Aktualna Kriza i Agencije Za Kreditni Rejting

8/10/2019 Aktualna Kriza i Agencije Za Kreditni Rejting

1/19

12studeni 2011.

Hrvatska i EU: Pregovori

EU i Hrvatska: pregovori

Hrvatska i EU

Proraun EU za 2012.

Program rada Komisije za 2012.

Programi Herkul III i Periklo 2020

Sigurnosni skeneri u zranim lukama

Digitalizacija kulturne grae

Aditivi u hrani

Novi programi u pravosuu

Financiranje unutarnjjih poslova

Globalni pristup migraciji i mobilnosti

Supervizija financijskih konglomerata

Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja

Globalizacija za mala i srednja poduzea

Ulaganjem u infrastrukturu do rasta

Programi zatite zdravlja i potroaa

Iz prakse Europskog suda

Portal EP-a i Legislative Observatory u

novom ruhu

Servis Ask the EU!

Centar za slobodu medija u Firenci

Knjiga: Prethodni postupak u pravu EU

Francuskom filmu nagrada Parlamenta

Aktualna kriza i agencije za kreditni rejting

Europska je komisija sredinom studenoga 2011. predstavila dva nova

zakonodavna prijedloga kojima je cilj regulirati djelovanje agencija za

kreditni rejting (Credit rating agenciesCRAs).

Kreditni rejtinzi izuzetno su vani za funkcioniranje financijskih trita,

a koriste ih vlade, investitori, banke, te razni drugi subjekti. Agencije

za kreditne rizike (primjerice Moody's, Standard & Poor's, Fitch)

obavljaju analize i procjene sposobnosti pojedinih dunika (primjerice

izdavatelja nekih obveznica) da izvravaju svoje obveze i na temelju

toga im dodjeljuju kreditne rejtinge koje oznaavaju slovima od A do C(D), pri emu svaku od tih kategorija (oznaka) karakteriziraju odreeni

kriteriji kreditne sposobnosti i kreditnog rizika (primjerice nekog

trgovakog drutva ili drave). Osim toga, objavljuju se i opisne

karakteristike (pozitivan, stabilan, negativan, promjenljiv) kojima se

ocjenjuju izgledi i oekivanja kretanja nekog rejtinga u budunosti.

Dogaanja tijekom aktualne dunike krize pokazuju da je nuno

razmotriti modificiranje postojeeg regulatornog okvira, pri emu

Europska komisija prvenstveno ukazuje na potrebu ispravljanja

sljedeih nedostataka:- prevelikog oslanjanja na kreditne rejtinge od strane sudionika na

financijskim tritima, dijelomice zbog pretjeranog koritenja tihrejtinga u regulatorne svrhe;

- sukoba interesa koji proizlaze iz prevladavajueg modelanagraivanja rejtinga te sukoba interesa povezanih s vlasnikomstrukturom rejting agencija to znai da, primjerice, dioniar nekerejting agencije moe od te iste agencije dobiti rejting za svoje vlastiteproizvode;

- nedovoljne reguliranosti specifinosti odreenih vrsta rejtinga,posebno onih povezanih s dravnim dunikim instrumentima;


2/19 EUROPA Info, br. 12 / 2011. 2

- pitanja odgovornosti agencija za kreditni rejting za

nesavjesno postupanje;

- pomanjkanja izbora i raznovrsnosti rejtinga zbog

ogranienog broja agencija koje pruaju tu vrstu

usluga.

Stajalita nekih agencija

Moody's upozorava da su kreditni rejtinzi svih

drava eurozone izloeni prijetnjama koje proizlaze

iz krize s dravnim dunikim vrijednostnim

papirima. Agencija u svojoj izjavi od 28. studenog

2011. kae da institucionalne slabosti u regiji koe

sposobnosti voa da krizu privedu kraju.

Sljedea tablica prikazuje rejtinge to su ih

dravama lanicama dodijelile vodee rejting

agencije:

(Izvor: HNB)

REJTING

aurirano 25. studenog 2011.

Republika Hrvatska

Agencija

Dugorono zaduivanje

Strana valuta Domaa valuta

Ocjena Trend Ocjena Trend

Fitch Ratings BBB Negativan BBB Negativan

Moody's Baa3 Stabilan Baa3 Stabilan

Standard & Poor's BBB Negativan BBB Negativan

Snienja rejtinga primjerice snjienje AAA rejtinga

Francuskoj dovela su do podrobnije analize

vodeih europskih gospodarstava, ukljuujui

njemaki rejting kojemu u posljednjih nekoliko

mjeseci prijeti snienje. Osim Njemake i Francuske,

te naravno tzv. drava PIGS-a (Portugal, Irska, Grka

panjolska), u Europskoj uniji potencijalnom su

snienju rejtinga izloene i neke vodee razvijene


3/19

EUROPA Info, br. 12 / 2011. 3

ekonomije, poput Finske, Austrije, Nizozemske i

Italije. Vano je napomenuti da je posebnu uzbunu

nedavno izazvala neoekivana nemogunost

plasiranja njemakih obveznica, to ve dugo nije

zabiljeeno.

Postoje u sutini tri scenarija:

(1) spaavanje eura kroz reformu Pakta o

stabilnosti i rastu, to po svoj prilicinije mogue

bez izdavanja euroobveznica emu se za sada

kategoriki protivi kancelarka Merkel. U tom

kontekstu svakako valja spomenuti i nunost

aktivnog sudjelovanja kineza u financiranju takvih

obveznica, a u posljednje vrijeme spominje se i

MMF koji razmatra pomo od 600 mlrd. eura za

EFSF (European Financial Stability Facility). Kao

alternativa, zadnjih se dana spominju tzv. elitne

obveznice koje bi prihvatila i Njemaka koja

zauzvrat trai drastine mjere tednje i strukturnerefome te dugono uspostavljanje vee

harmonizacije u gospodraskoj i u fiskalnoj politici

(koja je zauujue slabo integrirana u odnosu na

monetarnu politiku koja je uspjela ak iznjedriti

zajedniku valutu).

(2) ukoliko bi se ispostavilo da je neizbjeno ono

krajnje rjeenje - rasputanje eurozone, ili

formiranje jedne ue monetarne unije (spominje se

10 od 27 lanica) - to rjeenje i dalje zahtijeva

izmjene osnivakih ugovora i znatno mijenja

osnovne postavke na kojima je utemeljenaEuropska unija. Ukoliko bi se ipak krenulo u tom

smjeru, ne treba zaboraviti kako osnivaki ugovori

ne predviaju izlazak iz eurozone, ve je nuno da

takva drava ujedno napusti i Europsku uniju.

Ostaju mnogobrojne pravne prepreke to se

ogledaju u izmjenama spomenutih ugovora, kao i

potekoe u praktinoj provedbi povratka na stare

valute.

(3) slom i ukidanje eura taj bi scenarij mogao

dovesti do socijalnih nemira. Znakovito je plasiranje

u javnost upozorenja to ga je britanski Foreign

Office uputio veleposlanstvima za sluaj takvogscenarija.

Vie:

Proposal for a Regulation of the European

Parliament and of the Council amending

Regulation (EC) No 1060/2009 on credit rating

agencies.

COM(2011) 747 final, 15.11.2011.

Proposal for a Directive of the European

Parliament and of the Council amending

Directive 2009/65/EC on the coordination of

laws, regulations and administrative provisionsrelating to undertakings of collective

investment in transferable securities (UCITS)

and Directive 2011/61/EU on Alternative

Investment Funds Managers in respect of the

excessive reliance on credit ratings.

COM(2011) 746 final, 15.11.2011.

Hrvatska i EU

Korak do potpisivanja Ugovora opristupanju

Krajem listopada raspravom u Odboru za vanjsku

politiku Europskog parlamenta zapoeoje postupak

odobrenja hrvatskog pristupnog ugovora. U

izvjetaju o zahtjevu Hrvatske za pristupanje EU, to

ga je sastavio Hannes Swoboda, izraen je pozitivanstav o lanstvu RH u EU. Parlamentarni zastupnici

glasovat e o Ugovoru o pristupanju Hrvatske EU na

plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta 1.

prosinca 2011. lanstvo e predstavljati povijesni

korak za Hrvatsku, ali e posluiti i kao poticaj

ostalim dravama u regiji da odlunije krenu u

politike, gospodarske i pravne prilagodbe to ih

zahtjeva Europska unija. EU e i nadalje pozorno

pratiti razultate to ih Hrvatska jo uvijek treba

pokazati u podruju pravosua i temeljnih prava, ali

i u ostalim podrujima, primjerice u trinomnatjecanju. O stanju u tim podrujima Komisija e

pripremati redovite izvjetaje.

U meuvremenu, Komisija je krajem studenoga

2011. objavila dokument u kojem daje pregled

rezultata pristupnih pregovoras Hrvatskom kako bi

na taj nain javnosti pruila jednostavan vodi kroz

nacrt pristupnog Ugovora. Pokrivena su sva

pregovaraka poglavlja, a uz svako od njih priloen

je i saetak najvanijih pitanja.

Europsko vijee najavilo je odravanje ceremonije

potpisivanja pristupnog ugovora s Hrvatskom za

jutarnje sate u petak 9. prosinca 2011. u Bruxellesu.

Vie:

EP: Draft Report on the application of Croatia

to become a Member of the European Union,

Rapporteur: Hannes Swoboda, PE472.356v02-

00

Information on the Results of the EU Accession

Negotiations with Croatia - Compiled by the DG

for Enlargement, European Commission,

November 2011.
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0747:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0747:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0747:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0747:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0747:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0747:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2009_2014/documents/afet/pr/878/878533/878533en.pdfhttp://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2009_2014/documents/afet/pr/878/878533/878533en.pdfhttp://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2009_2014/documents/afet/pr/878/878533/878533en.pdfhttp://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2009_2014/documents/afet/pr/878/878533/878533en.pdfhttp://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2009_2014/documents/afet/pr/878/878533/878533en.pdfhttp://ec.europa.eu/enlargement/pdf/hp/results_of_th_eu_accession_negotiations_with_croatia.pdfhttp://ec.europa.eu/enlargement/pdf/hp/results_of_th_eu_accession_negotiations_with_croatia.pdfhttp://ec.europa.eu/enlargement/pdf/hp/results_of_th_eu_accession_negotiations_with_croatia.pdfhttp://ec.europa.eu/enlargement/pdf/hp/results_of_th_eu_accession_negotiations_with_croatia.pdfhttp://ec.europa.eu/enlargement/pdf/hp/results_of_th_eu_accession_negotiations_with_croatia.pdfhttp://ec.europa.eu/enlargement/pdf/hp/results_of_th_eu_accession_negotiations_with_croatia.pdfhttp://ec.europa.eu/enlargement/pdf/hp/results_of_th_eu_accession_negotiations_with_croatia.pdfhttp://ec.europa.eu/enlargement/pdf/hp/results_of_th_eu_accession_negotiations_with_croatia.pdfhttp://ec.europa.eu/enlargement/pdf/hp/results_of_th_eu_accession_negotiations_with_croatia.pdfhttp://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2009_2014/documents/afet/pr/878/878533/878533en.pdfhttp://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2009_2014/documents/afet/pr/878/878533/878533en.pdfhttp://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2009_2014/documents/afet/pr/878/878533/878533en.pdfhttp://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2009_2014/documents/afet/pr/878/878533/878533en.pdfhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0746:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0747:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0747:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0747:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0747:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0747:FIN:EN:PDF


4/19


EU vijesti

Proraun EU za 2012.

Europski parlament prihvatio je, nakon sastanka u

Bruxellesu 18. studenog 2011. godine, prijedlog

prorauna Europske unije za 2012. godinu, to

oznaava posljednju fazu tzv. proraunske

procedure.

Prethodno je Komisija, u travnju ove godine,

predloila proraun (prvi puta sukladno odredbama

Lisabonskog ugovora) koji je trebao uzeti u obzir

dva gotovo nepomirljiva cilja: mjere tednje i

poticanje rasta. Tada su Komisija i Europski

parlament postigli sporazum kojim se budue

poveanje prorauna ograniava na 2%. Proraun

usvojen u studenom 2011. donosi neke izmjene i

amandmane na inicijalni prijedlog, ali jo uvijek se

moe smatrati da je proao vaan test postavljen

Lisabonskim ugovorom

Drave lanice EU traile su poveanje od ak 5,23%

u odnosu na 2011. godinu, pozivajui se na potrebu

za veim sredstvima kojima bi se postigli ciljevi iz

Strategije Europa 2020. Europska komisija mogla se

u poetku sloiti s maksimalno 4,9% porasta.

Nakon 16 sati pregovora, zapoetih 18. studenoga

2011. dogovoreno je poveanje prorauna od1,86% - manje od 2% (to je oekivana stopa

inflacije u EU).

Vie:

Council of the EU: Press Release: Economic and

Financial Affairs Council meeting (BUDGET) and

Conciliation Committee.

PRESS/11/434, 18.11.2011.

Frequently Asked Questions: EU Budget 2012

in a nutshell.

MEMO/11/813, 22.11.2011.

European Commission: Financial Programming

and Budget: Budget 2012 in Figures

Program rada Europske komisije za2012. godinu

Europska komisija objavila je sredinom studenog

2011. plan rada za 2012. godinu pod poetinim

nazivom Delivering European Renewal. Plan rada

sadri pregled stratekih inicijativa i prijedloga koji

su s obzirom na njihove ciljeve grupirani u etiriglavne cjeline: stvaranje stabilne i odgovorne

Europe, stvaranje odrivog rasta i solidarnosti,

jaanje glasa Europe u svijetu te pametno

reguliranje i uinkovita implementacija propisa.

Komisija naglasak stavlja na suoavanje s

ekonomskom krizom te poticanje gospodarskog

rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Imperativ je

djelovati kratkorono, no istodobno stvoriti temelje

za dugorono odriv rast i radna mjesta. Takvo

balansiranje trebalo bi pomoi Europskoj uniji da

izae iz krize i postane kompetitivnija na globalnoj

razini, te bi joj pomoglo da iskoristi resurse za rast

te ostvari uspjenu socijalnu trinu ekonomiju. Kao

prioritetnu aktivnost Komisija spominje reformu i

povratak povjerenja u financijski sektor. U tom

smislu ve je pokrenut niz inicijativa poput

primjerice zakonodavnih prijedloga o izvedenicama

(derivatima ili derivativima), o agencijama za

kreditni rejting, kapitalnim zahtjevima, veojtransparentnosti trita vrijednosnicama i o

zlouporabi trita.dubinomjer i transparentan

trita vrijednosnih papira i rjeavanje zlouporabe

trita, a Komisija e poetkom sljedee godine

predloiti usvajanje dodatnih prijedloga koji e se

odnositi na zatitu investitora. Takoer, jedan od

ciljeva je

osiguranje

odrivih javnih

prihoda. U tom

smislu Komisijaplanira pokrenuti

postupak za

usvajanje dodatnih mjera za obnovu javnih

financija, a radit e i na modernom sustavu poreza

na dodanu vrijednost koji e biti kadar suoiti se s

problemom utaje poreza kao i s potrebom da se

malo i srednje poduzetnitvo porezno rasterete.

Jedinstveno trite najvaniji je most do

gospodarskog rasta i zapoljavanja, navodi Komisija

u svojem planu najavljujui za 2012. godinu niz

inicijativa u podruju zajednikog europskog

istraivakog prostora, liberalizacije eljeznica, jovee uporabe modernih tehnologija te poveanja

povjerenja potroaa. Nadalje, s obzirom da je

stvaranje novih radnih mjesta, uz ouvanje okolia,

istaknuto kao jedan od najvanijih prioriteta,

Komisija planira pokrenuti nove inicijative u

podruju poljoprivrede i ribarstva, zatite voda,

nuklearne energije, obnovljivih izvora energije te

smanjenja emisije staklenikih plinova.Kada se radi

o slobodnom kretanju graana unutar Europske

unije, Komisija istie kako je nuno svladati

preostale birokratske prepreke te osnaiti podrujesigurnosti i pravde. to se tie uloge to ju Europska

European Union, 2011
http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/126157.pdfhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/126157.pdfhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/126157.pdfhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/126157.pdfhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/126157.pdfhttp://ec.europa.eu/commission_2010-2014/lewandowski/library/documents/memo_budget_2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/commission_2010-2014/lewandowski/library/documents/memo_budget_2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/commission_2010-2014/lewandowski/library/documents/memo_budget_2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/commission_2010-2014/lewandowski/library/documents/memo_budget_2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/budget/figures/2012/2012_en.cfmhttp://ec.europa.eu/budget/figures/2012/2012_en.cfmhttp://ec.europa.eu/budget/figures/2012/2012_en.cfmhttp://ec.europa.eu/budget/figures/2012/2012_en.cfmhttp://ec.europa.eu/budget/figures/2012/2012_en.cfmhttp://ec.europa.eu/commission_2010-2014/lewandowski/library/documents/memo_budget_2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/commission_2010-2014/lewandowski/library/documents/memo_budget_2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/commission_2010-2014/lewandowski/library/documents/memo_budget_2012_en.pdfhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/126157.pdfhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/126157.pdfhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/126157.pdfhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/126157.pdf


5/19


unija eli imati na svjetskoj pozornici - naglasak je

stavljen na potrebu prilagodbe europskog

gospodarstva promjenama u svijetu, ukljuujui i

sudjelovanje i pomo u smirivanju tenzija u raznim

dijelovima svijeta.

Vie:

Commission Work Programme 2012: Delivering

European renewal - Communication from the

Commission.

COM(2011) 777 final, 15.11.2011.

Herkul III i Periklo 2020 protivkorupcije

Europska je komisija za prosinac 2011. najavila

usvajanje dvaju novih prijedloga programa u

podruju borbe protiv korupcije. Program Herkul III

promie zatitu financijskih interesa Europske unije,

dok je cilj programa Periklo 2020 borba protiv

krivotvorenja novca, snanija zatita eura kao

valute (papirnatih novanica i kovanica) na

europskom i svjetskom tritu. Najavljeni prijedlozi

dio su viegodinjeg financijskog okvira Europske

komisije za razdoblje od 2014.-2020. godine.

Za program Herkul

III u tom je smislu

ve osiguranproraun od 15

milijuna eura na

godinu, tj. 110

milijuna za ukupno

razdoblje. Taj e

program izmeu ostalog dravama lanicama

donijeti znatne utede, poto predvia zajedniku

nabavu specijalizirane opreme i razvijanje

specifinih raunalnih alata. Proraun za Periklo

2020 je 1,1 milijun eura na godinu, tj. 7,7 milijuna

za ukupno razdoblje. Aktivnosti u okviru programa

Periklo 2020 namijenjene su ponajprije dravama

lanicama, njihovim nacionalnim bankama te

institucijama koje izdaju novac, kao i pravosudnim i

sudbenim granama, a posebice e obuhvatiti

pruanje tehnike, znanstvene i operativne pomoi,

organizaciju strunog usavravanja, poboljanje

suradnje meu nadlenim vlastima te poveanje

svijesti o krivotvorenju eura.

Vie:

European Commission: AGENDA/11/38,

25.11.2011.

EU zakonodavstvo

Uvoenje sigurnosnih skenera ueuropske zrane luke

Europska komisija usvojila je 14. studenog 2011.

provedbenu Uredbu br. 1147/2011 o koritenju

sigurnosnih skenera u zranim lukama. Taj pravni

akt dravama lanicama omoguava da postojee

sigurnosne sustave zamijene sigurnosnim

skenerima. Njihovo koritenje nije obavezno, ali ako

se drave lanice i zrane luke odlue za njihovu

primjenu, morat e se pridravati uvjeta i standarda

propisanih ovom Uredbom.

Sigurnosni skeneri predstavljaju uinkovit nain

pregleda putnika jer mogu otkriti i metalne i

nemetalne predmete. Primjena takve tehnologije

smanjuje potrebu za runim pretraivanjem

putnika, posada i osoblja zranih luka.

Novi propis doputa upotrebu skenera samo u

skladu s minimalnim uvjetima: primjerice, skeneri u

zranim lukama nee moi pohranjivati,zadravati,

umnoavati i ispisivati slike; svako neovlateno

koritenje slika bit e zabranjeno i sprijeeno;

zaposlenik zaduen za analizu slike nalazit e se na

izdvojenom mjestu te slika nee biti povezana s

osobom pregledavanog putnika. Putnici moraju bitiinformirani o uvjetima pod kojima se odvija

kontrola sigurnosnim skenerima, te imaju pravo

odustati od provjere skenerom te se podvrgnuti

drugim metodama kontrole.

Kako sigurnost i zdravlje graana ne bi bili ugroeni,

nee biti doputeno koritenje skenera koji rabe

tehnologiju rendgenskog zraenja. Uredba

osigurava jedinstvenu primjenu sigurnosnih pravila

u svim zranim lukama te postavlja stroge mjere s

ciljem zatite zdravlja i osiguranja potivanje

temeljnih ljudskih prava putnika.

Vie:

Commission Implementing Regulation (EU) No

1147/2011 of 11 November 2011 amending

Regulation (EU) No 185/2010 implementing the

common basic standards on civil aviation

security as regards the use of security scanners

at EU airports. Slubeni list EU, L 294/7,

12.11.2011.

http://ec.europa.eu/atwork/programmes/docs/cwp2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/atwork/programmes/docs/cwp2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/atwork/programmes/docs/cwp2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/atwork/programmes/docs/cwp2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/atwork/programmes/docs/cwp2012_en.pdfhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=AGENDA/11/38&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=hrhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=AGENDA/11/38&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=hrhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=AGENDA/11/38&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=hrhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:294:0007:0011:EN:PDFhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=AGENDA/11/38&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=hrhttp://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=AGENDA/11/38&format=HTML&aged=0&language=EN&guiLanguage=hrhttp://ec.europa.eu/atwork/programmes/docs/cwp2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/atwork/programmes/docs/cwp2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/atwork/programmes/docs/cwp2012_en.pdfhttp://ec.europa.eu/atwork/programmes/docs/cwp2012_en.pdf


6/19


Digitalizacija i online dostupnostkulturne grae

Europska komisija nedavno je usvojila Preporuku2011/711/EU o digitalizaciji i dostupnosti kulturnih

materijala putem interneta te digitalnom uvanju

podataka. Ovaj se akt nadovezuje na slinu

preporuku donesenu 2006. godine.

Komisija preporuuje dravama lanicama da

unaprijede planiranje i nadzor nad digitalizacijom

kulturnih materijala, tj. knjiga, asopisa, novina,

fotografija, muzejske grae, arhivskih dokumenata,

zvukovnih i audiovizualnih materijala, spomenika te

arheolokih lokaliteta. Potie se partnerstvo

ustanova u podruju kulture s privatnim sektorom u

svrhu stvaranja novih naina financiranja

digitalizacije te inovativnog koritenja kulturnih

sadraja. Takoer se preporuuje i koritenje

fondova EU te prekogranina suradnja i udruivanje

napora u svrhu digitalizacije. U Preporuci se istie

nunost unaprjeenja pristupa i koritenja

digitaliziranih sadraja koji su javno dobro te uvjeta

digitalizacije i dostupnosti materijala zatienih

autorskim pravom putem interneta. Drave lanice

trebale bi doprinijeti daljnjem razvoju Europeane,

portala za digitaliziranu kulturnu batinu Europe.

to se tie uvanja podataka u digitalnom obliku,Preporuka smatra potrebnim donoenje

dugoronih strategija, uvoenje odreenih izmjena

u nacionalnim zakonodavstvima te rjeavanja

pitanja u vezi s depozitom podataka u digitalnom

obliku. Preporuka ima dva Dodatka; prvi o naelima

javno-privatnih partnerstava za digitalizaciju

kulturne grae, a drugi o ciljanom doprinosu

pojedine drave lanice Europeani.

Vie:

Commission Recommendation 2011/711/EU

on the digitisation and online accessibility ofcultural material and digital preservation.

Slubeni list EU, L 283/39, 29. 10. 2011.

Sigurniji aditivi u hrani?

Upotreba aditiva u hrani trebala bi postati sigurnija

i transparentnijatvrdi Europska komisija koja je s

tim ciljem sredinom studenoga 2011. usvojila nove

propise.

Nove Uredbe 1130/2011/EU i 1129/2011/EU

ustanovljavaju dvije liste aditiva: prva sadri popis

aditiva u namirnicama te e se primjenjivati od

lipnja 2013. Druga lista sadri popis aditiva u

sastojcima hrane, poput jo nekih dodataka,

enzima, aroma i hranjivih tvari, a poet e se

primjenjivati 20 dana od objave u Slubenom listu

Europske unije.

Usvojenim uredbama jasno su utvreni uvjeti pod

kojima se aditivi mogu dodavati hrani, kao i

doputenost dodataka s obzirom na vrstu hrane,

kao i koliina doputenih aditiva.

Vano je napomenuti da je zapoet program

ponovne ocjene sigurnosti svih do sada koritenih

prehrambenih aditiva, u to je ukljueno i sladilo

aspartam. Takoer postoje nove upute za

proizvoae koji u uporabu ele uvesti dodatke.

Vie:

Commission Regulation (EU) No 1130/2011 of

11 November 2011 amending Annex III toRegulation (EC) No 1333/2008 of the European

Parliament and of the Council on food additives

by establishing a Union list of food additives

approved for use in food additives, food

enzymes, food flavourings and nutrients.

Slubeni list EU, L 295/178, 12. 11. 2011.

Commission Regulation (EU) No 1129/2011 of

11 November 2011 amending Annex II to

Regulation (EC) No 1333/2008 of the European

Parliament and of the Council by establishing a

Union list of food additives. Slubeni list EU, L295/1, 12. 11. 2011.

EU zakonodavstvo u

pripremi

Novi programi EU u podrujupravosua i prava

Europska Komisija objavila je 15. studenog 2011.prijedloge dvaju novih programa kojima je cilj

financijski ojaati podruje pravosua i zatite

temeljnih prava u EU kroz podizanje svijesti

graana o njihovim pravima na podruju cijele

Europske unije, te kroz osposobljavanje pravnika za

primjenu europskog prava.

Program Pravosue, s proraunom od 416 milijuna

eura, ima za cilj osigurati uinkovitu primjenu

zakonodavsta EU iz oblasti graanskog i kaznenog

prava. Graanima i tvrtkama koji su stranke u

prekograninim pravnim postupcima bit e olakan

pristup pravdi, a takoer e biti osnaene aktivnosti

EU na podruju suzbijanja droge i kriminala.
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:283:0039:0045:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:283:0039:0045:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:283:0039:0045:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:283:0039:0045:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:283:0039:0045:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0001:0177:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:295:0178:0204:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:283:0039:0045:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:283:0039:0045:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:283:0039:0045:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:283:0039:0045:EN:PDF


7/19


Program Prava i graanstvo, s proraunom od 387

milijuna eura, pridonijet e boljoj provedbi zatite

ljudskih prava i sloboda u praksi kroz famijaliziranje

i upoznavanje graana s njihovim pravima kao i

kroz njihovu dosljednu i ujednaenu primjenu na

cijelom podruju Europske unije.

U okviru spomenutih programa predvieno je

financiranje obuke sudaca i pravnika, suradnje

putem mrea pravnih praktiara, nevladinih

organizacija i kreatora politika te kroz kampanje

informiranja graana o njihovim pravima.

Budu li konano usvojeni, ova e dva predloena

programa konsolidirati trenutano postojei est

programa u podruju pravosua i prava, te e

znatno pojednostaviti dosadanji sustav

financiranja, smanjiti birokratsku proceduru i

poveati uinkovitost. Provodit e se u razdoblju od

2014. do 2020. godine s predloenim proraunomod ukupno 803 milijuna eura.

Vie:


Parliament and of the Council establishing for

the period 2014 to 2020 the Justice

Programme COM(2011) 759 final, 15.11.2011.


Parliament and of the Council establishing for

the period 2014 to 2020 the Rights and

Citizenship Programme. COM(2011) 758 final,

15. 11. 2011.

Budunost financiranja unutarnjihposlova

Europska je komisija nedavno usvojila paket

zakonodavnih prijedloga kojima se postavljaju

jednostavnija pravila i dodjeljuje vie proraunskih

sredstava za financiranje unutarnjih poslova.

Nedavni dogaaji kao to su Arapsko proljee ili

teroristiki napadi u Norvekoj pokazali su koliko je

za Europsku uniju vana brza i uinkovita reakcija u

kriznim situacijama.

Slijedom Komisijina prijedloga, u sklopu

viegodinnjeg

financijskog

okvira EU za

razdoblje od

2014. do 2020.

godine, proraun

za unutarnje

poslove trebao bi iznositi 10,7 milijardi eura, to jegotovo 40% vie u usporedbi s proraunskim

sredstvima koritenim za istu svrhu u razdoblju od

2007. do 2013. godine.

Istovremeno, broj fondova e se smanjiti sa est na

dva. Novi fond za azil i migracije bit e posveen

mobilnosti ljudi te integriranom upravljanju

migracijama. Iz prorauna od 3.869 milijuna eura

financirat e se mjere vezane uz sve aspekte

migracija, ukljuujui azil, legalne migracije,

integraciju te povratak osoba koje nisu graani EU,

a nepropisno su boravile unutar granica Unije.

Iz fonda unutarnje sigurnosti financirat e se

provedba Unutarnje sigurnosne strategije te

policijska suradnja meu dravama, ukljuujui

upravljanje vanjskim granicama EU. Ukupan

proraun fonda od 4.648 milijuna eura pokrivat e

razvoj novog informacijskog sustava zaprimjerice,

nadzor ulazaka/izlazaka iz EU te Program

registracije putnika.Nova struktura fondovskog financiranja omoguava

fleksibilan i pojednostavljen mehanizam reagiranja

u kriznim situacijama. Fonodovi bi trebali poeti

djelovati 2014. godine.

Vie:

Building an open and secure Europe: the home

affairs budget for 2014-2020 - Communication

from the Commission. COM(2011) 749 final,

15.11.2011.


Parliament and of the Council establishing, aspart of the Internal Security Fund, the

instrument for financial support for external

borders and visa. COM(2011) 750 final,

15.11.2011.


Parliament and of the Council establishing the

Asylum and Migration Fund. COM(2011) 751

final, 15.11.2011.


Parliament and of the Council laying down

general provisions on the Asylum and

Migration Fund and on the instrument for

financial support for police cooperation,

preventing and combating crime, and crisis

management. COM(2011) 752 final,

15.11.2011.


Parliament and of the Council establishing, as

part of the Internal Security Fund, the

instrument for financial support for police

cooperation, preventing and combating crime,

and crisis management. COM(2011) 753 final,

15.11.2011.

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0759:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0759:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0759:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0759:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0759:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0758:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0758:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0758:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0758:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0758:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0758:FIN:EN:PDFhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/749.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/749.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/749.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/749.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/749.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/751.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/751.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/751.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/751.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/751.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/753.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/752.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/751.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/751.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/751.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/751.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/750.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/749.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/749.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/749.pdfhttp://ec.europa.eu/home-affairs/news/intro/docs/749.pdfhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0758:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0758:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0758:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0758:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0758:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0759:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0759:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0759:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0759:FIN:EN:PDF


8/19


Globalni pristup migraciji i mobilnosti

U dokumentu pod naslovom The Global Approach

to Migration and Mobility to ga je Europska

komisija objavila 18. studenog 2011., najavljen je

njezin nov pristup tom pitanju to bi Europskoj uniji

- suoenoj s problemom migracije i mobilnosti iztreih zemalja trebao omoguiti da uinkovito

reagira na rastui broj migranata i konano da

promijeni migracijske trendove. Kljuni prioritet

Globalnog pristupa migraciji i mobilnosti je

maksimiziranje pozitivnog uinka migracije na

razvoj partnerskih zemalja (zemlje podrijetla kao i

odredine zemlje) te istovremeno ograniavanje

njegovih negativnih posljedica.

Europska unija planira pojedinim dravama iz

svojeg neposrednog susjedstva (ponajprije Tunisu,

Marokz i Egiptu) ponuditi Partnerstva mobilnosti(Mobility Partnerships) kao konkretan okvir za

dijalog i suradnju izmeu Unije i treih drava.

Partnerstva mobilnosti trebala bi organizirati i

olakati legalnu migraciju, usvojiti uinkovite i

humane mjere za rjeavanje problema ilegalne

migracije te poduzeti konkretne korake ka jaanju

razvojne dimenzije migracija.

Predvieno je osnivanje centara za migracije i

mobilnost s ciljem pruanja potpore pojedincima i

partnerskim zemljama u razvoju radnih vjetina i

znanja.Takoer, Komisija je pokrenula web portal pod

nazivom EU Immigration portal kako bi pomogla

migrantima da o svojem odlasku u Europsku uniju

odlue temeljem pouzdanih informacija.

Vie:

The Global Approach to Migration and Mobility

- Communication from the Commission.

COM(2011) 743 final, 18. 11. 2011.

European Commission: Immigration portal

Izbjegavanje dvostrukogoporezivanja

Komisija je 11. studenog 2011. objavila zakonodavni

prijedlog za poboljanje Direktive o kamatama i

autorskim naknadama. U prateem priopenju za

javnost podsjetila je na probleme to ih uzrokujedvostruko oporezivanje unutar Europske unije te

najavila konkretne mjere za njihovo uklanjanje.

Porezni tretman prekograninih transakcija ovisi o

nacionalnoj odnosno domaoj poreznoj regulativi te

o meunarodnim ugovorima koji ograniavaju

primjenu vaee nacionalne porezne regulative, a

koji se prvenstveno odnose na ugovore o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Dva su

temeljna naela na kojima nacionalne jurisdikcije

zasnivaju svoje pravo na oporezivanje: (1) naelo

rezidentnosti(residence jurisdiction)oporezuje se

itav dohodak osoba koje su rezidenti neke drave,

odnosno svjetski dohodak rezidenata neke drave

neovisno o tome gdje su ga zaradili; (2) naelo

izvora dohotka (source jurisdiction) oporezuje se

dohodak ostvaren od izvora na teritoriju neke

drave, odnosno dohodak rezidenata i nerezidenata

ostvaren unutar granica neke drave. Naelo

rezidentnosti (world-wide system) ima iru

primjenu, a neki primjeri koritenja naela izvora

dohotka (territorial system) mogu se nai u

Francuskoj kod oporezivanja dobiti poduzea.

Dvostruko oporezivanje oznaava situaciju u kojojpojedine drave primjenjuju razliita naela

oporezivanja, razliito definiraju pojam

rezidentnosti ili razliito definiraju izvor dohotka

koji se oporezuje.

Dvostruko oporezivanje, kao i neoporezivanje, u

suprotnosti je s naelima jedinstvenog trita te

predstavlja jednu od najveih prepreka slobodnom

kretanju ljudi, roba, usluga i kapitala. S jedne

strane, mnogi su graani i poduzea jo uvijek

pogoeni veim poreznim optereenjima ukoliko

posluju u vie drava lanica Europske unije. Sdruge strane, postoje i oni koji koriste

neusklaenosti u poreznim propisima kako bi

izbjegli plaanje poreza ili umanjili svoje porezne

obveze. Naime, u Europskoj je uniji oporezivanje jo

uvijek uglavnom u nacionalnoj domeni, a zajednika

porezna politika prvenstveno je usmjerena na

indirektne poreze (npr. porez na dodanu vrijednost

i troarine) koji neposredno utjeu na

funkcioniranje zajednikog trita u podruju

slobodnog kretanja roba i slobode pruanja usluga

pa se stoga najdalje otilo upravo u harmonizaciji te

vrste poreza. Prema postojeoj pravnoj steeviniEuropske unije, drave lanice nisu obvezne
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0743:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0743:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0743:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0743:FIN:EN:PDFhttp://ec.europa.eu/immigration/http://ec.europa.eu/immigration/http://ec.europa.eu/immigration/http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0743:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0743:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0743:FIN:EN:PDF


9/19


sprjeavati nediskriminatorno dvostruko

oporezivanje. Odreeni uinak u tom pogledu imaju

tek bilateralni i multilateralni sporazumi o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali oni zbog

brojnih nedostataka, poput primjerice preuskog

obuhvata i neujednaenosti, ne pruaju dostatnu

zatitu ni graanima ni poduzeima.

Komisija smatra da se uoene probleme moe

rijeiti kroz poboljanja postojeih ili uvoenje

novih instrumenata kojima bi se rijeile situacije u

kojima dolazi do dvostrukog oporezivanja.

Odreene probleme mogue je rijeiti kroz

bilateralne ugovore, a za neke je pak nuno

potraiti rjeenja kroz regulativu Europske unije.

Komisija, za poetak, predlae izmjene Direktive

2003/49/EZ o kamatama i autorskim naknadama

(I+R Directive Interest and Royalties Directive).

Ta Direktiva propisuje izuzimanje od oporezivanja uizvoru kamata i autorskih naknada, a pritom se

dravom izvora smatra drava u kojoj isplatitelj

kamate ili autorske naknade ima sjedite ili stalno

mjesto poslovanja. Izmjenama direktive smanjio bi

se broj situacija u kojima moe doi do dvostrukog

oporezivanja kao posljedice toga to se plaanje

kamata ili autorskih naknada obavlja izmeu

razliitih drava lanica Europske unije - pri emu

jedna drava lanica primjenjuje porez po odbitku

(withholding tax), a druga drava lanica takoer

oporezuje to isto plaanje.Vie:

Double Taxation in the Single Market -

Communication from the Commission.

COM(2011) 712 final, 11. 11. 2011.

Supervizija financijskih konglomerata

Vijee Europske unije usvojilo je 8.

studenog 2011. godine izmjene i dopune

direktive kojom se ureuje poslovanje

financijskih konglomerata u dijelu koji

se odnosi na njihovu superviziju.

Usvojene izmjene imaju za cilj osigurati

adekvatni dodatni nadzor institucija koje

su dio nekog financijskog konglomerata.

Novom direktivom takoer se supervizija

financijskih konglomerata prilagoava

novoj strukturi supervizije u Europskoj

uniji prikazanoj na slici (dolje).

Uz postojeu sektorsku superviziju,

Direktiva 2002/87/EZ o financijskimkonglomeratima (Financial

Conglomerates Directive FINCOD) dala je

nacionalnim supervizorima ovlasti i alate za nadzor

financijskih konglomerata.

Financijski konglomerat je grupa koja ukljuuje

razliite vrste financijskih institucija poput banaka,

investicijskih drutava i osiguravajuih drutava. Da

bi se neka grupa smatrala financijskim

konglomeratom treba obuhvatiti barem dva

predstavnika iz razliitih financijskih sektora:

- kreditna institucija, financijska institucija, drutvo

za pomone usluge ili leasing drutvo (bankovni

sektor);

- investicijska drutva ili financijske institucije

(sektor investicijskih usluga);

- drutva za osiguranje, drutva za reosiguranje,

mirovinska osiguravajua drutva, ili osiguravateljni

holding (sektor osiguranja), ili

- mjeoviti financijski holding.Nove predloene izmjene direktive o financijskim

konglomeratima odnose se na:

- ukljuivanje drutava za upravljanje imovinom u

raunanje praga za identificiranje konglomerata;

- izuzee za manje grupe, ako nadleni supervizor

procijeni da su grupni rizici zanemarivi;

- dozvoljavanje procjena utemeljenih na riziku pri

identificiranju financijskih konglomerata, dodatno

uz postojee definicije koje se odnose na veliinu;

- omoguavanje supervizije ovisno o sektoru te

dodatne supervizije nadreenog drutva ukonglomeratu, ukljuujui i holdinge.

Vie:

Vijee EU: PRES/11/414, 8. 11. 2011.

Europski parlament: Legislative observatory:

Financial conglomerates: supplementary

supervision of financial entities (amend.

Directives 98/78/EC, 2002/87/EC and

2006/48/EC)
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0712:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0712:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0712:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0712:FIN:EN:PDFhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/125931.pdfhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/125931.pdfhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/125931.pdfhttp://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/125931.pdfhttp://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?id=586818http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?id=586818http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?id=586818http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?id=586818http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?id=586818http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?id=586818http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?id=586818http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?id=586818http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?id=586818http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?id=586818http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?id=586818http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/125931.pdfhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0712:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0712:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0712:FIN:EN:PDF


10/19


Globalizacija malih i srednjihpoduzea

Europska je komisija 9. studenog 2011. predstavila

dokument pod nazivom Small Business, Big World

a new partnership to help SMEs seize global

opportunities u kojem predlae irenje poslovanjaeuropskih malih i srednje velikih poduzea (Small

and Medium-seized Enterprises SMEs) na trita

izvan Europske Unije s ciljem gospodarskog razvoja i

veeg zapoljavanja. Priliku nalaze u ekspanziji na

velikim inozemnim tritima poput Kine, Rusije,

Indije i Brazila, posebice imajui na umu injenicu

da oko 23 milijuna europskih malih i srednje velikih

poduzea zapoljava dvije treine ukupno

zaposlenih u privatnom sektoru, da su u posljednjih

pet godina otvorila 80% svih otvorenih radnih

mjesta, te da se samo

13% malih i srednje

velikih poduzea

probilo na inozemno

trite i posluje s

inozemnim

partnerima.

Stoga je cilj nove

strategije omoguiti

takvim poduzeima

veu konkurentnost te

bolji pristup

informacijama u traenju novih inozemnih

partnera. Takoer, problem malim i srednje velikim

poduzeima predstavlja i udovoljavanje stranim

propisima, tehnikim standardima te propisima u

podruju zatite intelektualnog vlasnitva.

Inicijativa predvia cjelovito mapiranje trenutano

dostupnih pruatelja usluga poslovne podrke u

koju e biti ukljuene sve institucije EU. Planira se i

stvaranje jedinstvenog virtualnog pristupa

informacijama o malim i srednje velikim

poduzeima, zatim poticanje stvaranja klastera iumreavanja s ciljem njihove internacionalizacije te

openito stavljanjem naglaska na ve postojeu

vanjsku politiku EU.

To je sve dio strategija predstavljen u komunikaciji

Europske Komisije pod nazivom Small Business, Big

World a new partnership to help SMEs seize

global opportunities.

Vie:

Small Business, Big World - a new partnership

to help SMEs seize global opportunities

Communication from the Commission.

COM(2011) 702 final, 9.11.2011.

Ulaganjem u infrastrukturu dogospodarskog rasta

Istinski integrirano jedinstveno trite nije mogue

ostvariti bez funkcionalne povezanosti svih njegovih

sastavnih dijelova. Ceste i ostale prometne veze, te

elektroenergetske i plinske, kao i irokopojasnemree kljuni su za ostvarenje djelotvornog

zajednikog gospodarskog podruja te za njegovu

socijalnu i regionalnu koheziju. Ipak, unato

uznapredovaloj regulatornoj integraciji, poput

primjerice integracije u podruju energetike, ini se

da prekogranina fizika povezanost jo uvijek

kaska u razvoju, a taj manjak infrastrukturne

povezanosti osobito je uoljiv u novim dravama

lanicama ime se stvara jaz izmeu sredita

Europske unije i njezine periferije.

Ekonomska je kriza dovela do pojaanog interesa za

ulaganje u infrastrukturu jer takva ulaganja potiu

agregatnu potranju i dugorono osiguravaju povrat

uloena novca.

Imajui sve to naumu, Komisija je predloila

infrastrukturni paket, koji se sastoji od novog

proraunskog instrumenta fonda pod nazivom

Connecting Europe. Radi se o planu ulaganja u

kljuna podruja za obnovu gospodarstva

energetiku, transport i ICT. Planirano je uloiti oko

50 milijardi eura, a oekuje se da e to potaknuti

europsku konkurentnost.

Vie:A growth package for integrated European

infrastructures - Communication from the

Commission. COM (2011) 676 final, 19. 10.

2011.

Novi programi za zatitu zdravlja ipotroaa od 2014. do 2020.

Europska komisija objavila je 9. studenog 2011.prijedloge za dva nova programa u podruju zatite

potroaa i zdravlja, pod nazivom Zdravlje za rast

(Health for Growth Programme) i Program za

potroae (Consumer Programme).

Program Zdravlje za rast usmjeren je na razvoj

inovativnog i odrivog zdravstvenog sustava,

olakanog pristupa graana zdravstvenoj skrbi te

zatitu graana od prekograninih opasnosti po

zdravlje. U okviru tog prorama nastavit e se razvoj

suradnje na podruju procjene tehnologija u

zdravstvu, na poboljanju prevencije, dijagnoze i

lijeenja rijetkih bolesti te na razvoju smjernica EU

za dijagnosticiranje bolesti u ranim fazama,

Euro ean Union, 2011
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0702:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0702:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0702:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0702:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0702:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0702:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0702:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0676:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0676:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0676:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0676:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0676:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0676:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0676:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0676:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0676:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0702:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0702:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0702:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0702:FIN:EN:PDF


11/19


ukljuujui razmjenu znanja i iskustava u prevenciji i

lijeenju tumora.

Smisao Programa za potroae je staviti europske

potroae u sredite zajednikog trita tako to e

im se omoguiti aktivno sudjelovanje u tritu,

mjerama kao to su poveavanje sigurnosti

proizvoda pomou uinkovitog sustava trinog

nadzora, vea informiranost o potroakim

pravima, poboljavanje mogunosti naknade tete

te ostvarivanje prava potroaa u prekograninoj

trgovini. Program za potroae fokusira se na

nadzor sigurnosti potroaa putem sustava brzog

upozoravanja na opasne proizvode, poput sustava

RAPEX, te pokretanjem raznih inicijativa za veu

informiranost i edukaciju - posebice mladih

potroaa, kao i proirenjem zakonodavnih

aktivnosti.

Dosadanji programi iz ovih podruja primjenjivate se do kraja 2013. kada e ih zamijeniti novi

programi kao dio financijskih prioriteta

viegodinjeg financijskog okvira EU (EU

Multiannual Financial Framework) za razdoblje

2014.-2020. objavljenih u lipnju.

Vie:


Parliament and of the Council on establishing a

Health for Growth Programme, the Third multi-

annual programme of EU action in the field of

Health for the period 2014-2020. COM(2011)709 final, 9.11.2011.


Parliament and of the Council on a consumer

programme 2014-2020. COM(2011) 707 final,

9.11.2011.

Iz prakse Europskog suda

Nezavisni odvjetnik o odgovornostijavnih zdravstvenih ustanova

U svom miljenju od 27. listopada 2011. nezavisni

odvjetnik Mengozzi zakljuio je da javne

zdravstvene ustanove, kao pruatelji usluga, ne

potpadaju pod doseg propisa o odgovornosti za

neispravan proizvod to su sadrani u Direktivi

85/374/EEC.

U predmetu koji je trenutano pred Europskim

sudom, radi se o gospodinu Dutreux-u, koji je 2000.

godine, u dobi od 13 godina, zadobio opekline

tijekom operacije. One su nastale zbog neispravnogkontrolnog mehanizma na zagrijanom madracu na

kojem je leao. Francuski sud je naredio bolnici u

kojoj se nesrea dogodila da plati kompenzaciju za

ozljedu. Pred francuskim sudom tada se postavlja

pitanje protee li se odgovornost za neispravan

proizvod i na odgovornost javnih zdravstvenih

ustanova koje su pruatelji usluge.

Prema

Direktivi o

odgovorno

sti za

neispravan

proizvod,

odgovorno

st je

temeljena

na naelu objektivne odgovornosti, gdje je

proizvoa proizvoda (gotovog proizvoda, sirovine

ili dijela proizvoda) odgovoran za tetu kojuprouzroi neispravnost njegova proizvoda. U sluaju

da proizvoa nije naznaen, svaka osoba koja

stavlja proizvod u promet smatra se proizvoaem,

osim ako ta osoba obavijesti oteenog u

razumnom roku o identitetu proizvoaa ili osobe

koja je njemu dostavila neispravan proizvod.

U svom miljenju nezavisni odvjetnik Mengozzi

napominje da smisao gore navedenih pravila

Direktive nije proirenje odgovornosti za neispravan

proizvod na pruatelje usluga. Takoer, sam Sud u

svojoj praksi bavi se odgovornou proizvoaa iosoba koje stavljaju proizvod na trite. U ovom

sluaju ne radi se o potroau koji dolazi kupiti

madrac, pa kao posljedica toga trpi tetu od

neispravnog proizvoda, ve pacijentu koji je

primljen u bolnicu. Neispravnost madraca se moe

gledati samo kroz zdravstvenu uslugu, poto je

madrac na kojem pacijent lei dio nje. Stoga u

svijetlu Direktive o neispravnosti proizvoda , bolnica

(javna zdravstvena ustanova) ne moe biti smatrana

niti proizvoaem madraca, niti osobom koja taj

madrac stavlja na trite. Slijedom toga ona ne

moe biti odgovorna za neispravnost proizvoda

(madraca u ovom sluaju).

Ipak, da bi se osigurala uinkovita zatita potroaa,

nezavisni odvjetnik napominje da sama Direktiva

dozvoljava dravama lanicama da one same

propiu pravila o odgovornosti javnih zdravstvenih

ustanova, koje koriste neispravnu opremu ili

proizvode u svezi s uslugom koju pruaju, te pri

tome naprave tetu primatelju usluge (pacijentu),

istodobno omoguujui i pravo traenja naknade

(od strane oteenika) od samih proizvoaa na

temelju Direktive.

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0707:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0707:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0707:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0707:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0707:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0707:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0707:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0707:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0707:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0709:FIN:EN:PDF


12/19


Poto miljenja nezavisnih odvjetnika nisu pravno

obvezujua za Europski sud, u samom pravorijeku

presude vidjet e se je li Sud prihvatio miljenje

nezavisnog odvjetnika.

Vie:

Advocate Generals Opinion in Case C-495/10.

Centre hospitalier universitaire de Besanon v

Thomas Dutreux and Caisse primaire

d'assurance maladie du Jura (FR)

Povrat trokova nebolnikemedicinske usluge u drugoj dravilanici EU

Europski je sud u odluci od 27. listopada 2011.

ustvrdio da drave lanice moraju omoguitinadoknadu trokova, u skladu sa svojim

standardima, za nebolniku medicinsku skrb koja

iskljuuje upotrebu vane i skupe opreme, pruenu

u drugoj dravi lanici, bez prethodnog odobrenja

tijela prve drave lanice.

U spomenutom predmetu radi se o portugalskom

zakonodavstvu koje odreuje specifine uvjete pod

kojima se moe traiti povrat

trokova za nebolniku

medicinsku skrb, koja

zahtijeva trostrukoodobrenje, prije nego to se

izvri povrat. Komisija protiv

Portugala podnosi tubu

zbog neispunjenja obveza u

kojoj trai utvrenje povrede

slobode kretanja usluga zbog

zakonodavstva vezanog za

povrat novca za nebolnike medicinske usluge. U

meuvremenu Europski sud 5. listopada 2011.

donosi odluku u kojoj kae da drave lanice imaju

pravo traiti odobrenje povrata novca za nebolniku

medicinsku skrb koja se odvija u drugoj dravi

lanici ako se pri toj usluzi koristi vana i skupa

oprema. Komisija, uzimajui tu odluku u obzir,

smanjuje opseg svoje tube na nebolniku

medicinsku uslugu koja iskljuuje vanu i skupu

medicinsku opremu.

U svojim zakljucima Sud navodi da ova vrsta usluge

potpada pod doseg slobode kretanja usluga.

Posljedino tome, drave lanice ne smiju stvarati

uvjete koji oteavaju slobodu kretanja ove usluge

izmeu dvije drave lanice i razliite su od uvjeta

koji postoje u istoj internoj situaciji za istu uslugu.Portugal sa svojim zakonodavstvom oteava

slobodu kretanja usluga, a ta se prepreka ne moe

opravdati rizikom smanjenja financijske bilance

sustava socijalnog osiguranja. Razlozi koje Sud

navodi su da postotak tih pacijenata nije velik te da

takvo lijeenje trae ljudi koji imaju specifine

bolesti za koje postoje specifini programi, te da se

naknada moe traiti samo u granicama sustava

zdravstvenog osiguranja koji prua zemlja lanica u

kojoj pacijent trai povrat novca.

Na kraju Sud zakljuuje da Portugal nije ispunio

svoje obaveze u osiguranju uvjeta za nesmetano

kretanje usluga.

Vie:

Judgment of the Court of Justice in Case C-

255/09, Commission v Portugal

Oporezivanje offshore drutava

U presudi od 15. studenog 2011. Europski je sud

ustvrdio da porezni sustav - zamiljen na nain koji

bi offshore drutvima omoguio da tim putem

izbjegnu oporezivanje - predstavlja program

dravne potpore koji nije u skladu s unutarnjim

tritem.

U predmetu se radi o sustavu oporezivanja to ga je

Ujedinjeno Kraljevstvo namjeravalo provesti na

Gibraltaru. U kolovozu 2002. vlada UjedinjenogKraljevstva obavjetava Europsku komisiju o

planiranoj reformi koja se sastojala od ukidanja

tadanjeg sustava poreza, te uvoenja tri poreza

to bi bili primjenjivi na sva Gibraltarska drutva

kapitala. Konkretno, radilo se o upisnini za

registraciju drutva, o porezu na plau i poslovnom

porezu na imovinu koritenu u poslovne svrhe, sa

stopom od 15 % na porez na plau i porez na

imovinu koritenu u poslovne svrhe.

Komisija 2004. godine odluuje da takav sustav

oporezivanja predstavlja program dravne potpore

to nije u skladu s unutarnjim tritem.

Prvostupanjski sud 2008. godine ukida tu presudu,

te se Komisija i panjolska ale Europskom Sudu,

koji potvruje odluku Komisije.

Vie:

Judgment of the Court of Justice in Joined

Cases C-106/09 and C-107/09. Commission and

Spain v Government of Gibraltar and United

Kingdom.

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62010CC0495:FR:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62010CC0495:FR:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62010CC0495:FR:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62010CC0495:FR:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62010CC0495:FR:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62010CC0495:FR:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0255:EN:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0255:EN:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0255:EN:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0106:EN:NOThttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0106:EN:NOThttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0106:EN:NOThttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0106:EN:NOThttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0106:EN:NOThttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0106:EN:NOThttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0106:EN:NOThttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0106:EN:NOThttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0106:EN:NOThttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0255:EN:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62009CJ0255:EN:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62010CC0495:FR:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62010CC0495:FR:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62010CC0495:FR:HTMLhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62010CC0495:FR:HTML


13/19


EU publikacije, studije i

izvjea

Mobilnost Bugarskih i Rumunjskihradnika

Europska komisija objavila je 11. studenog 2011.

izvjee o uincima mobilnosti radnika koji dolaze iz

Bugarske i Rumunjske.

Sloboda kretanja osoba jedna je od temeljnih

sloboda to su zajamene odredbama europskog

prava, a ukljuuje pravo dravljana EU da se

slobodno kreu unutar Unije u druge drave lanice,

da trae zaposlenje i da borave u drugim dravama

lanicama EU sa lanovima svojih obitelji.Aktom o pristupanju iz 2005. dravama lanicama

bilo je doputeno da privremeno ogranie slobodno

kretanje radnika koji dolaze iz Bugarske i

Rumunjske, tako da ih tretiraju kao radnike iz

zemalja koje nisu lanice Europske unije, s jednom

iznimkom - da pri prijavi stranog radnika (radnik koji

nije dravljanin Europske unije) i radnika koji dolazi

iz Bugarske ili Rumunjske, prednost pri pristupu

tritu dobiva radnik koji dolazi iz Bugarske ili

Rumunjske.

Cjelokupan period privremenog ogranienja, utrajanju 7 godina podijeljen je u tri razliite faze (2-

plus-3-plus-2) u kojima vrijede razliiti uvjeti. Taj je

sustav koriten i pri ulasku 10 novih lanica 2004.

godine, te e se najvjerojatnije koristiti i pri ulasku

Hrvatske u EU.

1. U prvoj fazi koja traje dvije godine, nacionalno

pravo drava lanica regulira pristup radnika iz

Bugarske i Rumunjske na trite rada.

2. Nakon isteka prve dvije godine , drave lanice

mogu produiti primjenu nacionalnog prava na

radnike iz Bugarske i Rumunjske, pod uvjetom da su

obavijestili Komisiju prije isteka prve faze. U

suprotnom se primjenjuje europsko pravo koje

jami slobodu kretanja radnika.

3. Drava lanica, koja primjenjuje svoje nacionalno

zakonodavstvo i u drugoj fazi, moe pri kraju druge

faze u sluaju ozbiljnog poremeaja na tritu rada

ili opasnosti da se ono dogodi, nakon to je

obavijestila Komisiju, i dalje nastaviti primjenjivati

svoje zakonodavstvo do isteka roka od sedam

godina.

Uz te faze, postoji i sigurnosna klauzula koja kae da

se drava lanica - koja je prestala primjenjivatinacionalno zakonodavstvo pri reguliranju ulaska

radnika iz Bugarske i Rumunjske - moe vratiti na

primjenu vlastitog zakonodavstva u sluaju

ozbiljnog poremeaja na tritu rada ili opasnosti da

se ono dogodi.

Izvjee navodi kako e otvaranje trita rada za

bugarske i rumunjske radnike 2013.godine, imati

pozitivan uinak. Pretpostavlja se da su bugarskim i

rumunjskim radnicima zanimljiva radna mjesta u

sektoru graditeljstva, usluga unutar domainstva i

restorana. Dugorono, procjenjuje se da e se

dogoditi znaajan porast od oko 0,3% u BDP-u

Europske Unije, otvaranjem trita rada prema

bugarskim i rumunjskim radnicima. U izvjeu se

navodi da su radnici iz Bugarske i Rumunjske

najee migrirali u Italiju i panjolsku.

Vie:

Report from the Commission to the Council on

the Functioning of the TransitionalArrangements on Free Movement of Workers

from Bulgaria and Romania. COM (2011) 729

final, 11. 11. 2011.

Zbogom otvorenim granicama?Danski pristup

U radu pod naslovom A farewell to open borders?

The Danish Approach objavljenom u seriji CEPSLiberty and Security in Europe, autor Peter Hobbing,

CEPS-ov istraiva, obrauje imbenike koji

ugroavaju slobodno kretanje ljudi unutar

schengenskog prostora, posebice se osvrui na

nedavnu dansku inicijativu za ponovno uvoenje

graninih kontrola.

Migracijski pritisak izvana i populistiki trendovi

unutar Europe ve su izvrili znaajan pritisak na

ideju Europe bez granica, bez obzira na injenicu to

su otvorene granice jedno od najveih europskih

dostignua. No, ono to je u prolosti smatrano

neugodnom, ali privremenom smetnjom, pretvorilo

se pod utjecajem danske inicijative u neto potpuno

drugaije. Naime, Danska je 10. svibnja 2011. na

prijedlog desniarske Stranke danskog naroda

objavila da namjerava ponovno uspostaviti kontrolu

na granicama s Njemakom i vedskom. Europska

unija kritizirala je taj plan danske vlade istiui da se

time kri pravo na slobodu kretanja unutar

Schengenske zone. Mjera za uspostavljanje stalne

kontrole, ukljuujui carinarnice i video nadzor,

preplaila je ne samo Bruxelles ve i putnike i

poslovna udruenja diljem Europe. Nova vladazasad je odagnala takvu mogunost ukidanjem
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0729:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0729:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0729:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0729:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0729:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0729:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0729:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0729:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0729:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0729:FIN:EN:PDFhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2011:0729:FIN:EN:PDF


14/19


graninih mjera preuzetih od svojih prethodnika.

Bez obzira na to, nije na odmet ponoviti lekcije iz

ove kratkotrajne, ali lako ponovljive epizode:

1. politiari u Bruxellesu kao i svim ostalim glavnim

gradovima, ne smiju zaboraviti to je europljanima

donijela takva sloboda kretanja u posljednjih 20

godina;

2. institucije Europske unije trebale bi osuditi i jasno

istaknuti nezakonitost unutarnjih graninih

kontrola;

3. Komisija bi trebala uspostaviti sustav kojim bi

mogla bre reagirati na bilo koji slian pokuaj

ograniavanja slobode kretanja unutar Unije;

4. kako bi se sprijeile nepotrebne napetosti, vano

je da Unija nastavi koherentno i uinkovito

upravljati svojim vanjskim granicama.

Vie:

Hobbing, Peter. A farewell to open borders?The Danish Approach // CEPS Liberty and

Security in Europe, 9. 11. 2011.

Prirunik zaZajednike istranetimove

Vijee ministara EU objavilo je poetkom studenog

2011. nadopunjenu verziju Prirunika o Zajednikim

istranim timovima (Joint Investigation TeamsManual - JIT) u okviru zajednikog JIT Projekta

Eurojusta i Europola, a iji je glavni cilj unaprjeenje

odnosa drava lanica u borbi protiv organiziranog

kriminala i tijekom s tim povezanih istranihradnji.

Smisao spomenutog Prirunika jest informirati

praktiare o pravnim osnovama i pretpostavkama

uspostavljanja Zajednikih istranih timova, njihovoj

najboljoj namjeni te u konanici - pridonijeti

daljenjem razvoju meunarodne suradnje u

kaznenim stvarima. Imajui na umu injenicu da se

radi o ivuem dokumentu, Prirunik e biti

redovito auriran, pogotovo s obzirom na oekivana

iskustva u praksi.

JIT jest istrani tim, uspostavljen temeljem

dogovora izmeu dviju ili vie drava lanica, ali i

drugih drava, za specifinu namjenu i na odreeno

vrijeme. Zajedniki istrani tim ima brojene

prednosti u odnosu na ve poznate forme pout

zrcalnih ili paralelnih istraga ili zahtjeva za

kaznenom pomoi. U te prednosti mogu se ubrojiti

mogunost da lanovi tima izravno pristupe

informacijama bez potrebe postavljanja formalnog

zahtjeva, mogunost izravnog zahtijevanjapojedinih istranih radnji meu lanovima tima,

mogunost da lanovi tima budu prisutni pri

pretrazi doma, ispitivanjima u okviru svih ukljuenih

jurisdikcija, neformalna razmjena specijaliziranog

znanja, uspostava i unaprjeenje uzajamnog

povjerenja izmeu praktiara razliitih jurisdikcija i

radnih okruenja. Zajedniki istrani tim prua

mogunost odreivanja optimalne istrage i

optube; mogunost dobivanja financijske potpore

EU, Europola i Eurojusta.

Vie:

Coucil of the European Union: Joint

Investigation Teams Manual Council Register:

doc. no. 15790/11, 4. 11. 2011.

Studija o neformalnoj skrbi za starijeosobe u EU, Hrvatskoj i Turskoj

U okviru projekta to ga provode lanice Europske

mree ekonomskih istraivakih instituta (European

Network of Economic Policy Research Institutes

ENEPRI) objavljena je studija pod nazivom Informal

Care, Labour Force Participation and Unmet Needs

for Formal Care in the EU-27, Croatia and Turkey

koja na temelju podataka objavljenih u istraivanju

Europske komisije Eurobarometer 283/Wave 67.3:

Health and Long-term Care, usporeuje slinosti i

razlike u podruju pruanja neformalne skrbi u 27drava lanica EU, te Hrvatskoj i Turskoj.

Problem nezadovoljenih potreba za skrbi javlja kada

se osoba ovisna o nekoj vrsti skrbi prijavi kod

nadlene

slubene

institucije

za skrb (kod

kue, u

dnevnom

centru ili u

domu), ali

mu usluga

nije pruena, ili ju prima, ali u nedovoljnoj koliini ili

kvaliteti. Uzroci nezadovoljenih potreba su raznoliki

na primjer, nedovoljna pokrivenost (nedovoljan

broj osoblja ili ustanova), pretjerani trokovi i

neprimjeren broj sati namijenjenih njezi kod kue.

Vie:

Vilaplana Pietro,Cristina. Informal Care, Labour

Force Participation and Unmet Needs for

Formal Care in the EU-27, Croatia and Turkey //

Social welfare policies, ENEPRI Research

Reports, 8. 11. 2011.

http://www.ceps.be/book/farewell-open-borders-danish-approachhttp://www.ceps.be/book/farewell-open-borders-danish-approachhttp://www.ceps.be/book/farewell-open-borders-danish-approachhttp://www.ceps.be/book/farewell-open-borders-danish-approachhttp://register.consilium.europa.eu/pdf/en/11/st15/st15790-re01.en11.pdfhttp://register.consilium.europa.eu/pdf/en/11/st15/st15790-re01.en11.pdfhttp://register.consilium.europa.eu/pdf/en/11/st15/st15790-re01.en11.pdfhttp://register.consilium.europa.eu/pdf/en/11/st15/st15790-re01.en11.pdfhttp://www.ceps.be/book/informal-care-labour-force-participation-and-unmet-needs-formal-care-eu-27-croatia-and-turkeyhttp://www.ceps.be/book/informal-care-labour-force-participation-and-unmet-needs-formal-care-eu-27-croatia-and-turkeyhttp://www.ceps.be/book/informal-care-labour-force-participation-and-unmet-needs-formal-care-eu-27-croatia-and-turkeyhttp://www.ceps.be/book/informal-care-labour-force-participation-and-unmet-needs-formal-care-eu-27-croatia-and-turkeyhttp://www.ceps.be/book/informal-care-labour-force-participation-and-unmet-needs-formal-care-eu-27-croatia-and-turkeyhttp://www.ceps.be/book/informal-care-labour-force-participation-and-unmet-needs-formal-care-eu-27-croatia-and-turkeyhttp://www.ceps.be/book/informal-care-labour-force-participation-and-unmet-needs-formal-care-eu-27-croatia-and-turkeyhttp://www.ceps.be/book/informal-care-labour-force-participation-and-unmet-needs-formal-care-eu-27-croatia-and-turkeyhttp://www.ceps.be/book/informal-care-labour-force-participation-and-unmet-needs-formal-care-eu-27-croatia-and-turkeyhttp://www.ceps.be/book/informal-care-labour-force-participation-and-unmet-needs-formal-care-eu-27-croatia-and-turkeyhttp://www.ceps.be/book/informal-care-labour-force-participation-and-unmet-needs-formal-care-eu-27-croatia-and-turkeyhttp://register.consilium.europa.eu/pdf/en/11/st15/st15790-re01.en11.pdfhttp://register.consilium.europa.eu/pdf/en/11/st15/st15790-re01.en11.pdfhttp://register.consilium.europa.eu/pdf/en/11/st15/st15790-re01.en11.pdfhttp://www.ceps.be/book/farewell-open-borders-danish-approachhttp://www.ceps.be/book/farewell-open-borders-danish-approachhttp://www.ceps.be/book/farewell-open-borders-danish-approach


15/19


Izvjee o cijenama osobnihautomobila u EU

Europska komisija objavila je izvjee o cijenamaosobnih automobila u Europskoj uniji. Izvjee -

temeljeno na podacima proizvoaa automobila -

navodi preporuene proizvoake cijene za oko 80

razliitih modela automobila 27 automobilskih

marki. Cijene su izraene sa i bez poreza, zajedno s

cijenama za razliite opcije

automobilske opreme,

ukljuujui automobile s

volanom na desnoj strani.

Izvjee ove vrste Komisija

objavljuje jedanput na

godinu u okviru inicijative

pokrenute nakon brojnih

pritubi potroaa zbog

razliitih cijena automobila

u raznim dravama

lanicama Europske unije i preprekama koje se

nameu kupcima koji ele automobil kupiti u drugoj

dravi lanici.

Usporedbe radi, cijena BMW serije 3, u osnovnoj

varijanti, u Maarskoj je tri tisue eura vea no u

Bugarskoj. Navodi se i primjer osnovnog modelaFord Focusa, ija je cijena na austrijskom tritu

dvije tisue eura vea od istog vozila na njemakom

tritu.

Vie:

Car prices within the European Union at 1

January 2011 / European Commission.

Luxembourg : Publications Office of the

European Union, 2011.

Eurobarometer o zapoljavanju isocijalnoj politici

Rezultati najnovijeg istraivanja Eurobarometera o

stavovima europskih graana o zapoljavanju i

socijalnoj politici pokazuju da je vie od treine

trenutano zaposlenih graana EU zabrinuto zbog

mogunosti gubitka posla. Ipak, openito loi

osjeaji o drutvenoj situaciji u cjelini, kao i o

ansama da gospodarska kriza brzo okona nisu

se pretvorili u krizu povjerenja kada se radi o nainu

na koji ispitanici gledaju na svoju vlastitu

perspektivu. Europljani openito smatraju da je

utjecaj to ga EU ima na zapoljavanje i socijalnu

politiku u njihovoj zemlji pozitivan. Europskoj je

uniji izuzetno vano to su graani svjesni napora

koje Unija ulae u svladavanje gospodarskih i ostalih

problema koji kod mnogih izazivaju tjeskobu.

Vie:

Eurobarometer Special Survey 377 :

Employment and Social Policy / Wave EB76.2.

European Commission, 2011.

Problemi s EU? Tko vam moepomoi?

Europski ombudsman objavio je u studenom 2011.

brouru pod nazivom Problemi s EU? Tko vam

moe pomoi?u kojoj prua niz korisnih informacija

i savjeta o nainu ostvarivanja pojedinanih prava,

te donosi pregled institucija i tijela koja bi

graanima EU mogla biti od pomoi pri zatiti

njihovih prava pred europskim institucijama. Uz

svako od sedam tijela, obraenih u brouri,

naveden je primjer sluaja koji detaljno prikazuje

kako se pojedinci obraaju institucijama te na koji

im nain one pruaju pomo.

Vie:

Problems with the EU? Who can help you? /

European Ombudsman, 2011.

Valja znati

Servis Pitaj EU!

Access Info Europe - nevladina organizacija s

podruja zatite ljudskih prava, sa sjeditem u

Madridu, nedavno je, uz potporu brojnih

partnerskih organizacija, predstavila web stranicu

www.AsktheEU.or

g putem koje

korisnici

neupueni u nain

pronalaenja

informacija o EU ili dokumenata njezinih institucija -

mogu postavljati upite ili zatraiti pristup

odreenom slubenom dokumentu. Predstavljenim

se sustavom eli olakati i pojednostaviti slanje

upita ili traenje konkretnih dokumenata od

institucija i tijela Europske unije.
http://bookshop.europa.eu/en/car-prices-within-the-european-union-pbKDXB11001/http://bookshop.europa.eu/en/car-prices-within-the-european-union-pbKDXB11001/http://bookshop.europa.eu/en/car-prices-within-the-europe

Documents

Aktualna Kriza i Agencije Za Kreditni Rejting