jednostavnih predmeta za domainstvo. multidisciplinarnim pristupom te tijesnom suradnjom naruitelja (ravna d.o.o., ravna gora) i odjela za produkt dizajn zagrebake marketinke agencije, stvorena je serija predmeta razliitih oblika i veliina, posuda za salatu, voe, delikatese, strojno oblikovani proizvodi zavrno su runo obraeni te na kraju zatieni prirodnim premazom na bazi voska, parafina i lanenog ulja. toplina materijala i blago zaobljene linije neke su od odlika kojima se provodi borba protiv plastifikacije domainstva uvoznom robom.

beskraj/// modularni sustav namjetaja boomerang / atmosfera / 2010 /// u atmosferi kreativnosti osmiljen je sustav namjetaja sa irokim realizacijskim perspektivama. igra pri kreiranju i sastavljanju nebrojenih kombinacija (oglaeno u iznimnom logou ivana dilberovia) te laka i povoljna zamjena samo jednog (!) dijela/modula u sluaju oteenja, glavne su odlike ovog projekta. vizija namjetaja koji je gradiv od modula u obliku bumeranga s rupicama, oit je dokaz da se kreativnom paru inspiracija za izvrsna rjeenja uvijek iznova vraa.

foto: jelena bali

rani (re)radovi/// namjetaj (re)store, (re)tris, (re)form, (re)hang / redesign: sanja i neven kovai / 2003-04 /// u studiju sanje i nevena kovaia ovi projekti oblikovanja namjetaja dobili su, ne sluajno, dvoslone nazive - engleski prefiks re dodaje se kratkim i lako razumljivim rijeima. ta nominalna karakteristika (prisutna manifestno i u nazivu tvrtke) ujedno je i osnova njihovog naina izraavanja. oni re-dizajniraju cijeli odnos prema oblikovanju namjetaja za manje stambene i poslovne prostore. (re)store sustav polica od valovitog kartona, (re)tris trodimenzionalni viebojni tetris, (re)form polica ija promjenjivost ovisi o mati i zaigranosti korisnika, (re)hang samostojei humanizirani totemi za slaganje svakodnevne odjee, to su samo neki od projekata kojima autori nude rjeenja za tzv.odrivi razvoj. za njih on nije samo potapalica ili cool rije, nego zbiljsko polje stvaranja. i ponueni slogan za jedan od proizvoda - kupi jedan, imaj vie! suprotna je potroaki nastrojenom okruenju.

to je to!/// koncept tokarenog drvenog namjetaja to / redesign: neven kovai / 2005 /// ciklus se temelji na kombiniranju spojnica i ravnih tokarenih elemenata. dobivena prostorna raskra odreena su strogim geometrijskim odnosima, ali u konanici ipak domiljatost pri konstrukciji odreuje oblik. odabrane kombinacije se nadograuju materijalima (drvo, staklo, tekstil) potrebnim da bi predmet zadovoljio svoju funkciju. zaobljene forme ugodne su na dodir te smanjuju opasnost od ozljeda pri udarcu. sustav je djelomino rastavljiv pa omoguuje plono pakiranje i jednostavan transport. svojim oblikom predstavlja kritiki osvrt na pojedine primjere svakodnevnog namjetaja 20.stoljea, s tim da je (re)designom ponitena osnovna manjkavostizvornika masivnost. praktinost i raznorodnost koju to prua, ini ga izdvojivim meu hrvatskim pokuajima brojano znaajnije realizacije produkt dizajna.

iz-vrsno/// polica iz-rez / redesign: neven kovai / 2010 /// elementi su dobiveni cnc-rezanjem iz jedne plohe, to omoguuje jednostavan transport, a meusobno spajanje u samostojeu policu iznimne ritminosti, izvodi se bez alata i okova. ekonominost i likovna vrijedost ovog rada jo su jedno iznimno ostvarenje prilagodljivo razliitim prostorima.

foto: domagoj kuni >>> djelovanje sanje i nevena kovaia jedna je od rijetkih razlikovnih pojava unutar gotovo apstraktnog kruga hrvatskog industrijskog dizajna. njihova su istraivanja usmjerena jednostavnom i brzom prelasku iz teorije u praksu, rjeenja ne podilaze shematiziranim trendovskim strujama, a proizvodi nisu primarno namijenjeni (kvazi)elitistikim skupinama, kako u oblikovnom, tako ni u financijskom pogledu. njihova re-forma ne ostaje samo na parolama ve unose zbiljsku moralnu notu u svaki od projekata. takav namjetaj ne samo da nije skup nego je krajnje prilagodljiv(ne)prilikama estih seljenja, a korisnik postaje kreativac i suautor. jednostavan izgled i konstrukcija, igra beskonanosti kombinacija, te recikliranje (materijalno i idejno), odrednice su koje njihovo djelovanje ine izdvojivim.

pravi kut / pravi put/// kuhinje serija m / martin pohl / 2001-02 /// dalekoistona inspiracija... ali ne primarno u formalnom utjecaju, nego u atmosferi koja se odjekom stvara na drugoj strani zemaljske kugle. minimalistiki haiku proveden suivotom jasnih paralela i okomica, istoom linija, prevladavajuom ili potpunom monokromnou u varijacijama izvedbe, ... vrijednosti su naistaknutije pravilnim koloristikim izborom bijele, crne i boje drveta. odmak od japanske lakoe i prozirnosti ine funkcionalnou odreeni snani kubusi i masivni materijali, to spiritualnost istoka prevode u jezik razumljiv na zapadnom tlu. drevno mjesto obiteljskog okupljanja ovim je sluajem preimenovano u mjesto obiteljskog mira, a umirujuu ulogu ognjita preuzeli su sastavni oblici. dakle, ne postoji jedna toka kao simboliko sredite, nego kuhinja kao cjelovito tijelo u formalnom i idejnom znaenju.

dizajn 5+/// interijeri / dizajn plus / 2003-2010 /// trio arhitekata i dizajnera krenuo je prije par godina u preobraenje barem dijela obiaja na hrvatskoj dizajnerskoj sceni. razlikovnost njihovog djelovanja vidljiva je kako na formalnoj razini (svjetlo na objektima nije samo zavrni naglasak, nego materija jednakovrijedna opipljivim elementima), tako i u nepriznavanju dravnih granica kao mee brojnih vlastitih ostvarenja. svoj rad su usmjerili na najiri pojam 3d-oblikovanja (produkt dizajn, interijere, expo, rasvjetu), uz istou linija i minimalistiko stilsko opredjeljenje. jedna od osnovnih sastavnica u djelovanju dizajn plusa, svjetlost prenesena iz radionica firentinske accademije della luce, predstavlja i simboliki moment u kojem rad trija prepoznajemo kao jedno od svjetala u tami hrvatskog 3d-dizajna.

poruka u reljefu/// signalizacija za slijepe i slabovidne osobe touch / petra krian / 2002 /// reljef i kontrast likovne su vrijednosti osobnog doprinosa petre krian oivljenoj brizi autora urbanog krajolika prema osobama s posebnim potrebama. sustav brazdi predstavlja kod to ugradnjom u pjeake zone postaje oivienje sigurnih i nesigurnih pojaseva. apel je koji, po pravilima nove arhitekture, pokuava utjecati na uklanjanje fizikih, ali i mentalnih zapreka, te osobama s vizualnim hendikepom odaslati poruku o jednakosti u zajednici. touch predstavlja humani dodir ruke pruene prema drugoj strani granice svjetlo-sjena.

arhinventura 1/// vizualni identitet + postav 38.zagrebaki salon / darko fritz / 2003 /// gradei okvir za prezentaciju arhitekture, autor joj je pojedinim standardima ukinuo jednu od njenih glavnih znaajki (3d), a pojmu identitet proirio znaenjski okvir - s vizualnog na identitet ukupni. ogoljelost, obezvrijeivanje i ironiziranje tzv.tehnolokog napretka (poznato iz ranijih autorovih akcija: error reports, 404 file not found, ...), te svjesnost odmaka od svake, i najmanje naznake glamoura, ini ovaj koncept tako superiornim slinim projektima.

foto: boris cvjetanovi

arhinventura 2/// vizualni identitet + postav 41.zagrebaki salon / darko fritz / 2006 /// tri godine nakon to je na salonu arhitekturi irom otvorio prozore (doslovno!) prema gradu, za 41.zagrebaki salon, posveen arhitektonskom stvaralatvu, kreirao je postav na glavnom gradskom trgu. na taj je nain arhitektura maknuta od galerijske sterilnosti te prenesena tamo gdje pripada na javni prostor. postav panoa osim to je tlocrno gledajui ispisao skraeni naziv priredbe, omoguavao je posjetitelja hod kroz ulice i preko trgova jednog idealnog grada, s najznaajnijim graevinama nastalim par zadnjih godina u hrvatskim atelierima.

foto: boris cvjetanovi

zen u industrijskoj zoni/// atrij istraivakog centra pliva / penezi i rogina / 2001-02 /// istraivaka sredita multinacionalnih kompanija pravilom su najskrovitija i najsigurnija mjesta, dok svojom arhitekturom podravaju najkonzervativniju struju korporativne gradnje. prema nabrojanom, ovakvo rjeenje relaksacijskog kutka za znanstvenike svojevrsna je kreativna sabotaa dvojca p&r, nastala na formalnim i duhovnim zasadama japanske tradicije koju godinama (vrlo uspjeno!) slijede. atmosfera japanskog suhog vrta sa svojim meditativnim vrijednostima uspjeno je prenesena na poetak gradskih prometnih silnica, odnosno usaena u jedno od kultnih mjesta zagrebake industrije. predvorje poslovne zgrade farmaceutskog diva preoblikovano je uintimistiki bonsai za odmor mislitelja. meandarska staza od tikovine i bambus s jedne, te staklene prizme s vodenim platem i raznobojno svjetlo s druge strane,savren su i nadopunjujui naturistiko-tehnolokiduo. naalost, rad ostaje u zidinama, nedostupan za svakodnevni doivljaj javnosti. preobraaj djela u neku vrstu javnog parka, za predavanja i zdravstvena savjetovanja graanstva, osim kontemplativnih ugoaja, tvrtki bi donosila korist kroz nesvjesno/programirano upijanje korporativnih vrijednosti od strane korisnika.

posveta mediteranu/// urbanistiko-oblikovno rjeenje zapadnog dijela zadarske rive: morske orgulje i pozdrav suncu / nikola bai / 2004-08 /// za razliku od veine gradova hrvatskog mediterana u ijim se vizurama istiu vertikale, bilo da su u pitanju prirodna uzvienja ili kapitolski zvonici, prevladavajua silnica zadra je horizontala rive. bai se ovakvim njenim preoblikovanjem suprostavlja vulgarnoj komercijalizaciji prostora, zacjeljuje oiljke razaranja iz drugog svjetskog rata, te ukida bezsadrajnost zapadnog dijela poluotoka. autor je odolio nagovorima i iskuenjima da orgulje uini primjetnijim te je time ostvario mistinost zvuka iji je izvor ostao skriven u unutranjosti rive. kroz komunikaciju sa silama prirode osmiljen je i pozdrav suncu. iako nerealiziran po prvotnoj zamisli (amfiteatar...), predstavlja fascinantnu svjetlosnu instalaciju i zavrni element identiteta grada. stvoreno je novo mjesto okupljanja, pri emu su elementi prirode pokretai ideje i koautori doivljaja, a arhitekturi je darovana nova dimenzija.

foto: stipe sura

foto: mladen radolovi mrlje

foto: filip brala

domovina/// spomen dom ovara / vukovar / miljenko romi / 2006 /// posljednja postaja prije smrti za dvije stotine ezdeset i jednu rtvu zloina na ovari. izvorni ambijent hangara kao arhitektonska ovojnica, ali i kao izloak sam, da bi to vjernije bio doivljen zloin. fotografije rtava koje se naizmjence pojavljuju na zidu... predmeti koji su im pripadali... imena koja nestaju u viru, a u stropu iznad gori dvije stotine ezdeset i jedno svjetlo.

foto: dubravka strejek (1, 3, 4), mario romuli & draen stoji (2, 5)

gradska vrata/// spomen obiljeje hrvatskim braniteljima i stradalnicima domovinskog rata / osijek / koraljka brebri, mirko buvini, maja furlan zimmermann, sinia gluica, sabina majdandi / 2001-03 /// sudbinu javnih spomenika, naroito onih kojima je povod osoba ili dogaanje snanog emotivnog znaenja, esto uvjetuju odrednice van likovnog okruenja. spremnost zajednice da prihvati rjeenje koje svoju vrijednost brani snagom likovnih i simbolikih elemenata, ali ne nuno jezikom doslovnosti i deseterakog pripovijedanja, donijet e joj atribute vlastitosti i samosvijesti. urbanistiko-skulpturalni spomen u sreditu osijeka nije hermetiki zatvoren u svojobujam, nije zatitno izoliran kao sveti hram, ve je dio svakodnevnog ivota grada. osjeko obiljeje paralelu ima u mostu hrvatskih branitelja u rijeci, ali i u nekim damonjinim spomenicima za hodanje. memorijalnim platoom stvorena je fizika i duhovna cjelina sa zateenom skulpturom etaa, to je vlastitim mjerilom i postavom postala orijentir trga. prividna apstrakcija forme i karakteristike materijala ni u emu ne osporavaju vrijednost rtve. upravo suprotno! vratnice razliitih raspona i ritmiziranih otvora provociraju memoriju kroz osobni doivljaj svakog etaa. prolazak poprima vrijednost meditativnog hodoasnikog koraanja hra svoj kolorizam prenosi s rijene teglenice koja je prognanike donijela u grad. u tami reflektorima biva istkana svjetlea zavjesa dvojakog znaenja orijentacijskog i memorijalnog. spomen obiljeje kojim je osijek oznaio svoj slobodarski trg, snanom je simbolikom usmjerilo na putove kojima likovnost treba sauvati hrvatsku memoriju.

foto: marin franov

do kamena kamen, do ovika ovik*/// spomen obiljeje kornatskim vatrogascima / otok veliki kornat / nikola bai / 2010 /// tragedija koja je snano obiljeila neku zajednicu i ispreplela se u gotovo sve ivotne niti, esto je uzrok (svjesnog ili nesvjesnog) stroeg odnosa prema pokuajima skulpturalnog uoblienja uspomene na nju. jedan od primjera koji je oko sebe ujedinio cijelu zajednicu, a ostao pri tom snano i samosvjesno umjetniko djelo, svakako je kornatska nekropola krieva nikole baia. svaki od krieva, i pored stroge geometrijske vizure, nije uniformiran ni zavren oblik, ve ostaje otvoren za individualno obiljeavanje. podignuti su u najboljoj tradiciji suhozida, na mjestu stradanja pojedinog vatrogasca, i to dragovoljnim sudionitvom lanova pogoene zajednice. vaan ne postaje samo objekt, nego upravo i ujedinjenje graditelja. magina uklopljenost u krajolik kornata, koja e vremenom doiviti mitsku razinu, daje ovom spomen obiljeju vanvremensku odliku koju imaju sam iznimna djela ljudske kreativnosti.

foto: davor ari (1, 3), josip klarica (2, 4), ivo pervan (5)

(* stih pjesme krii, autor branko slivar)

povratak iskonu/// crkva hrvatskih muenika / avoglave / emil verko, gorana bani, ana verko / 2003 /// emil verko sa suradnicama se za crkvu hrvatskih muenika u avoglavama odluio za motive prividno nekontrolirane kompozicije, tektonikih deformacija i nevjetog klesanja. dramatinost postignuta uporabom svjetla i asimetrine kosine zvonika povezuju ovu teku kamenu strukturu (kao isklesanu iz monolita) s graditeljstvom hrvatske predromanike. jo jedan primjer koji dokazuje kako iznimno vrijedne crkvene graevine mogu biti nacionalne i bez da autori slijepo posuuju kamenu plastiku iz lapidarija arheolokih muzeja.

foto: damir fabijani

izmueni projekt/// projekt crkve hrvatskih muenika / udbina / nikola bai / 2004 /// crkveni kompleks hrvatskih muenika za udbinu nikole baia trebali su sainjavati crkva, spomen-muzej u kripti te pastoralni centar. ideja suhozida i uporaba drva oznaavaju skromnost, iskonsku izvornost i pripadanje podneblju. materijalni odmak ine krov i proelja od inoxa, predstavljajui se kao pulsirajui nebeski odsijai. sustav kontrafora na bonoj strani crkve memorija je prenesena iz doba narodnih vladara, a otrina linija graevine morfoloka je prilagodba prirodnom okruenju. ponavljajui motiv vezanih krieva simbolizira kontinuitet muenitva. ulazna proelja crkve i kripte ureena su voluminoznim glagoljskim grafemima - od pripovjedanja krbavske tragedije pretvaraju se u apstrahirajue dekoracije. zamiljeni kompleks pripada projektima kojima zbirka nacionalne/kvazinacionalne skulpture i arhitekture nije izvor za mehaniko kopiranje, nego iji autori graditeljskom nasljeu kritiki pristupaju i ostvaruju izvanredne crkvene objekte. samim time, naravno da nije mogao biti takmacom u neravnopravnoj krbavskoj arhitektonskoj bitci, opjevanoj u desetercu naslova biskup kreira, biskup bira!

sredite za idealni prostor/// zgrada centra za socijalnu skrb / sisak / bxl studio: lovorka prpi, miljenko bernfest / 2003-08 /// premda strogim geometrizmom i uniformnou graevina na prvi pogled odie sterilnou i hladnoom, njenim upoznavanjem taj se nedostatak polagano pretvara u prednost, to cijelom projektu daje iznimnu vrijednost. i pored ritminog ponavljanja elemenata, istoa kubova cjelinu ostavlja mirnom, inei tako suprotnost neposrednom okruju. simbolino i doslovno je taj odmak postignut i bazom uzdignutom na par stepenica. pozornost kojom je ureen ovaj izdvojeni idealni prostor, pozornost je i prema pripadnicima najugroenijih drutvenih skupina, kojima je objekt i namjenjen.

foto: miljenko bernfest

kruna grada/// viestambeno-poslovni objekt - zgrada pos-a cres / cres / ivana ergi, vanja ili, vesna milutin / 2002-04 /// nova arhitektonska kruna grada cresa, u obliku viestambene zgrade, svakako je jedna od graevina koja dosegom spada u sam vrh pos-ovih realizacija. djelo ivane ergi, vanje ili i vesne milutin sadri elemente obiteljske kue, niza i viestambene zgrade, te u pojmu kolektivnog stanovanja pomiruje karakteristike odvojenog i zajednikog. neophodna ekonominost skupnog stanovanja i lokalni nain ivota odredili su maksimalnu iskoritenost stvorenog prostora. kako se zadani veliki volumen ne bi odve isticao u urbanom mozaiku otokog sredita, objekt je terasasto razveden i koloristiki iscjepkan. uvaavanja mediteranskog i creskog naslijea su vidljivi i u bogatoj obojenosti proelja, obliku krovnog pokrova, te suvenirskom detalju otiska ribe na zidu prizemlja. creska kruna zagrebakih arhitektica je ogledni primjer i trodimenzionalni manifest za novu gradnju na hrvatskoj obali jadrana, te strukovni i emotivni protest kako protiv graevinskih karikatura, tako i protiv pregraivanja ili ruenja nekih od remek-djela arhitekture i urbanizma, koja podravaju (ili su podravale) tradiciju i kontekst.

foto: miljenko bernfest

iznimno postignue/// stambeni objekt zgrada pos-a delnice / delnice / studio urbana: vladimir kasun, ivica plavec / 2004 /// stambena zgrada iz vladinog programa poticajne stanogradnje za grad delnice, ostvarena daleko od velikih kulturnih sredita, izvrsno je rjeenje i spomenik tradicijskoj arhitekturi hrvatskih planinskih podruja, te predstavlja vrijedan doprinos decentralizaciji kreativnih realizacija. dvojna graevina ustvari je jedinstvena misao, ostvarena autohtonim arhitektonskim slogom, pri kojem narodno graditeljstvo nije suvenirnica iz koje se mehaniki posuuje ornamentika, ve samo izvor kreativnog promiljanja suvremenog stambenog objekta.

foto: damir fabijani

sljubljivanje/// osnovna kola fran krsto frankopan / krk / randi-turato: / 2003 /// kad grad odlui ne izopiti kolu iz njegovog sredita te da planirana graevina bude i najvei volumen unutar srednjovjekovnih zidina, kreativnost autora je ono to treba tu poetnu oteavajuu situaciju iskoristiti za glavnu ideju projekta. kola je dio grada, a ulica i trg, u najboljoj mediteranskoj tradiciji ivljenja, postaju (i) njezinim prostorom. osjeaj za odnos tijela graevine s gradskim bedemom, kao i s topografijom terena i obrisom grada, nadilazi i sve profesionalne preporuke i vjetine, a uz to zadravajui samosvjesnost. ocjena: ista petica!

foto: robert le

thumbs up/// gimnasium 4609'n/1650'e / koprivnica / studio up / 2003-06 /// fantastinom monovolumenskom sklopu gimnazije i sportske dvorane, oblikovno i kvalitativno kontrastnom neposrednom okoliu (ali i znatno ire...), svjetlopropusna ovojnica danju omoguuje kvalitetno osvjetljenje, a nou ga pretvara u ogromni svijetlei vizual. spomenute dvojakosti, sadrajne (obrazovanje/sport) i doivljajne (izgled dan/no), ne naruavaju jedinstvo kompleksa, a ono je dodatno (i doslovno) zaokrueno atletskom stazom. objekt je na izvrstan je nain i edukativno sredstvo (u prvom redu) mlaim generacijama - za drugaije doivljavanje prostora. njegova vrijednost je i u tome to pri tom ne zastupa stroge pedagoke doktrine, ve korisnicima omoguuje prepoznavanje dijelova koji im odgovaraju.

foto: robert le

novi hram/// sportska dvorana vinjik / zadar / marijan hri / 2003 /// fizike mjere... promjer: 135,12 metara. visina: 26,82 metra. staklena kapa, promjer: 12 metara. broj mjesta: 10000. duevne mjere... glavni element zadarskog sna o sportskom kompleksu. kruni tlocrt, rebrasti nosai i kupolasta ljuska kao pravilno iitavanje slojeva zadarskog graditeljskog naslijea, u formalnom i metafizikom smislu. ne graevina s kupolom, nego kupola koja jeste graevina. skladni amfiteatar, u koji se gledatelji uzdiu s najnie razine, proao je i test navijaa genetski odreenih strmim tribinama jazina. hrievo vrhunsko djelo je kalota izlazeeg sunca u novom danu zadarskog sportskog prkosa. igraj, zadre!

foto: mario romuli & draen stoji

veeeeelika dvorana!/// sportska dvorana bale / bale / 3lhd / 2005 /// ipak, veliina nije bitna dokaz tome je i izvanredno rjeenje dvorane u balama, koja je lokalnoj sredini mjesto ne samo za sportske, nego i ostale drutvene potrebe. temeljni kamen cijele ideje 3lhd-u je kaun, ali uz proces stvaranja osloboen svih copy-pastea folklornih pojedinosti. usklaenjem tradicionalnih naina gradnje i novih tehnologija, uz matricu suhozida na veem dijelu fasade, ova je graevina izniman interpolacijski uzor.

foto: damir fabijani

da nam ivi, ivi rukomet!/// rukometni dom svetice / zagreb / penezi i rogina / 2006 /// tvornica rukometa, kako je nazivaju autori, sadravala bi dvije dvorane, a na krovu otvorene sportsko-rekreacijske terene. i u ovom projektu prisutno je za autore karakteristino ralanjivanje sklopa graevine, a transparentna krovna konstrukcija predstavlja realizaciju ideja iz njihovih virtualnih projekata te je doslovna materijalizacija njihovih atora za moderne nomade. ne radi se o klasinoj jednonamjenskoj graevini ve o interaktivnom sustavu, pa time ovaj projekt dosee razlikovnu razinu nad slinim temama koje su u prvom redu ostajale na plitkoj simbolici mauzoleja. ovako zamiljen dom rukometa svoju puninu ivi u sloenim meuodnosima monumentalnog i efemernog, urbanog i prirodnog, sportskog i rekreativnog, dnevnog i nonog, a preklapanjem prostora i namjena dolazi do demokratizacije unutranjosti te graevina postaje u pravom smislu rijei - javna.

svijetli primjer/// kua svjetla / pula / andrija rusan / dean skira (interijer) / 2005-07 /// prepoznatljiva dvokatna poslovna zgrada s eksterijerom i interijerom potpuno neovisnima jednim od drugog. lomljena fasada djeluje poput skulpture, a izraena je od recikliranog stakla. interijer je minimalistiki ureen i gotovo potpuno u bijeloj boji te djeluje laboratorijski isto. kreiranom rasvjetom najbolje oglaava tvrtku i njeno poslovanje te je po tome jedan od najboljih primjera ne samo u hrvatskoj.

foto: damir fabijani

total dizajn hostel/// design hostel gollybossy / split / studio up / 2010 /// potpuno drukije... i kad je u pitanju strategija investitora, i kad su u pitanju obiaji ureenja ugostiteljsko-turistikih objekata, i kad je u pitanju razina kreacije autora i estetika samog prostora. preobrazba viekatne robne kue, smjetene jo s tome u secesijsku palau u povijesnoj jezgri splita, u izniman prostor koji je postao ujedno i nositelj novog hostelskog branda. za unutranjost je karakteristina dominacija prepoznatljive ute boje (uz prisutnost jo samo bijele i crne) te originalna signalizacija (designer: damir gamulin / copywriter: nenad vukui) koja uz funkcionalnu zadau, na jedinstven nain prepriava i povijest grada. total design!

foto: robert le

100% h2o/// koncept ronilaki klub zagreb / atmosfera / 2001 /// sanjati ne znai stvarati utopijsko. tek stvaranje bez snova znai utopiju, jer upravo oivienje vlastite koncepcije prevladavajuim pravilima predstavlja kraj svake kreacije. samo je atmosfera zaigranosti mogla ostvariti fascinantan ronilaki san o vodenom apsolutu kugle.

u suradnji s prirodom/// koncept muzej u prirodi / atmosfera / 2002 /// i muzej u prirodi je imaginarni projekt, bez tono odreene lokacije, ali i s jasno definiranim odnosom arhitekture i prirode. biomorfnou i smjetajem objekta na samu vodenu povrinu, postignuto je njegovo proimanje s krajolikom. samim time otklonjena je i svaka naznaka nametnikog pritiska od strane ovjeka. autori promiljaju vlastiti projekt usporedno s oivotvorenjima muzejskih ustanova u prirodi (zbirka liaunig - austrija, kompleks u hunjakovu hrvatska, ...), te i na taj nain nude priliku zajednici da prepozna njihov trud i poslanje u stvaranju boljeg drutva.

>>> stvarajui veinu svojih radova u okruenju koncepcije i snovitih vizija, mladi branoarhitektonski dvojac bernarda+davor, izabrao je samim tim i veu slobodu pri kreaciji pojedinog projekta. vodei se milju kako bilo kakvo oivienje vlastitog djelovanja (uvjetovano prevladavajuim drutvenim, tehnolokim i drugim pravilima) predstavlja kraj pravoj kreativnosti, preuzeli su na sebe i ulogu idealista u borbi za umjetniku istou arhitekture.

prijelaz do svjetske razine/// pjeaki nathodnik / osijek / branimir kljaji, goran jagi / 2006-08 /// treba imati sree... sreom stari nathodnik nije zadovoljavao tehnike zahtjeve prolaska eljeznikog dijela koridora 5c... sreom se odustalo od gradnje pjeakog pothodnika... treba imati i znanje. a ima ga kreativni i hrabri dvojac koji je nathodnik osmislio u sklopu ireg projekta ureenja prostora oko osjekog eljeznikog kolodvora. rezultat je rad visoke estetske razine te idealan spoj arhitekture i tehnologije, iji glavni dio izgledom nadmauje i najhrabrije skice futuristikih eljeznikih kompozicija. i kao u skoro svakoj hrvatskoj baladi o znalcima, oni sjednu u vlak i otputuju u svijet.

foto: mario romuli & draen stoji

platforma za 10.00/// platforma 9.81 /// grupa studenata arhitekture 1999.godine osnovala je kolektiv za arhitekturu i medije, s ciljem istraivanja prostornih i urbanih fenomena u kontekstu politikih, ekonomskih i kulturnih promjena u hrvatskoj. u godinama djelovanja platformi su kao bazi gravitirali studenti arhitekture, mladi arhitekti i urbanisti, a suradnjom i mnoga iskusna imena iz arhitektonskourbanistike, kao i ire kulturne i znanstvene sfere. zalaui se za aktivizam u arhitekturi i interdisciplinarni pristup, kolektiv je preko predavanja, radionica i izdavatva pokuao, i najveim dijelom uspio, senzibilizirati javnost za problemearhitekture i urbanizma. edukativno i socijalno angairanim programima isticani su odreeni aspekti suvremenog stanja hrvatskog urbanog krajolika. nevidljivim zagrebom stvorena je baza zaputenih industrijskih objekata, nedovoljno iskoritenih pothodnika i otvorenih javnih prostora, svojevrsni vodi za skvoterski dio gradske kulturne scene. putujui dnevni boravak predstavlja okvir javnih rasprava kojima se potie razumijevanje vlastite sredine i razvitak translokalne suradnje. navedenim, kao i mnogim drugim vrstama djelovanja, te u ne nuno institucionalnom obliku, platforma je uspjela oformiti aktivnu eliju za borbu protiv brojnih devijacija na arhitektonsko-urbanistikoj i drutvenoj sceni. ista 10! (2004)

negiranje boli/// zid boli / 1993-2003 ///they're dancing with the missing they're dancing with the dead they dance with the invisible ones their anguish is unsaid they're dancing with their fathers they're dancing with their sons they're dancing with their husbands they dance alone they dance alone*

mozaikalni zid od trinaest tisua i esto crvenih i crnih opeka, trinaest tisua i esto simbola nestalih, zatoenih i poginulih civila i vojnika do tog trenutka domovinskog rata, simbola razruenih hrvatskih naselja, simbola boli. sazidan u oaju i naivnosti da se na predstavnike meunarodne zajednice moe utjecati zatvaranjem njihovog zagrebakog sjedita. ideoloka zloupotreba zida (i tugujuih) nije umanjila njegovu znaenjsku vrijednost. naalost, desetljee bivanja te ljudska glupost i zloba, oskvrnuli su fiziku postojanost. restauracija ili barem konzerviranje potrebni su smjesta, i to na licu mjesta. ideje o razmjetanju zida nemaju veze sa zdravom pameti. svaka dislokacija znaila bi negiranje konteksta, pri kojem bi prevladala muzejska odrednica na raun ivotne. vjerojatna odluka o premjetanju e iza sebe imati politiko-meetarski pakt o prenamjeni vojarne. preutni potpisnici takve nakane vjerojatno ga smatraju ostatkom mrane prolosti pa bi ga rado poslali u ropotarnicu povijesti, a sve kako bi im ostao brisani prostor za izgradnju objekata svijetle budunosti. kau da e u zamjenu na isto mjesto staviti spomen-plou. kao da mramor moe zamijeniti opeku, a i u neka budua vremena lake bi im bilo sprejem prekriti plou nego sruiti cijeli jedan zid. temeljna odrednica zida boli nije plastiki oblik nego protest, a njega je nemogue izdvojiti iz konteksta. usprkos svemu, zid jo uvijek stoji. djelo nastalo bez javnih natjeaja, daleko od glavnih/reprezentativnih gradskih odredita. mjesto intimne komunikacije s onima kojih vie nema i trajni apel za humanou. uz svijee, cvijee i pla ena u crnom, koje na kraju uvijek pleu - same. (2003; originalni naslov 10 godina; naredni tekst donosi pojedinosti o sudbini projekta dvije godine kasnije; * stihovi pjesme they dance alone, autor sting)

kulturocid u slubi svijetle budunosti/// ruenje kao arhitektonsko-urbanistika metoda /// nekadanja uionica na otvorenom za studente arhitekture, hotelsko-turistiki kompleks haludovo borisa magaa, sravnjena je sa zemljom. sudbina nekadanjeg primjera uvaavanja ambijenta, postala je primjerom neuvaavanja vrhunske arhitektonske vrijednosti. s obzirom na nacionalno porijeklo nove ideje i kapitala, umjesto magaevog mediteranskog ribarskog sela, otok krk postaje obeana zemlja za potemkinova sela. ruske su provenijencije i zamisli za hotel jadran u tuepima, a s kadaverovskim stilom razgradnje haludova, vee ih i fantastini mix disneylanda, floride i ruskih bajki. rezultal ni ne moe imati formu drukiju, ni vrijednost viu, od kiaste torte zid boli na selskoj cesti u zagrebu, ranom je zorom prenesen u katakombe novog damonjinog spomenika na mirogoju. glas hrvatske rtve sigurno nee biti snaniji ukoliko ga se s jedne od najprometnijih gradskih silnica deportira u tiinu memorijalnog centra. kronologija moguih dislokacija s originalnog (i jedinog kontekstualnog!) smjetaja, biljeila je pozicije od medvegrada do svete mati slobode. sve u svemu, kako ne bi ometao meetarsku irinu ceste u svijetlu budunost, aktivni apel je premjeten u statini spomenik. u cijeni zahvata, od nevjerojatnih 8 milijuna kuna, sigurno su dobro pomireni ekonomski interesi svih, osim onih u ije se ime svi pozivaju. stare kue u dalmatinskom zaleu postale su kamenolomi za unosno i dobro organizirano trite ruralnih kamenih artefakata. dovratnici, prozorski okviri, kameni nadvoji, kao i ostala etnografska graa, padaju kao rtve nove graevinske mafije. unitavaju ih vikend-barbari, s kombinacijom prazna glava - hladno srce - jake ruke, a sve kako bi zadovoljili potrebe novokomponirane dalmatinske arhitekture. ambijentalna arhitektura udaljenih zaselaka nakon vandalskih pohoda sve vie lii na ostatke hetitskih naselja. nita novo i antika luka u splitskoj je smetala vodenim putovima svijetle nautike budunosti. smetala, ali od proljea 2005. vie ne! nita novo i prije par godina je u pirovcu sruen srednjovjekovni bedem, a materijal odvezen na deponij. nita novo dio je tradicije da kameni spomenici postaju samoposluni kamenolomi: salonitanski amfiteatar, biogradska katedrala, tvrave u kanjonu krke, nita novo, ali uvijek bolno! (2005)

desurbi et orbi ili kako je zelena bila moja potkova/// dezurbanizacija hrvatske /// metalni nosai jumbo-plakata ispred n.s.b.-a u zagrebu su avli u lijes zadnje nade u sreivanje hrvatske urbanistike slike. probijanje travnate povrine, koja je prirodni nastavak zelene potkove, predstavlja dio dugogodinje devastacije zagrebakog zelenila. o potkovi kao pluimagrada se odavno ne moe govoriti zbog stostrukog poveanja prometa, pa ovakvu glupost moemo odrediti barem kao naruavanje estetike samog gradskog osmjeha. karika je to predugog i prevrstog lanca zagrebakih urbanistikih kretenizama - vrbika, trenjevke i brojnih drugih unitenih gradskih naselja. krunu predstavlja ironijom sudbine odabran trg arhitekta - iblerov trg - koji je poderala jedna zgradurina. stupidnost postaje veom kad se uvidi da se graevina ne nalazi na trgu nego trg u graevini... najnoviji splitski sluaj je njan. umjesto najavljivanih sadraja javne namjene, papin je posjet izgleda prosvijetlio investitore koji su uvidjeli graevinsku vrijednost ovog svetog tla. useljenici novog naselja pravilom e biti oni blie oltaru (gdje se misa bolje uje) koji ljube blinje svoje te e im osigurati malu kuu uz more. niz se nastavlja junije gdje ime lanca hotela (hilton) ironino podsjea na proizvoaa builica (hilti) kojima se razgrauje kutak dubrovakog urbanistikog naslijea. nabrajanje u najmanju ruku upitnih dionica nacionalne autoceste, disneylandizacije haludova i slinog, u nedogled je protegnut dobro trasiran put loeg urbanizma. horror vacui je temeljna odrednica hrvatskog prostornog planiranja, svaki prazan prostor osuen je na popunu, a sve, parodirajui kanta, po meetarskom urbanistikom imperativu: radi tako da maksima tvoga djelovanja, uz pomo tvoje pohlepe, postane opim okvirom ivljenja. (2004)

nes(a)vjesno/// propadanje i negiranje moderne arhitekture /// arhitektura prolog stoljea, ukoliko nije u pitanju graanska simpatija za secesijsku estetiku, nema u usporedbi s velikim povijesnim stilovima, a u naoj sredini naroito voljenim neoizmima 19.vijeka, nikakve prilike za javno suglasje kad je u pitanju njeno odravanje. svjedoci smo kako i bastardi neo-stilova osrednje kvalitete doivljavaju face lifting uz odobravanje kako politiko-gospodarske vrhuke, tako i najireg sloja graanske uljudbe. kad su u pitanju djela moderne arhitekture, stvar je u pravilu drukija. od iznimki koje to pravilu potvruju, metroviev je dom likovnih umjetnika (i pored toga to je bio hram predizborne kampanje i gospodarskih spletki). slino okruenje prati prenamjena fabrisovog djela na kazalinom trgu. da, djela, proklamiranog autorstva, ija sudbina moe postati opasan presedan u presuivanju nekim spomenicima. naroito ako praksom postane to da je kritina masa dobrim dijelom temeljena na ocjenama: kak' je grdo; meni se to nikak' ne svia; kazalite mi je tak' fe; ... po rezultatima natjeaja ostaje nejasno da li je on organiziran radi uklanjanja ili uvanja same zgrade. izgleda da e po ugledu na fellner-helmerovu oblinju fasadu na ferimport biti navuena - maska! meu najnegativnije primjere negiranja moderne arhitekture ubrajamo tri zagrebake graevine, odreda zatiene zakonom. francuski paviljon biveg zagrebakog zbora jedinstveni je spomenik inovacijske konstruktivne vrijednosti koji izgleda umire zbog doslovno shvaene definicije expo-objekata, po kojoj su oni netrajni objekti. iblerov drveni neboder umire zbog neodravanja, umjesto da sja lakom sponzoriranim od strane telekomunikacijske tvrtke ije se antene nalaze na krovnoj terasi, na mjestu gdje su bili tuevi i sunalite. galieva stambena zgrada u vukovarskoj proivljava takoer maskiranje. naime, nakon to je banka pri renoviranju jednokatnog objekta (opet pod ocjenom autorske i estetske anonimnosti) zatvorila prolaz do zatienog spomenika, namjerava sagraditi poslovni toranj. tragikominim se ini obrazloenje natjeajne komisije da je prvonagraeni rad izabran jer su zadrane vizure prema zgradi d.galia (?!?). osim to e nii objekt dobiti postmodernistiki al (koji sigurno nije tu da bi otkrivao djelo velikog majstora), banci e nakon to je od pjeakog prolaza nainila ostakljenu tampon zonu, biti doputeno i postavljanje viekatnog higijenskog uloka. sve u svemu, ispada da su, kad je u pitanju moderna arhitektura, zatiena kulturna dobra - loe zatiena! (2004)

isbn 978-953-56542-2-3