91359420-TEZE-ZA-ISPIT

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    1/15

    ARHITEKTURA I GRAD NOVOG DOBA

    Renesansna arhitektura opsti podaci

    - Period renesanse pocinje u XV veku (obnova ili ponovno radjanje) I koristi repertoar formi nastalih u klasicnodoba antike

    - Renesansa se formirala u Firenci ciji su predstavnici Medici, Piti, Rucelaj, Stroci (Toskana na Apeninskompoluostrvu)

    - Preduslovi za pojavu :1. Izbor antickog repertoara arh.elemenata2. Novi kulturni sistem

    - Drustveni status autora : univerzalnost licnosti koje stvaraju arhitekturu, sirokog obrazovanja I raskosnogtalenta (Kozimo Medici prvi tako naziva Mikelandjela)

    - Aspekti odusevljenja antikom :1. Estetski rimska arhitektura se dopadala umetnicima2. Drustveni istrazivanje proslosti omoguceno samo visokoobrazovanom stanovnistvu

    - Renesansa u zizu interesovanja postavlja coveka, njena koncepcija glasi : covek je mera svih stvari- Hronologija :

    1. Period kada se renesansa razvijala samo u Italiji pocetak 15.do 1550.g I drugi period kada se prosirila poEvropi od 1550.g do 1700.g

    2. Rana renesansa od 1420-1500, visoka/zrela od 1500-1550 I kasna do 1600.g3. 14v trecento (period obnove), 15v quatrocento (period razvoja), 16v cinquecento (savrsenstvo)

    - Dva sistema proucavanja renesansne arhitekture : kritickii istorijski- Kriticki analizira na osnovu 4 kategorije:

    Prostorna kompozicija Upotreba povrsina I zidova Primena svetlosti, boje, optickih efekata Odnos objekta prema drustvenim funkcijama

    Ova podela je zasnovana na tri Vitruvijeve kategorije:1. Commoditas prikladnost, prilagodjavanje funkciji, prava mera2. Firmitas tvrdoca, cvrstoca, jakost, trajnost, odg. upotreba materijala I konstr.3. Venustas drazest, lepota, estetika I simbolika projekta- 3 glavne odlike rimske arhitekture uticu na organizaciju, koncept, odnos spolja unutra :

    1. Ordinatio - uredjenost2. Eurithmia povezanost I harmonicnost ritma3. Symetria ravnopravnost delovao sa obe strane osovine

    - Simetricnost i antropomorfnost proporcija, centralizacija prostora oko jednog stozera, zlatan presek,hijerarhija elemenata I delova, problem perspektive

    -

    Stilski redovi glavni element, presudni za struktuiranje fasade, prenosno su oznacavali prisustvo coveka (Stubkao kultni znak plasticnost opada kada se stub priblizava ravni zida)- Obrada zida

    1. Opera di mano fina obrada zida 2. Opera di natura gruba obrada kamene fasade (metafora prirode)

    - Dekorativni elementi : venci, sokle, timpanoni, terase, balkoni, girlande, akroterije, festoni, volovska oka,grbovi, figure (tektonika objekta)

    - Dvojni arhitektonski jezik (tehnicka struktura ne mora odgovarati arhitektonskoj artikulaciji)

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    2/15

    1. Konstruktivno strukturalan2. Plastican (Alberti je vise dao u plasticnoj obradi)

    Tamni kamen pietra serena Svetlo tamno odnos - chiaro-oscurro

    Filipo Bruneleski (15.v Firenca)

    - Neki pojavu I razvoj renesanse pripisuju njemu, nazivajuci to procesom bruneleskijana, a uzor su mu bili :antika I toskanska romanika

    - konkurs za severna vrata krstionice, ali je izabran Gibertijev predlog- freske u crkvi Santa Maria Novela

    Santa Maria del Fiore (zatekao osmougaoni tambur kupole, prostor izmedju dva kupolna omotacaispunjen : stepenistem, kanalima za odvod, lancima za utezanje)

    Santa Maria degli Angeli (oktogon u osnovi) San Lorenco (crkva pretvorena u grobnu crkvu porodice Medici zbog cega jeizgra io staru sakristiju,

    trobrodni naos sa transeptom) San Spirito (niz lukova koji se ponavljaju po obodu crkve) kapela Paci (u dvoristu samostana Santa Kroce, sastoji se od naosa I svetilista, u osnovi se prepoznaje

    helenisticki oblik hrama : prostilos) bolnica za Nahocad (definise pravougaoni trg ispred Santa Anuncijate, spavaonice I ekonomske prostorije

    grupisane su oko dva klaustra- dvorista) palata Piti (porodica Medici, fotrtifikacijskog tipa)

    Leon Batista Alberti (15.v Firenca, Mantova, Rimini)

    - prvi primenio adaptaciju trijumfalnog lukaza crkvu- napisao je knjigu De re aedificatoria libri X 1452.g u kojoj gradjevinu I umetnost gradjenja temelji na 6

    osnovnih elemenata : okruzje, mesto, raspored, zidovi, otvori, krov San Sebastiano u Mantovi

    I renesansna crkva sa osnovom slobodnog krsta San Andrea u Mantovi na procelju tipicni rimski slavoluk Tempio Malatestiano u Riminiju (srednjovekvovna crkva San Francesko preuredjena u mauzolej porodice

    Malatesta, procelje je varijanta Avgustovog slavoluka) Zavrsetak hora crkve Sveta Anuncijata Fasada Santa Maria Novele Palata Rucelaj u Firenci (renesansna palata firentinskog tipa sa centralnim dvoristem i stepenistem,

    ublazio rusticnu obradu fasade pilastrima superponirajuci tri stilska reda po ugledu na Koloseum u Rimu)1. Na fasadi objekta stilski redovi sluze da se ona kompoziciono organizuje stilska fasada2. Fasade koje su bile obradjene bez podele pilastrima astilska fasada

    - Djulijano da Sangalo je radio crkvu Madona dele Karceri, Lucano Laurana se posvetio gradu Urbino- Mikele Mikeloci koristi temu Rucelaja za palatu Medici-Rikardi

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    3/15

    Leonardo Da Vinci (15.v i 16.v)

    - Primeri koji mu se pripisuju:1. Modeli prema kojima je trebalo izvesti kupolu katedrale u Milanu2. Misljenje o konstruisanju katedrale u Paviji3. Radovi u Milanu za fracnuskog guvernera

    - Doprinos:1. Ucinio dostrupnim buducim generacijama mnoge radove prethodnika I savremenika2. Varira u velikom broju kombinacija arhitektonskih ideja3. Razradjen, slozen pristup problemima

    - Svi crtezi pripadaju Milanskom periodu zivota, nacrtao je Vitruvijanskog coveka - Glavna arhitektonska tema: gradjevine savrsenog centralnog plana (najslozenije nastale variranjem I

    multiplikacijom osnova vizantijskog tipaupisanog krsta)v- Veliki uticaj na Bramantea (Il Tempieto izraziti primer gradjevine centralnog plana; Sveti Petar u Rimu)- Koncepcija gradskog tkiva :

    1. Odrazava klasnu strukturu

    2.

    Decentralizacija funkcija3. Separacija tipova saobracaja4. Urban razvoj I higijena5. Ortogonalna ulicna mreza6. Grad uz vodenu povrsinu

    Donato Bramante (15.v i 16.v)

    - Bramante, Rafaelo I Mikelandjelo se po individualnosti izdvajaju u doprinosu arhitekturi 16.og veka- Milano (15.v) :

    Santa Maria presso San Satiro (dodao oktogonalnu sakristiju s kupolom I osam nisa, uzor su mubile prostorije koje su radjene u rimskim termama)

    Santa Maria dela Grazie (hor zamisljen po uzoru na Bruneleskijevu sakristiju uz San Lorenco uFirenci)

    Glavna Bolnica- Rim (16.v) :

    Klaustar uz Santa Maria dela Pace Il Tempieto uz samostan San Pietro in Montorio (porudzbina Ferdinanda I Izabele)

    - Primena 5 osnovnih stilskih redova sa 16 stubova- Ideja o obnovi kruznog hrama (monopterosa)- Uzor :hram Veste na obali Tibar

    Crkva Svetog Petra centralna gradjevina grckog krsta

    Rafaelova kuca = palata Kaprini Cortile San Damaso, Cortile delBelvedere, Giardino della Pigna

    Rafaelo Santi (16.v - Rim)

    - Primenjuje toskanski red umesto Albertijevih pilastara- Kapela Kidji u okviru Santa Maria del Popolo (kupola Bramanteovskog tipa pokriva ceo prostor)- Vila Madama zajedno sa Antoniom da Sangalom (dekoracija po ugledu na Domus Aurea)

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    4/15

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    5/15

    Manierizam (1520-1620g)

    - Zahtevao visoko obrazovnje, dakle bio je vezan za dvorove1. Baldasare Peruzzi

    Palata Masimi ale kolone!

    Vila Farnezina Santa Maria dela Konsolacione2. Baldasare Longena (17.v - Venecija)

    savremenik Berninija, ugleda se na Bramantea Santa Maria dela Salute (zavetna crkva, oktogon sa deambulatorijumom)

    3. Djulio Romano (Mantova) Palazzo del Te

    4. Gvarino Gvarini (17.v - Torino) uticaj Borominija i Pjetra da Kortone

    Palata Karinjano i Kolegio dei Nobili Kapela Svetog Pokrova

    San Lorenco

    Barok - opste karakteristike

    1. CENTRALNI PLAN u osnoviiprostornoj dispoziciji gradjevine su centralne koncepcije, ali je centralna planimetrija slozenija

    nego udobra renesanse zbog principasubordinacije (podredjivanja sporednog glavnom)2. SPOLJA I UNUTRA

    nezavisni prostori, cesto imaju razlicit cilj I smisao, stvar u stvari ili prostor u prostoru3. ANTITEZA

    postoji u okviru samog objekta, unutar objekta se elementi suprotstavljaju po materijalu I formi, arscombinatoria pulsirajuca jukstapozicija

    4. OSLOBODJENJE OD KRUTIH OBLIKA kruzni-elipiticni oblici I trougaoni motivi; zid ukrasen girlandama, festonima, maskama, nisama; bujno

    profilisani venci, luci, grede, prozorski okviri, portali, kapiteli, atike, volute- povezuju dve etaze na fasadi Isakrivaju kontrfore

    5. DINAMICNI EFEKTI potenciraju se napetoscu izazvanom : odnosom tamno-svetlo, scenskim osvetljenjem, dubokim senkama

    I usmerenim snopovima6. FLUIDNOST

    stvara se osecaj da neke prostorije postoje iako se ne mogu sagledati, sto prate I detalji kao sto je npr

    Berninijev tordiran stub7. EFEKTI I SARENILO

    odsjaj, pozlata, intarzija, bojenje stakla, dekorativni utisak8. VISEDELNOST RASCLANJIVANJA FASADA

    natrpanost balkonima, terasama, stepenistem; centralni deo fasade tretiran je kao dvospratno procelje hrama koji je volutama povezan sa nizim,

    bocnim stranama

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    6/15

    - Sakralna arhitektura:1. Centralni poduzni plan2. Izduzeni centralni plan

    Za promene najznacajnija kontrareformacija katolicke crkve jer je stimulisala razvoj Djakomo Baroci da Vinjola (16.v - Rim)

    inspirisan San Andreom u Mantovi Albertija istrazuje ovalni horizontalni plan

    o Sant Andrea in via Flaminao Il Djezu (zavrsio je Djakomo dela Porta, fasada ugled na Santa Maria Novela)

    - Profana arhitektura :1. Gradska palata2. Seoska kuca

    Karlo Maderna (16.17.v - Rim)o Palata Barberini

    - 3 osnovna medjusobno povezana oblika:1. Stanovanje2. Javni prostor

    3. Pejzaz- Elementi baroknog doba:

    1. Sistem2. Centralizacija3. Ekstenzija4. Pokret

    - Prostorna koncepcija grada:1. Efekti velikih vizura2. Perspektivna pozadina3. Scenografija trgova I ulica4. Efekat vode

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    7/15

    EVROPA

    Renesansa u Spaniji

    - Karlo Fontana prenosi gradjevine centralnog tipa iz Italije- Pod izuzetno jakim uticajem mavarske umetnostistvoren stil PLETARESK(zbog cipkastog izraza I obrade Ag)

    Palata Karla V - Pedro Makuka (Granada) - Za vreme Filipa II pletaresk zamenjen BEZORNAMENTALNIM stilom

    Dvorac Eskurijal Huan Herera (Madrid)

    Renesansa i barok u Nemackoj

    - Javlja se 1550g (16.v), a u 17.veku 1600-1660 protobarokni period, krajem 17og veka barok Zamak u Hajdelbergu (superponiranje pilastra) - renesansa Palata u Drezdenu (Cvineger) Mateus Popelman barok

    Barok u Austriji (17.v)

    - Fiser fon Erlah Crkva Svetog Karla Boromejskog (Karlskriche lici na Borominijevu Sv.Agneze, stubovi I zvonici) Dvorac u Senbrunu

    - Lukas fon Hilderbrant Zgrada gornjeg Belvedera Dvorac u srpskom Kovinu

    Renesansna arhitektura u Francuskoj (16.v)

    - Italijani koji su boravili I uticali :1. Sebastiano Serlio2. Leonardo da Vinci3. Djulijano da Sangalo

    - Dolina Loare postala je prostor gde su se koncentrisalidvorciplemica Amboaz, Senanso, Ezej le Rido Bloa (u Turu) Orleansko krilo Fontenblou (Zil Lebren) dvoriste belog konja

    - Najzasluzniji za utemeljenje nacionalne renesanse (kraj 16.v):1. Pjer Lesko (izgradio je jedno krilo Luvra)2. Filiber Delorm

    3. Zan Guzon- Faze u hronoloskom smislu :

    1. Kraj 15 pocetak 16 v Loarska skola Sambor Domeniko da Kortona (polufortifikacioni kompleks, mastoviti dimnjaci)

    2. 1515 1525 (Fransoa I) Bloa dobija novo krilo (superponirani pilastri)

    3. 16.vek Luvr postaje kraljevska rezidencija I pocinje da se dogradjuje

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    8/15

    Barokna arhitektura u Francuskoj (17.v)

    - Najznacajniji za stvaranje nacionalnog stila savise odlika klasicne arhitekture:1. Salomon de Bros2. Zak Lemersje

    3.

    Fransoa Mansar4. Luj le Vo

    - Salomon de Bros :1. Palata Luksemburg

    - Zak Lemersje :1. Crkva Sorbona2. Val de Gras

    - Fransoa Mansar :1. Krilo Bloa2. Maison Lafit (sistem paviljona)

    3. Val de Gras- Luj Le Vo, Le Notr :

    1. Vo le Vikont- Zil Arduen Mansar :

    1. Crkva Invalida 18.v!

    LUVR : Pjer Lesko za vreme renesanse uradio jedno krilo Zak Lemersje prosirenje unutrasnjeg dvorista, ukrasio ga Paviljonom sa satom + karijatide Luj le Vo dovrsio dvoriste Klod Pero resenje istocne fasade koja se sastoji od monumentalne kolonade udvojenih stubova,

    eliminisani Berninija I Pjetra da Kortonu

    VERSAJ: Luj le Vo Zil Arduen Mansar - kapela Le Notr - park Lebren enterijer, enfilade Zak Anz Gabrijel

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    9/15

    Renesansa u Engleskoj

    - Postepeni prelaz iz gotike u renesansu (kraljica Elizabeta I 16.v) Isusov koledz (Oksford) biblioteka Bodlijen (Oksford)

    Triniti koledz (Kembridz) Holand Haus Torp (London)

    - Za vreme baroka graditelji ostaju na poziciji renesanse (kralj Dzems - 17.v)

    1. Inigo Dzouns (divio se Paladiju) Queens house (Grinic) Banket kuca u okviru Whitehall palate

    - Tu se nalazi Double Cube ciju je tavanicu oslikao Piter Pol Rubens za izlaganje portretaAntoni van Dajka

    Crkva Svetog Pavla (Konvent Garden)

    - Zasnovana na Vitruvijevom hramu

    2. Ser Kristofer Reno Katedrala Svetog Pavla (London)o Hapmton Court

    3. Dzems Gibso Sveti Martin u polju (London)o St Mary Le Strand (London)o Redklif biblioteka (Oksford)

    4. Ser Venbro Dzouns ostvario baroknu arhitekturu!o Dvorac Hauardo Zamak Blenham (pomogao mu je Nikolaus Houksmor)

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    10/15

    ITALIJA

    Renesansa u Severnoj Italiji (15-16.v)

    1. Jakopo Sansovino (Venecija)

    Biblioteka Svetog Marka Palata Korner Lodja del Kampanile

    2. Mikele Sanmikele (Verona) Palate Pompei, Kanosa, Bevilkakva, tvrdjava Svetog Nikole I Porta Teraferma u Zadru

    3. Djovani Amadeo Certoza u Paviji Kapela Koleoni u Bergamu

    4. Roko Lurago palazzo Municipale

    5. Djovani Djokondo

    Lodja del Kansiljo

    Barok u Italiji

    1. Djakomo Baroci da Vinjola (16.v - Rim)

    - inspirisan San Andreom u Mantovi Albertija istrazuje ovalni horizontalni plan Sant Andrea in via Flamina Il Djezu (zavrsio je Djakomo dela Porta, fasada ugled na Santa Maria Novela)

    2. Karlo Maderna (16.17.v - Rim)

    Palata Barberini

    3. Pjetro da Kortona (17.v - Rim)

    Crkva Svete Martine I Luke Santa Maria dela Pace Santa Maria in via Lata

    4. DjanLorenco Bernini (17.v - Rim)

    - Crkve (poslednje tri centralne osnove): Crkva Svete Bibiene San Andrea al Kvirinale (portik priziva, edikula razdvaja, ovalna osnova sa apsidom daje 2 duhovna centra) Crkva u Kastelgandolfu (grcki krst) Crkva u Ariciji (krug, Panteon)

    - Palate : Ludovisi, Kidji, Luvr

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    11/15

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    12/15

    PITANJA

    1. kako se zovu stubovi koji se protezu celom visinom objekta i navedi 2 autora i dva dela sa tim stubovima2. O cemu Paladio pise u svojoj knjizi Il Quattro Libri dell Architettura (6 crtica)3. Ko je gradio istocno krilo Versaja, a koji italijanski arhitekta je pobedio na tom konkursu?4. Ko je radio kupolu crkve Santa Mari del Fiore, i navesti jos 2 ili 3 objekta istog autora i reci gde se nalaze

    5. Ko je gradio crkvu Invalida? autor, vek, lokacija6.Ko je gradio crkvu Santa Maria degli Angeli, kakvog oblika je osnova, u kom veku i gde se nalazi?7. Navedi jednog predstavnika baroka u Nemackoj, njegovo delo, lokaciju i vek.8. Kom pravcu pripada Djuliano Romano, u kom veku je stvarao i njegov objekat Palaco del Te gde se nalazi?9. prva slika - Paladijeva vecnica Palazzo della Ragione - Bazilika. Navesti autora i lokaciju10. druga slika - slika crkve u Ariciji. Navesti autora, lokaciju, vek i ima 3 strelice, obeleziti sta je sta, znam da je biotimpanon i friz, trece ne znam sta je.11. Skicirati procelje baroknih crkava i navesti karakteristicne elemente, tako nesto..12.Navesti je an objekat i autora, renesanse u paniji? 1.3 Bramanteova dela u Milanu2.Ko je projektovao kupolu S.M.Dei Fiore,mesto,vek i jos tri njegova objekta i mesto?3.Kako se zovu stubovi koji se protezu kroz ceo objekat?4.2 renesansne arh. koji koriste te stubove i objekti na kojima ih koriste

    5.Djuliano Romano,kom stilu ?6.Njegova palata del te,kada,gde?7.o cemu govori II knjiga Paladia?8.Navedi objekat spanske renesanse9.Austrijski objekat,barokni,mesto i vek10.Ko je projektovao izvedenu istocnu fasadu Luvra?11.Ko je prethodno pobedio na konkursu za tu fasadu?12.Ko je projektovao Crkvu Invalidi,mesto i vek?13.Nacrtati procelje barokne crkve i oznaciti karakt. delove za barok14.Data slika kapele Paci:ko je autor,mesto,vreme?15.Slika Basilike (valjda),autor (Paladio),gde i vek16.slika S.M. u Arciji...autor,vek,stil,gde...17.Ko je projektovao S.M.novella?kad,gde?18.Bramanteova dela u Rimu19.Skicirati Rucelaj20.O cemu govori I knjiga Paladia?21.Ko je projektovao kapelu u Versaju (valjda)?1.nacrtati palatu rucelaj i da se obeleze elementi zbog kojih ona pedstavlja renesansnu stilsku palatu.2.osnova sv karla boromejskog, da napises koja je gradjevina, ko je gradio, u kom veku i u kom gradu.3.slika palate medici rikardi, da se napise ko je gradio, gde i u kom veku i sta je na slici.4.neka mala slicica nekog coska (kazu da je enterijer mikelandjelove nove sakristije) i trebalo je da se napise ko jegradio u kom stilu pripada.5.navesti neko delo iz baroka u nemackoj, naravno i vek i autor tog dela.6.ko je gradio kapelu u versaju i kom stilu ona pripada.7.koji italijanski graditelj je dobio da radi projekat istocnog krila luvra i po cijem projektu je ono stvano izvedeno.

    8.ko je gradio il tempieto u kom gradu, kom veku, gde je sve stvarao taj graditelj i kako se zove njegovo pisanodelo.9.o cemu govori alberti u svojoj prvoj knjizi (6 crtica je bilo da se navede)10.baldasare longena-navesti jedno njegovo delo, gde je gradio, u kom veku, u kom stilu.11.navesti 3 bramanteova objekta u rimu i u kom su veku.12.navesti jedan barokni objekat u engleskoj1.Bramanteova dela u Milani:Santa Maria presso san satiro, glavna bolnica, santa maria della grazie, klaustar uzcrkvu santa maria della pace.2.Ko je projektovao kupolu S.M.Dei Fiore,mesto,vek i jos tri njegova objekta i mesto?Bruneleski, Rim,XV vek(Stara

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    13/15

    sakristija uz san lorenco- firenca, bolnica za naho a , crkva san spirito,santa marija elji an jeli,kapela Paci, palatPiti)3.Kako se zovu stubovi koji se protezu kroz ceo objekat?kolosalni stubovi(pilastri kroz ceo obj=superponirani)4.2 renesansne arh. koji koriste te stubove i objekti na kojima ih koriste(kolosalni stub-Alberti-sv. Andrea umantovi)(superponirani pilaster- palata Ruelaj, alberti) 5.Djuliano Romano,kom stilu ?(Rafaelov uenik, manierizam, elo palata Del Te)

    6.Njegova palata del te,kada,gde?(Palata Del te, XVI vek,severna italija)7.o cemu govori II knjiga Pala ia?( aje crtee vedeg broja kuda graenih kako na selu tako I u gra u, na nain kakosu gradili stari grci I ri mljani( ruga knjiga iz I Quattro libri ell architettura)/ili opis rimskih crkava I svetih mestasa stanovita religijskih ho oasnika) 8.Navedi objekat spanske renesanse(Dvorac Eskulijar kod Madrida, arh. Huan Herera/i/ili/ Palata Karla V u Granadi, arh. Makuka)9.Austrijski objekat,barokni,mesto i vek(Crkva sv. Karla boromejskog XVII vek, arh. Fier fon erlah) 10.Ko je projektovao izvedenu istocnu fasadu Luvra?(Klod Pero)11.Ko je prethodno pobedio na konkursu za tu fasadu?(ovo pitanje nije dobro, treba da glasi, ko je prethodnopre lagao reenja:Bernini I Pjetro e kortona) 12.Ko je projektovao Crkvu Invali i,mesto i vek?(il Ar uen MansaR , barok, XVIII vek, francuska, gra ..mo aPariz)13.Nacrtati procelje barokne crkve i oznaciti karakt. delove za barok(el. Koje navo i su obinogirlan a,festoni,maske,pored zidova: venci,luci,grede,prozorski okviri,portal,pilastri,kapiteli,konzole,atike-utisak nemira Islikovitosti)14.Data slika kapele Paci:ko je autor,mesto,vreme?Bruneleski , XV vek, kapela je sm etena u voritu manastirasanta Kroe 15.Slika Basilike (valjda),autor (Paladio),gde i vek16.slika S.M. u Arciji...autor,vek,stil,gde...(Barok, Bernini ,XVII)17.Ko je projektovao S.M.novella?kad,gde?(u literature stoji podatak da je u njoj Bruneleski oslikavao frske, XV vek)18.Bramanteova ela u Rimu(Tempieto, Klaustar uz crkvu Santa maria ella pade) 19.Skicirati Rucelaj(naglasiti horizontalni venac, I vertikalne pilaster koji se proteu celom visinomobj.=superponirani pilastr)20.O cemu govori I knjiga Pala ia?(teatri, amfiteatri, pristanine luke,fortifikacije,triumfalni luci, akva ukti, terme) 21.Ko je projektovao kapelu u Versaju (valjda)?(kapela u Versaju- il ar uen Mansar) [8:42:30 PM] damir: 1.nacrtati palatu rucelaj i da se obeleze elementi zbog kojih ona pedstavlja renesansnu stilskupalatu. vertikalne pilaster koji se proteu celom visinom obj.=superponirani pilastr) 2.osnova sv karla boromejskog, da napises koja je gradjevina, ko je gradio, u kom veku i u kom gradu.(postoje dvecrkve sa t im nazivom, ima verziju- Austrijski objekat,barokni,mesto i vek(Crkva sv. Karla boromejskog XVII vek, arh.Fier fon erlah)I rugi Boromin crkva karla boromejskog poznata I po nazivom san Karlino-Barok,XVII)3.slika palate medici rikardi, da se napise ko je gradio, gde i u kom veku i sta je na slici.(arh. Mikelo mikeloci,astilska palata, nema stubove,pilaster, samo horizontalne vence, fasada rustika,)4.neka mala slicica nekog coska (kazu da je enterijer mikelandjelove nove sakristije) i trebalo je da se napise ko jegra io u kom stilu pripa a.XVI vek, tei ka manierizmu 5.navesti neko delo iz baroka u nemackoj, naravno i vek i autor tog dela.palata u drezdenu-deo Cvinger, arh.Mateus Popelman XVIII vek6.ko je gradio kapelu u versaju i kom stilu ona pripada.barok-fransoa mansar7.koji italijanski graditelj je dobio da radi projekat istocnog krila luvra i po cijem projektu je ono stvano

    izvedeno.(dobio Bernini-italiojan , a izveo ga Klod Pero francuz)8.ko je gradio il tempieto u kom gradu, kom veku, gde je sve stvarao taj graditelj i kako se zove njegovo pisanodelo.(Tempieto-Bramante XV ili XVI, stvarao u milanu I rimu,delo ? )9.o cemu govori alberti u svojoj prvoj knjizi (6 crtica je bilo a se nave e)(okruje, mesto, raspore , zi ovi,otvori Ikrov)10.baldasare longena-navesti jedno njegovo delo, gde je gradio, u kom veku, u kom stilu.Santa Maria della Salute,Venecija XVII vek, manierizam/ (savremenik berninija, ugleda se na bramantea)11.navesti 3 bramanteova objekta u rimu i u kom su veku.(Tempieto,k laustar uz crkvu santa maria ella pade,zapoeo crkvu Sv. Petra, Rafaelova kuda) 12.navesti je an barokni objekat u engleskoj( vorac Hauar , arh. Don Venbro+Blenam palata)

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    14/15

    1. Navedi jedan objekat sa kolosalnim stubovima i njegovog autora, kao i jedan sa kolosalnim pilastrima, autortakodje.2. Koji autor je u Mantovi izgradio Palaco del Te?3. Jos jedan renesansni autor je stvarao u Mantovi, navedi 2 njegova dela i vek4. Navedi dva objekta arhitekte Sansovina i gde se nalaze.5. Navedi jedno Bramanteovo delo u Firenci i dva u Rimu.

    6. Navedi 2 predstavnika manierizma7. Ko su bili autori Versaja i Vo-le-Vikomta, i koji dvorac je prvi nastao?8. Na kom objektu su zajedno radili Zan Gijon i Pjer Lesko9. Koji oblik horizontalnog plana je razradjivao Da Vinci u svojim skicama.10. Dato je bilo 3 autora i tri dela, da se poveze strelicom sta kome pripada. autori: bernini, bramante, boromini ;dela: san andrea, sv. petar i san ivo11. data je slika Palazzo della Ragione. Ko je projektovao, koji stil, gde se nalazi i koji vek.12. Data je slika enterijera Paladijevog Tetro Olimpico. vek, autor i sta je na slici?13. Data je slika kupole Gvarina Gvarinija, navesti ko je autor, ko je na njega uticao, i kom stilu pripada.14. skicirati osnovu crkve San Ivo i objasniti razvoj ideje1.Kako se zovu stubovi koji se protezu celom visinom objekta, navesti dva objekta i ko ih je projektovao?2.Ko je projektovao crkvu San Andrea u Mantovi?3.Koji arhitekta iz 16.veka je takodje gradio u Mantovi? Navesti jedan njegov objekat.

    4.Kom periodu pripada Pjer Lesko. jedan njegov objekat i gde se nalazi?5.Na kojim dvorcima u francuskoj se javljaju elementi renesanse?6.Palatu karinjano i crkvu sv.pokrova je projektovao ko i u kom veku?7.Ko je potpomogao prenos italijanske renesanse na francuske umetnike?8.Navesti jedan Berninijev i jedan BOrominijev objekat9.(data je Da Vincijeva skica) Ko je uradio tu skicu i shta ona predstavlja? Na koga je sve uticala?10.(Slika enterijera Teatro Olimpiko) Enterijer kog objekta je na slici?stil i vek?11.Skicirati prochelje astilske palate.12.(Date osnove crkvi San Lorenzo i San Spirito) U kom se gradu nalaze? Ko je arh? koji vek?13. Navesti bar dva predstavnika Manierizma i u kom veku stvaraju.1. Koja obelezja nema astilska palata?2. Ko je projektovao prvo renesansno krilo Luvra?3. Inigo Dzouns - 2 objekta i vek?4. Razlike izmedju "opera di mano" i "opera di natura"?5. 2 autora koja su radila na Sv.Petru?6. Gvarino Gvarini - 2 objekta i vek?7. Ko je na Bramantea uticao u Milanu i Rimu?8. Ko je doprineo prenosu renesansnsnih ideja u Englesku i delo tog arhietekte?9. Slika Santa Maria di San Satira, grad, arhitekta,vek?10. Slika San Andree, grad,arhitekta, vek?11. Slika,presek Gvarinijevog objekta i grad, vek,arhitekta?12. Skicirati palatu Rucelaj (nisam siguran da je ovo bilo da se skicira)?13. Skicirati barokni objekat i obeleziti elemente?1-navesti jednog manieristu i jedno njegovo delo2-ko je projektovao kupolu svetog petra, na koji projekat se ugledao i ko je arhitekta, vek.

    3-slika kapele paci. shta je na slici, ko je arh, mesto. navesti josh 3 projekta u istom gradu.4-data slika palate rucelaj i palate medici-rikardi, koja od ove dve je astilska palata? na palati rucelaj strelicapokazuje na pilastar - napisati shta je? U kom veku su nastale obe palate?5-skicirati osnovu paladijeve rotonde6-kako se zove pisano delo paladija i o chemu pishe u drugoj knjizi?7-kako se zove pisano delo albertija i o chemu pishe u svojim knjigama (6crtica)8-u kom gradu se shkolovao bramante, navesti 2 objekta u milanu i 2 u rimu9-slika crkve santa marija novela, prepoznati, ko je projektovao?10-odnos stuba prema zidu u baroku? 4 crtice11-ko je uticao na razvoj renesanse u francuskoj? a.bruneleski b.da vinchi c.bernini d.serlio (zaokruziti)

  • 8/12/2019 91359420-TEZE-ZA-ISPIT

    15/15

    12-ko je projektovao kucu za bankete (banqueting house) i ko je uticao na ovog arh.1. Dinovski stubovi ili pilastri se proteu cijelom visinom fasa e neke zgra e. Navesti po je noh arhitektu i jelo nakome su primjenjeni.A. Arhitekta _________________, zgra a sa inovskim stubovima ___________________ B. Arhitekta _________________, zgra a sa inovskim pilastrima ___________________ 2. Kako se zove autor koji je projektovao Palaco del Te u Montavi? _____________________

    Koji rugi poznati autor takoe ima graevine u Montani i kako se zovu? A. _________________________________B. _________________________________C. _________________________________3. U kojem vijeku je stvarao Jakopo Sansovino, navesti vije njegove graevine, u kojem gra u se one nalaze?A. _______________________________B. __________________________________________________________________________C. _______________________________4. Hor crkve Santa Marija ela Gracija u Milanu je projektovao Bramente. Navesti jo je no njegovo jelo u Milanui dva projekta u Rimu?A. ___________________________________________B. ___________________________________________C. ___________________________________________

    5. Navesti ime athikte koji je projektovao palate Tjene I Valmarana, u kojem vijek u su sagraene i u kojem gra u senalaze?A. ___________________________________________B. ___________________________________________C. ___________________________________________6. Navesti imena autora dvoraca Vo le Vikont i Versaja, koje je nastao prvi?A. ___________________________________________B. ___________________________________________C. ___________________________________________7. Navesti bar dvojicu italijanskih arhitekata kojis u projektovali u duhu manierizma i u kojem vijeku?A. ___________________________________________B. ___________________________________________C. ___________________________________________8. Strelicama povezazi imena autora i nazive graevina. Bernini San IvoBramante San AndreaBoromini Sveti Petar9. Navest i za koji tip horizontalnog plana se kroz skice zalagao L. Da Vini. A. ___________________________________________10. Na kojoj renesansnoj graevini su zaje no ra ili Pjer Lesko i an _____ A. ___________________________________________14. Skicom prikai osnovu crkve San Ivo i objasniti ideju njenog nastanka.