Upload
manuel
View
21
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
ggghhg
Citation preview
VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA HRVATSKOGA
GOSPODARSTVA
SADRŽAJ:
• obilježja ekonomskih odnosa s inozemstvom u uvjetima globalizacije
• utjecaj regionalnih gospodarskih asocijacija na hrvatsku vanjsku razmjenu
• obilježja hrvatskih gospodarskih odnosa s inozemstvom
• tendencije u kretanju izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj
• deficit platne bilance i inozemno zaduživanje
•inozemni dug Hrvatske prema domaćim sektorima
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
3
OBILJEŽJA EKONOMSKIH ODNOSA S INOZEMSTVOM U UVJETIMA
GLOBALIZACIJE
• globalizacija svjetske ekonomije donosi nezapamćen polet svjetskoj ekonomiji;
• udio svjetskog izvoza u svjetskom BDP-u stalno se povećava;
•u drugoj polovici 20. stoljeća brže se razvijaju one zemlje koje su imale IZVOZNO PROPULZIVNI RAST;
• ipak, IZVOZNI PESIMIZAM još uvijek je prisutan u nekim zemljama koje ne žele izložiti svoja poduzeća inozemnoj konkurenciji ili izgubiti monopol koji su imala na domaćem tržištu.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
4
karakteristike svjetske i hrvatske ekonomske politike
razdobljekarakteristike dinamičnih
gospodarstavakarakteristike hrvatske gospodarske politike
1913.-1948.uvozno supstitutivne
industrije, povećanje carina, protekcionizam
uvozno supstitutivne industrije
1948.-1980.izvozno propulzivne
djelatnostiplanska ekonomija, bez
tržišta
1980.-1989.liberalizam, smanjenje
carina
postupno otvaranje domaćeg tržišta uz
povremeni protekcionizam
1990.-1997.liberalizam, smanjenje
carinaliberalizam, smanjenje
carina
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
5
• Koristi vanjsko-trgovinske razmjene:
1. bolje zadovoljavanje potrošača i gospodarstva
2. bolje korištenje raspoloživih resursa
3. veća zaposlenost proizvodnih kapaciteta
4. povećanje konkurentnih sposobnosti na međunarodnom tržištu
5. povećanje BDP-a
6. uravnoteženje platne bilance
7. mogućnost bržeg i svestranijeg cjelokupnog gosp. razvoja
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
6
Intervencionističke mjere
• Treba razlikovati dva pojma:
1. protekcionizam država ograđuje proizvođače od konkurenata - obrana
2. intervencionizam obrana + podupiranje domaćih proizvođača
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
7
• Obujam vanjsko-trgovinske razmjena ovisi o:
1. razini gospodarskog razvoja
2. prirodnim bogatstvima
3. mjerama ekonomske politike usmjerene na vanjsko-trgovinsku razmjenu
4. veličini unutrašnjeg tržišta
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
8
• Kako se mjeri stupanj uključenosti u međunarodnu razmjenu?
• Apsolutna vrijednost uvoza i izvoza• Udio izvoza i uvoza u BDP-u• Vrijednost uvoza i izvoza per capita• Vrijednost izvoza zemlje/vrijednost svjetskog
izvoza ; brojnost stanovništva zemlje/brojnost svjetskog stanovništva
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
9
UTJECAJ REGIONALNIH GOSPODARSKIH ASOCIJACIJA NA HRVATSKU VANJSKU
RAZMJENU
• zbog veličine nacionalnog tržišta Hrvatska je upućena na otvorenost prema svjetskom tržištu
• Zollverein, carinska unija-poznata od prije više od 100 g.
• moderan pristup regionalnim interakcijama započinje nakon II. svjetskog rata
5 STUPNJEVA EKONOMSKE INTEGRACIJE:
1. Područje slobodne trgovine (Free Trade Area); EFTA
2. Carinska unija
3. Zajedničko tržište (Common Market)
4. Ekonomska unija; Europska unija
5. Potpuna ekonomska integracija
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
10
NAJVAŽNIJE INTEGRACIJE U SVIJETU (1985. I 2000.)
INTEGRACIJE1985. 1999. 2000
EZ-12 SAD EU-15 NAFTA EU-15 NAFTA
stanovništvo (milijuna) 338,3 238,5 375,3 409,5 378,5 407,2
BDP (mlrd USD), cijene 1990.
5309,5 4793,2 7932 10355 6841,7 8891,4
BDP/stanov. USD 15693,7 20098,1 21140 25287 18075 21836
Uvoz (% BDP-a), tekuće c. 24,2 7,4 25,6 13,8 .. ..
Izvoz (% BDP-a), tekuće c.
24,7 10,4 26,2 10,4 .. ..
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
11
• Apsolutna vrijednost uvoza i izvoza
- Bilanca tekućih transakcija:
a) trgovinska bilancab) bilanca uslugac) bilanca transfernih plaćanja
- Bilanca kapitalnih transakcija:
a) direktne investicijeb) portfolio investicijec) bankovni krediti i posudbed) nebankovni krediti i posudbee) državni krediti i posudbe
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
12
OBILJEŽJA HRVATSKIH GOSPODARSKIH ODNOSA S INOZEMSTVOM
BILANCA TEKUĆIH TRANSAKCIJA
a) TRGOVINSKA BILANCA
• Hrvatske se razmjerno brzo transformira u otvorenu ekonomiju, koja napušta negdašnji autarhični tip razvoja
• domaće industrije sada su i na domaćem tržištu pod pritiskom inozemne konkurencije
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
13
OTVORENOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA (1990.-2000.)
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
14
VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA RH (1991.-2001.)
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
15
• od 1989. godine robna razmjena Hrvatske bilježi kontinuirani deficit
• nakon 1994. godine bilježimo kontinuirano povećanje deficita roba i usluga u tekućoj platnoj bilanci; u 1997. godini on prelazi 3 milijarde USA dolara
• porast deficita na stavci “proizvodi za široku potrošnju”
Neadekvatna struktura proizvodnog potencijala Hrvatske
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
16
• Dužnička kriza Jugoslavije 80.-ih g.i ratno razaranje u Hrvatskoj 90.-ih g.
• Raspadom Jugoslavije i ratom u Hrvatskoj izgubljena su najznačajnija tržišta i razoreni reprodukcijski lanci i cjeline
• Skromne stope rasta BDP-a u uvjetima visokog rasta domaće potrošnje
• nakon 3. kvartala 1994. godine IZVOZ bilježi sporu, ali konstantnu tendenciju pada
RAZLOG TOME JE:
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
17
• U ranijoj fazi nismo uspjeli ući u zone slobodne trgovine i na taj način proširiti veličinu slobodnog pristupačnog tržišta
• Nedovoljna (još uvijek) koordinacija diplomatskih i gospodarskih aktivnosti na promoviranju hrvatskog gospodarstva u inozemstvu
• Nepoticajna makroekonomija, a osobito tečajna politika
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
18
• Investicijske aktivnosti zadržale su se na nezadovoljavajuće niskoj razini zbog:
a) Nesređenog financijskog, pravosudnog i administrativnog sustava
b) Problema u privatizacijic) Visokih troškova rada u odnosu na druga
gospodarstva (precjenjena je valuta)
• Nedovoljno brzo razvijanje institucionalne potpore izvozu (HABOR)
• Nepostojanje izvozne orjentiranosti kao društvenog opredeljenja koje nema alternative u gospodarskoj politici
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
19
ROBNA RAZMJENA RH S INOZEMSTVOM, u mil. USD
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
20
-1.000
-500
0
500
1.000
1.500
2.0001
/98
.
7/9
8.
1/9
9.
7/9
9.
1/0
0.
7/0
0.
1/0
1.
7/0
1.
1/0
2.
7/0
2.
1/0
3.
7/0
3.
1/0
4.
7/0
4.
1/0
5.
7/0
5.
1/0
6.
7/0
6.
1/0
7.
mil.
US
D
Izvoz fob
Uvoz cif
Saldo
Robna razmjena
Desezonirani podaci izraženi su po stalnom tečaju iz 2002.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
21
71,8%
21,7%
25,1%
5,0%
3,1%
73,2%
Uvoz
Izvoz
Ostale valute
USD
EUR
ožujak 2006. - veljača 2007.ožujak 2006. - veljača 2007.
Valutna struktura robnog izvoza i uvoza
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
22
Pokrivenost uvoza izvozom
Godina %
1990. 78,8
1991. 89,2
1992. 102
1993. 83
1994. 80,8
1995. 61,3
1996. 57,7
1997. 46,2
1998. 54,2
1999. 53,8
2000. 55,7
2001. 51,6
2002. 44,9
2005. 47,3
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
23
NAJZNAČAJNIJI IZVOZNI PROIZVODI U ROBNOJ RAZMJENI HRVATSKE SA SVIJETOM
2006. godina
RangNaziv USD
Udjel u 2005.
1. Mineralna goriva, mineralna ulja 1.568.236.268 15,1
2. Brodovi, brodice 1.186.669.107 11,4
3. Električni strojevi, oprema, dijelovi 906.003.204 8,7
4. Strojevi, aparati, dijelovi 751.726.385 7,2
5. Drvo i proizvodi od drva 417.510.101 4,0
6. Plastične mase i proizvodi 381.833.662 3,7
7.Pokućstvo, nosači madraca, svjetiljke
340.898.520 3,3
8. Proizvodi od željeza i čelika 310.706.413 3,0
9. Aluminij i proizvodi od aluminija 291.972.580 2,8
10. Odjeća i pribor, pleteni, kačkani 289.999.828 2,8
UKUPNO PRIKAZAN IZVOZ 6.445.556.068 62,0
UKUPAN IZVOZ10.376.348.213
100,0
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
24
NAJZNAČAJNIJI UVOZNI PROIZVODI U ROBNOJ RAZMJENI HRVATSKE SA
SVIJETOM2006. godina
RangNaziv USD
Udjel u 2005.
1. Mineralna goriva, mineralna ulja 3.405.544.514 15,8
2. Strojevi, aparati, dijelovi 2.535.490.424 11,8
3. Vozila (osim tračničkih), dijelovi 2,040.358.820 9,5
4. Električni strojevi, oprema, dijelovi 1.767.733.640 8,2
5. Plastične mase i njihovi proizvodi 811.274.829 3,8
6. Željezo i čelik 798.606.839 3,7
7. Proizvodi od željeza i čelika 709.761.221 3,3
8. Brodovi, brodice 579.641.846 2,7
9. Farmaceutski proizvodi 571.024.636 2,7
10.Pokućstvo, nosači madraca, svjetiljke
503.145.801 2,3
UKUPNO PRIKAZAN UVOZ 13.722.585.570 63,9
UKUPAN UVOZ21.488.347.273
100,0
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
25
NAJZNAČAJNIJI PARTNERI RH U IZVOZU (privremeni podaci):2006. godina
RangZemlja
Izvoz u 000 USD
IndexUdjel u 2006.
1 Italija 2.396.814 128,9 23,1
2Bosna i Hercegovina
1.309.967 104,3 12,6
3 Njemačka 1.076.204 115,0 10,4
4 Slovenija 850.681 119,5 8,2
5 Austrija 626.929 99,8 6,0
siječanj- ožujak 2007. godine
RangZemlja
Izvoz u 000 USD
IndexUdjel u 1.-3. 2007.
1 Italija 582.038 97,7 22,1
2 Bosna i Hercegovina
333.374 146,0 12,7
3 Njemačka 290.857 108,7 11,1
4 Slovenija 227.702 124,4 8,7
5 Austrija 175.805 118,3 6,7
Izvor: Državni zavod za statistkuObrada: HGK - Sektor za međunarodne odnose
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
26
NAJZNAČAJNIJI PARTNERI RH U UVOZU (privremeni podaci):2006. godina
RangZemlja Uvoz u 000 USD Index Udjel u 2006.
1 Italija 3.599.120 121,2 16,7
2 Njemačka 3.126.187 113,6 14,5
3 Rusija 2.162.000 127,3 10,1
4 Slovenija 1.350.589 107,4 6,3
5 Austrija 1.167.695 109,4 5,4
siječanj- ožujak 2007. godine
RangZemlja
Uvoz u 000 USD
Index Udjel u 1.-3. 2007.
1 Italija 942.219 125,5 16,9
2 Njemačka 806.865 123,2 14,4
3 Rusija 589.333 89,3 10,6
4 Slovenija 337.797 114,9 6,0
5 Kina 336.892 140,8 6,0
Izvor: Državni zavod za statistikuObrada: HGK - Sektor za međunarodne odnose
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
27
1. MOŽE LI SE DEVALVACIJOM SMANJITI TRGOVINSKI DEFICIT U SUSTAVU FLUKTUIRAJUĆIH TEČAJEVA?
- deprecijacija valute ne može sama po sebi smanjiti trgovinski deficit
- Potrebno je vrijeme kako bi promjena tečaja utjecala na trgovinu
NOMINALNI EFEKTIVNI TEČAJ (kn/euro)
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
28
SALDO TEKUĆE BILANCE PLAĆANJA RH
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
29
10,3
8,0 7,6
4,25,8
2,3
8,3
2,5
15,8
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
Češka
Mad
žars
ka
Po
ljska
Slo
vačka
Slo
ven
ija
Bu
gars
ka
Ru
mu
njs
ka
Tu
rska
Hrv
ats
ka
u %
BD
P-a
Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka
Deficit tekućeg računa, 2006.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
30
STRUKTURA FINANCIRANJA DEFICITA TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
31
b) USLUGE U PLATNOJ BILANCI
• od sredine 1970-ih (od kada se vodi platna bilanca u Hrvatskoj) usluge su bile visoko aktivna stavka
• u prvih devet mjeseci u 2001. godini prihodi na stavci usluga uspjeli su pokriti 85% robnog deficita
• za Hrvatsku je posebno značajna stavka turizam; povećanje prihoda od turizma djelovat će na stabilnost kune
• prihodi od transporta imaju tendenciju pada od 1995. godine zbog smanjenja hrvatske flote i pada cijena vozarina
• kretanje prihoda i rashoda od prometnih usluga upućuju na nužnost:
1. privlačenja tranzitnog tereta u hrvatske luke
2. preusmjeravanja željezničkog prometa preko Hrvatske prema Turskoj i Grčkoj
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
32
c) DOHODAK I TEKUĆI TRANSFERI U PLATNOJ BILANCI
DOHODAK I TEKUĆI TRANSFERI (U MIL. USD)
1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001./1-93. Dohodak saldo -120 -165 -29 -70 -22 -164 -350 -380 -478
3.1. Naknade zaposlenima 17 35 39 39 56 70 60 70 90prihodi 17 35 39 47 70 81 75 82 99rashodi 0 0 0 -8 -15 -11 -15 -13 -9
3.2. Dohodak od izravnih ulaganja -0,3 -12 -0,8 -10 -52 -101 -70 -141 -330prihodi 0,4 13 7 18 17 5 4 7 15rashodi -0,1 -1 ,6,2 -8 -69 -106 -74 -148 -345
3.3. Dohodak od portfolio ulaganja 0 -0,1 -0,1 -2 -92 -103 -129 -179 -212prihodi 0 0,1 0,2 0 3 0,2 0,1 0 0rashodi 0 0 -0,3 -2 -94 -103 -129 -180 -212
3.4. Dohodak od ostalih ulaganja -137 -212 -68 -117 -66 -31 -211 -130 -26,4prihodi 111 101 173 205 274 308 173 244 213rashodi -247 -313 -241 -322 -208 -339 -384 -374 -239
4. Tekući transferi 329 523 800 1022 869 706 633 883 7154.1. Država 244 208 280 154 33 -9 -130 22 50
prihodi 250 235 309 193 56 78 76 118 92rashodi -6 -27 -29 -39 -23 -87 -206 -96 -42
4.2. Ostali sektori 177 288 520 868 836 715 763 862 665prihodi 350 404 660 980 908 841 891 983 765rashodi -173 -116 -140 -112 -72 -126 -129 -121 -100
Ukupno (3+4) 209 358 771 953 847 542 283 503 237
DOHODAK I TEKUĆI TRANSFERI (U MIL. USD)
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
33
Međunarodna konkurentnost hrvatskog gospodarstva prikazana je:
1. Stopa rasta izvoza tranzicijskih zemalja u razdoblju 1992./1998.g
Estonija 38%
Litva 27%
Slovačka 14%
Letonija 13%
Mađarska 13%
Češka 12%
Poljska 12%
Rumunjska 11%
Rusija 10%
Slovenija 5%
Bugarska 1%
Hrvatska -0,2%
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
34
2. Saldo platne bilance 1992./1998.
Rusija 12%
Bugarska -0,9%
Slovenija -4,2%
Slovačka -6,4%
Mađarska -8,6%
Češka -10,2%
Litva -14,5%
Rumunjska -14,7%
Estonija -17,4%
Letonija -18,3%
Poljska -19,2%
Hrvatska -21,3%
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
35
• kapitalnim, odnosno financijskim transakcijama u suštini svaka zemlja bilancira saldo tekuće platne bilance; kompenzacijske transakcije
• održavanje deficita tekuće platne bilance znači da se zemlje sve više zadužuje u inozemstvu
• Hrvatska bilježi suficit na kapitalnom računu, što znači da je neto primatelj fondova koji mogu nastati ili od transfera vlade ili prodajom nefinancijskog kapitala
BILANCA KAPITALNIH TRANSAKCIJA
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
36
• povećala su s izravna strana ulaganja u Hrvatsku, ali rastu i ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo kako bi sebi osigurale tržište
• najviše se povećavaju “ostala ulaganja”: kod nas se pretežno odnose na kredite koje strani financijeri daju bankama ili poduzećima ili ih preuzima država kao dugoročne razvojne kredite
• devizne pričuve formiraju se u proporciji s vlastitim izvozom roba; minimalno je potrebno imati deviznih rezervi u visini tromjesečne vrijednosti uvoza roba
FINANCIJSKE TRANSAKCIJE HRVATSKE (1993.-2000.), U mil. USD, tekući tečaj
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
37
TENDENCIJE U KRETANJU IZRAVNIH STRANIH ULAGANJA U HRVATSKOJ OD 1993. DO 2000.
GODINE
• U odnosu na druge tranzicijske zemlje, Hrvatska ima nepovoljniju situacija u pogledu izravnih stranih ulaganja (FDI) do 1995. godine i to zbog rata i neizvjesnosti oko ulaganja
• Najviši je neto pritok FDI zabilježen u 1999. godini zbog prodaje dijela hrvatskog telekoma
• Razlozi usporavanja pritoka FDI:
1. Smanjenje interesa stranih ulagača za Hrvatsku
2. Teškoće pri prodaju nekih objekata strancima
3. Recesija na početku 21. stoljeća
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
38
• inozemni je kapital ulazio u kapitalno-intenzivne djelatnosti, pri čemu se, u pravilu, brzo oslobađao viška zaposlenih
• izravna inozemna ulaganja ulazila su samo u one industrijske grane ili djelatnosti koje su osiguravale dobit i/ili tržište i lokacijske prednosti
• manji dio ulaganja bio je u funkciji povećanja izvoza
PRITOK IZRAVNIH INOZEMNIH ULAGANJA U HRVATSKU I ULAGANJA U INOZEMSTVO (000 USD)
1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.1993.-2000
FDI- priljev u HR
120,3 117,4 120,8 512 542,2 1008,5 1624,9 1105,5 5151
FDI- priljev u inozem.
-18,5 -6,8 -5,6 -55 -185,9 -97,5 -34,7 -28,7 432,7
saldo 101,8 110,6 115,2 457 356,3 911 1590,2 1076,8 4718,9
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
39
990
1.421
2.838
1.785
1.197
1.503
101 95 84
394477
843
1.3691.139
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
1993.
1994.
1995.
1996.
1997.
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
mil. E
UR
Inozemna izravna ulaganja
HrvatskaHrvatska
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
40
8.837,2
426,6 531,3
5.215,0
1.424,9
6.566,0
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
7.000
8.000
9.000
10.000
Češka Slovenija Slovačka Madžarska Hrvatska Poljska
mil. E
UR
Inozemna izravna ulaganja
Zemlje usporedivih značajki, 2005.
Zemlje usporedivih značajki, 2005.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
41
1.280 1.4161.766
2.133 2.303 2.368 2.533
4.004
4.823 4.842
919
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000R
um
un
jsk
a
La
tvij
a
Bu
ga
rsk
a
Po
ljs
ka
Lit
va
Slo
va
čk
a
Slo
ve
nij
a
Hrv
ats
ka
Ma
dža
rsk
a
Es
ton
ija
Če
šk
a
EU
R
Inozemna izravna ulaganja po stanovniku u odabranim tranzicijskim
zemljama, 1993.–2005.
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
42
-2.000
-1.000
0
1.000
2.000
3.000
4.000
19
93
.
19
94
.
19
95
.
19
96
.
19
97
.
19
98
.
19
99
.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.
mil.
US
D
Međunarodne fin. institucije
Ostale zemlje u razvoju
Europske zemlje u razvojuOstale razvijene zemlje
EU članice od 2004.
EU-15
Inozemna izravna ulaganja u RH
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
43
EU-1580,9%
Europske zemlje u razvoju
0,6%
Međunarodne fin. institucije
1,7%
EU članice od 2004.11,2%
Ostale razvijene
zemlje5,5%
Međunarodne fin. institucije
1,9%Europske zemlje u razvoju
0,7%
EU članice od 2004.2,6%
EU-1594,5%
1993 - 2006 (14.237,5 million EUR)1993 - 2006 (14.237,5 million EUR)
Inozemna izravna ulaganja u RH
2006. (2.837,5 mil. EUR)2006. (2.837,5 mil. EUR)
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
44
Pošta i telekomunikacije
13,5%
Proizvodnja koksa, naftnih
derivata i nuklearnog goriva
4,7%
Trgovina na veliko i posredovanje u
trgovini 4,1%
Vađenje nafte i zemnoga plina;
uslužne djelatnosti 4,0%
Trgovina na malo; popravak
predmeta za kućanstvo 3,5%
Hoteli i restorani 2,8%
Ostalo 13,7%
Proizvodnja kemikalija i kemijskih
proizvoda 14,9%
Financijsko posredovanje,
osim osiguravajućih i
mirovinskih fondova 31,1%
Proizvodnja ostalih
nemetalnih mineralnih
proizvoda 4,0%
Proizvodnja hrane i pića 3,6%
1993. - 2006. (11.521,7 mil. EUR)1993. - 2006. (11.521,7 mil. EUR)
Inozemna izravna ulaganja u RH
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
45
5,84,7
-7,0-4,8
-12,3
-6,8 -7,0
-2,4-3,7
-8,6
-6,0-4,9
-6,3-7,6
0,6
4,46,8
5,73,5
4,6
8,3
1,1
0,82,5
2,7
7,3
5,74,9
-15
-10
-5
0
5
10
19
93
.
19
94
.
19
95
.
19
96
.
19
97
.
19
98
.
19
99
.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.
u %
BD
P-a
Tekući račun FDI
Ostvarenje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku i salda na tekućem računu platne bilance u 2003. godini isključuju transfer Plive.
Saldo tekućeg računa i FDI u Hrvatsku
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
46
DEFICIT PLATNE BILANCE I INOZEMNO ZADUŽIVANJE
• u 1995. godini u Hrvatskoj nastupa iznimno visok deficit u iznosu od 1,7 milijardi US$, koji je kulminirao u 1997. u iznosu od 2,3 milijardi US$
• danas, kada se kapital relativno slobodno kreće preko granica, zemlje mogu imati deficit u tekućoj platnoj bilanci, a da se to bitnije ne odrazi na njenu međunarodnu ekonomsku poziciju
• koliko dugo deficit može egzistirati ovisi o tome kako su inozemna sredstva bila iskorištena
• u Hrvatskoj bi trebalo stimulirati direktne plasmane stranog kapitala
• veliki javni infrastrukturni zahvati biti će vjerojatno u budućnosti jedina područja na koja bi trebalo usmjeriti “državne zajmove”
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
47
INOZEMNI DUG HRVATSKE PREMA DOMAĆIM SEKTORIMA
• INOZEMNI DUG Hrvatske se u promatranih 6 godina više nego udvostručio
• ukupni dug Hrvatske u 2000. godini iznosi 57,7% BDP-a
•Jedan dio inozemnih kredita uložen u infrastrukturne objekte tek indirektno donosi devizni priljev
• kod direktnih stranih investicija, opažamo da su neki strani investitori investirali u proizvodnju roba koje služe isključivo domaćem hrvatskom
tržištu
INOZEMNI DUG HRVATSKE, 1996.-2001. (KRAJEM GODINE, U MILIJUNIMA USD)
sektori 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001./12
IZRAVNA ULAGANJA 0 0 477 540 1115 1080
DRŽAVA 2397 2906 3395 3973 4795 4944
SREDIŠNJA BANKA 208 232 234 197 159 122
BANKE 1252 2216 2265 1954 1597 1821
OSTALA ULAGANJA 1450 2098 3215 3208 3336 3082
UKUPNO 5307 7452 9586 9872 11002 11049
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
48
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
12
/94
.
12
/95
.
12
/96
.
12
/97
.
12
/98
.
12
/99
.
12
/00
.
12
/01
.
12
/02
.
12
/03
.
12
/04
.
12
/05
.
12
/06
.
u %
BD
P-a
DržavaHrvatska narodna bankaBankeOstali sektoriIzravna ulaganja
Inozemni dug RH prema sektoru dužnika
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
49
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
%
Inozemni dug / BDPOtplaćeni inozemni dug / Izvoz roba i uslugaInozemni dug / Izvoz roba i usluga
Pokazatelji inozemne zaduženosti
GOSPODARSTVO HRVATSKE, 06. 06. 2007.
50
131,2
169,8 171,1
123,1116,2
65,0
115,6121,4
52,1
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
Češ
ka
Mad
žars
ka
Pol
jska
Slo
vačk
a
Slo
veni
ja
Bug
arsk
a
Rum
unjs
ka
Turs
ka
Hrv
atsk
a%
42,349,6
84,878,480,3
55,647,0
94,1
39,1
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Češ
ka
Mad
žars
ka
Pol
jska
Slo
vačk
a
Slo
veni
ja
Bug
arsk
a
Rum
unjs
ka
Turs
ka
Hrv
atsk
a
%
Inozemni dug/Izvoz roba i uslugaInozemni dug/Izvoz roba i usluga Inozemni dug/BDPInozemni dug/BDP
Pokazatelji inozemne zaduženosti po zemljama, 2006.
Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka.