SKRIPTA ZA DRAVNI ISPIT 1.USTAVto je Ustav? Temeljni i najvii pravni akt jedne drave na temelju kojeg se donose zakoni. Ureuje organizaciju i ustroj vlasti, te jami ustavna prava graana. Ustavom se uspostavlja politiki i pravni poredak. On je jednako politiki kao i pravni dokument. Kada je ustav donesen? Donesen je 21.12.1990., a proglaen 22.12.1990 - Boini ustav. Suverenost je uspostavljena 25.1.1991. Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne RH. Izmjene Ustave bile su: 1997. - terminologija; 2000. - odnos snaga segmenta dravne vlasti; 2001. - ukidanje upanijskog doma. Tko donosi ustav i tko ga moe mijenjati? Hrvatski Sabor. Ustav moe mijenjati Hrvatski sabor 2/3 veinom svih zastupnika. Kakva je po ustavu RH? RH jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem. Da li RH moe sklapati savez sa drugim dravama? RH sklapa saveze s drugim dravama zadravajui pravo da sama odluuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Zabranjeno je pokretanje postupka udruivanja RH u saveze u kojim bi udruivanje dovelo do obnavljanja jugoslavenskog dravnog zajednitva. O udruivanju prethodno odluuje Hrvatski sabor 2/3 veinom, a odluka se donosi na referendumu veinom glasova ukupnog broja biraa u dravi. Tko je nositelj suvereniteta (definicija i prostiranje)? Suverenitet RH neotuiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet se prostire nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom iznad tih podruja. RH ostvaruje, u skladu s meunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim podrujima i u podmorju Jadranskoga mora izvan dravnoga podruja do granica sa susjedima. Koje su najvie vrednote ustavnog poretka i temelj za tumaenje Ustava? Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav Koje su temeljne odredbe Ustava RH? Temeljne odredbe Ustava jesu: 1. RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava, 2. suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv, 3. trodioba vlasti, 4. ustavnost i zakonitost (suglasnost zakona i drugih propisa s Ustavom), 5. slobodno osnivanje politikih stranaka, 6. oruane snage tite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost, 7. granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora, 8. zabrana progonstva, oduzimanja dravljan., izruivanja drugoj dravi, te zatita interesa hrvat. dravljan. u stranoj dravi, 9. grb, zastava i himna 10. slubena upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma,

1

11. Zagreb - glavni grad RH. Koja podruja obuhvaa Ustav? 1. izvorine osnove 2. temeljne odredbe 3. zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda 4. ustrojstvo dravne vlasti 5. Ustavni sud RH 6. mjesna, lokalna i regionalna samouprava 7. meunarodni ugovori 8. promjene Ustava Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - naelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - naelo zakonitosti. Objasnite naelo diobe vlasti. U RH dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu, a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. Koja su obiljeja hrvatske dravnosti? Obiljeja hrvatske dravnosti su grb, zastava i himna. Objasnite osnivanje politikih stranaka. Osnivanje politikih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim naelima. Stranke moraju javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Zakonom se ureuje poloaj i financiranje politikih stranaka. Koja je uloga oruanih snaga? Oruane snage tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Oruane snage mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Oruane snage mogu prijei granice u sklopu vjebi u okviru meunarodnih obrambenih organizacija kojima je RH pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Kako se mogu mijenjati granice RH? Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Stjecanje i prestanak hrvatskog dravljanstva? Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom. Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi. RH titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu i promie njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita RH. Opiite grb, zastavu i himnu RH. Grb RH povijesni je hrvatski grb ija je osnovica 25 naizmjeninih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. U kruni se nalazi 5 starih hrvatskih grbova: - najstariji poznati grb RH (na plavom polju uta estokraka zvijezda s bijelim mladim mjesecom) - grb dubrovake republike (na modrom polju dvije crvene grede)

2

-

grb Dalmacije (tri ute leopardove glave) grb Istre (koza uta, crveni rogovi i papci) grb Slavonije (plavo polje s dvije poprene bijele grede, izmeu crveno polje i kuna, plavo polje gore sa utom esterokutnom zvijezdom) Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Omjer irine i duine je 1:2 Himna je Republike Hrvatske Lijepa naa domovino. Grbom, zastavom i himnom predstavlja se RH i izraava pripadnost Uporaba pisma i jezika? U RH u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu se uporabu moe uvesti i drugi jezik, te irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. Koje su temeljne slobode i prava ovjeka? Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. to je s pripadnicima nacionalnih manjina? U RH jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Nacionalna manjina je skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturna i/ili vjerska obiljeja razliita od drugih graana i vodi ih elja za ouvanjem tih obiljeja. Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donoenje organskih zakona. Zakonom se moe, pored opega birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija, odgoj i obrazovanje na svojem jeziku, upotreba znamenja i simbola, pravo na oitovanje vjere, pristup medijima, zastupljenost u predstavnikim tijelima na dravnoj i lokalnoj razini i u upravnim i pravosudnim tijelima U kojem se sluaju mogu ograniiti slobode i prava ovjeka? Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti. O tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moe imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Koja se prava i slobode ne mogu ograniiti niti u sluaju neposredne opasnosti? Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. Sindikalno organiziranje i pravo na trajk? Svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne sindikalne organizacije. U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje.

3

Koje su mogunosti izjavljivanja albe? Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom. Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajevima odreenima zakonom ako je osigurana druga pravna zatita. Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Koja su osobna i politika prava? - Pravo na ivot (nema smrtne kazne) - Nepovredivost ovjekove slobode i osobnosti (nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada to odluuje sud). - Zabrana zlostavljanja ili podvrgavanja lijenikim ili znanstvenim pokusima. - Zabrana prisilnog rada - Zabrana uhienja ili pritvora bez sudskog naloga (mora biti proitan i uruen uhieniku; moe i bez sudbenog naloga ako postoji osnovana sumnja za teko kazneno djelo - mora odmah biti obavijetena o razlozima uhienja i o svojim pravima; - Pravo albe. Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez odgode odluiti o zakonitosti lienja slobode. - ovjeno i dostojanstveno postupanje prema uhieniku ili osueniku - Pritvorenik ima pravo u najkraem roku biti izveden pred sud i biti osloboen ili osuen - Pravo na odtetu i javnu ispriku svakom tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen - Svi su jednaki pred sudovima i drugim dravnim tijelima koja imaju javne ovlasti. - Svatko je neduan dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. - Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna. - Nikome se ne moe ponovno suditi za kazneno djelo za koje je ve osloboen ili osuen. - Pravo na slobodno kretanje i biranje boravita. - Pravo naputanja teritorija RH i povratka u domovinu - Pravo na utoite u RH (osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene naelima meunarodnog prava). - Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne moe biti protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena u skladu s meunarodnim ugovorom i zakonom. - Dom je nepovrediv (Sud moe nalogom odrediti pretraivanje. Pravo stanara je da sa 2 svjedoka bude nazoan pretrazi. Moe i bez naloga ako je potrebno za uhienje poinitelja kaznenog djela ili otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega. Pretraga se radi u nazonosti svjedoka) - Pravna zatita osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti. - Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja - Sigurnost i tajnost osobnih podataka. (Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga prikupljanja.) - Sloboda miljenja i izraavanja misli. (Sloboda tiska, sloboda govora i sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopavanja. Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji. Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu povrijeeno Ustavom i zakonom utvreno pravo.) - Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti. - Sloboda savjesti i vjeroispovijedi (Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave. Mogu u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave.) - Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. - Pravo na slobodno udruivanje (radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.)

4

-

Pravo svakog dravljana da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen u javne slube. Ope i jednako birako pravo s navrenih 18 godina svih hrvatskih dravljana (Ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. U izborima za sabor i Predsjednika osigurava se dravljanima koji se zateknu izvan granica) Pravo na slanje predstavki i pritubi, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana.

Sluenje vojnog roka? Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana. to je to prigovor savjesti? Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dunosti odreene zakonom. Koja su prava uhienika, optuenika ili osumnjienika? U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili optuenik ima pravo: - da u najkraem roku bude obavijeten na jeziku koji razumije o razlozima optube i dokazima koji ga terete - da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane - na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, - da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava ima pravo na besplatnog branitelja, - da mu se sudi u njegovoj nazonosti, - da ispituje svjedoke optube i zahtijeva da se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima - na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu. Ne smije se siliti da prizna krivnju. Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku. Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja. Kaznena osuda za teka kaznena djela moe, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih poslova. Koja su gospodarska, socijalna i kulturna prava? - Pravo vlasnitva. (Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su pridonositi opem dobru. Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom. Jami se pravo nasljeivanja. Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti). - Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. (Drava osigurava jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja. Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala. Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi. - Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima. (Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti.) - More i druga prirodna bogatstva, stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje je zakonom odreeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zatitu. (zakon odreuje nain na koji se ta dobra mogu upotrebljavati te naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti.) - Hrvatska narodna banka je sredinja banka RH. Ona je u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. - Pravo na rad i slobodu rada. (Slobodan izbor poziva i zaposlenja i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dunost. Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan ivot; ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne moe odrei. - Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje. (Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuju se zakonom.)

5

-

-

-

-

Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo-za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Posebnu skrb drava posveuje zatiti invalidnih osoba i njihovu ukljuivanju u drutveni ivot. Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva. Pravo na zdravstvenu zatitu Pravo osnivanja sindikata i slobodnog stupanja te istupanja u njih. (udruivanje u meunarodne sindikalne organizacije; u oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje; poslodavci imaju pravo osnivati udruge) Pravo na trajk. (u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama moe se ograniiti pravo na trajk.) Obitelj je pod osobitom zatitom drave. (Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ureuju se zakonom.) Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot. Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odluuju o odgoju djece. Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb. Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje. Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe. (Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udoree, niti im se takav rad smije dopustiti.) Osnovno je kolovanje obvezatno i besplatno. Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. Mogu se osnivati privatne kole i uilita. Jami se autonomija sveuilita. Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog stvaralatva. Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrednote. Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu. Svatko ima pravo na zdrav ivot. Drava osigurava uvjete za zdrav okoli.

USTROJSTVO DRAVNE VLASTI HRVATSKI SABOR to je sabor i kako se biraju zastupnici? Predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti. Ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem, na vrijeme od 4 godine. (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika dijaspore-151) Za zastupnike u Hrvatskom Saboru moe biti biran hrvatski dravljanin sa navrenih 18. godina ivota. Izbori se odravaju najranije 30, a najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja sabora. Prvo zasjedanje odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona veina zastupnika. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika. Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se poslovnikom. Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika. to se ureuje zakonom o izborima zastupnika u Sabor RH? Ovim zakonom se ureuje izbor zastupnika u Hrvatski dravni sabor. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Za zastupnika moe biti biran hrvatski dravljanin s navrenih 18 godina. Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski Sabor su: - Dravno izborno povjerenstvo - stalni (predsjednik i dva lana) i proireni sastav (odreuje se po prihvaanju, utvrivanju i objavi lista izbornih jedinica) - Izborna povjerenstva izbornih jedinica - stalni (predsjednik i dva lana) i proireni sastav (odreuje se po prihvaanju, utvrivanju i objavi lista izbornih jedinica), - upanijsko izborno povjerenstvo - stalni (predsjednik i dva lana) i proireni sastav (odreuje se po prihvaanju, utvrivanju i objavi lista izbornih jedinica)

6

-

Opinska i gradska izborna povjerenstva Biraki odbori.

Koja su prava zastupnika? Zastupnici nemaju obvezujui mandat. Zastupnici primaju stalnu novanu naknadu. Zastupnici imaju imunitet. Zastupnik ne moe biti pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, iju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. Kada se moe zastupnicima produiti mandat? Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti samo u sluaju rata. U kojim sluajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? 1. ako podnese ostavku 2. ukoliko mu je pravomonom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost 3. ukoliko je pravomonom sudbenom presudom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci 4. smru Kako se moe raspustiti sabor? Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih zastupnika. Predsjednik Republike moe sukladno Ustavu raspustiti Hrvatski sabor na zahtjev Vlade ako joj Sabor ne izglasa povjerenje ili u roku ne donese proraun. Kako sabor zasjeda? Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika. Predsjednik sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. O emu odluuje Sabor? - odluuje o donoenju i promjeni Ustava, - donosi zakone, - donosi dravni proraun, - odluuje o ratu i miru, - donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora, - donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, - ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti RH - odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske, - raspisuje referendum, - obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom, - nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, - daje amnestiju za kaznena djela, - obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

7

Kako sabor donosi odluke? Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika. Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. Tko ima pravo predlagati zakone i koje ovlasti sabor ima spram vladi? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela sabora, te Vlada. Zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima zastupnika pitanja. Najmanje jedna desetina zastupnika moe podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana. to je referendum? Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. Sabor e raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. Kada sabor moe ovlastiti Vladu da ureuje uredbama? Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe ne mogu djelovati unatrag. Uredbe prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije. Kako zakoni stupaju na snagu? Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama, slubenom listu Republike Hrvatske. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave to je se utvruje dravnim proraunom? Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu. U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori. Kada sabor moe osnivati istrana povjerenstva? Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika. to je imunitet? Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. To znai da zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.

8

Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. to je institut pukog pravobranitelja? Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. U okviru institucije pukog pravobranitelja osigurat e se zatita ustavnih i zakonskih prava graana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane, oruanim snagama i slubama sigurnosti, zatita prava graana pred tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave te zatita prava na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu pred tijelima dravne vlasti. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Koja je uloga predsjednika? Predsjednik predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu. Predsjednik brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Predsjednik odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Predsjednik ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. Nakon izbora Predsjednik podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o emu obavjetava Hrvatski sabor. Tko zamjenjuje predsjednika u raznim sluajevima? U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost odluuje Predsjednik Republike. U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade. U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike. Koje su ovlasti predsjednika? - raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, - raspisuje referendum u skladu s Ustavom, - povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika, - daje pomilovanja, - dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom, - obavlja druge dunosti odreene Ustavom, - na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu - vrhovni je zapovjednik oruanih snaga, - imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom, - Zajedno s Vladom surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. Koja je uloga predsjednika u vanjskoj politici? Predsjednik i Vlada surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike. Predsjednik, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

9

Predsjednik, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade. Predsjednik prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija. Koja je uloga predsjednika glede rata i mira? Predsjednik je vrhovni zapovjednik oruanih snaga. Predsjednik imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zakljuuje mir. U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje. Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje vaiti. Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade. Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja. Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. Koja je uloga predsjednika glede rada sigurnosnih slubi? Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Kada predsjednik moe raspustiti sabor? Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun. Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava. Koje su odgovornosti predsjednika? Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti. Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike moe pokrenuti Hrvatski sabor 2/3 veinom svih zastupnika. O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske 2/3 veinom svih sudaca. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava. Koji su imuniteti predsjednika? Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.

10

Tko predsjedniku pomae pri obavljanju dunosti? Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela. lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti. Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE to je vlada? Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast. Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. Kako se Vlada sastavlja? lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvruje se zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada ne bude sastavljena, Predsjednik Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. Koje su uloge vlade? 1. predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, 2. predlae dravni proraun i zavrni raun, 5. provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, 6. donosi uredbe za izvrenje zakona, 7. vodi vanjsku i unutarnju politiku, 8. usmjerava i nadzire rad dravne uprave, 9. brine o gospodarskom razvitku zemlje, 10. usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi, 11. obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom. Kome je Vlada odgovorna? Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada. Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade? Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili Vladi u cjelini. Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik. Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru. Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est mjeseci. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima koje predlae za sastav Vlade, predsjednik

11

Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike e odmah donijeti odluku o rasputanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe umjesto njega predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku. SUDBENA VLAST Tko obavlja sudbenu vlast? Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Koja je uloga vrhovnog suda? Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na etiri godine. Sudske rasprave? Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske. Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi sa skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne i zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde. U suenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom. Koja su prava i obveze sudaca? Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u obavljanju sudake dunosti biti pritvoren bez odobrenja Dravnoga sudbenog vijea. Prigodom prvog stupanja na sudaku dunost suci e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno. Kada e se sudac razrijeiti dunosti? Sudac e biti razrijeen sudake dunosti: - ako to sam zatrai, - ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost, - ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti, - ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee, - kad navri sedamdeset godina. Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske albu o kojoj Ustavni sud odluuje na nain i u sastavu odreenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. to je stegovna odgovornost suca? Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od 15 dana od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O albi odluuje Ustavni sud na nain i po postupku kako je to odreeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Ustavni sud duan je odluiti u roku od 30 dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na ustavnu tubu. Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudakom dunou.

12

Tko imenuje i razrjeuje suce? Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee. Dravno sudbeno vijee u postupku imenovanja i razrjeenja sudaca duno je pribaviti miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora. Dravno sudbeno vijee? Dravno sudbeno vijee imenuje i razrjeuje suce uz pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora. Ono ima 11 lanova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. Veina od ukupnog broja lanova Dravnoga sudbenog vijea mora biti iz reda sudaca. lanovi DSV biraju se na vrijeme od etiri godine, s time da nitko ne moe biti lan vie od dva puta uzastopce. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea. Predsjednika Dravnoga sudbenog vijea bira tajnim glasovanjem veina lanova Dravnoga sudbenog vijea na vrijeme od dvije godine. DRAVNO ODVJETNITVO to je dravno odvjetnitvo? Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona. Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora. Kako se imenuju dravni odvjetnici (zamjenici glavnog dravnog odvjetnika)? Prigodom prvog stupanja na dravnoodvjetniku dunost zamjenici dravnog odvjetnika e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik dravnog odvjetnika obavlja svoju dunost stalno. Zamjenike dravnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje, razrjeuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko vijee. Dravnoodvjetniko vijee bira Hrvatski sabor na nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova Dravnoodvjetnikog vijea mora biti iz reda zamjenika dravnih odvjetnika. elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravnoodvjetnikog vijea. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE to je Ustavni sud? Ustavni sud Republike Hrvatske ini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od etiri godine. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dunost. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Razrjeenje suca Ustavnog suda? Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske moe biti razrijeen dunosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatrai da bude razrijeen, ako bude osuen na zatvorsku kaznu, ili ako trajno, to utvruje sam Sud, izgubi sposobnost da obavlja svoju dunost. Koja je uloga Ustavnog suda? Ustavni sud Republike Hrvatske: - odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom, - odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, - moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana, - odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeena ljudska prava i

13

-

temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu zajameni Ustavom Republike Hrvatske, prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor, rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti, odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, obavlja druge poslove odreene Ustavom.

Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o tome obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada, obavjetava Hrvatski sabor. Ukidanje zakona i propisa? Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. (donijet e odluku o utvrenju neustavnosti ili nezakonitosti.) Etiko povjerenstvo je nadstranako tijelo ope priznatog javnog ugleda koje priopenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etikih i demokratskih naela u izborima. Ocjenjuje ponaanje sudionika izbora tijekom izbora i samog postupka izbora. Ono ima predsjednika i 6 lanova koje imenuje Ustavni sud. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu? Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih (regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega birakog prava. Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom. Koje poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu. Koje poslove obavljaju jedinice regionalne samouprave? Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia graanima. ijem nadzoru podlijeu jedinice lokalne uprave? U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela. Prihodi lokalne samouprave? Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.

14

Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predvienim Ustavom i zakonom. Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom. to su Narodne novine? Javno glasilo RH. Objavljuju se odluke i rjeenja Ustavnog suda kao i donoeni zakoni, propisi i dr. Tko donosi zakone, a tko ih proglaava? Donosi ih Sabor a proglaava Predsjednik u roku od 8 dana od kada su u skladu s Ustavom doneseni u saboru. MEUNARODNI ODNOSI U ijoj je nadlenosti sklapanje meunarodnih ugovora? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvruje 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu meunarodnih ugovora koje je potvrdio Hrvatski sabor. Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruivanja RH s drugim dravama? Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku. O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom glasova ukupnog broja biraa u dravi. Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja Republike Hrvatske. Tko ima pravo mijenjati Ustav? Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvruje veinom glasova svih zastupnika. O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglaava Hrvatski sabor. to je ustavna tuba? Svaka fizika i pravna osoba moe ustavnom sudu podnijeti ustavnu tubu. Tek nakon iscrpljivanja svih drugih pravnih putova, u roku od 30 dana od primitka odluke. O ustavnoj tubi odluuje vijee od 5 sudaca, a od 3 kad ne postoje pretpostavke za odluivanje o biti stvari; jednoglasno - ako se u vijeu ne postigne jednoglasnost ili ako vijee smatra da se predmet treba iznijeti na sjednicu,

15

a o ustavnoj tubi odluit e ustavni sud na sjednici. Ustavni sud odluuje o ustavnoj tubi odlukom (tuba se usvaja ili odbija kao neosnovana). Kada se istie zastava predsjednika RH? Na zgradi u kojoj su slubene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi. Na prometnom sredstvu u kojem se nalazi. U drugim sveanim prilikama. Kada predsjednik nosi lentu? Na dan dravnosti. Pri predaji priznanja. Kod akreditiranja diplomatskih predstavnika, i prisega. Gdje i kada se istie zastava RH? Zastava Republike Hrvatske istie se: 1. stalno na zgradama svih dravnih tijela; 2. u dane praznika Republike Hrvatske; 3. u dane alosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja alosti na pola stijega; 4. moe se isticati pri javnim skupovima 5. u drugim prilikama Ako se zastava Republike Hrvatske istie preko ulice ili trga u okomitom poloaju, tada se crvena boja zastave nalazi na: 1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok; 2. istonoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever; 3. istonoj strani krunog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske istie okomito na stolu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane, dok ako se polae na odar ili postolje, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane. Kad se izvodi himna RH? Napisao Antun Mihanovi, uglazbio Josip Runjanin. Na poetku zasjedanja Sabora. Pri slubenom dolasku u RH, odnosno pri ispraaju iz RH efa strane drave ili meunarodne organizacije. U drugim sveanim prilikama. Upotreba zastave i grba RH? Predstavlja se RH i izraava pripadnost. Rabe se u skladu s odredbama zakona na nain kojim se istie ugled i dostojanstvo. U njima se ne moe nita mijenjati. Kada je predvieno mogu se koristiti kao sastavni dio amblema, tako da se ne vrijea ugled i dostojanstvo. Zabranjeno je javno isticati ako su dotrajali ili oteeni. Grb se rabi: - u sastavu peata i igova - u slubenim natpisima organa drutveno-politikih zajednica - na zgradama u kojima su smjeteni dravni organi te druga javna tijela u RH - na slubenim aktima - na diplomama i svjedodbama - u drugim prilikama utvrenim zakonom Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - naelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - naelo zakonitosti Zakon o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti predsjednika Ovaj zakon ureuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne, opis zastave i lente predsjednika, kao i nain i zatitu njihove uporabe Dravni peat? Republika Hrvatska ima veliki i mali dravni peat. Veliki je promjera 80 mm, krunog je oblika a u sredini peata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba na gornjoj strani je rije "REPUBLIKA", a na donjoj strani je rije "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kruno se nalazi starohrvatski troplet. Namijenjen je za utiskivanje u peatni vosak. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlatenja koja potpisuje predsjednik Republike

16

Mali dravni peat je promjera 50 mm istoga sadraja kao i veliki dravni peat. Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Ustavni zakon o ljudskim pravima nacionalnih manjina Na osnovu kojih pravnih izvora se RH obvezuje na potivanje i zatitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina? 1. Ustavom RH 2. Naelima Povelje Ujedinjenih naroda 4. Opom deklaracijom o pravima ovjeka, Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima, Meunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 8. Zavrnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava ovjeka 10. Konvencijom Vijea Europe za zatitu prava ovjeka i temeljnih sloboda 13. Meunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 14. Konvencijom o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida 17. Okvirnom konvencijom za zatitu nacionalnih manjina Vijea Europe 19. Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima 20. Europskom poveljom o lokalnoj/mjesnoj/samoupravi 21. Preporukom iz Lunda o uinkovitom sudjelovanju nacionalnih manjina u javnom ivotu Da li pripadnici etnikih i nacionalnih zajednica imaju pravo na zastupljenost u Saboru i Vladi RH? Pripadnici etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovnitvu RH s vie od 1.5% imaju pravo na najmanje jedno, a najvie tri zastupnika mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Pripadnici etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina iji je udio u stanovnitvu RH manji od 1.5% imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, u skladu sa zakonom o izborima zastupnika u Sabor. Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (13 sudaca, mandat 8. god., imunitet) to se ureuje ovim zakonom? Ovim se Ustavnim zakonom ureuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda RH i prestanak njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita ustavnih sloboda i prava ovjeka i graanina i druga pitanja vana za izvrenje dunosti i rad Ustavnog suda. Tko moe podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom? 1. 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora 2. radno tijelo Hrvatskog sabora 3. predsjednik RH 4. Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom 5. Vrhovni sud RH, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima 6. puki pravobranitelj u postupcima zatite ustavnih i zakonskih prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Na koji nain Ustavni sud donosi odluke? Ustavni sud donosi odluke i rjeenja veinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukije odreeno. Ustavni sud donosi odluku kada odluuje o biti stvari, a u ostalim sluajevima donosi rjeenje. Odluka tj. rjeenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloenje. Odluke i vanija rjeenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama.

17

Zakon o izboru predsjednika Tko moe predlagati kandidate za predsjednika RH? Kandidate za predsjednika RH mogu predlagati politike stranke registrirane u RH i birai pojedinano i skupno. Kandidati za predsjednika su svi koji su predloeni od jedne ili vie politikih stranaka i podrani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10000 biraa, ili koji su predloeni od biraa na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10000 njihovih potpisa. Koja su tijela za provoenje izbora? Izborna komisija RH, opinske izborne komisije i biraki odbori. lanovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti lanovi niti jedne politike stranke. Sastav izborne komisije i tko je imenuje? Izbornu komisiju RH ini predsjednik i 4 lana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika. Opinsku komisiju ine predsjednik i 2 lana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika. Tko utvruje rezultate izbora? Rezultate izbora za predsjednika RH utvruje Izborna komisija RH na temelju rezultata glasovanja na svim birakim mjestima. Kad izabrani predsjednik stupa na dunost? Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istjee mandat. Na dan stupanja na dunost pred Ustavnim sudom polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Zakon o politikim strankama Odrediti pojam politike stranke? Politikim strankama smatraju se udruge iji su ciljevi izraeni u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje politike volje te politiko djelovanje graana. Djelovanje im je javno. Politike stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom naelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u dravnim tijelima, tijelima jedinica lokalne samouprave, poduzeima, ustanovama, vojsci, policiji i drugim pravnim osobama. Politiku stranku moe osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana RH. Politike stranke se upisuju u registar koji vodi Sredinji dravni ured za upravu. Danom upisa u registar politika stranka stjee svojstvo pravne osobe. Politika stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u Narodnim novinama. Sredstva za rad politikih stranaka? Politike stranke su neprofitne udruge i dune su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godina. Prihode mogu stjecati od lanarina, dobrovoljnih priloga, izdavake djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organizacije stranakih manifestacija, dravnog prorauna, prorauna jedinica lokalne samouprave, dobiti poduzea iji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora. Politike stranke osnivanje? Politike stranke, su pravne osobe koje politiki djeluju u skladu s ciljevima utvrenim programom i statutom. Djelovanje politikih stranaka je javno. Politiku stranku moe osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana Republike Hrvatske. lanom politike stranke moe postati svaki punoljetni, poslovno sposoban dravljanin Republike Hrvatske. Politike stranke se upisuju u registar, a danom upisa u registar stranka stjee svojstvo pravne osobe. Statut politike stranke mora sadravati odredbe o: - nazivu i sjeditu, - znaku stranke, - predstavljanju i zastupanju stranke, - ciljevima i nainu djelovanja,

18

- lanstvu, - ustrojstvenim oblicima, - upravnim tijelima, nainu njihovog izbora i opoziva, - sredstvima za rad, - prestanku, te postupku s imovinom u sluaju njenog prestanka. Naziv politike stranke mora biti na hrvatskom jeziku, a moe se upisati u registar i u prijevodu. Tko moe ukinuti rad politikih stranaka, kada i zato? Politike stranke prestaju: 1. ako je Sredinji dravni ured za upravu donio odluku o prestanku politike stranke, 3. ako se utvrdi da su prestale djelovati, ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog statutom za odravanje skupa najvieg upravnog tijela, a sjednica nije odrana, 4. ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH to se ureuje ovim zakonom? Ovim zakonom se ureuje izbor zastupnika u Hrvatski dravni sabor. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Za zastupnika moe biti biran hrvatski dravljanin s navrenih 18 godina. Zastupnike biraju hrvatski dravljani s navrenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se moe produljiti jedino u sluaju rata. Mandat zastupnika nije obvezujui i oni nisu opozivi. Tko ne moe biti zastupnik istodobno? Zastupnik istodobno s obnaanjem zastupnike dunosti ne moe biti: sudac Ustavnog suda RH, sudac, dravni odvjetnik, zamjenik dravnog odvjetnika, dravni pravobranitelj, zamjenik dravnog pravobranitelja, puki pravobranitelj, zamjenik pukog pravobranitelja, predsjednik ili potpredsjednik Vlade, ministar ili drugi lan Vlade, zamjenik ministra, dravni tajnik, veleposlanik, generalni konzul, upan ili podupan, gradonaelnik ili zamjenik gradonaelnika Zagreba, djelatni asnik ili doasnik oruanih snaga, lan uprave trgovakog drutva. Zakon o popisima biraa to se ureuje ovim zakonom? Ovim zakonom se ureuje nain i postupak voenja popisa biraa radi evidentiranja hrvatskih dravljana koji imaju birako pravo. Hrvatski dravljani ostvaruju birako pravo temeljem upisa u popis biraa. Popisi biraa su javne knjige. Popis biraa se vodi za podruje svake opine. Za hrvatske dravljane koji nemaju prebivalite u RH, popisi biraa se vode u Gradu Zagrebu. Nain upisa u popis biraa? U popis biraa upisuju se hrvatski dravljani koji su navrili 18 godina ivota osim onih koji su pravomonom sudskom odlukom potpuno lieni poslovne sposobnosti. Birai se upisuju u popis u mjestu prebivalita u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne opine. Popis biraa ima slijedee rubrike: - redni broj - prezime i ime - nacionalnost - jedinstveni matini broj graana - spol - datum roenja - prebivalite - primjedba Organski zakoni? Imaju jau pravnu snagu od drugih zakona, razrauju temeljna prava i slobode zajamene Ustavom, donose se stroijim reimima od ostalih zakona, svi ostali zakoni moraju biti u skladu s njima. Ureuju: nacionalna prava, prava i slobode, izborni sustav, lokalnu samoupravu i vlast.

19

2. SUSTAV DRAVNE UPRAVEPoslovi dravne uprave? Tijela dravne uprave neposredno provode zakone i propise, donose provedbene propise, provode upravni nadzor, obavljaju posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru. Tko obavlja poslove dravne uprave? Tijela dravne uprave. Posebnim zakonom odreeni poslovi dravne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne i podrune samouprave ili drugim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Poslove u tijelima dravne uprave obavljaju dravni slubenici, koji se imenuju na temelju javnog natjeaja. Ope, tehnike i pomone poslove u tijelima dravne uprave obavljaju namjetenici. Koja su tijela dravne uprave? Ministarstva, sredinji dravni uredi Vlade RH, dravne upravne organizacije (to su sredinja tijela dravne uprave) i uredi dravne uprave u upanijama (to su prvostupanjska tijela dravne uprave u upanijama). Tko su dunosnici RH? Ministri, dravni tajnici Sredinjih dravnih ureda, dravni tajnici u ministarstvu i ravnatelji dravnih upravnih organizacija su dunosnici RH, a ravnatelj u ministarstvu, tajnik ministarstva, pomonik dravnog tajnika u Sredinjem dravnom uredu Vlade RH, pomonik i zamjenik ravnatelja u dravnoj upravnoj organizaciji i predstojnik ureda dravne uprave u upaniji su rukovodei dravni slubenici. to je s pripadnicima manjina? Pripadnicima etnikih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i dravnim upravnim organizacijama, vodei rauna o njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvu RH, a u uredima dravne uprave u jedinicama podrune samouprave vodei rauna o njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvu upanije, odnosno Grada Zagreba. Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etnikih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima dravne uprave. Kako se osiguravaju sredstva? Sredstva za rad tijela dravne uprave osiguravaju se u dravnom proraunu. Sredstva za obavljanje poslova dravne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete. to je s javnosti rada tijela dravne uprave? Rad tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave je javan. Javnost se moe iskljuiti samo izuzetno, u sluajevima predvienim zakonom. Tko naknauje tetu uzrokovanu nepravilnom radom dravne uprave? tetu koja graaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave, naknauje Republika Hrvatska. U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela dravne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti. Postoji li mogunost albe? Protiv pojedinanih akata, radnji i mjera tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave, donesenih u prvom stupnju, moe se podnijeti alba a u sluaju da alba nije doputena, moe se zatraiti sudska zatita. Koji su poslovi dravne uprave? 1. Neposredna provedba zakona i drugih propisa 2. Donoenje provedbenih propisa

20

3. 4. 5.

Provedba upravnog nadzora Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru Drugi upravni i struni poslovi

to se podrazumijeva pod neposrednom provedbom zakona i kako se ona provodi? Tijela dravne uprave, tijela jedinica podrune samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima neposredno primijenjujui zakone i druge propise: 1. rjeavaju u upravnim stvarima, 2. vode propisane oevidnike, 4. izdaju uvjerenja i druge potvrde, 5. obavljaju druge upravne i strune poslove. Tko donosi provedbene propise i kako se zovu? Ministri i ravnatelji dravnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlateni, u granicama date ovlasti. - Pravilnikom se potanje razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. - Naredbom se nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje. - Naputkom se propisuje nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama", a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije izuzetno odreeno da zbog naroito vanih razloga stupaju na snagu danom objave. to je provedba upravnog nadzora? U provedbi upravnog nadzora tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave. U provedbi upravnog nadzora, tijela dravne uprave nadziru osobito: 1. zakonitost rada i postupanja, 2. rjeavanje u upravnim stvarima, 3. djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dravne uprave, 5. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za obavljanje poslova dravne uprave 6. odnos slubenika i namjetenika prema graanima i drugim strankama. Koje radnje tijelo dravne uprave moe poduzeti ako uoi nepravilnosti i nezakonitosti? 1. zahtijevati izvjea, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova dravne uprave, 3. raspraviti stanje izvravanja poslova dravne uprave i predloiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvrenja pojedinih poslova dravne uprave, 4. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti odgovarajuih slubenika odnosno namjetenika, 6. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadlenosti tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov troak, kad ocijene da se na drugi nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a tijelo dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili odreeni posao dravne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku, 8. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. Tko nadzire rad pojedinih tijela dravne uprave? U granicama svog djelokruga: 1. ministarstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije nadziru rad tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave, 2. upanijski, odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne i podrune samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave na podruju upanije. Nadleno ministarstvo moe, u obavljanju poslova dravne uprave koji su preneseni na tijela opine, odnosno grada davati opinskom naelniku, odnosno gradonaelniku ope i pojedinane naredbe.

21

Pojedinanom naredbom ne moe se odreivati nain rjeavanja odreene, pojedinane upravne stvari. Sredinji dravni ured za upravu moe razrijeiti opinskog naelnika, odnosno gradonaelnika ako uestalo ne postupaju po naredbama. Koje su odredbe inspekcijskog nadzora? U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u ope i pojedinane akte, uvjete i nain rada nadziranih pravnih i fizikih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Tko obavlja inspekcijski nadzor? Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu nadzora, kad je to odreeno posebnim zakonom. Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi dravne uprave u jedinicama podrune samouprave, a u drugom stupnju sredinja tijela dravne uprave, ako posebnim zakonom nije to drugo odreeno. Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadlenosti upanijskih, odnosno gradskih ureda. Inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njihovo slubeno svojstvo, identitet i ovlasti. Nain voenja oevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadleni ministar. Inspektori imaju pravo pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, sasluati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se moe utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Prilikom provoenja inspekcijskog nadzora inspektori su duni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrena tajna. Slubenici tijela dravne uprave, dravnih tijela, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba duni su inspektora upozoriti to se po propisima, odnosno po njihovim opim aktima smatra tajnom. Na to ima inspektor pravo ukoliko utvrdi nepravilnost? Ukoliko nae da je povrijeen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima: 1. narediti otklanjanje utvrenih nedostataka odnosno nepravilnosti u odreenom roku, 2. podnijeti prijavu nadlenom dravnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izrei zakonom ili drugim propisom utvrenu prekrajnu kaznu, 4. poduzeti i druge mjere odnosno izvriti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlaten. Kako radi inspektor? O izvrenom pregledu, utvrenom stanju i poduzetim odnosno nareenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uruuje fizikoj osobi ili slubenoj osobi dravnog tijela, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe. Inspektor vodi oevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. Ako utvreni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je duan poduzeti odgovarajue mjere i radnje, u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrenih ovlasti. Ako se inspektoru prilikom provoenja inspekcijskog nadzora prui fiziki otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano oekuje, inspektor moe zatraiti pomo ovlatenih slubenih osoba nadlene policijske uprave. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili drugim propisima bio duan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorai svoje zakonske i drugim propisima utvrene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadlena dravna tijela o utvrenim nedostacima te u drugim sluajevima previenim posebnim zakonom. to e inspektor uiniti kada nedostaci koje je utvrdio u inspekc. nadzoru ne budu otklonjeni u ostavljenom roku? Ako utvreni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je duan poduzeti odgovarajue mjere i radnje u okviru zakonom ili drugim propisom utvrenih ovlasti. Koji su drugi upravni i struni poslovi koje obavljaju tijela dravne uprave? - Praenje stanja: Tijela dravne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti, izradom odgovarajuih strunih podloga te na druge prikladne naine. Na temelju toga tijela

22

-

dravne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlateni te predlau nadlenim dravnim tijelima donoenje propisa i drugih akata iz njihove nadlenosti. Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi struni poslovi: Tijela dravne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga, izrauju strune podloge za rjeavanje ili objanjenje odreenih pojava, pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnika pitanja te obavljaju i druge strune poslove za potrebe tijela izvrne vlasti. Tijela dravne uprave obavljaju i druge strune poslove iz svog djelokruga, ostvaruju domau i inozemnu strunu suradnju, te u granicama svog djelokruga daju odgovarajua objanjenja pravnim osobama i graanstvu.

USTROJSTVO DRAVNE UPRAVE a) MINISTARSTVA Ministarstva - definicija. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja. U ministarstvima koja su ustrojena za vie upravnih podruja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva. Koji su poslovi ministarstava? Ministarstva objavljuju upravne i druge strune poslove iz svog djelokruga, a osobito: 1. neposredno primjenjuju zakone i druge propise, 2. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa, 3. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa, 4. rjeavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlateni te u drugom stupnju, ako zakonom nije to drugo odreeno. 5. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor, 6. vode propisane oevidnike, 8. prate stanje u svom djelokrugu te nadlenim dravnim tijelima predlau poduzimanje odgovarajuih mjera, 10. izrauju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima, 13. osiguravaju suradnju strunih i znanstvenih ustanova te predlau nadlenim dravnim tijelima ustrojavanje odreenih slubi i strunih ustanova. Tko osniva ministarstva i za koliko upravnih podruja moe biti osnovano pojedino ministarstvo? Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja, a osniva ih odnosno ustrojava Hrvatski sabor i to zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dravnih upravnih organizacija. U ministarstvima koja su ustrojena za vie upravnih podruja ustrojavaju se upravne organizacije u sastavu ministarstva (uprave, zavodi i ravnateljstva). Tko imenuje i razrjeava ministra, dravnog tajnika i pomonike? Ministre imenuje i razrjeava Hrvatski Sabor na prijedlog predsjednika Vlade. Dravnog tajnika imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade. On za svoj rad odgovara Vladi i ministru. Tajnika ministarstva imenuje Vlada, na prijedlog ministra. On odgovara za svoj rad ministru. Ravnatelja u ministarstvu imenuje i razrjeava Vlada na prijedlog ministra. On odgovara za svoj rad ministru. to je kabinet ministra? Kabinet ministra je posebna ustrojstvena jedinica koja za ministra i dravnog tajnika, obavlja protokolarne poslove, poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopavanja te druge strune i administrativne poslove. Koja je uloga ministra? (1) Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito: 1. provodi utvrenu politiku Vlade, 2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlaten, 3. brine o zakonitom i pravodobnom izvravanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajednikog interesa, osigurava suradnju ministarstva s dravnim tijelima, jedinicama lokalne samouprave i uprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama,

23

5.

prema dravnim slubenicima i namjetenicima poduzima mjere utvrene zakonom i drugim propisima u sluaju povrede slubene dunosti.

Koja je uloga dravnog tajnika? (2) Ministarstvo moe imati jednog ili vie dravnih tajnika koje na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske. Dravni tajnik za svoj rad odgovara Vladi i ministru. Ukoliko je u ministarstvu imenovano vie dravnih tajnika, ministar e odrediti koji e ga od tajnika zamjenjivati u sluaju odsutnosti ili sprijeenosti. Koja je uloga tajnika? (3) Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu, te tehniki usklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, brine o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika i namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad dravnih slubenika i namjetenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Tajnika ministarstva imenuje Vlada, na prijedlog ministra. Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru. Koja je uloga ravnatelja u u ministarstvu? (4) Ravnatelj u ministarstvu u pravilu upravlja radom odgovarajue unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi. Koje se upravne organizacije u sastavu ministarstva? (5) Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao: 1. uprave, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju preteito upravni poslovi, s odreenim stupnjem samostalnosti u radu, 3. zavodi, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju preteito struno-analitiki poslovi koji zahtijevaju posebne naine rada unutar ministarstva. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i odreeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost strunih i upravnih poslova. 9. ravnateljstva, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju odreeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi, kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu slubu, samostalnost djelovanja i posebne naine rada unutar ministarstva. Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj u ministarstvu, imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. b) DRAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE Dravne upravne organizacije - definicija. Dravne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja. Osnivaju se u pravilu kao dravne uprave, zavodi i ravnateljstva. Kakve poslove obavljaju dravne upravne organizacije? Dravne upravne organizacije obavljaju upravne, strune i druge poslove iz svog djelokruga, a osobito: 1. prouavaju i istrauju odreena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih naina rada, a koje je nuno obavljati u okviru dravne uprave, 4. vode propisane oevidnike, 6. rjeavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlateni, 7. provode upravni odnosno inspekcijski nadzor 8. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa, 9. pripremaju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima, 12. ostvaruju suradnju s tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama, 13. ostvaruju meunarodnu suradnju, 14. prikupljaju, sreuju i razluuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni, 16. obavljaju i druge poslove utvrene zakonom i drugim propisima.

24

to je to struni kolegij? U ministarstvima i dravnim upravnim organizacijama moe se osnovati struni kolegij kao struno i savjetodavno tijelo ministra odnosno ravnatelja. Tko upravlja radom dravnih upravnih organizacija? Radom dravnih upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s poloajem pomonika ministra. Ravnatelja imenuje Vlada, na prijedlog ministra. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. Ravnatelj moe imati zamjenika, odgovoran je ravnatelju imenuje ga Vlada. Ravnatelj dravne upravne organizacije moe imati jednog ili vie pomonika koje imenuje i razrjeava Vlada, na prijedlog ravnatelja. Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u sluaju njegovog izbivanja ili sprijeenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. Koji su poslovi ravnatelja dravne upravne organizacije? Ravnatelj predstavlja dravnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom, a osobito: 1. brine o provedbi zakona i drugih propisa 2. donosi provedbene propise kad je na to zakonom ovlaten 3. nadzire zakonitost i pravovremenost izvravanja poslova b) DRAVNA UPRAVA U UPANIJI, GRADU, ODNOSNO OPINI Uredi dravne uprave (1) Osnivaju se za obavljanje poslova dravne uprave u vie upravnih podruja na podruju jedinice podrune samouprave. Poslovi: 1. provodi zakone i druge propise 2. rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju 3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor 4. prati stanje u svom djelokrugu, te sredinjim tijelima dravne uprave predlae mjere za unapreenje stanja Sredinji dravni uredi (2) Sredinji dravni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja koja su od posebnog znaaja za uinkovitiji rad Vlade. Sredinjim dravnim uredima upravljaju dravni tajnici. Predstojnik ureda dravne uprave (3) Radom ureda upravlja predstojnik, on je elnik tog ureda. Imenuje ga i razrjeuje Vlada na temelju natjeaja. Odgovoran je Vladi. Poslovi: 1. brine o provedbi zakona 2. nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova, provodi neposredan nadzor nad radom u uredu, poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu 4. obavlja nadzor nad poslovima dravne uprave u ispostavama u opinama i gradovima 6. osigurava suradnju ureda dravne uprave u jedinici podrune samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno podrune samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Moe imati zamjenika kojeg imenuje i razrjeuje ministar nadlean za poslove ope uprave. Ispostave ureda dravne uprave (4) Za obavljanje odreenih poslova iz nadlenosti ureda dravne uprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i opinama koje odredi Vlada. Ispostavom upravlja voditelj koji je odgovoran predstojniku ureda dravne uprave. c) OBAVLJANJE POSLOVA DRAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koji su poslovi tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima? Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u prenijetim im poslovima dravne uprave : 1. rjeavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u

25

2. 4.

nadlenost, vode oevidnike odreene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde, obavljaju i druge poslove dravne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadlenost.

Tko je u jedinici lokalne samouprave odgovoran za zakonito i struno obavljanje prenijetih poslova dravne uprave? Za zakonito i struno obavljanje prenijetih poslova dravne uprave, odgovorni su gradonaelnik, odnosno opinski naelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. Na slubenike koji obavljaju prenijete poslove dravne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se ureuje struna sprema i struno osposobljavanje dravnih slubenika i namjetenika. d) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRAVNE UPRAVE Kako se ureuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela dravne uprave? Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela dravne uprave ureuju se uredbom Vlade. Uredbom Vlade odreuju se unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela dravne uprave i njihov djelokrug, nain upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika za obavljanje poslova iz nadlenosti tih jedinica, nain planiranja poslova, radno vrijeme, odravanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog znaaja za rad tijela dravne uprave. Kojim se aktom potvruje broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika? Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela dravne uprave, pravilnikom o unutarnjem redu utvruje se broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaa i strunih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od znaaja za rad tijela dravne uprave koja nisu ureena uredbom Vlade. Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnik o unutarnjem redu donose: 1. za ministarstvo, ministar, 2. za sredinje dravne urede, dravni tajnik 3. za dravne upravne organizacije, ravnatelj, 4. za ured dravne uprave, predstojnik (za upanijske urede - upan, odnosno za gradske urede gradonaelnik Grada Zagreba.) e) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRAVNE UPRAVE, JEDINICAMA LOKALNE I PODRUNE SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI, MEUSOBNI ODNOSI TIJELA DRAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSI PREMA JEDINICAMA LOKALNE I PODRUNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koje su ovlasti vlade u provoenju nadzora nad obavljanjem poslova dravne uprave? (odnosi Vlade prema tijelima dravne uprave) U provoenju nadzora nad obavljanjem poslova dravne uprave Vlada moe: 1. ukinuti propise tijela dravne uprave i jedinica lokalne i podrune samouprave u povjerenim im poslovima dravne uprave, 3. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave 4. raspraviti stanje u pojedinom tijelu dravne uprave, tijelu jedinica lokalne i podrune samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi izvravanja poslova dravne uprave iz svog djelokruga, a osobito razrijeiti, odnosno predloiti razrjeenje elnika tijela dravne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti 7. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika, 8. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

26

Objasnite meusobne odnose tijela dravne uprave. Ministarstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije duni su meusobno suraivati i pruati jedn