RURALNA GEOGRAFIJA

Što je ruralno?

Neke službene definicije uvode modele koji uključuju: Gustoću naseljenosti, korištenje zemlje, udaljenost od urbanih središta

- US popis koristi stanovništvo za određivanje urbanih područja. Područja stanovništva i domaćinstava s 2500 i više stanovnika uključena su u gradove, sela, gradske okruge i velegradove. Sve ostalo je ruralno.

- UK popis koristi način korištenja zemlje. Urbano područje je ono s više od 20 ha kontinuirane urbane upotrebe – uključuje stalne strukture – prometne koridore, prometne objekte, bilo koje otvoreno područje okruženo s izgrađenim terenima. Sve drugo je ruralno.

Najčešća odrednica za izdvajanje ruralnog od urbanog prostora je kriterij gustoće stanovništva prema OECD-u.

Ruralna područja su ona koja imaju manje od 150st/km2. Prema toj definiciji u ruralnom prostoru EU (2000.g.) živjelo je 17,5 % ukupnog stanovništva, a ruralni prostori obuhvaćali su 80 % površine Unije.

U Švedskoj, Finskoj ruralno stanovništvo čini > 50 % ukupnog stanovništva, u Austriji, Irskoj, Grčkoj, Danskoj trećinu, a u Nizozemskoj, Belgiji < 5 %.

Podjela ruralnog prostora prema OECD-u:

- Izrazito ruralna područja – živi > 50 % st.- Pretežno ruralna područja – živi 15 – 50 % st.- Izrazito urbana područja - živi < 15 % u ruralnim područjima

• statističke makroregije (NUTS 1) (> 3.000.000 st.)

• statističke regije (NUTS 2) (800.000 – 3.000.000 st.)

• regionalne jedinice (NUTS 3) (150.000 – 800.000 st.)

• lokalne jedinice (NUTS 4) (upravni gradovi i općine)

Kriterij izdvajanja RP temeljen na samo jednom parametru. Ne polazi od stvarnosti (prosječne gustoće naseljenosti) konkretnog prostora (RH). Ne odražava prostornu stvarnost RH.

Što je zajedničko ?

- manja gustoća naseljenosti, manja naselja (čak i urbana)- važnost poljoprivrede, negativni demografski procesi- jedostavnija socijalna struktura- veće društveno zajedništvo

Ruralna područja u Hrvatskoj – visok stupanj ruralnosti

- 5 županija – iznimno visok stupanj ruralnosti (90-100% st. u rur. zajednicama)

Sisačko-mos, Karl., Lič-senj., Viro-podr., Šib-knin.

- 14 županija – pretežno ruralne (> 50% st. u rur. z.)

- 6 županija – značajno ruralne (15-20% st. u rur. zaj.)

- Grad Zagreb – pretežno urbana (< 10% st. u rur. zaj.)

• Ruralna područja (iznimno, pretežno i značajno)

- 98,8% površine i 82,4% st. RH 2001. godine

Selo i EU

Pritisak modernog društva zahvaća ruralna područja koja su lako dostupna iz velikih gradova, ili su uz glavne prometnice.

Gusto su naseljena, gospodarski razvijena, često s intenzivnom poljoprivredom, turističkim i rekreacijskim objektima, industrijskim pogonima.

Visoki je udio zastupljenih domaćinstava s mješovitim izvorom prihoda.

• Ruralno propadanje – osnovni sindrom je agrarna depopulacija

• Obiteljski posjedi su mali i ne osiguravaju punu zaposlenost

• Ostaje starije stanovništvo – seoski svijet se degradira

• Smanjuje se razina životnog standarda

• Poljoprivredno zemljište propada

• Ti se znakovi javljaju u krajevima udaljenijim od gradova

• Marginalna područja – izgledi za oporavak su slabi, ulaganje u infrastrukturu je skupo

• Ruralni metabolizam

- Prirodno obnovljive resurse- ravnoteža i kontrola na lokalnoj razini poštivanjem prirodnih ciklusa- Svijest o vezi čovjeka i prirode

• Urbani metabolizam

- Proizvedeni resursi- neravnoteža- Svijest o pravocrtnom kretanju

2

• Promjene ruralnih naselja promatraju se kao:

- Promjene unutar ruralnih naselja- Promjene između pojedinih naselja- Promjene između naselja i okoliša

Ruralni metabolizam - socijalno inicirana skupina fizikalnih procesa u ruralnom društvu koji pomoću prirodne energije i živog rada mijenjaju prirodne sirovine u proizvode za ljudsku upotrebu i usluge. Vraćaju organski materijal kao otpad okolišu, a prate ga procesi socijalnih rituala, procesi duhovnog značenja.

Struktura ruralnog metabolizma mijenja se u tri faze

1. Sirovine više nisu neposredno iz seoskog okoliša već dolaze iz grada. Selo gubi samodostatnost.

2. Seljani kupuju hranu kao proizvod grada – mijenja se struktura potrošnje, struktura otpada

3. Povećava se raznolikost otpada, njegova količina, a sadržaj je sve sličniji otpadu grada

Zašto su važna ruralna područja?

- hrana - kvaliteta i dostupnost opskrbe hranom ovisi o ekonomskim, političkim i socijalnim

uvjetima poljoprivrednog sektora i stanja ruralnog okoliša. Još uvijek se najveći dio europske hrane proizvodi u ruralnim područjima Europe.

- Europa je veliki izvoznik prehrambenih proizvoda.- Resursi - ruralna područja osiguravaju vitalne prirodne resurse urbanim centrima –

pitka voda, drvo, biomasa. Ti su resursi postali izuzetno važni u odnosu na njihov poseban položaj za održivi razvoj

- Usluge- Brojne sportske i rekreacijske aktivnosti – jahanje, skijanje, penjanje, rafting, golf,

paraglajding, rekreacija na otvorenom prostoru koriste prirodni okoliš u ruralnim područjima.

- Ekosistemi- Mnogi vrijedni prirodni ekosistemi nalaze se u ruralnim regijama. Neke od njih

imaju veliku gustoću zaštićenih vrsta i proglašeni su rezervatom biosfere.Zaštićena ruralna područja nisu važna samo za očuvanje genetskog materijala za buduće generacije, već i za obrazovanje urbanog stanovništva

- atraktivnost- s povećanjem prometne i informacijske infrastrukture i niskih transportnih

troškova ruralna područja u urbanom okruženju postaju atraktivna mjesta života za određeno urbano stanovništvo (znanstvenici, informatičari, biznismeni)

3

ruralnirazvoj

HUMANA DIMENZIJA

demografijaobrazovanjesocijalna strukturakulturaurbani način života

ZNANOST I TEHNOLOGIJAbiotehnologijaInternetostali trendovi

RESURSI IOKOLIŠ

onečišćenjebioraznolikostdegradacija

EKONOMSKADIMENZIJA

poljoprivredašumarstvoruralna industrijauslugeturizamnova ekonomija

POLITIČKEDIMENZIJE

EU odlukekvaliteta hranepotpore i fondovilobiranja

• Ruralni krajolik ima tri dijela

- Prostor samonikle vegetacije – šume, pašnjaci različitih oblika- Obrađeni prostori – agrarni, kultivirani krajolik- Pustinje i goleti bez vegetacijskog pokrova

• Ruralni krajolik u stalnim je promjenama pod utjecajem prirodnih ili antropogenih faktora.

• Agrarni sustav je složen ekološki i socio-ekonomski sustav

• Sastoji se od kultiviranog prostora i prostorne jedinice – gospodarstva.

• Stalno se mijenja socio-ekonomski sustav, a time se mijenja i agroekološki.

• Što je podložno promjenama

• Rasprostranjenost proizvodnog prostora

• Proizvodne kulture

• Odabir kultura, njihov smještaj u prostoru

• Intenzitet uzgoja

4

RURALNE ZAJEDNICE

• Ruralna zajednica podložna je promjenama:

- U svom značenju- U svom značaju- U svom funkcioniranju

• Nositelji razvoja na selu:

A. vitalna gospodarstva / poduzetni seljaci

- Odlučuju se na pojedine, specijalizirane djelatnostiU tim domaćinstvima žive mlađi , obrazovaniji članovi, oni koji su radili u inozemstvu i / ili su podigli kredite.- Pomoć države?! - Više im odmažeUvodi administrativne zabrane.Slabi kreditni uvijeti, nesigurnost, niske cijene otkupa, visoki porezi i kamate, uvoz jeftinijih proizvoda.

B. Vanjski poduzetnici – “gastarbajteri “ – ulažu u proizvodnju

Pojedinici / poduzetnici – ulažu u neki oblik proizvodnje, otvaraju pogone – u vlastitom interesu. Unose natjecateljski duh, određuju sadržaj, tempo, način ponašanja među stanovnicima.

• Negativni utjecaj- Ako je novac mjerilo vrijednosti, a materijalna dobit cilj – u zajednici se javljaju

sukobi- Individualizam- Briga za vlastitu korist- unosi razdor među seljacima ( jedni mogu imati korist od

njega, drugi su ravnodušnost, treći trpe štetu – ekonomsku, socijalnu, ekološku)

• Pozitivan utjecaj

- Ulagač brine za zajednicu- popravlja/ gradi infrastrukturu- ulaže u kulturu, obrazovanje- potiče integriranje zajednice

• Povratnici iz inozemstva - uvećavaju socijalne nejednakosti, ističu svoja bogatstva – preteče tajkuna. Dijele seosku zajednicu:

- Dio stanovnika im se divi, žele ih imitirati, rade za njih- Dijelu smetaju – potenciraju osjećaj inferiornosti u bogatstvu

C. “zaštitari “ – brinu za očuvanje povijesnih i prirodnih dobara, očuvanje tradicije, obnavljanje starina. Njihov udio u zajednici je mali.

5

D. Mladi – dvije grupe

a. pokretači razvoja – mladi, obrazovaniji - vole selo, malobrojni, unose promjene u selo

b. pasivni- ostaju u selu zbog nedostatka drugih mogućnosti – prosječna grupa, mire se sa stanjem, prihvaćaju površinske, urbane odnose, ali se dubinski ne mijenjaju.

E. Seoska društva – DVD, KUD, folklor, lovačko društvo – imaju vitalizirajuću ulogu u zajednici – organiziraju radne akcije, skupljaju samodoprinose, održavaju zabave na lokalnoj razini žene se ističu više nego drugdje ( shvaćaju to kao prošireni dom )

F. Političke organizacije – čvrsto hijerarhijski ustrojene, imaju strogi red- naredbe se slušaju, unose nesporazume i sukobe

G. Crkva – dio zajednice, brine o njoj, utječe na svakodnevni život, može obnavljati tradicijske odnose na selu, a nekad je naprednija od države

H. Interesne zajednice –zbog nekog specifičnog razloga ( obnova sela, izgradnja infrastrukture, osiguranje otkupa) okupljaju stanovništvo u zajedničkoj akciji

I. Novi stanovnici – heterogena skupina – vikendaši iz grada, trajno doseljeno gradsko stanovništvo, gastarbajteri, vanjski poduzetnici. Dio njih ne želi mijenjati selo već se uklopiti. Dio nastoji selo prilagoditi vlastitim interesima i potrebama.

Funkcije ruralnih naselja

Dva aspekta dinamike ruralnih naselja: 1. uloga koju ima naselje 2. odnos koji nastaje između stanovnika

• Glavni tipovi funkcija

1. komercijalna – trgovine, pošte, banka2. socijalna (javna) – liječnik- dio zdravstvenog sistema3. socijalna ( privatna) – Hrvatska žena, mladež4. javna infrastruktura –vodoopskrba, odvoz otpada5. administracija – premještena u veće centre6. poljoprivreda – opskrba materijalom, gnojivima, pesticidima

Sela u neposrednoj blizini gradova poprimaju doseljavanjem urbanog stanovništva nova obilježja. Postavljaju nove zahtjeve : supermarketi, restorani, vrtni centri. Posljedice : selo se transformira( intra-urbana hijerarhija)

6

Tipologija ruralnih naselja

Prema stupnju integracije u nacionalnoj ekonomiji

• Integrirana ruralna područja – porast stanovništva, zaposlenost u II i III sektoru, ali je poljoprivreda glavni način korištenja zemljišta. Rizik od devastacije okoliša, kulturne i prirodne baštine – područja bliže velikim gradovima - tzv “radne regije – izložene rurbanizaciji

• Prijelazna ruralna područja – relativno udaljenija od gradova, zaposlenost stanovnika u II i III sektoru, ali veliki udio radi u poljoprivredi

• Izolirana ruralna područja – niska gustoća naseljenosti, najniži dohodak, starija populacija koja ovisi o poljoprivredi. Izoliranost je uvjetovana topografijom – planinska područja,ili udaljenija od prometnica.

• Uspješna ruralna naselja

- Prisutnost snažne poljoprivredne aktivnosti- Vertikalna integriranost primarnih djelatnosti i prehrambene industrije- Diverzifikacija lokalnog gospodarstva u različitim sektorima

• Područja pod pritiskom – jaka povezanost s gradovima, različiti oblici ruralno / urbane interakcije. Gospodarske aktivnosti locirane su u blizini metropolitanskih područja, srednje velikih gradova ili policentričnih urbanih sistema. I povezani su s urbanim sistemima kroz tržište ili socijalne odnose. Postojanje urbanih parkova i zelenih područja s urbano – ruralnom interakcijom

• Slaba ruralna područja – poljoprivredna struktura je uništena urbanim razvojem – u urbanom prstenu oko metropolitenskog i u planinskim i brdovitim krajevima u kojima udaljenost od gradova vodi ka emigraciji i nestajanju tradicionalnih aktivnosti.

Indikatori

1. Poljoprivredna proizvodnja: Poljoprivredna proizvodnja po ha korištenog poljoprivrednog područja

2. Važnost poljoprivrede - % od ukupne površine zemljišta u regiji korištenog za poljoprivrednu aktivnost

3. Poljoprivredi kompatibilne aktivnosti - broj radnika zaposlenih u prehrambenoj industriji ( tvrtke s manje od 10 zaposlenih) + uslužni sektor (manje od 3) + industrijska transformacija poljoprivrednih proizvoda od ukupnog broja poljoprivrednih radnika

4. Urbano širenje - % od nekontinuirano izgrađene regije unutar ukupno korištenog poljoprivrednog područja

7

Četiri tipa ruralnih zajednica

1. otvorena – integrirana:

- velika i strukturno raznolika, institucionalno i organizacijski sposobna za adaptiranje u izmjenjenim uvjetima (Drinovci)

2. zatvorena – integrirana:

- obilježje najizoliranijih regija s malom promjenom u stanovništvu, tradicionalno samodostatna, čvrsto ograđena prema utjecaju izvana, okrenuta iznutra (Lukomil)

3. Otvorena – dezintegrirana:

- izložena su naglim promjenama koje zajednica ne može asimilirati, postoji jaka vanjska razvojna povezanost rezultira: unutrašnjim sukobima, dolazi do najvećeg neslaganja između lokalnog stanovništva i došljaka (Vid)

4. Zatvorena – dezintegrirana :

- depopulacijska područja, pod utjecajem promjena stari sistem naseljavanja se razara (Slivno)

Politechnico do Milano (1999.g.) – jedna od najrelevatnijih tipologija ruralnih područja u EU. Temelji se na međuodnosu između urbanih i ruralnih područja. Ruralna područja: atraktivni krajolik, hrana, stabilni hidro-geološki resursi. Može biti subjekt negativnih bioloških promjena kao rezultat neodrživog gospodarenja i eksploataciju za proizvodnju.

• Tri tipa ruralnih područja

1. Integrirana ruralna područja – rast stanovništva, zaposlenost u II-III sektoru, u blizini gradova poljoprivreda- ključna u korištenju zemlje, socijalna i kulturna baština, rizik da postane ruurbanizirano ili stambeno područje

2. Inter-ruralno područje – relativno udaljeno od urbanih centara, miješana domaćinstva, I-II sektor, veliki udio poljoprivrednih aktivnosti

3. Udaljena ruralna područja - najrjeđe naseljeni krajevi, najniži dohodak, staro stanovništvo, visoka ovisnost o poljoprivredi, manjak usluga, reljefno izolirana područja , udaljena od prometne infrastrukture

8

Alternativna metodologija

tip definicijaRazvojna regija Područje gdje je održanje

ruralnosti određeno ovisno o njenoj unutrašnjoj snazi

Regija pod pritiskomPodručje gdje postojanje ruralnosti proizilazi iz njenog odnosa s gradom

Slaba područja Ruralna marginalizacija jer ruralna priroda ne podliježe urbanom širenju

Četiri ključne identifikacije za određivanje ruralnih područja

- Poljoprivredna produktivnost- Važnost poljoprivrede- Poljoprivredi slične djelatnosti ( ribarstvo, šumarstvo)- Urbano širenje

Hrvatska tipologija

6515 ruralnih i periurbanih naselja sa 11 skupina: lokacijska obilježja ; broj, razmještaj i sastav stanovništva ; demografska dinamika ; zaposlenost i cirkulacija ; socio-ekonomska struktura naselja ; značaj i struktura poljoprivrede kao izvora prihoda ; način korištenja zemljišta ; funkcije i stanje stambenog fonda ; infrastrukturna opremljenost kućanstava ; centralitet naselja te dostupnost centralnim i funkcionalno jače opremljenim naseljima.

• 8 ključnih faktora diferencijacije ruralnih područja Hrvatske:

1) demografska dinamika i socioekonomska aktivnost,2) poljoprivredno stanovništvo,3) dostupnost do centralnih naselja i cirkulacija stanovništva,4) infrastrukturna opremljenost,5) ekonomska diverzificiranost – turizam i ugostiteljstvo, 6) važnost poljoprivrede,7) ekstenzivnost poljoprivrede 8) demografska koncentracija i centralitet.

9

7 tipova ruralnih područja Hrvatske:

A. Dinamična, strukturno jača periurbana ili ruralna područja, B. Dostupnija, o cirkulaciji ovisna ruralna ili periurbana područja,C. Tržišno orijentirana poljoprivredna ruralna područja,D. Ekonomski diverzificirana ruralna područja (pretežito turistička),E. Ruralna područja poljoprivredne ekstenzifikacije i slabe demografske dinamike,F. Ruralna periferija iG. Ostala ruralna područja (pretežito mala, slabo infrastrukturno opremljena naselja).

Deagrarizacija - Napuštanje poljoprivrede kao zanimanja

• Čimbenici:

1. repulzivni –tjeraju stanovništvo iz poljoprivrede – PUSH2. atraktivni – privlače poljoprivrednike u II – III sektor – PULL- PUSH – niski dohodak u poljoprivredi, nestabilnost poljoprivredne proizvodnje i

tržišta, teški uvjeti rada, nepovoljni socijalni status- PULL – viši i stalni dohodak, povoljniji uvjeti rada, veći izbor radnih mjesta, više

slobodnog vremena. Dominacija urbanih vrijednosti. Deagrarizaciju koče – životna dob – starije stanovništvo, slabije je obrazovano, teško

može promijeniti zanimanje Troškovi deagrarizacije su visoki- preseljenje, prodaja zemljišta Psihološki faktori- privrženost zemlji, nasljedstvo, rast standarda, financijsko

poboljšanje, osjećaj moralne superiornosti Napuštanje poljoprivrede moguće je jedino uz vanjske mogućnosti – dovoljna ponuda

nepoljoprivrednih zanimanja Višak stanovništva koje grad ne može prihvatiti ostaje na selu

Obujam deagrarizacije određuju tri demografske varijable:

1. prirodno kretanje broja poljoprivrednog stanovništva

2. stvarno kretanje poljoprivrednog stanovništva

3. migracijski saldo poljoprivrednog stanovništva promatranog i ostalog područja

Oblici deagrarizacije:

1. način napuštanja poljoprivrede

2. stupanj odjeljenosti od poljoprivrede

1.a. direktna deagraritacija – neposredno zapošljavanje u nepoljoprivrednim djelatnostima, bez obrazovne razine – NKV

1.b. indirektna – prelazak u nepoljoprivredno zanimanje kroz obrazovanje

10

2.a. potpuna deagrarizacija – prestanak bavljenja poljoprivredom kao zanimanjem uz napuštanje gospodarstva kao mjesta stanovanja

2.b. djelomična – bavljenje nepoljoprivrednim i poljoprivrednim djelatnostima (radnici-seljaci, polutani), širenje urbanih vrijednosti na selo

Posljedice:- Demografske- Socijalne- Ekonomske- Političke

Demografske – ne zahvaća sve dobne skupine jednako. Poljoprivredu više napuštaju mladi ljudi- krajem školovanja, izlazak iz vojske, udaja. Raste kontingent starog stanovništva na selu. Manjka vitalno stanovništvo ( 24 – 35 godina). Smanjen prirodni priraštaj, feminizacija poljoprivrede. U razvijenim zemljama – maskulinizacija sela.

POLJOPRIVREDA BIH

Stanje danas

Stočarstvo sudjeluje sa oko 50% u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Niže u odnosu na predratno stanje, a pogotovo u odnosu na razvijene zemlje. U 2001. godini u FBiH - 50% neobrađenih oranica, a u RS 33% trend daljeg smanjenja obrađenih površina.

Pokazatelji produktivnosti u poljoprivredi svrstavaju BiH na dno europske ljestvice. Osim krumpira, BiH nije osigurala samodostatnost ni u jednom važnijem poljoprivrednom proizvodu. Pogoršana je starosna struktura stanovništva koje se bavi poljoprivredom. Mali % tržišno orijentiranih proizvođača. Izgubljena su strana tržišta.

Stanje prije rata (1986. – 1990.)

Struktura obrađenih oranica:

- žito 61,5%, - povrće 12,6%, - krmno bilje 23,7%- industrijsko bilje 2,2%.- 93 000 ha površina pod voćnjacima - 92% stabala voća - u privatnom vlasništvu• Smanjen broj grla stoke od 1945 – 1990-ih goveda za oko 300.000, • konja za oko 85.000, • ovaca oko 500.000 grla.

Ovčarstvo

11

 Rasna struktura ovaca:

- domaće pasmine (Dupska,  Privorska, Kupreška, Hercegovačka i Sjenička pramenka)

- manji udio stranih rasa ovaca (Solčavsko-jezerska, Merinolandschaf, Texel, Sufolk i dr.)

- Pramenka je autohtona rasa ovaca, koja se gaji na skoro cijelom području Balkana.- u BiH zastupljeno 5 rasa pramenke: Dupska, Hercegovačka, Kupreška, Privorska i

Sjenička pramenka. - Hercegovačka pramenka (Stolačka ili Humska pramenka). Ovaj soj pramenke se

najviše gaji u jugoistočnom dijelu BiH- Privorska pramenka - To je soj koji se uzgaja u središnjoj Bosni, na području

Gornjeg Vakufa i Bugojna - Vlašićka pramenka (Dubska ili Travnička pramenka). Vlašićka pramenka

predstavlja najbolju ovcu na prostoru BiH. Ime po gradu Travnik gdje se prodavala, po planini Vlašić, ali i po selu Dub gdje se najviše uzgajala.Uzgoj na nadmorskoj visini od 800 do 1200 metara

Poljoprivredna zemljišta sa nadmorskom visinom:

- do 500 m -40%, - od 500-1000 m/n.m. sa 35%- iznad 1000 m/n.m. sa 25% ukupne poljoprivredne površine.• Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta Bosne i Hercegovine na obradivo

zemljište otpada 68% i livade 32%. • Plodno ravničarsko područje - 16%, • manje plodna brdska i planinska područja 62%• mediteransko područje 22%

BiH se približava minimumu obradivih površina po stanovniku - 0,17ha Kontinuirano su prisutni razni oblici trajnog ili djelomičnog oštećenja zemljišta. Najugroženije su najkvalitetnije klase zemljišta (I,II i III bonitetna klasa) koje čine samo 15% površina. Na najkvalitetnijem zemljištu je koncentrirana gotovo sva infrastruktura. Procjenjuje se da se godišnje na razne načine trajno izgubi 3.000-5.000ha.

• Miniranih zemljišta u BiH ima oko 200.000 ha, a procjene su da bi se dosadašnjim tempom sve površine očistile za 40 godina neobrađenih oranica - oko 400.000ha. Oko 50% obradivog zemljišta u FBiH i 30% u RS se ne obrađuje. Prisutna je dalja tendencija smanjenja zasijanih površina. Usitnjenost posjeda uveliko otežava postizanje postizanje rentabilnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Prosječna površina posjeda 4,5ha na 7-8 odvojenih parcela.

Smanjen stočni fond – tendencija uvoza stoke.

12

Zemljišta l-lV kvalitetne klase nalaze se u dolinama rijeka Una, Sava, Vrbas, Bosna, Drina, Sana i Spreča.

Ovdje je moguća održiva proizvodnja žitarica (pšenica, ječam, soja, kukuruz),

Plantažna proizvodnja voća (šljiva, jabuka, krušaka) i povrća, ljekovitog i industrijskog bilja.

Brdsko – planinska područja -V-Vlll kvalitetna klasa. Moguća je stočarska i komplementarna poljoprivredna proizvodnja. Problem – na većim površinama -minska polja (minirano 20% područja sela). Revitalizacija brdsko planinskog područja je potrebna, ekološki i ekonomski humano i socijalno opravdana. Mogućnosti - uzgoj domaće stoke, proizvodnja organske hrane za ljude, hrane za stoku, komplementarna proizvodnja i usluge, proizvodnja pivarskog ječma i krumpira.

Poljoprivredne površine mediteranskog područja - prostor južnih Dinarida do Ilirsko Mezijske ekološko vegetacijske oblasti. Krška polja na oko 170.000 ha površine.

Održiva intenzivna poljoprivredna proizvodnja je spriječena poplavama na oko 40% ove površine. Tokom rata (1992-1996) uništeni su kapaciteti intenzivne poljoprivredne proizvodnje mediteranskog dijela Bosne i Hercegovine.

• Intenzivna poljoprivredna proizvodnja je moguća u staklenicima i na otvorenom prostoru, u vinogradarstvu, plantažnoj proizvodnji južnog voća i povrća, slatkovodnom ribarstvu, pčelarstvu.

• Preko 30% sub-mediteranskog područja pripada planinskim pašnjacima – održivi uzgoj ovaca i koza

Mjere:

- Deminiranje poljoprivrednog zemljišta, - cjeloživotno obrazovanje i permanentno usavršavanje kadrova- znanstveno-istraživački i stručni rad u poljoprivrednoj proizvodnji. - stručna poljoprivredna savjetodavna služba- Kontrolirano deponiranje biljnog i životinjskog otpada i paljenja strnjišta u

poljoprivred- uporaba biljnog otpada za proizvodnju energije, - Nabava neophodne mehanizacije i drugog inventara i reprodukcionog materijala

za proizvodnju, što se može postići povoljnim kreditima, a u nekim slučajevima i donacijama.

NASELJA

13

• Agrarna područja

- Mala i raštrkana- Mala gustoća naseljenosti- Slabije gospodarski razvijena- Slabije naseljena

• Gradska

- Velika i zbijena- Velika gustoća naseljenosti

Naselja u agrarnom području prema trajnosti korištenja

• Efemerna – koriste se nekoliko dana

• Privremena – za kratkotrajnu upotrebu

• Sezonska – u određenom godišnjem dobu

• Polustalna – koriste se više godina

• Trajna

Položaj naselja odražava niz čimbenika prirodne sredine, povijesnih zbivanja i društvenog razvoja. Čimbenici su promjenjive kategorije – djeluju pozitivno ili negativno. Oblik naselja odraz je razdiobe zemlje.

Dva oblika naselja

• RAŠTRKANA NASELJA – okupljene parcele gospodarstva i disperzni domovi

• GRUPIRANA NASELJA - okupljeni domovi i disperzne parcele gospodarstva

• Kvadratična naselja – izgled šahovske ploče

• Gomilasta naselja – nepravilni oblici

Osamljeno gospodarstvo – podjela posjeda = grupno naselje

Grupno naselje – raštrkani posjed = izdvojeno gospodarstvo – okupljeni posjed

Grupirana naselja s raštrkanim posjedom = AGRARNI PEJSAŽ OTVORENIH POLJA

Osamljena gospodarstva s okupljenim posjedom =AGRARNI PEJSAŽ OGRAĐENIH POLJA

Morfologija seoskih naselja

- Tradicionalna definicija sela: selo je naselje čije se stanovništvo pretežno bavi ratarstvom, stočarstvom ili ribolovom.

14

- Selo postaje sve više mjesto stanovanja, a sve manje mjesto poljoprivredne proizvodnje

Uvjeti smještaja sela:

- Prirodno- geografski - voda - izvori često izbijaju na razgraničenju tla različitih sastava – uz takve linije

javljaju se zone agrarne naseljenosti- osunčane strane – gušće su naseljene od osojnih - klasne razlike – prisojne padine naseljene su imućnijim seljacima - topografija i geološki sastav tla

Tip naseljenosti kreće se od potpune raspršenosti do visoke koncentriranosti podjela

- Osamljeno gospodarstvo (izolirana kuća) – skupina od 1 – 2 kuće, a najviše 15 st.- zaselak ima minimalno 2 – 25 kuća s 15 do 150 st.- selo ima > 25 kuća- veliko selo ima > od 1000 st.

• indeks disperzije I = e x n / T

e – stanovništvo u svim izoliranim kućama i zaseocima, osim u središtu općine

n – broj zaselaka /izoliranih kuća

T- broj stanovnika cijele općine

Oblici sela

Prema odnosu stambene i eksploatacijske jedinice

- sela u kojima su jedinice stanovanja (kuće i okućnica) u prostornom dodiru s eksploatacijskom jedinicom ( njive, polja, voćnjaci, vinogradi)

- sela u kojima su te dvije jedinice prostorno razdvojene

Oba tipa postoje i kao zbijeni i kao linijski. Rastresita se naselja javljaju kao razbacani, nepravilni tip, ali postoje i sređeni rastresiti oblici. Zbijena naselja – nepravilna, ali i pravilna – geometrijska.

Uzroci rasporeda i oblika naselja

- voda , sastav tla ( utjecaj kakvoće tla) mekana tla – rastresito selo- tvrdo tlo – moguć je dulji transport – aglomerizirana sela- reljef – u planinama- rastresitost zbijenih zaselaka

antropogeografski utjecaj

15

- etnik: Meitzen – oblik naselja objašnjava se etničkim civilizacijskim okolnostima- zbijeno selo šahovskog tlocrta – germansko porijeklo- okruglo selo – slavensko- pojedinačni raštrkani posjedi – keltsko- struktura ratarskog društva – porodične zajednice ( rodovi, zadruge) pogoduju

rastresitosti malih zaselaka, veće plemenske zajednice – uvjetovale su postanak sela

- ovisnost o kulturama – kulture žitarica i zajednički pašnjaci prate zbijeni tip sela- kulture koje traže stalnu prisutnost – rastresiti tip

ovisnost o društveno – gospodarskoj strukturi

Veleposjed zapošljava veliki broj poljoprivrednih radnika i potiče stvaranje i održanje velikih sela, koja mogu poprimiti urbani izgled.

- Italija – agrarna reforma je u Padskoj nizini stvorila rastresitost u obliku pojedinačnih naselja

- u bivšem SSSR-u transformiranjem kolhoza nastala su velika zbijena sela „agrogoroidi“

ZBIJENA SELA

• sela s jezgrom – dvije zone izgradnje ( koncentrične): središnji dio – gusto izgrađen, ostatak sela – manje zbijenih kuća i središnji dio – stariji, utvrđen , s dobro oblikovanim trgom, crkvom ( Sahara – selo s jezgrom – Ksar, rubna četvrt – suk)

• Pravokutni tlocrt – geometrijsko selo

• Velika sela, kolonijalna(Vojvodina, ist. Europa), vojnog porijekla u vojnim krajinama i markama (JZ Francuska – Akvitanija)- porijeklo od bastida – utvrđenih vojnih naselja.

• okruglo pravilno selo – rundling –slavenska

• ceralno selo – u krajevima sa žitnim kulturama. To su omanje nakupine stješnjenih kuća, u blizini su gospodarske zgrade u velikim nizinama, vrtovi između kuća

NEPRAVILNO AGLOMERIZIRANO SELO

• sela u nizovima

• u pravilnom obliku (ušorena)- pravilno linijsko selo – nastaje ekonomskom kolonizacijom – to su cestovna sela ( strassendorf)- u srednjoj, istočnoj Europi, duž morskih obala, rijeka

• Nepravilna linijska sela – sela duž ceste, uz šume, rijeke

• Sela duž ceste –novija- tip sekundarne disperzije- stanovništvo napušta tradicionalno naselje u zaleđu i seli prema asfaltiranoj cesti

16

• linijska sela – uz rubove krških polja, ponikvi – kuće su okrenute prema dnu polja.

• nizovi se javljaju i u podnožju brežuljaka

Prijelazni oblici - Naselja koja nisu ni selo ni grad- velika sela, mala ruralna središta, industrijski način života u ruralnom okolišu

• Industrijski način života u ruralnoj sredini

• Oblici – od rastresite naseljenosti do zbijenih naselja- u nizovima, kuće duž ceste

• Rudarska naselja – kratkotrajna su – ovise o zalihama ruda

• Osamljena gospodarstva – komercijalna poljoprivreda – farme, rančevi

• Grupirana – polikulturna proizvodnja

• Tipovi naselja – ovise o strukturi stanovništva – agrarna, agrarno – industrijska, industrijska, obrtničko – industrijska, uslužna

MODELI ODNOSA GRAD – SELO

REZIDUALNI - sve što nije grad pripada agrarnom području

- Ne vodi se briga o specifičnim životnim prilikama- Uzrokuje zanemarivanje razvoja agrarnih područja

DIHOTOMIJSKI – ukazuje na bitne razlike između agrarnih i gradskih područja – u gospodarstvu i tehnologiji

MODEL RASPRŠENOSTI - utjecaj gradova na agrarna područja dovodi do novih socijalnih struktura

MODEL PARABOLE – između gradskih i agrarnih područja nema bitnijih razlika, već samo vremenski promjenjive distance

MODEL KONTINUUMA – u odnosu grad – selo nema suprotnosti već samo kontinuiranost u kojoj se s gradom stapa i posljednje agrarno naselje

FUNKCIONALNI MODEL – grad i okolica su međusobno zavisne varijable

MODEL ZALEĐA – agrarni prostor ima funkciju opskrbe grada. Ovisno o transportnim troškovima nastaju zone različitog intenziteta iskorištavanja. Naselja bliže gradu – jači intenzitet.

MODEL CENTRALNOG NASELJA

- U agrarnoj okolici izdvajaju se funkcije iz domaćinstva i grupiraju u centralno položenom naselju

- Naselja s boljim položajem i višim funkcijama postaju naselja višeg reda centraliteta

17

18