Božidar Kalmeta Borba protiv korupcije Koprivnica Končar-KEV · HŽ Cargo sklopio je sporazum o strateškome partnerstvu s vukovarskim »Biodizelom«. Također je s priva-tnim partnerom

LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 786 / travanj 2011.broj 786/ svibanj 2011. LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.

/4 /6 /7 /10

Borba protiv korupcije HŽ Holding na 3. mjestu po provedenim mjerama

Koprivnica Svečano otvoren remont

Končar-KEVPromotivna vožnja regionalnog EMV-a

Božidar KalmetaŽeljeznica je u fokusu daljnjihinvesticija

/Kontejnerski terminal Brajdica u Rijeci

/ Foto: Branimir Butković


www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR

/ NOVOSTI

/4 Božidar Kalmeta: Željeznica je u fokusu

daljnjih investicija

/6 Borba protiv korupcije: HŽ Holding na 3. mjestu po

provedenim mjerama

/7 Koprivnica: Svečano otvoren remont

/10 Končar-KEV: Promotivna vožnja regionalnog

EMV-a

/14 Sekcija ZOP Vinkovci: Priprema se djelomični remont

/16 Rad HŽ Carga u travnju: Manji opseg rada /18 Sajam Transport und logistic u Münchenu: Uspješan nastup HŽ-ovih

društava

/24 »Petrokemija« Kutina: Gotovo milijun tona tereta

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Hrvatskih željeznica holidng d.o.o.

Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

Za nakladnika: Zlatko Rogožar

Novinari: Branimir Butkoviċ i Boris Udier

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Ovaj broj uredila: Mihaela Tomurad Sušac

Dizajn i grafičko oblikovanje: Oskar Pigac

Fotografija na naslovnici: Ante Klečina

Adresa uredništva:

Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks: 01/4572-131

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara, d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

/ U V O D N I K

/ I Z S A D R Æ A J A

/ I M P R E S U M

predsjednik Uprave

HŽ Hrvatske željeznice holdinga d.o.o.

Zlatko Rogožar, dipl. ing.

3/

Intenzivne poslovne suradnje, sklapanje novih sporazuma, otvaranje remontnih rado-va - sve to obilježilo je mjesec svibanj. Počeo je remont pruge Križevci - Koprivnica. Upravo obnova te dionice nalazi se na listi Vladinih investicijskih prioriteta za ovu go-dinu. Radove je svečano otvorila Jadranka Kosor, predsjednica Vlade RH. Pruga će punim sjajem zasjati do kraja 2013. godine.

Na rast opsega teretnog prijevoza svakako će utjecati novi sklopljeni sporazumi. Jedan od njih potpisan je u Vukovaru. S Gradom i Vukovarskom gospodarskom zonom dogo-vorili smo revitalizaciju industrijskih kolosijeka na tome području. HŽ Cargo sklopio je sporazum o strateškome partnerstvu s vukovarskim »Biodizelom«. Također je s priva-tnim partnerom dogovorna izgradnja pogona i skladišta u prostoru Logističkog centra Ploče. »Biomasa Energija« će tamo sagraditi pogon za preradu drva i tako osigurati nove terete za HŽ Cargo.

Naš regionalni putnički prijevoz uskoro će biti bogatiji za novi elektromotorni vlak. Sre-dinom svibnja prototip je predstavljen u »Končaru«. U pripremi je studija isplativosti ulaganja u vlakove i po njezinu završetku raspisat će se natječaj za nabavu novih vla-kova. Rezultati studije pokazat će koliko će se nabavljati vlakova.

Intenzivno radimo i na organizaciji prijevoza hodočasnika na susret s papom Benedi-ktom XVI. koji će 4. i 5. lipnja posjetiti Hrvatsku. U ta dva dana ukinut ćemo dio redovitih vlakova da bismo svim raspoloživim kapacitetima prevezli oko 12 tisuća hodočasnika na susret s Papom. Svi putnici koji se na susret sa Svetim Ocem voze vlakom putovat će po povoljnijim uvjetima. Sredinom svibnja predstavili smo se na sajmu prometa i logistike u Münchenu. Na tome najvećem ovogodišnjem sajmu tog tipa održali smo dvije prezentacije. Pred po-slovnim partnerima i gostima sajma predstavili smo udrugu Koridor X plus, njezine aktivnosti i planove. Istaknuli smo da će Hrvatske željeznice učiniti sve što je potrebno da X. koridor postane konkurentan i za kupce jedan od najboljih koridora koji će u cijelosti udovoljavati njihovim prijevoznim potrebama i tako dokazati da je X. koridor potencijal koji treba maksimalno iskoristiti. HŽ Cargo predstavio je strategiju razvoja te aktivnosti koje se provode. Težište je stavljeno na predstavljanje projekta novoga kontejnerskog vlaka »Rijeka - Ljubljana - München Express«, kojim bi se dio kontej-nerskog toka preusmjerio na prijevoz željeznicom. Time bi se povećala konkurentnost riječkoga prometnog pravca i ostvarili novi poslovi sa sudionicima u intermodalnome logističkom lancu.

predsjednik Uprave HŽ HoldingaZlatko Rogožar, dipl. ing.

Novi projekti na svim područjima

/Kontejnerski terminal Brajdica u Rijeci



broj 786 / svibanj 2011.

/ Kada pogledate unatrag, možete li nam reći kakvo ste stanje na Hrvatskim željeznicama zatekli na početku svojeg mandata i usporediti ga s trenutačnom situacijom?/ Prije nego odgovorim na pitanje, dozvolite mi da vam čestitam na redizajnu časopisa koji je sada grafički bolje opremljen i mo-dernijeg izgleda. Zatečeno stanje na željeznici zahtijevalo je puno napornog rada, ponajprije u smislu prilagodbe, te normativnog i administrativnog usklađivanja željezničkog sustava s EU-ovim standardima. Uloženo je uistinu puno napora i u skladu s time možemo reći da hrvatski željeznički sustav ima sve funkcionalne i administrativne elemente modernoga željezničkog sustava, na primjer, operateri su razdvoje-ni od infrastrukture, osnovane su potrebne agencije itd. Osim toga, uloženi su i veliki napori i postignut je veliki napredak u smjeru restrukturiranja sustava. Došlo je do znatnih racionali-zacija, smanjenja troškova, smanjenja broja radnika, povećanja

Razgovor s Božidarom Kalmetom, ministrom mora, prometa i infrastrukture

Željeznica je u fokusu daljnjih investicija

Božidar Kalmeta

učinkovitosti sustava, poboljšanja likvidnosti, poboljšanja materi-jalnog položaja zaposlenika itd. Također, proteklih godina izdvajana su velika proračunska sred-stva za željeznički sustav, kako za subvencioniranje putničkog i kombiniranog prijevoza, tako i za održavanje infrastrukture, te za investicije i modernizaciju sustava. Na žalost, u zadnje dvije go-dine došlo je do smanjenja raspoloživih sredstava te ih nije bilo moguće izdvojiti, iako su bila potrebna i zacrtana planskim doku-mentima.

/ Upravo je najavljena izrada nove prometne strategije RH. U pro-šloj strategiji malo je toga planiranoga za željeznicu i ostvareno. Kakvim zamišljate status željezničkog sustava u Hrvatskoj u bu-dućoj strategiji?/ Polazeći od nacionalnih prioriteta, a posebice od financijskih mogućnosti Republike Hrvatske, državu je trebalo povezati ra-vnomjerno i učinkovito. Zbog ekonomskih učinaka procijenjeno je da će takvi investicijski ciklusi početi u području cestovne in-frastrukture, istodobno omogućavajući da u sljedećem periodu željeznica bude u fokusu daljnjih investicija. Nažalost, nešto na što nismo mogli utjecati, svjetska kriza, odre-dila je mogućnosti nacionalnoga državnog proračuna kako kroz izravno financiranje, tako i kroz zaduženja kod međunarodnih i do-maćih financijskih institucija. Iz navedenog jasno je da će u sljede-ćem periodu fokus ulaganja ići prema željezničkome sustavu. Svakako treba uzeti u obzir i činjenicu pridruživanja Europskoj uni-ji. Strateški dokumenti EU-a naglašavaju potrebu unapređenja i razvoja željeznice. To se dakako odražava i na dostupnost sred-stava koje Republika Hrvatska povlači kroz europske fondove. HŽ Infrastruktura d.o.o. je zajedno s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture počela procese programiranja i povlačenja sred-stava iz EU-ovih fondova. Prvi primjer jest obnova i modernizacija pruge Vinkovci - Tovarnik.

/ Tijekom mandata ove Vlade jedinstveni željeznički sustav po-dijeljen je na pet poduzeća. Po vašemu mišljenju, kako je takva podjela zaživjela u praksi?/ Moja razmišljanja u tome smjeru su jasna. Nužno je razlučiti troškove koji nastaju u željezničkome sustavu i provesti njihovu racionalizaciju. Podjela je rezultat stvaranja učinkovitog modela upravljanja sustavom i transparentnog razlučivanja troškova. U praksi je ovaj model pokazao stvarne slabosti novonastalih dru-štava i njihovih međusobnih odnosa, koje u idućem koraku treba otkloniti restrukturiranjem društava. / Tijekom vašeg mandata bilo je, za razliku od ranijih razdoblja, tek nekoliko manjih prosvjeda, pa se može reći da ga je obilježila relativno mirna situacija na željeznici. Možete li nam nešto reći o suradnji sa socijalnim partnerima, željezničkim sindikatima?/ Socijalni partneri u HŽ-ovu sustavu predstavljaju snagu tog susta-va i kao takvi oni su nezaobilazan partner. U procesu tranzicije dru-štava važno je da socijalni partneri imaju uvid i mogućnost sudjelo-vanja u donošenju odluka. Na taj način oni postaju istinski partneri, a ne oponenti. Potvrdu dobre suradnje i sami ste naglasili.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

/ INTERVJU

U sljedećem razdoblju željeznica će biti u fokusu daljnjih investicija, rekao je Božidar Kalmeta, mini-star mora, prometa i infrastrukture, u razgovoru na temu aktualnog stanja i perspektive željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj.

4/


Važno je unaprijed razgovarati o svim ključnim momentima koji se događaju i na taj način približiti socijalnim partnerima doga-đaje koji predstoje, ali i otvarati raspravu o pitanjima oko kojih ne postoji konsenzus. U tome svjetlu na GSV-u više puta poticao sam i raspravu koja je dovela do određenih zajedničkih stajališta i poslodavaca i socijalnih partnera.Također, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je za sve zakonske i podzakonske akte koji su bili u donošenju, a koji se u svojoj biti dotiču pitanja prava i obaveza radnika, tražilo mišljenje socijalnih partnera, pa je čak s njima organiziralo okrugle stolove. Takav način suradnje je teži, no dugoročno donosi sigurnost i po-vjerenje među partnerima, a time i stabilnost u sektoru.

/ Proces privatizacije 17 ovisnih društava Hrvatskih željeznica odvija se već gotovo 15 godina. U tome razdoblju radnici su otkupili dionice RVR-a i ŽPD-a, a PZZ-Inženjering je nakon stečaja likvidiran. Povreme-no je bilo nekoliko najava kupnje naših kvalitetnih radionica (RPV Sla-vonski Brod, RŽV Čakovec, Pružne građevine), dok za neka poduzeća jednostavno nema interesa, npr. za Željezničko ugostiteljstvo. Možete li predvidjeti kakav će biti tijek daljnje privatizacije tih društava?- Strateški nije se odustalo od prakse da se privatiziraju trgovačka društva koja nisu takozvani core buisiness, posebice u dijelu koji sustavu stvara dodatne financijske troškove. Mora se priznati da tijekom zadnjih godina nije vladala značajnija ulagačka klima, pa se to odrazilo i na zanimanje za kupnju poduzeća koja su bila pred-viđena za prodaju u prvome krugu. Također, Vlada RH poduzela je pozitivne korake, u segmentu upravlja-nja imovinom i sustavima, koji omogućavaju privatizaciju društava u državnome vlasništvu. U tome smislu, kao dio mjera restrukturiranja, iako je ono zapravo trajni proces, nastavit će se s privatizacijom društa-va koja nisu izravno vezana uz rad i organizaciju željezničkog prometa.

/ Kako ocjenjujete mogućnosti za provedbu plana nabave želje-zničkih vozila u vrijednosti od 6,2 milijarde kunâ, a o čemu je ne-davno odluku donijela i Uprava HŽ Holdinga?/ Nužno je obnoviti vozni park nacionalne željezničke tvrtke kao nastavak procesa restrukturiranja, povećanja kvalitete usluge, smanjenja troškova, povećanja opsega prometa i u konačnici kao preduvjet uspješnog konkuriranja na tržištu željezničkih usluga. Odluka Uprave HŽ Holdinga predstavlja strateški plan razvoja i tržišnog pozicioniranja nacionalnih željezničkih prijevoznika. Plan će se provoditi u fazama, imajući u vidu financijske mogu-ćnosti za provedbu takvog programa. Vlada Republike Hrvatske podupire takva nastojanja i razmatra ih kao dio procesa već prije spomenutog restrukturiranja, ali i kao mogućnost za poslove do-maće industrije.

/ Hoće li Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predložiti Vladi da se osigura novac iz proračuna za veće radove na željezni-čkoj infrastrukturi u sljedećem razdoblju i za koje radove?/ Kako sam već spomenuo, proteklih godina Ministarstvo i Vlada su kroz državni proračun osiguravali znatna sredstva za željeznički sustav u cjelini. Zbog financijske krize i nužnog smanjenja prora-čunskih rashoda, nažalost, došlo je do smanjenja proračunskih sredstava za, svakako potrebne, investicije u željeznici. Međutim, Vlada je nedavno dala jamstvo za kredit HŽ Infrastru-kturi za investicije u iznosu od oko 650 milijunâ kunâ (88 milijunâ eurâ). Učinak takve odluke je otvaranje radova na dijelu pruge od

Križevaca do Koprivnice, ali i radova na sanaciji mosta na Savi u Zagrebu, kao i nekih drugih investicija. Uz sredstva osigurana iz državnog proračuna i EU-ovih fondova, ove godine HŽ Infrastruktura će za investicije na raspolaganju imati gotovo 1.250,00 milijunâ kunâ. Opredjeljenje ovog ministarstva, Vlade RH ali i Europske komisije jest da se sredstva iz europskih fondova namijenjena ulaganju u prometnu infrastrukturu najvećim dijelom ulažu upravo u želje-zničku infrastrukturu. Radit će se o uistinu velikim sredstvima, a Republika Hrvatska osiguravati će tzv. prateća sredstva odnosno sredstva za sufinanciranje tih projekata. HŽ Infrastruktura ubrzano radi na pripremi projekata, projektne dokumentacije, ali i administrativnih kapaciteta za provedbu tih projekata. Naime, HŽI su tijela Europske unije akreditirala za pro-vedbu projekta po EU-ovim pravilima. Ministarstvo mora, prome-ta i infrastrukture će također aktivno sudjelovati u tome procesu. Prioritetni projekti svakako su koridorske pruge za koje se očekuju i najvažniji prometi robâ i putnikâ. Tu prije svega mislim na projekt izgradnje nizinske pruge prema Rijeci, za koji su na temelju izra-đene predinvesticijske studije procijenjeni iznosi potrebni za izgra-dnju po pojedinim sektorima. Ukupno je to 4,24 milijarde eurâ. Također, tu je i pruga na desetome koridoru na kojemu se već di-jelom i izvode radovi, a za pojedine dionice pripremaju se projekti i natječaji. Osim u koridorske pruge, ulagat će se i u regionalne i lokalne pruge iz različitih izvora.

/ HŽ Infrastruktura se kadrovski ekipirala s ciljem da pokuša ishoditi što više sredstava iz EU-ovih fondova. Kakvim ocjenjujete dosadašnji tijek tih aktivnosti i što na tome planu očekujete ove i sljedeće godine?/ HŽ Infrastruktura naporno radi na provedbi privlačenja sredsta-va iz EU-ovih fondova i pritom su svakako bila nužna i kadrovska pojačanja. Najvidljiviji učinak takvog rada koji je i medijski najviše popraćen jest skori završetak radova na obnovi pruge od Vinko-vaca do Tovarnika i državne granice. Naravno, istodobno su u pripremi i u različitoj fazi dovršenosti drugi projekti, uglavnom na X. koridoru. Kao što znate, potpisan je ugovor o izvođenju radova na Zagreb Glavnome kolodvoru, a u pripremi su i drugi projekti kao što je rehabilitacija dijelova prugâ Dugo Selo - Novska i Novska - Okučani. U sljedećim godinama očekuje se otvaranje mogućnosti financiranja projekata s korido-ra V.b u sklopu EU-ovih fondova.

/ Ulazak Hrvatske u EU i liberalizacija tržišta željezničkih usluga neminovno će dovesti do pojave novih prijevoznika u Hrvatskoj. U kojoj su mjeri naši prijevoznici HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz pripremljeni za dolazak novih konkurentnih prijevoznika?/ Naši prijevoznici sustavno se pripremaju za nadolazeće otva-ranje tržišta i siguran sam da će biti ključni čimbenik na ovome području. Već dulje društva rade na racionalizaciji svojeg poslova-nja, posebice u troškovnome dijelu. Istodobno se traži mogućnost i realizacija novih poslova. Jedan od tih projekata jest i Cargo X, u sklopu kojeg će domaća tvrtka zajedno sa željezničkim tvrtkama susjednih država ostvariti zajednički nastup na tržištu. Na taj način postaje konkurentnija u odnosu na dru-ge željezničke prijevoznike. S druge strane ne treba se bojati konkurencije jer ona nas istodobno potiče da povećamo kvalitetu usluge i učinkovitost poslovanja. Vjeru-jem da HŽ-ov sustav i u tim uvjetima svakako ima svoju realnu šansu.

/ INTERVJU

5/

/ NOVOSTI


Među ukupno 84 tvrtke, HŽ Holding je po provedenim antikoru-pcijskim mjerama zauzeo treće mjesto. Ni HŽ Putnički prijevoz ne zaostaje puno - nalazi se na šestome mjestu. Na sedmome mjestu je HŽ Vuča vlakova, a na devetome HŽ Cargo. HŽ Infrastruktura je na 11. mjestu između 25 tvrtki koje djeluju u ingerenciji Minisarstva mora, prometa i infrastrukture. Objedinjeno Izvješće o provedbi Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskome dr-žavnom vlasništvu predstavio je Davor Dubravica, načelnik Sekto-ra za suzbijanje korupcije pri Ministarstvu pravosuđa.

Od studenoga 2009. državne tvrtke trude se poslovati transpa-rentnije. Ciljevi programa jesu poboljšanje usluge, jačanje odgo-vornosti, pravilno, etično, ekonomično i učinkovito poslovanje, poslovanje u skladu sa zakonima i propisima, pravodobno finan-cijsko izvješćivanje i praćenje rezultata poslovanja.A to da se Antikorupcijski program provodi prepoznala je i Eu-ropska komisija. U posljednjem izvješću o napretku u Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava) istaknuto je da se antikorupcijski akcijski planovi provode u trgovačkim društvima u državnome vlasništvu. Pozitivna ocjena Europske komisije dodatni je poticaj.

Prve rezultate komentirali su zaposlenici Ministarstva pravosuđa, Ministarstva uprave, no i zaposlenici tvrtki u kojima se antikoru-pcijski programi provode. Renata Flinta, tajnica Uprave i Nadzor-nog odbora HŽ Holdinga, govorila je o Etičkome kodeksu i njegovu utjecaju na poslovanje, o provedenoj izobrazbi radnika o provođe-nju antikorupcijskih mjera te o povjereniku za etiku. Provođenje svega navedenog u HŽ-u doprinijelo je tomu da se afirmiraju te-meljna načela i vrijednosti u obavljanju poslova i radnih zadaća te načelo prema kojemu borbi protiv korupcije svatko doprinosi tako da bolje obavlja poslove u sklopu svojega radnog mjesta.

U ime HŽ-a rezultate je komentirao i Željko Novaković, predsje-dnik Revizorskog odbora u HŽ Holdingu. Kao najvažnije postignu-

Borba protiv korupcije

HŽ Holding na 3. mjestu po provedenim mjerama

će u proteklome razdoblju istaknuo je ispunjavanje organizacijskih pretpostavki za učinkovito funkcioniranje i ispunjenje nadzorne, ali i savjetodavne uloge u okružju HŽ Holdinga. To konkretno znači da je težište na učinkovitoj komunikaciji članova Revizorskog odbora s članovima Nadzornog odbora i Uprave Društva te s direktorima sektora Društva jer im je zajednički cilj uspješno poslovanje. De-finirana je i potreba za pokretanjem promjena i stvaranjem uvjeta za profesionalniji rad Društva, što će preventivno doprinijeti pro-vedbi Antikorupcijskog programa. U budućemu radu Revizorski odbor će inzistirati na tome.

Objavljeno Izvješće o provedbi Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskome državnom vlasništvu može se pročitati na internetskoj stranici www.antikorupcija.hr.

/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac

Osamdeset i četiri tvrtke u većinskome državnom vlasništvu, godina i pol provođenja Antikorupcij-skog programa, trud, rad, preslagivanje vlastitih re-dova i prvi rezultati. Sve to bilo je predstavljeno 29. travnja na jednome mjestu - u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Dana 5. svibnja 2011. HŽ-ovo istražno povjerenstvo objavilo je mi-šljenje o odgovornosti za nesreću teretnog vlaka kod tunela Kupjak. Tekst mišljenja glasi: »Na osnovi istraženih činjenica i okolnosti ustanovljenih u prvom nalazu i istrazi istražno povjerenstvo došlo je do zaključka da je prema članku 19. stavku 1. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu (NN br. 40/07) za nastanak izvanrednog događaja odgovorna HŽ Infrastruktura d.o.o., s napomenom da se u tome objektu (starome 138 godina), koji nije pokazivao znakove nestabilnosti, u velikoj mjeri odstupalo od sigurnosnih standarda po kojima se u današnje vrijeme grade obložni zidovi«.

Nesreća pred tunelom Kupjak

Mišljenje istražnog povjerenstva/ Piše: Ida Erceg

Prema Pravilniku o izvanrednim događajima (čl. 22), HŽ Infrastru-ktura kao zainteresiran subjekt koji je sudjelovao u istrazi, ako nije suglasna s istražnim izvješćem, ima pravo žalbe na izvješće. Uprava HŽ Infrastrukture zatražila je od Građevinskih poslova održavanja i Razvoja i građenja da se u roku od 15 dana očituju o zaključcima istražnog povjerenstva.

Uprava HŽ Infrastrukture ponudit će odštetu obitelji poginulog ko-lege Damira Domitrovića te snositi troškove liječenja ozlijeđenog Marija Ostojića.

6/

Redoslijed Tvrtka Bodovi

1. Bizovačke toplice 84

2. Hoteli Živogošće 81

3. HŽ Holding 79

4. HBOR 78

4. Hrvatska kontrola zračne plovidbe 78

5. Hoteli Makarska 76

6. Hrvatske šume 75

6. HŽ Putnički prijevoz 75

6. Plovput 75

7. HŽ Vuča Vlakova 73

8. Autocesta Rijeka - Zagreb 72

8. Hrvatske autoceste 72

9. Club Adriatic Zagreb 71

9. HŽ Cargo 71

10. BICRO 70

10. Imperial Rab 70

10. Hrvatske vode 70

10. Plinacro 70


/ NOVOSTI/ Piše: Ida Erceg i Martina Lovrić

7/

Koprivnica

Svečano otvoren remontDana 21. svibnja u nazočnosti predsjednice Vlade i ostalih državnih dužnosnika otvoreni su radovi na remontu pruge Koprivnica - Križevci.

Među visokim gostima otvorenju su bili nazočni Jadranka Ko-sor, predsjednica Vlade RH; Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture RH; Josip Friščić, potpredsjednik Sa-bora; Branko Bačić, ministar zaštite okoliša, prostornog uređe-nja i graditeljstva, kao i državni tajnici te saborski zastupnici. Od predstavnika lokalne samouprave svečanost su uveličali Darko Koren, župan koprivničko-križevački; Zvonimir Mršić, gradona-čelnik Koprivnice, i Stjepan Peršin, dogradonačelnik Križevaca. - Sretna sam što je ovo još jedan projekt iz skupine velikih in-frastrukturnih projekata. Radi se o 30 projekata koji vrijede 14 milijardi kunâ. Danas su ovdje počeli radovi koji će biti dovrše-ni do 2013. kada se nadam da će i Hrvatska biti članica EU-a. Ovaj projekt dio je gospodarskog oporavka Vlade RH i ima njezinu punu potporu. Žao mi je što nisam došla vlakom, a da sam došla, vozila bih se brzinom od 50 km/h, no kad remont bude gotov, putovat ćemo brzinom od 140 km/h. - na otvorenju radova rekla je Jadranka Kosor. - Zahvaljujem Vladi RH na donošenju potpore o jamstvu. Temelj konkurentnosti gospodarstva jest moderna prometna infrastru-ktura, ponajprije željeznička, no u RH ona nije na zadovoljavajućoj razini zbog prijašnjih neulaganja i ratnih razaranja. Sada se počelo ulagati u željeznicu da bi HŽ bio spreman na liberalizaciju, da po-stane dio sustava europskih željeznica - rekao je ministar Kalmeta te izrazio zadovoljstvo što se provode projekti koje su sufinancira-ni iz EU-ovih fondova. Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, pred-stavio je projekte željezničke infrastrukture, od kojih je dio su-financiran iz EU-ovih fondova. Dodao je da Uprava ulaže velike napore u racionalizaciju te da su u HŽ Infrastrukturi već ostvarene velike uštede.Željeznička pruga od državne granice s Mađarskom preko Botova, Koprivnice i Križevaca do Dugoga Sela jedna je od dviju hrvatskih dionica B-ogranka V. paneuropskoga koridora i čini poveznicu luke u Rijeci sa srednjom i sjeveroistočnom Europom. S obzirom na sadašnje stanje kolosijeka i najveću dopuštenu brzinu od 50 km/h, pružna dionica od Križevaca do Koprivnice u duljini od 28,5 km usko je grlo u željezničkome prometu. Prethodni remont na

ovoj pruzi bio je izveden 1975. i 1976. godine. U ovome trenutku pružna dionica od Križevaca do Koprivnice najkritičniji je dio na magistralnim prugama u sklopu željezničke mreže HŽ Infrastru-kture d.o.o. / Nakon provedenoga javnog natječaja HŽ Infrastruktura d.o.o. potpisala je sa zajednicom ponuditelja, i to tvrtkama Swietelsky B.m.b.H., Pružne građevine d.o.o. i POSIT d.o.o., ugovor o izve-dbi kapitalnog remonta navedene pružne dionice u duljini od 28,5 kilometara.Ugovorena vrijednost radova iznosi 230 milijunâ kunâ. Kapital-ni remont pruge financirat će se kreditnim sredstvima za koje je jamstvo dala Vlada RH u skladu s preporukom o pokretanju inve-sticijskog ciklusa. Kada kapitalni remont bude završen (završetak radova predviđen je za kraj 2013. godine), pružna dionica Križevci - Koprivnica bit će osposobljena za osovinsko opterećenje od 22,5 t/os, odnosno 8 t/m i za građevinsku brzinu od 140 km/h, osim na brdskome dijelu gdje će najveća dopuštena brzina biti 100 km/h. Dok bude trajao remont, putnici će se na dionici od Križevaca do Koprivnice i obrnuto prevoziti autobusima. Za to da je svečanost otvorenja radova na kapitalnome remontu protekla u najboljem redu, zaslužni su, između ostalih, zaposlenici Prometne sekcije Koprivnica na čelu s njezinom šefom Franjom Hiržinom, Davor Ferenc, šef Sekcije za održavanje pruga Ko-privnica, Davor Sabolović, voditelj projekta kapitalnog remonta pruge Križevci - Koprivnica, te zaposlenici tvrtkî Redarstvo-Vatro-gastvo-Rasadnik i Željezničko ugostiteljstvo d.o.o.

/ NOVOSTI


Nastojanja Uprave HŽ Carga d.o.o. usmjerena su na što bolje

pozicioniranje poduzeća na tržištu s ciljem da se što spremnije

dočeka predstojeća liberalizacija željezničkog tržišta u prijevozu

tereta.

S obzirom na takvu poslovnu politiku, HŽ Cargo nastoji u što većoj

mjeri povećati utjecaj željezničkog prometa na strateškim pozici-

jama željezničkih paneuropskih koridora te u hrvatskim morskim

i riječkim lukama. U skladu s time HŽ Cargo u suradnji sa strate-

škim partnerima planira otvoriti logističke centre.

Među logističkim centrima važno mjesto ima Logistički centar

Ploče d.o.o. i u tome svjetlu može se promatrati potpisivanje

strateškog sporazuma o razvijanju posebnih strateških odnosa

Novi projekt

Sporazum koji donosi 700.000 tonâ tereta


Strateški sporazum o razvijanju posebnih odnosa između tvrtke »Biomasa Energija«, HŽ Carga i AGIT-a, koji je 13. svibnja potpisan u Zagrebu, rezultirat će izgradnjom proizvodnog pogona za preradu drva u Logističkome centru Ploče te opsegom dopreme od oko 700.000 tonâ tereta godišnje.

Maurizio Del Bianco, direktor tvrtke »Biomasa Energija«; Mirela Sente, pomoćnica direktora AGIT-a za prodaju i marketing, i Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga i direktor HŽ Carga, nakon potpisivanje ugovora

između tvrtke »Biomasa Energija« d.o.o., HŽ Carga i AGIT-a. Spo-

razum su 13. svibnja u Zagrebu potpisali Maurizio Del Bianco,

direktor tvrtke »Biomasa Energija«, Zlatko Rogožar, direktor HŽ

Carga i Mirela Sente, pomoćnica direktora AGIT-a za marketing

i prodaju.

HŽ Cargo je zajedno s Lukom Ploče i Željeznicama Federacije BiH

osnovao poduzeće joint venture koje će se baviti logističkom dje-

latnošću. Zemljište koje se prostire na 6,4 hektara i na kojem će

se graditi proizvodni pogoni i skladišta u vlasništvu je HŽ Carga.

Poduzeće »Biomasa Energija« bavi se preradom i prijevozom

drva. Strateško partnerstvo podrazumijeva izgradnju pogona i

skladišta na prostoru Logističkog centra Ploče, gdje će poduzeće

»Biomasa Energija« na 20 000 m² sagraditi pogon za preradu

drva.

Iz Bosne i Hercegovine trupci bi se željeznicom dovozili u Ploče,

gdje bi se prerađivali u sjecke (gorivo) i dalje prevozili pomor-

skim putem. Za potrebe pogona godišnje bi stizalo oko 700.000

tona trupaca.

8/


/ NOVOSTI/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

U petak 13. svibnja u Zagrebu Milodrag Gadža, direktor poduze-ća »Biodizel Vukovar«, Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga i direktor HŽ Carga i Mirela Sente, pomoćnica direktora AGIT-a za prodaju i marketing, potpisali su Sporazum o strateškom partnerstvu između »Biodizela Vukovar«, HŽ Carga i AGIT-a. Poduzeće »Biodizel Vukovar« bavi se proizvo-

Potpisan sporazum s »Biodizelom Vukovar«

Milodrag Gadža, direktor poduzeća »Biodizel Vukovar«, i Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga, nakon potpisivanja ugovora

Potpisivanje sporazuma o strateškome partnerstvu između HŽ Carga i vukovarskog »Biodizela« potaknut će ponovno otvaranje u ratu razorenog transportnog otpremništva Đergaj. Na taj će se način korisnicima usluga prijevoza smanjiti troškovi poslovanja.

dnjom goriva za izvoz, ponajviše za izvoz u Mađarsku i Češku. Planirana proizvodnja je oko 50.000 tonâ biodizela godišnje.

Potpisivanje tog sporazuma dio je veće cjeline koja bi u skoroj bu-dućnosti trebala rezultirati ponovnim otvaranjem u ratu razorenog transportnog otpremništva Đergaj. Otpremništvo Đergaj nalazi se u sastavu istoimene poslovne zone, a u sljedećih nekoliko mjeseci tre-ba ugraditi skretnice i obnoviti kolosijeke. Obnavljanjem Đergaja na to bi se otpremništvo priključila tvornica umjetnih gnojiva »Adriatica Vukovar« i »Cezar«. Sva tri spomenuta poduzeća imaju vlastite indu-strijske kolosijeke i otvaranjem Đergaja izravno bi se povezala s mre-žom hrvatskih pruga. Istodobno, smanjili bi se troškovi poslovanja jer će se oko 500.000 tonâ tereta otpremati preko Đergaja.

9/

Renato Humić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza, i Snježana Malinović, direktorica Profitne jedinice Lokalni prije-voz, sastali su se s Boštjanom Korenom, izvršnim direktorom za putnički prijevoz SŽ-a, i predstavnicima Slovenskih željeznica Mi-lošem Rovšnikom i Francom Ruparom. Sastanak je bio održan zbog daljnjeg jačanja suradnje između HŽ Putničkog prijevoza i Slovenskih željeznica, a sudionici sastan-ka dosadašnju su suradnju između željezničkih uprava ocijeni-li vrlo uspješnom. Teme sastanka bile su koncert koji će 3. sr-pnja biti održan u Ljubljani u povodu 20. obljetnice samostalnosti

Daljnje jačanje suradnjeDana 17. svibnja u Ljubljani bio je održan sastanak HŽ Putničkog prijevoza i Slovenskih željeznica.

Republike Hrvatske i Republike Slovenije te prijevozu putnika na to događanje. Razgovaralo se o ponudama prijevoza za grupna putovanja u vlaku »Lisinski« za München te o ponudama prijevoza na relacijama Ljubljana - Zagreb - Ljubljana, Ljubljana - Split - Lju-bljana i Ljubljana - Pula - Ljubljana, i to s aspekta tarifnih ponuda te ostalih ponuda i usklađivanja voznog reda. Razgovaralo se i o vožnji pograničnih vlakova, kao i o revitalizaciji pru-ge Savski Marof - Kumrovec - Zagorska Sela - državna granica te o zaključcima sa sastanka koji je 17. ožujka bio održan u Kraljevcu na Sutli. Zadovoljstvo održanim sastankom izrazili su predstavnici obiju željeznica te su dogovorili daljnju suradnju da bi unaprijedili po-slovanje i ostvarili kvalitetne odnose između dviju susjednih i pri-jateljskih željeznica.

/ Piše: Snježana Malinović



/ NOVOSTI

U pogonu tvrtke Končar-Električna vozila, prije isporuke naruči-

telju HŽ Putničkom prijevozu, dana 17. svibnja 2011. pred mno-

gobrojnim novinarima bila je organizirana promotivna vožnja u

novome regionalnom elektromotornom niskopodnom vlaku. Uz

Upravu »Končara« s predsjednikom Darinkom Bagom na čelu

promotivnoj vožnji prisustvovao je i Mario Musa, član Uprave HŽ

Putničkog prijevoza.

Novi vlak zajednički je proizvod »Končara« i TŽV-a »Gredelj«.

U njegovu razvoju sudjelovalo je jedanaest končarevih društa-

va. Glavni dijelovi vlaka kao što su elektromotorni pogon, sustav

upravljanja i komunikacije te okretna postolja (po prvi put u Hrvat-

skoj) razvijeni su u »Končaru«.

Pošto je Ivan Bahun, predsjednik Uprave Končar-Električnih vo-

zila, simbolički razrezao tortu u obliku novog vlaka, novinari su

imali priliku voziti se u novome vlaku. Nepodijeljeno je mišljenje

da je riječ o vrhunskome proizvodu koji je u odnosu na motorne

vlakove koji trenutačno voze našim prugama doista veliki iskorak

nabolje. Vlak je dugačak 75 metara, može postići najveću brzinu

od 160 km/h i prihvatiti ukupno 500 putnika. U usporedbi s vo-

dećim europskim proizvođačima, uz nešto nižu cijenu, naša želje-

znička industrija potencijalnim naručiteljima može ponuditi vozila

Končar-Električna vozila

Promotivna vožnja regionalnog EMV-aMnogobrojni novinari okupili su se 17. svibnja u pogonu tvrtke Končar-Električna vozila na Janko-miru da bi prisustvovali promotivnoj vožnji novoga niskopodnog elektromotornog vlaka za regionalni prijevoz koji će za nekoliko dana postati najmoder-niji vlak u voznome parku HŽ Putničkog prijevoza.

prilagođena njihovim specifičnim traženjima i u manjim serijama.

Tako se vozilo može konstruirati od dva ili više modula, ovisno o

želji naručitelja.

Putnički prostor čini jedinstvenu i prostranu cjelinu. Unutrašnjost

vlaka je u plavoj boji i prema riječima Josipa Ninića, voditelja pro-

jekta EMV-a, u tome segmentu posebna pozornost posvećena je

dugotrajnosti materijala i jednostavnosti održavanja. Visina poda

u razini je perona, a ukupno osam širokih vrata (po četiri sa svake

strane) omogućavaju brz protok putnika. Prostor za putnike kli-

matiziran je i pokriven videokamerama, a sve potrebne obavijesti

putnici će dobivati putem modernog sustava informiranja. Pose-

bna pozornost posvećena je udobnosti i sigurnosti upravljačnice

vozila, što se potvrdilo i na tzv. „crash testovima“. Osim probnim

vožnjama po domaćim tračnicama, vlak je testiran i na poligonu

Čeških željeznica u Velinu.

Mario Musa i Darinko Bago

Novi vlak u krugu tvornice

10/


/ NOVOSTI

Svrha sporazuma jest poticanje i jačanje poduzetničke inicijative. Njime se određuje način sufinanciranja, projektiranja i izgradnje, odnosno sanacije postojećih industrijskih kolosijeka u Vukovar-skoj gospodarskoj zoni koju će sufinancirati HŽ Cargo, Grad Vu-kovar i AGIT.Predračunska vrijednost investicije iznosi 3,7 milijunâ kunâ. Ra-dovi počinju krajem svibnja, a trebali bi se izvoditi tri mjeseca.Plan je kroz višegodišnju poslovnu suradnju HŽ Carga, AGIT-a, Vukovarske gospodarske zone i Grada Vukovara razvijati i druge oblike međusobnoga poslovnog povezivanja i suradnje u cilju go-spodarskog i strateškog razvoja. Vukovarska gospodarska zona u cijelosti će se razviti ulaganjem u industrijske kolosijeke. Cijeli projekt vrlo je važan i za HŽ Cargo. Osamdeset posto ukupnog opsega utovara i istovara roba obavlja

Vukovar

Izgradnja i sanacija industrijskih kolosijekaIndustrijski kolosijeci u Vukovaru uskoro će zasjati novim sjajem te time pridonijeti razvitku gospodar-stva u tome dijelu Slavonije. Dana 3. svibnja 2011. između predstavnika HŽ Carga, Grada Vukovara, Vukovarske gospodarske zone i AGIT-a potpisan je Sporazum o sufinanciranju izgradnje, odnosno sa-nacije industrijskih kolosijeka.

/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Arhiva grada Vukovara

se na industrijskim kolosijecima. To je najvažniji razlog zašto HŽ Cargo potiče njihovu revitalizaciju. Sporazum su potpisali Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Holdinga, Srećko Đuranović, direktor AGIT-a, Željko Sabo, gradonačelnik Vukovara i Dragan Njegić, direktor Vukovarske gospodarske zone.

Kutina

Korak do dovršenja teretnog kolodvoraU građevinskome smislu, zgrada novoga teretnog kolodvora u Kutini je dovršena. Ipak, zgrada je već četiri godine prazna, a radnici su i dalje smješteni u kontejnerima. Da bi se posao dovršio, potrebno je poduzeti još jedan korak, odnosno instalirati pro-metnički komandni stol i relejne uređaje.


11/

Kao konačno rješenje problema radnih uvjeta u kolodvoru Kutina TK, sagrađena je nova zidana kolodvorska zgrada. Smještena je dvadesetak metara iza kontejnera koji služe kao radni prostor pro-metnome osoblju i zaposlenicima TPVV-a.

Po završetku zgrade, pojavili su se problemi s građevinskom i uporabnom dozvolom. Taj je problem riješen, pa se činilo da će radnici HŽ Infrastrukture i HŽ Carga konačno preseliti u nove pro-storije. No tada je uočeno da nisu ugrađene kanalice za priključak prometničkoga komandnog stola i relejnih uređaja. To je učinjeno naknadno, ali danas, u vrijeme recesije, ispostavilo se da cijena instalacije tih uređaja nije bezazlena. Bilo kako bilo, radnici su se već pomirili s dugim toplim ljetom u kontejneru. Kad se zgrada dovrši radni uvjeti i uvjeti boravka u novim prosto-rima bit će jako dobri. Zgrada je prostrana i uređene su prostorije za različite djelatnosti. Instalirani su centralno grijanje i klimati-zacija.

/ NOVOSTI


Dana 21. i 22. lipnja na Otoku hrvatske mladeži na Jarunu u Za-

grebu bit će održan T-Mobile INmusic festival. Popust vrijedi u

vagonima 1. i 2. razreda redovitih vlakova, a povlastica se može

koristiti od 20. lipnja u 00.01 sat do 23. lipnja 2011. u 24.00

sata, i to isključivo za kupnju povratnih prijevoznih isprava iz svih

kolodvora na HŽ-ovim prugama do Zagreb Glavnoga kolodvora

Vlakom na najveći festival na otvorenomHŽ Putnički prijevoz svim putnicima posje-titeljima T-Mobile INmusic festivala 2011. odobrava 40% popusta na redovitu cijenu prijevozne karte.

/ Piše: Ivana Čubelić

i natrag. Iznimno navedenu povlasticu mogu koristiti putnici u

noćnom vlaku br. 825 (Zagreb GK - Split) koji iz Zagreba kreće

23. lipnja. Ta povlastica vrijedi do okončanja putovanja 24. lipnja

2011. godine. Povlastica se ne odnosi na udaljenosti manje od 25

kilometara.

Osnovu za povlasticu predstavlja povratna prijevozna karta koju

je na ulaznoj blagajni festivala na Jarunu na poleđini žigom ovjerio

organizator T-Mobile INmusic festivala 2011.

U navedene dane popustom se mogu koristiti i slovenski državlja-

ni, i to uz iste uvjete putovanja.

Više o festivalu možete pronaći na

www.t-mobileinmusicfestival.com.

U povodu posjeta pape Benedikta XVI. Zagrebu koji će biti održan 4. i 5. lipnja te susreta s mladima i obiteljima, HŽ Putnički prije-voz cijeli je vozni red vlakova podredio prijevozu hodočasnika, i to ponajprije onih koji su organizirani u skupine i koji su se HŽ Putni-čkom prijevozu prijavili putem svojih župa. Hodočasnici će se pre-voziti posebnim i redovitim vlakovima, zbog čega je HŽ Putnički prijevoz ukinuo dio redovitih vlakova koji voze 4, 5. i 6. lipnja.

Ukupno je prijavljeno oko 12.500 vjernika koji će putovati vlako-vima, i to 5000 s područja Vinkovaca, Osijeka i Požege, 1300 s područja Varaždina, 4500 sa širega zagrebačkog područja, 1500 iz Zadra i Splita te 200 iz Ogulina. Za prijevoz prijavljenih skupina tiskane su prigodne hodočasničke prijevozne karte po povoljnijoj cijeni. S obzirom na veliki odaziv župâ, sva raspoloživa mjesta i karte su rasprodane. Putnici koji će putovati u vlastitome aranžmanu ili će se u zadnji tren odlučiti za putovanje vlakom, moći će isključivo na putničkim blagajnama kupiti povratne prijevozne karte po povlastici od 40 posto popu-sta na redovitu cijenu karte, međutim neće im se moći osigurati sjedaće mjesto u vlaku. Za karte kupljene u vlaku popust neće biti moguće ostvariti.

Popis ukinutih vlakova možete pogledati na svim blagajnama i kolodvorima i nahttp://www.hznet.hr/vlakom-u-zagreb-na-susret-s-papom-benediktom-xvi.

12/

Veliki odaziv hodočasnikaU povodu posjeta pape Benedikta XVI. bit će uvede-na posebna regulacija željezničkog prometa.

Posjeta pape Benedikta XVI

INmusic festival 2011.


/ NOVOSTI

Cilj tog protokola jest jednoznačno odrediti protok informacija između Centara 112 Državne uprave za zaštitu i spašavanje i dru-štava u sklopu HŽ-ova holdinga (HŽ Holding d.o.o., HŽ Infrastru-ktura d.o.o., HŽ Cargo d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i HŽ Vuča vlakova d.o.o.).

Protokolom će biti omogućeno pravodobno i kvalitetno informira-nje sudionika zaštite i spašavanja, tijela državne i lokalne uprave i samouprave te javnosti o stanju željezničkog prometa u RH u slučaju izvanrednog događaja (ozbiljne nesreće i nesreće) koji zahtijeva djelovanje službi za zaštitu i spašavanje. Isto tako, Pro-tokolom će biti osigurano da svi sudionici od mjerodavnog Cen-tra 112 prime priopćenje o vrsti opasnosti i mjerama koje trebaju poduzeti.

U slučaju izvanrednog događaja točno je propisana procedura komuniciranja. Ovisno o mjestu nastanka izvanrednog događaja društva u sklopu HŽ-ova holdinga će preko dežurnog prometnika, odnosno službene osobe prijevoznika, davati prve informacije. Po-tom će se preko područne, odnosno glavne prometne operative HŽ Infrastrukture d.o.o. davati dopunske informacije, tj. izvješćivat će se Centri 112 o nastanku izvanrednog događaja i poduzetim mjera-ma, davat će se dostupne informacije o izvanrednome događaju, u centre 112 dostavljat će se ažurirani podatci o osobama i kontakt-brojevima službi i osoba iz sustava te će se iz Centra 112 preuzimati priopćenja o vrsti opasnosti i mjerama koje treba poduzeti.

Dana 2. svibnja Uprava HŽ Carga d.o.o. i Sindikat željezničara Hrvat-ske, Sindikat hrvatskih željezničara, Samostalni sindikat HŽ Carga te Sindikat tehničkog pregleda vagona i vlakova zaključili su 10. aneks Kolektivnog ugovora za HŽ Cargo, u kojemu su suglasni s time da se Kolektivni ugovor za HŽ Cargo nastavi primjenjivati do sklapanja novoga Kolektivnog ugovora i to najdulje do 30. lipnja 2011. godine.

Nazovi 112!

Brže i učinkovitije djelovanjeDržavna uprava za zaštitu i spašavanje potpi-sala je Protokol o načinu komuniciranja s druš-tvima u sklopu HŽ-ova holdinga.

/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac

Državna uprava za zaštitu i spašavanje će preko Centara 112 primati dojave o izvanrednim događajima u željezničkome pro-metu i o tome izvijestiti mjerodavne dežurne službe te komuni-kacijski koordinirati njihove aktivnosti. Prilikom većeg događaja aktivirat će Stožer zaštite i spašavanja županije ili države, voditi bazu podataka o kontakt-brojevima svih sudionika zaštite i spa-šavanja te davati priopćenja o vrsti opasnosti i mjerama koje tre-ba poduzeti u glavnoj operativi, odnosno područnim prometnim operativama te službenim osobama željezničkih prijevoznika na koje se priopćenje odnosi.

Društva u sklopu HŽ-ova holdinga i DUZS s Protokolom mora-ju upoznati svoje ustrojbene cjeline. Područne, odnosno glavne prometne operative HŽ Infrastrukture d.o.o. i Državni centar 112 obvezuju se na stalne kontakte i međusobne dogovore o načinu razmjene informacija te na pravodobno dostavljanje izvješća, za-jedničko usklađivanje izmjena termina slanja i sadržaja izvješća te na način slanja izvješća trećim osobama.

U Protokolu su objašnjeni postupanje Centra 112 u slučaju izvan-rednog događaja te način obavješćivanja sudionika zaštite i spa-šavanja ovisno o slučaju, odnosno težini izvanrednog događaja. Propisani su i kontakti u slučaju eskalacijske procedure, odnosno u slučajevima kada se aktivnost ne odvija po dogovorenome pro-tokolu ili kada uslijed složenosti situacije treba upoznati hijerarhij-ski višu razinu.

Protokolom se želi postići brže, učinkovitije i uspješnije djelovanje društava u sklopu HŽ-ova holdinga te Državne uprave za zaštitu i spašavanje u slučaju izvanrednog događaja.

Uprava HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. na sjednici Uprave koja je bila održana 28. travnja donijela je Odluku ko-jom se Pravilnik o organizaciji tog društva, a koja je objavlje-na u Službenom vjesniku 11/09, 13/09, 4/10, 20/10 i 4/11,

HŽ Cargo

Kolektivni ugovor do 30. lipnja

HŽ Holding

Pravilnik o organizaciji izvan snage

/ Piše: Ivana Čubelić

Do tog datuma vrijedit će i Sporazum o imenovanju sindi-kalnih dužnosnika, uređenju uvjeta rada za radnička vijeća, sindikalne povjerenike u funkciji radničkih vijeća i uređenju uvjeta rada za povjerenike radnika za zaštitu na radu i ko-ordinatore povjerenika radnika za zaštitu na radu HŽ Cargo d.o.o., o čemu je odluka donesena 28. travnja 2011. godine.

stavlja izvan snage. I dalje je na snazi Pravilnik o organizaciji koji je objavljen u Službenome vjesniku HŽ Hrvatskih željezni-ca holdinga d.o.o. br. 2/07, 3/07, 1/08 i 5/08.

13/

/ NOVOSTI


Kolosijeci vinkovačkoga ranžirnog kolodvora zatrpani su pragovi-

ma. Dotrajali drveni pragovi »skinuti« nakon remonta magistralne

pruge do Tovarnika čine veliku hrpu od oko 80.000 pragova. Ti

pragovi planiraju se prodati, a trenutačno se formira i drugi veliki

kup novih bijelih betonskih pragova koji se dovoze iz poduzeća

»Vibrobeton«.

U uvodu teksta spomenuti betonski pragovi ugrađivat će se na

dvanaest kilometara dugačkoj dionici od Starih Mikanovaca do

Strizivojne-Vrpolja.

HŽ Infrastruktura, odnosno Građevinski poslovi preuzimaju uku-

pno 50.000 betonskih pragova iz »Vibrobetona«. Od tog broja,

Sekcija ZOP Vinkovci

Priprema se djelomični remont

Djelomični remont pruge od Starih Jankovaca do Strizivojne-Vrpolja koji je planiran do kraja ove go-dine omogućit će održavanje postojeće vozne brzi-ne vlakova od 160 km/h na tome dijelu desetoga koridora.

9000 pragova dodijeljeno je Sekciji ZOP Vinkovci. Oni se trenuta-

čno istovaruju i slažu na kolosijeke ranžirnoga kolodvora. Dnevno

se istovaruje i slaže oko 800 pragova.

Sekcija ZOP Vinkovci održava oko 600 kilometara pruga, od kojih

je najvažniji potez desetoga koridora od Novske do Tovarnika. Taj

dio koridora najkvalitetnija je pruga na mreži Hrvatskih željeznica.

Pošto je prije pet godina bila remontirana pruga od Ivankova do

Vinkovaca i u građevinskome smislu osposobljena za brzinu od 160

km/h, ove će godine ta brzina i biti postignuta. Prilagođava se si-

gnalizacija i produljen je zaustavni put tako da najveća dopuštena

brzina neće biti ograničena na 100 km/h već na 160 km/h.

Nakon dvadeset i dvije godine od posljednjeg remonta djelomična

izmjena pragova planirana do kraja ove godine osigurat će odr-

žavanje najveće dopuštene vozne brzine od 160 km/h. Za nadati

se da će podizanje vozne brzine vlakova na tome dijelu desetoga

koridora barem djelomično ublažiti produljivanje vremena vožnje

vlakova od Vinkovaca do Zagreba koje bi moglo uzrokovati naja-

vljeno smanjivanje brzine od Zagreba do Novske.

Istovarivanje betonskih pragova u vinkovačkome teretnom kolodvoru


14/


/ NOVOSTI

Sudionici okruglog stola temu su obradili s više gledišta. Govo-rilo se o multimodalnome prijevozu i o izazovima prijevoznika u hrvatskome pravnom okružju, o razvoju intermodalnog prijevoza s gledišta brodara, o integraciji intermodalnih prijevoznih usluga na unutarnjim plovnim putevima s ostalim prijevoznim modovima, o stanju u kombiniranome prijevozu u HŽ-u, o prijedlogu ustroja tijela državne uprave za nadležnost intermodalnog prijevoza u RH, o važnosti industrijskih kolosijeka na liberaliziranome intermodal-nom tržištu te o korištenju EU-ovih fondova u razvoju intermodal-nog prijevoza.

Izraženo je stajalište da je sve sudionike intermodalnog prijevoza nužno uključiti u jedinstveni lanac da bi postupci primatelja robe te prekrcajne, skladišne i prijevozne aktivnosti činili jednu prije-voznu cjelinu.

Važnost intermodalnog prijevoza prepoznata je i u Europskoj uniji, koja je u ožujku 2011. donijela novu Bijelu knjigu za područje pro-meta, u kojoj je predviđeno da se do 2030. trideset posto tereta treba prevesti putem intermodalnog prijevoza, ako su udaljenosti veće od 300 kilometara.

O ulozi intermodalnog prijevoza govorio je Danijel Krakić, ravna-telj Uprave za željeznički promet pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Osvrćući se na stanje multimodalnog prijevoza u RH, Krakić je napomenuo to da ta vrsta prijevoza nije dovoljno razvijena te da država ne prepoznaje dodane vrijednosti koje nudi takav oblik pri-

Uloga i značaj intermodalnog transporta na tržištu teretnog prijevozaDana 17. svibnja 2011. Fakultet prometnih znano-sti je u sklopu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod nazivom »Inte-gracija sustava intermodalnog vodnog prometa u europskoj transportnoj mreži« organizirao okrugli stol na temu »Uloga i značaj intermodalnog tran-sporta na tržištu teretnog prijevoza«.

/ Piše: Boris Udier/ Foto: Branimir Butković

jevoza. Jedan od uzroka takvog stanja jest smanjena mogućnost ulaganja kroz državni proračun. Nova svjetska kriza pokazala je da će država ubuduće morati ulagati više novca u taj oblik prometa, a što je predviđeno u novoj strategiji prometnog razvitka na kojoj se radi. U pogledu razvoja multimodalnog prijevoza svatko treba dobro definirati robno-logističke prijevozne centre koji trebaju biti usklađeni s robno-prometnim tokovima.

Prilikom izrade nove prometne strategije i implementacije moda-liteta pozornost treba obratiti i na upotrebu određenih informacij-skih tehnologija, tj. na primjenu inteligentnih prijevoznih sustava koji će pospješiti rad svih subjekata.

Jedno od važnih pitanja koje treba riješiti odnosi se na pojedno-stavljenje prijevoznog procesa, i to na način da postoji jedan par-tner s kojim korisnik surađuje te da je istodobno usko koordiniran razvoj koncepta i operativnog djelovanja prijevoza. Također će trebati uskladiti tarifne strukture sudionika prijevoza te dozvoliti pristup privatnome kapitalu ili njegovu implementaciju.

Ne bi se smjelo dogoditi to da se svaka prometna grada razvija parcijalno, što je do sada uglavnom bio slučaj. Riječ je o tome da je multimodalni prijevoz dobar pristup koji omogućava sin-krono razvijanje svih prijevoznih modaliteta a time i prijevoznog sustava RH.

15/

Sudionici okruglog stola


/ POSLOVANJE

Kvantitativno-kvalitativni radni pokazatelji za travanj 2011.

Osnovni radni pokazatelji Mjere Izvršenje Indeks 11/10.

2010. g. 2011. g.

Utovar vagona 13929 15182 109.00

Od utovara izvoz vagona 8135 7644 93.96

Preuzimanje vagona 10934 8845 80.89

Od preuzimanja provoz vagona 3406 2730 80.15

Rad (utovar+prijam) vagona 24863 24027 96.64

Istovar vagona 9715 10232 105.32

Predaja vagona 15151 13633 89.98

Utovar robe tona 592153 657272 111.00

Istovar robe tona 381505 414317 108.60

BRTKM ( 000 ) 442958 415722 93.85

NTKM ( 000 ) 222315 210502 94.69

Odnos bruto/neto 1.99 1.97 99.12

Nepodmirenje vagona 0 292 -

Statičko opterećenje vagona tona/vagon 42.51 43.29 101.84

Opseg utovara vagona u travnju 2011. bio je veći za 9% u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, čime se nastavio pojačan opseg utovara u ovoj godini. I dalje se nastavio trend prema kojemu

Rad HŽ Carga u travnju 2011.

Manji opseg radaU travnju 2011. bili su ostvareni dobri rezultati uto-vara, no ne i opseg preuzimanja vagona od drugih željezničkih uprava, pa je tako opseg rada bio manji za 3,3 posto u odnosu na travanj.

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Toma Bačić/ Tablica: Drago Ćorluka

opseg utovara u HŽ-ovim kolodvorima nije pratio opseg preuzi-manja tovarenih vagona od drugih željezničkih uprava te je on u ovome mjesecu bio manji za 19,1 posto.

Veliki dio preuzetih vagona bili su vagoni s malom duljinom pro-metovanja, pa je u skladu s time broj neto tonskih kilometara bio smanjen za 5,3 posto. Zbog svega toga i opseg rada bio je manji za 3,3 posto.

16/


/ POSLOVANJE

Na splitskome području uobičajene gužve već su počele, a odgo-vor na njih može biti samo više vagona i vlakova. U veljači HŽ Putnički prijevoz i JP Željeznice Srbije potpisali su sporazum koji osmu godinu zaredom jamči vezu sezonskim vlakom »Jadran-express«, koji će od 10. lipnja do 27. kolovoza voziti na relaciji Beograd - Split - Beograd. Taj vlak vozit će jednom tjedno, po-lazit će petkom iz Beograda, a vraćat će se subotom iz Splita. U svojemu sastavu imat će klasične vagone za sjedenje, vagone s ležajevima, vagone za spavanje te vagone za prijevoz praćenih automobila.

Na relaciji Budimpešta - Split od sredine lipnja do kraja kolovoza dva puta na tjedan vozit će sezonski vlak »Adria«. Prema Splitu vozit će utorkom i petkom, a vraćat će se srijedom i subotom. Turisti iz Slovenije, Italije, Austrije i Njemačke vezu sa Splitom mogu ostvariti u Zagrebu, presjedanjem u neke od vlakova. U HŽ Putničkom prijevozu najavljuju još neke nove usluge koje će biti definirane tijekom lipnja.

U unutarnjem prijevozu ponuda je uobičajena. Riječ je o dva para nagibnih ICN-vlakova na dan na relaciji Zagreb GK - Split - Zagreb

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković

Uoči turističke sezone

Splitsko područje spremnoOčekivanja od ove turističke sezone velika su, a su-deći po rezultatima u predsezoni za koje ministar turizma Damir Bajs kaže da su izvrsni, čini se i opra-vdana. Boljoj turističkoj sezoni može pridonijeti i željeznica, unatoč ograničenim kapacitetima.

GK, ukupnog kapaciteta 520 putnikâ na dan. Pored jednog para noćnih vlakova koji voze cijele godine, u sezoni vozi još jedan par noćnih vlakova koji u svojemu sastavu imaju izravne vagone iz Vinkovaca za Split, izravni vagon iz Osijeka za Split te vagon za spavanje. Par noćnih vlakova koji voze cijele godine u svojemu sastavu imaju modernizirane vagone za spavanje, vagone za pri-jevoz praćenih automobila i motocikla te vagone s prostorom za prijevoz 10 bicikala. Kapacitet noćnih vlakova koji voze u Split i natrag bit će oko 1000 sjedaćih mjesta, 120 postelja u spavaćim vagonima te 20 mjesta za prijevoz automobila na dan. Tijekom srpnja i kolovoza noćni brzi vlak koji će voziti vikendom, odnosno koji će petkom kretati iz Zagreba u Split, a subotom iz Splita u Zagreb, očekuje se, da će u svojemu sastavu imati vagonski bifé, tzv. disco-vagon.Kao i svake godine, da bi putnike potaknuli da tijekom ljetne sezo-ne više putuju vlakom i pritom vlakom prevoze i automobil, za obi-teljska putovanja noćnim brzim vlakom na relaciji Zagreb - Split - Zagreb predviđena je povlastica povoljnijeg prijevoza automo-bila. U ponudi je i HAK-ova povlastica koja jamči 30 posto nižu cijenu karte za prijevoz putnika i 20 posto nižu cijenu za prijevoz automobila.

HŽ Putnički prijevoz u dogovoru s »Jadrolinijom« u najvećoj mo-gućoj mjeri teži uskladiti veze vlakova s trajektima u Splitu, Zadru i Šibeniku. U slučaju kašnjenja, u materijalima uz vozni red propi-sana su vremena čekanja trajekta na vlak i obratno.Također, modernizirani prostori čekaonice i blagajni u Splitu do-datni su impuls kvalitetnoj turističkoj usluzi ovog ljeta.

17/


Na izložbenome prostoru HŽ Holdinga održane su dvije prezenta-cije. Prva je održana u srijedu 11. svibnja 2011. godine. Riječ je o prezentaciji Udruge Korridor X. Plus. Na njoj su bili predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, predstavnici konzu-lata RH u Münchenu, generalni direktori željeznica susjednih ze-malja, direktori putničkog i teretnog prijevoza željeznica susjednih zemalja, postojeći i potencijalni korisnici prijevoza.

Uzvanicima su govorili Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvat-skih željeznica holdinga i direktor HŽ Carga; Marijan Klarić, predsje-dnik udruge Korridor X. Plus i član Uprave HŽ Hrvatskih željeznica hol-dinga, te Thomas Wimroither, glavni tajnik udruge Korridor X. Plus.

Rogožar je istaknuo značenje promocije X. koridora, koji je za Hr-vatske željeznice od vitalne važnosti, posebice na putu ususret liberalizaciji koja nastupa 2013. godine, te zaželio uspjeh udruzi Korridor X. Plus.

Hrvatske željeznice učinit će sve što je potrebno da X. koridor postane konkurentan i za kupce jedan od najboljih koridora koji će u cijelosti udovoljavati njihovim prijevoznim potrebama. Kroz nekoliko tržišnih projekta, kao što su skraćivanje zadržavanja na granicama i praćenje voznih vremena vlakova, dakle optimizacija proizvodnog procesa, dokazat će se da je X. koridor potencijal koji treba iskoristiti u najvećoj mogućoj mjeri.

U svojoj prezentaciji Klarić je istaknuo prednosti željezničkog pro-meta, ali i to da, na žalost, u kolaču usluga prijevoza putnika i roba željeznice ne zauzimaju poziciju koju bi zbog komparativnih predno-sti trebale imati. Ciljevi udruge jesu uklanjanje administrativnih ba-rijera, uklanjanje tzv. uskih grla te skraćivanje vremena putovanja.

Formula konkurentnosti željeznice definirana je sigurnošću, vre-menom i brzinom putovanja te cijenom, ali i zajedničkim nastu-pom prema korisnicima. U sklopu prezentacije predstavljeni su ci-ljevi nove Bijele knjige o prometu prema kojima se do 2030. 30% cestovnog prijevoza treba preusmjeriti na druge vidove prometa te da se u istome razdoblju emisija stakleničkih plinova smanji za 20% u odnosu na 2008. godinu.

Glavni tajnik Udruge Wimroither ponovio je to da su projekti de-finirani na način da na koridor privuku što više roba. Da bi se

Sajam Transport und Logistic u Münchenu

Uspješan nastup HŽ-ovih društavaHŽ Holding i povezana društva (HŽ Cargo, HŽ In-

frastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Vuča vlako-

va) predstavili su se na najvećemu ovogodišnjem

međunarodnom sajmu prometa i logistike u Münc-

henu. Predstavljene su prednosti X. koridora te je

prezentirana strategija razvoja HŽ Carga.

poboljšao protok roba, predložene su mjere za uklanjanje tzv. uskih grla i za skraćivanje vremena zadržavanja na granicama te se potiču bolja suradnja među državnim službama te bolje iskori-štavanje lokomotiva i vučnih sustava.

U četvrtak 12. svibnja 2011. održana je prezentacija tvrtke HŽ Cargo, u kojoj su izneseni strategija njezina razvoja te aktivnosti koje se provode. Težište je stavljeno na predstavljanje projekta novoga kontejnerskog vlaka Rijeka - Ljubljana - München Ex-press, zajedničkog projekta HŽ Carga, SŽ PE Tovorni promet te partnera Crokombia, Adriakombia i Kombiverkehra. Njime bi se dio kontejnerskog toka preusmjerio na prijevoz željeznicom, što bi doprinijelo povećanju konkurentnosti riječkoga prometnog prav-ca te sklapanju novih poslova sa sudionicima u intermodalnome logističkom lancu.

Predložena je velika fleksibilnost u uvjetima naručivanja i otkaziva-nja vlaka (od danas do sutra) te u promjenjivim parametrima vlaka prema trenutačnim potrebama korisnika prijevoza. U najvećoj mo-gućoj mjeri bio bi ubrzan promet vlaka, skraćeno zadržavanje na granici i omogućena primopredaja vlaka na povjerenje. Također, prezentiran je projekt kontejnerskog vlaka na relaciji Ploče - Saraje-vo - Tuzla s mogućnošću priključka prema Slavonskome Brodu.

Projekt je razrađen s predstavnicima Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine. I u sklopu tog projekta omogućen je fleksibilni vozni red, a HŽ Cargo stavio je na raspolaganje svoje rekonstruirane vagone za prijevoz kontejnera.

/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

Detalj sa izložbenog prostora

18/

/ DOGAĐAJI


Zlatko Rogožar i Marijan Klarić

Najviši dužnosnici na HŽ-ovom izložbenom prostoru

19/

/ DOGAĐAJI


/ INTERVJU / Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković

/ Nedavno ste imenovani za direktoricu Tehnologije u HŽ Putni-čkom prijevozu. Kakvi su prvi dojmovi?

/ Djelokrug rada poslovne jedinice obuhvaća poslove organiza-cije i izvršenja putničkog prijevoza od izrade i provedbe voznog reda preko osiguranja usluga pristupa infrastrukturi, osiguranja usluge vuče, osiguranja vagona i usluge njihova održavanja do osiguranja usluga manevre i tehničkog pregleda, vlakopratnog i kolodvorskog osoblja te ostalih poslova koji su u funkciji core bu-sinessa. Zadaća nam je i praćenje i izrada tehničko-tehnoloških propisa i uputa te nadzor nad sigurnošću željezničkog prometa, zaštitom na radu, logističkom potporom u vidu informatičkih i ostalih komunikacijskih kanala te objektima za smještaj osoblja. Zbog toga velikog djelokruga jasno je da u ovome poslu bez kvali-tetnoga timskog rada nije realno očekivati uspjeh, posebice uzme li se u obzir i paralelni rad na razvoju novih usluga koje HŽ Putnički prijevoz želi pružiti svojim korisnicima. Važna uloga pripada mo-derniziranim vagonima i novosagrađenim motornim vlakovima.

Sandra Bilić

Formula za uspjeh je timski radNovi EMV za regionalni prijevoz bit će u prometu za

koji tjedan - najavljuje SANDRA BILIĆ, nova direkto-

rica Tehnologije u HŽ Putničkom prijevozu.

/ Imate iskustva u organizaciji popravka vagona! Kakvo je trenu-tačno stanje, koliko vagona nedostaje, koliko ih je na remontu, kada se očekuju isporuke novih vagona i kojih serija, što je s pro-totipovima vlakova? / Trenutačno stanje vagonskih kapaciteta ne zadovoljava jer u prosjeku nedostaje 12 vagona sa sjedalima dnevno. Takvo sta-nje djelomice će biti prevladano isporukom 15 od 24 ugovorena moderniziranih vagona serije 21-00, tzv. »vrtića« koji se do kraja ovog mjeseca očekuju iz TŽV-a »Gredelj«. Međutim, dugoročno bi bez daljnjeg ulaganja u željeznička vozila moglo doći do ozbiljnih problema u organizaciji prijevoza. Naime, prosječna starost va-gona veća je od 29 godina te je s obzirom na životni vijek vozila, unatoč remontu još devet vagona serije 21-00, u sljedećih pet godina realno očekivati smanjenje voznog parka zbog neisplati-vosti ulaganja. Budući da glavninu prijevoza i prihoda HŽ Putnički prijevoz ostvaruje u regionalnom i gradsko-prigradskom prijevo-zu u kojima, imajući u vidu duljinu relacija i stanje infrastrukture, to motorni vlakovi u odnosu na konvencionalne vlakove imaju niz prednosti. Za sada se ne planira nabava novih vagona, nego nji-hova postupna zamjena motornim vlakovima. Za prototip EMV-a za regionalni prijevoz proizvođač, tvrtka Končar-Električna vozila ishodila je rješenje o upotrebi u javnome željezničkom prijevozu te će nakon primopredaje vlak biti uvršten u redoviti promet, što se očekuju u sljedećim tjednima. Kada se govori o prototipu EMV-a za gradsko-prigradski prijevoz, treba reći to da upravo počinje rad povjerenstva mjerodavnog ministarstva u skladu s Pravilnikom o tehničkom pregledu željezničkih vozila te bi u roku od dva do tri mjeseca, dakle do početka nove školske godine, vlak trebao biti u redovitome prometu. Treći prototip, DMV za regionalni prijevoz, u skladu s ugovornim obvezama, u prometu se očekuje s novim voznim redom.

/ Jeste li spremni za prijevoz putnika na susret s Papom. Koliko će biti vlakova? Kako ste osigurali dodatne vagone?

/ Za organizaciju prijevoza hodočasnika na susret s Papom na razini HŽ-ova holdinga formirano je posebno povjerenstvo, što svjedoči o važnosti koja se pridaje tome događanju. Po okonča-nju rada tog povjerenstva bit će objavljena konačna organizacija prijevoza kojom se uz pojačanja redovitih vlakova koji voze prema Slavoniji, Dalmaciji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj i natrag predviđa i uvođenje posebnih vlakova, i to u skladu s iskazanim interesom pojedinih biskupija. Dio željezničkih vozila bit će osiguran zbog izo-stanka određenih vlakova vikendom, dok se sedamdesetak vozila planira osloboditi i ukidanjem određenih vlakova 4. i 5. lipnja. / Ljetna sezona je na vratima. Što ćete ponuditi putnicima? Koje nove usluge?

/ Na Sajmu turizma u Beogradu potpisan je ugovor o vožnji »Ja-dran-expressa«, a uz pojačanja redovitih vlakova vozit će i se-zonski vlakovi br. 1823/1822 Zagreb - Split - Zagreb, 1204/1205 Budimpešta - Split - Budimpešta i 1472/1473 Maribor - Pula - Maribor. Ovih dana službe mjerodavne za prodaju intenzivno pre-govaraju i o dodatnim uslugama za pojedina jadranska odredišta kroz integrirani prijevoz, kao i o prijevozima prema kontinentalnim odredištima, o čemu će više informacija biti u sljedećem broju lista »Željezničar«.

Sandra Bilić

20/


/ Pred nama je nova protupožarna se-zona. Jeste li ju dočekali spremni? / Sve pripremne radnje uoči protupo-žarne sezone su u tijeku. Izrađen je Plan i program posebnih mjera zaštite od požara u društvima u sklopu HŽ-ova holdinga za 2011. godinu. Sada plan treba usvojiti Uprava HŽ Hrvatskih že-ljeznica holdinga. Ugovaraju se usluge DVD-a za dežur-stvo i gašenje na protupožarnome vlaku te usluge motrilačko-dojavne službe, a Građevinski poslovi održavanja privode kraju nabavu herbicida za kemijsko tre-

tiranje raslinja i uslugu kemijskog vlaka.

/ Koliko je u 2010. izbilo požara u pružnome pojasu? Što je gorjelo najčešće i kolika je opožarena površina? / Na prugama visoke požarne ugroženosti na području Rijeke i Istre izbilo je 11 požara, a opožarena površina iznosi 7,55ha. Na području Dalmacije izbila su 22 požara, a opožarena površina iznosi 36,54 ha. U najvećem broju požara gorjeli su suha trava i nisko raslinje, u manjim broju slučajeva granje visoke crnogorice i bjelogorice, a samo u rijetkim slučajevima poljoprivredni usjevi. / Koji su najčešći uzroci požara u pružnome pojasu? Tko dojavljuje požare?

/ Piše: Boris Udier/ Foto: Branimir Butković i Dragutin Stanišić

Služba zaštite na radu i zaštite od požara

Priprema za protupožarnu sezonu

/ INTERVJU

Dana 9. svibnja 2011. posjetili smo Službu zaštite

na radu i zaštite od požara te razgovarali s KRUNO-

SLAVOM IŽAKOVIĆEM, šefom Službe.

21/

Krunoslav Ižaković

/ Najčešći uzrok požara jest neoprezno paljenje zapuštenih po-ljoprivrednih površina, potom slijede požari čiji uzrok i počinitelj nisu utvrđeni, a kod manjeg broja požara sumnja se na neispravni sustav kočenja - iskrenje. Požare dojavljuju dojavničari i motritelji HŽ-a i DVD-a, radnici HŽ-a (strojovođe, prometnici, vlakovođe, pružni radnici) te ostali građani.

/ Koliko je uspješna vaša suradnja s vatrogasnim jedinicama? / Kao i u prethodnim godinama, ostvarena je dobra suradnja s lo-kalnim vatrogasnim postrojbama, posebice s DVD-om Kaštela čiji su pripadnici tijekom čitave sezone u svojstvu posade protupožar-nog vlaka dežurali i sudjelovali u gašenju većine nastalih požara.

/ Koji se poslovi iz područja zaštite na radu sada obavljaju u Službi? / Prioritet u Službi ZNR i ZOP jest problematika nabave i raspo-djele zaštitne odjeće i obuće, koja u posljednjih nekoliko godina, stjecajem niza okolnosti, nije bila redovita. Služba, uviđajući va-žnost tog problema, nastoji dati maksimalnu podršku poslovima Nabave, pa je zaštitna odjeća i obuća dobrim dijelom nabavljena i podijeljena radnicima na korištenje.Kada kažem dobrim dijelom, pritom mislim na zimsku zaštitnu odje-ću i obuću koja je podijeljena radnicima, iako s malim zakašnjenjem, odnosno tek početkom 2011. godine. Sljedeći korak jest nabava i dodjela ljetne zaštitne odjeće i obuće radnicima te izrada redovitih revizija procjena opasnosti, osposobljavanje vanjskih izvođača ra-dova te pojačani nadzor nad provođenjem mjera ZNR-a i ZOP-a. Služba sudjeluje u još jednom velikom poslu, točnije u donošenju novog Pravilnika o osobnim zaštitnim sredstvima za HŽ Infrastru-kturu. Novi Pravilnik bit će usmjeren racionalizaciji sredstava koje HŽ Infrastruktura, kao poslodavac, ulaže u osobna zaštitna sredstva. U ovome slučaju racionalizacija nikako ne znači smanjenje kvalitete zaštitne odjeće i obuće i ona sigurno neće ići na štetu radnika.


/ POSLOVANJE

22/


Vinkovački željeznički kolodvor svojim dimenzijama odgovara ne-kadašnjem broju putnika koji su onuda prolazili svakodnevno. Da-nas se ta zgrada čini pomalo predimenzioniranom. Kada se malo vratimo u noviju povijest prisjetit ćemo se da je velika betonska zgrada doživjela teška oštećenja tijekom Domovinskog rata. Ipak, vinkovački kolodvor spada u grupu temeljito obnovljenih željezni-čkih objekata. Prvo je uređeno krovište, a 2004. godine, u povodu Dana Hrvatskih željeznica, kolodvor je obnovljen u cijelosti. Prije nekoliko mjeseci uklonjena je betonska nadstrešnica iznad dru-gog i trećeg perona. Ostali su samo stupovi na koje se planira posta-viti lakša metalna konstrukcija. Drugog rješenja osim rušenja dotra-jale konstrukcije nije bilo jer je ona ugrožavala sigurnost putnika. Pokušaj poduzeća »Boso« koje je iznajmilo cijelo krilo željezničko-ga kolodvora te otvorilo supermarket i restoran ipak nije uspio. Poduzeće je odustalo od najma, a na to će mjesto iz »mađarske škole« preseliti vinkovački željeznički muzej.Nastojanja Vinkovčana da poboljšaju vozni red rezultirala su po-boljšanjima i vožnje vlakova usklađene su s potrebama putnika. Posebice je važno to što vlak br. 211 koji u 20.36 sati stiže iz Za-greba (Villacha) ostvaruje vezu i prema Osijeku i prema Županji. Jednako izvrsnim potezom pokazalo se obnavljanje pruge od Osi-jeka do Vinkovaca. Vlakovi od Vinkovaca do Osijeka popunjeni su izvrsno. Izravni vlakovi od Županje do Osijeka u cijelosti su opra-vdali očekivanja.

Vinkovci

Dobro usklađeni vozni redVlakovi u vinkovačkoj regiji, uz iznimku vlaka pre-ma Dalju, dobro su popunjeni. Izvrsna popunjenost vlakova koji povezuju Vinkovce i Osijek s vezom do Županje pokazuje da su svi oni koji su se zalagali za obnavljanje te pruge bili u pravu. U daljinskome prijevozu zabrinjava najava produljivanja vremena vožnje do Zagreba.

Darko Mirčetić i Tomislav Majstorović, šef kolodvora Vinkovci

Dvije su tipične kategorije putnika. Jednu čine učenici i studenti koji svakodnevno putuju prema Osijeku, a drugu oni koji stanuju u Osijeku i vikendom putuju kućama. Zbog toga su najveće gužve petkom kada se učenici vraćaju kućama. Nedjeljom su velike gužve u svim popodnevnim vlakovima koji voze prema Osijeku. U Vin-kovcima vlada nepodijeljeno mišljenje da bi u takvoj situaciji jedna »makoza« bila bolje rješenje nego spajanje dvaju »šveđana«. Vinkovačka poslovnica HŽ Carga tradicionalno ostvaruje znača-jan udjel u ukupnoj količini prevezenih tereta na našim prugama. Najznačajniji korisnici usluga u željezničkom prijevozu na ovom području su: „Luka Vukovar“, „Sladorana Županja“, „PIK Vinkov-ci“, „Slavonija slad“, „Hrvatske šume“, „Biomasa“ i nakon odre-đenog zastoja ponovno se sa značajnim količinama pojavljuje „Velički kamen“.

U ovome trenutku Vinkovčane najviše zabrinjava sve veće »uda-ljavanje« od Zagreba. Naime, krajnje odredište većine putnika jest Zagreb. Danas se s nostalgijom možemo prisjećati nekadašnje veze kada su vlakovi iz Zagreba do Vinkovaca stizali za dva sata i 27 minuta. Vrijeme vožnje produljivalo se iz godine u godinu te po ovogodišnjem voznom redu IC-vlakovi tu relaciju prevaljuju za tri sata i 18 minuta. Zbog lošeg stanja pruge od Zagreba do Novske i smanjivanja vozne brzine vlakova sljedeći vozni red mogao bi »produljiti« vrijeme vožnje za još petnaest minuta.

I za kraj čini mi se zanimljivim spomenuti to da su 2002. vinkova-čki željezničari dobili nagradu »Zeleni cvijet« Hrvatske turističke zajednice za uređenje okoliša željezničkoga kolodvora. U velikoj mjeri to je bila zasluga Darka Mirčetića, kojemu je hortikultura struka i hobi. U to je vrijeme na željeznici radio kao manevrist. Tada je prostrani okoliš kolodvora izgledao kao botanički vrt, a to su prepoznali HTZ i Grad Vinkovci. Odlaskom Darka Mirčetića u Vrbanju 2004. zamrlo je i uređivanje okoliša koje se svelo na redovitu košnju trave.


/ U kojim pravcima teče putnički prijevoz iz kolodvora Osijek? Ko-liko pari vlakova vozi iz osječkoga kolodvora?/ U Osijeku i bližoj okolici živi dosta stanovnika koji dnevno migri-raju u Osijek i iz njega te bi u skladu s time trebalo osigurati više lokalnih vlakova. Manjak putničkih vlakova osjeća se na pravcima prema kolodvorima Našice, Đakovo i Vinkovci, a jedino je pravac prema Belom Manastiru dobro pokriven putničkim vlakovima. Na tim pravcima preveze se veliki broj putnika te postoje stalni zahtje-vi za povećanjem broja putničkih vlakova. Zahtjev je proslijeđen HŽ Putničkome prijevozu d.o.o. te se očekuje da će taj problem biti pozitivno riješen. Kolodvor Osijek povezan je jednim parom izravnih vlakova dnevno s Rijekom, a do Zagreba voze dva para IC-vlakova, i to jedan par preko Koprivnice, a drugi preko Đakova i Strizivojne/Vrpoplja, te jedan par brzih vlakova preko Koprivnice. Kroz kolodvor Osijek prolazi IC-vlak koji vozi na relaciji Sarajevo - Budimpešta. Prema jugu, odnosno prema Splitu i Zadru iz Osijeka ne vozi ni jedan vlak, čak ni u sezoni. Bilo bi poželjno uvesti izravan vlak koji bi vo-zio prema tome dijelu Jadrana, koji je prije nekoliko godina vozio tijekom turističke sezone.

Razgovor s Miroslavom Drenjančevićem

Prometni osječki kolodvorKolodvor Osijek jest rasporedni kolodvor, a iz njega promet teče prema Našicama, Vinkovcima, Strizi-vojni/Vrpolju i dalje prema BiH, prema Dalju i dalje prema Srbiji te prema Belom Manastiru i dalje prema Mađarskoj. O kolodvoru smo razgovarali s novim še-fom kolodvora MIROSLAVOM DRENJANČEVIĆEM.

/ Piše: Boris Udier/ Foto: Branimir Butković

Kolodvora Osijek

23/

/ POSLOVANJE

Na svim pravcima u lokalnome putničkom prijevozu voze motorne garniture tipa »makoza«. Jedino prema Vinkovcima voze tzv. šve-đani kojima raspolaže vinkovačka Vuča vlakova. Prema Zagrebu voze klasične garniture s dizelskom vučom, osim DMV-a najnovije generacije s nagibnom tehnikom (IC-vlak) koji vozi preko Đako-va. Garniture lokalnih vlakova starije su od 30 godina te na njima ima dosta kvarova. Posljedice toga jesu kašnjenje i negodovanje putnikâ. / Kako se sustav HŽ-SAP provodi u kolodvoru Osijek?/ U kolodvoru Osijek sustav HŽ-SAP prihvatili smo u cijelosti te on funkcionira uz manje poteškoće koje se otklanjaju u hodu. To se odnosi na vođenje evidencije za plaće R-230 i na vođenje materi-jalnog knjigovodstva. / Postoje li problemi u nabavci službene i zaštitne odjeće u kolo-dvoru Osijek?/ U nabavci službene odjeće bilo je problema do unazad dvije go-dine, ali ove godine stanje je bolje. Naime, radnu odjeću dobili su skretničari i manevarsko osoblje, a uskoro bi ju trebali dobiti i prometnici. / Očekujete li uskoro rekonstrukciju kolodvora?U posljednje vrijeme u kolodvoru nije bilo većih zahvata u pogle-du modernizacije uređaja za sigurnu regulaciju prometa vlakova te prijemno-otpremnih kapaciteta. Budući da se kolodvor Osijek nalazi na C-ogranku V. koridora, to se očekuje da će doći do re-konstrukcije kolodvora i svih njegovih kapaciteta, a o tome su ne-davno razgovarali prvi ljudi Grada Osijeka i HŽ Holdinga. Zahva-ljujući tomu HŽ će svim korisnicima željezničkog prometa pružiti kvalitetniju uslugu.


/ PARTNERI / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Tvornica umjetnih gnojiva »Petrokemija« Kutina najveći je poje-dinačni korisnik usluga željezničkog prometa u Hrvatskoj. Prošle je godine ukupni opseg rada »Petrokemije« iznosio impresivnih 951.850 tonâ tereta. U godinu dana to bi bila prilično dugačka kompozicija koju bi činilo 21.306 vagonâ. O opsegu rada u pro-tekloj godini i o planovima za ovu godinu razgovarali smo s Mari-om Vidovićem, rukovoditeljem Službe željezničkog transporta, i njegovim zamjenikom Željkom Bokulićem. Zanimljiv je i podatak da su nekada oba sugovornika radila na Hrvatskim željeznicama. Mario Vidović kao prometnik, a Željko Bokulić u POSIT-u. Iako se na kolosijecima unutar »Petrokemije« i »u susjedstvu« odnosno u teretnome kolodvoru obavlja veliki posao, o njemu se u javnosti malo zna.

U krugu »Petrokemije« nalazi se ukupno 27 kilometara kolosijeka. Ukupno 76 skretnica usmjerava vagone prema silosima ili pripre-mljenim paletama. Sve manipulacije na kolosijecima, utovar i isto-var te plombiranje vagona obavljaju zaposlenici »Petrokemije«, koja u vlasništvu ima dvije manevarske lokomotive.

Željeznički radnici raspoređeni su u dva manevarska odreda koje čine strojovođa, rukovatelj manevrom i dvojica manevrista. »Pe-trokemija« ima i vlastitu vagu čija su mjerenja pravovaljana na že-

“Petrokemija” Kutina

Gotovo milijun tonâ teretaProšlogodišnji opseg rada u teretnome prijevozu Tvornice umjetnih gnojiva »Petrokemija« Kutina iznosio je 951.850 tonâ tereta. Iako su u prvome tromjesečju ove godine zabilježeni izvrstan poslo-vni rezultat i porast opsega prijevoza za 33 posto, ipak se očekuje da će u ovoj godini biti prevezena nešto manja količina robe.

ljeznici. Radnici »Petrokemije« sami održavaju lokomotive, signal-no-sigurnosne uređaje i kolosijeke. Krajnja željeznička odredišta maršrutnih vlakova jesu luke Šibenik i Vukovar, a izravni vlakovi voze u Italiju, Srbiju, Grčku i Tursku. Ukupni opseg rada u prošloj godini iznosio je 951.850 tonâ tereta. Ukupno je bilo otpremljeno 672.937 tonâ umjetnog gnojiva i proizvoda od gline, a dopremlje-no 285.598 tonâ tereta. Do inozemnih odredišta teret se prevozi vlakovima, a u unutarnjem prijevozu, koji čini mali dio ukupnog rada, teret se prevozi cestom.

Prvo tromjesečje ove godine, kada se govori o željezničkome prijevozu, počelo je izvrsno. Opseg rada u teretnome prijevozu u Kutini veći je za oko trideset posto. Samo u travnju opseg utovara iznosio je 51.000 tona. Gospodina Vidovića smo stoga pitali hoće li se takav trend nastaviti tijekom cijele godine:/ Istina je da je godina, što se prijevoznih rezultata tiče, počela jako dobro. Ipak, naš je plan za ovu godinu postavljen nešto niže u odnosu na 2010. godinu. Naša je procjena da ćemo ove go-dine prevesti oko 850.000 tonâ tereta, no ako se pojave kakve narudžbe, može se očekivati da će se ta brojka povećati -

Iako su za današnje prilike u teretnome prijevozu i to »ogromne« brojke, opseg posla ipak je nešto manji nego prethodnih godina. Naime, čađara čiji su se proizvodi koristili u industriji gume pre-stala je s proizvodnjom. Uz to, nekada su se dopremale sirovine, kamen i sumpor, a danas se dovoze poluproizvodi DAP i MAP (fo-sfati obogaćeni dušikom).Razlog jest činjenica da je cijena plina porasla, a i nije ga moguće dobiti u dovoljnim količinama.

Na kraju razgovora naši sugovornici svakako su željeli istaknuti izvrsnu suradnju sa željezničarima u Kutini te s operativom u za-grebačkome HŽ Cargu.

24/


/ Piše: Rudi Belovari/ Foto: Rudi Belovari

/ DOGAĐAJI

Iz Željezničke tehničke škole Moravice

Devedeset godina u funkciji željezniceDevedeset godina srednjeg školstva u Moravicama i Dan Željezničke tehničke škole Moravice svečano su proslavljeni 11. svibnja 2011. u tome istaknuto-me željezničkom čvorištu na tzv. riječkoj pruzi. O toj važnoj obljetnici na svečanome skupu govorila je prof. MILICA MATIĆ, ravnateljica ŽTŠ-a.

Kulturno-umjetnički program

Svečanost u Moravicama bIla je priređena u mjesnome Domu kulture i na njoj je bilo dvjestotinjak učenika i profesora, njihovih gostiju iz Županije primorsko-goranske, lokalne uprave i samou-prave te predstavnika sa željeznice.Profesorica Milica Matić, ravnateljica Željezničke tehničke škole Moravice, rekla je da je škola s radom počela 1921. godine. U 90 godina rada mijenjala je nazive i osnivače, ali je iz godine u godinu bila sve prepoznatljivija i potrebnija. Samo u zadnja dva dese-tljeća, od 1991. do 2011. godine, za HŽ-ove potrebe u toj školi osposobljeno je oko 2000 osoba, i to u sklopu redovitih programa te programa prekvalifikacije i osposobljavanja. Opstojnost škole u Moravicama temelji se na tome što su se u njoj uvijek školovali kadrovi u funkciji rada.Naime, riječ je o polivalentnoj srednjoj školi koja uz tehničare za že-ljeznički promet-prometnike i tehničare-pregledače vagona školuje i strojare, električare, ekonomiste i druge. Škola ima solidne uvjete

za provedbu strukovnih programa te se stalno radi na osuvremenji-vanju nastavnog procesa i na usavršavanju nastavnika da bi svojim učenicima mogli dati što više u odgojnom i obrazovnom smislu. Učenici ŽTŠ-a u Moravicama zapošljavali su se na željeznici ali i u drugim granama industrije i obrtništva, a veliki postotak upisuje ih se i na fakultete koje većinom završavaju uspješno. U povodu te važne obljetnice ŽTŠ-a u Moravicama bili su održani i kulturno-umjetnički program koji su izveli učenici škole te domjenak.

/ Piše: Ida Erceg

Svrha te međunarodne kampanje jest promijeniti pogrešnu perce-pciju da su nesreće na ŽCP-ima samo problem željeznica, dok po-datci pokazuju da je u većini slučajeva uzrok nesreće nepažnja vo-zača cestovnih vozila, motociklista ili pješaka koji neoprezno prelaze prugu i ne poštuju signalizaciju. Dosadašnja međunarodna praksa je pokazala da je jedini zaista efikasan način promjene ponašanja i smanjivanja broja nesreća i nezgoda na ŽCP-ima edukacija sudio-nika u prometu, naglašavanje rizika i upozoravanje na potencijalne posljedice nepoštivanja osnovnih prometnih pravila.ILCAD kampanju pokrenuli su 2009. članovi željezničke zajednice, koor-dinira ju UIC (Međunarodna željeznička unija) u suradnji s Europskom ko-misijom i UNECE (Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu). Hrvatske željeznice uključit će se u ILCAD-ovu kampanju na način da će 9. lipnja na četiri odabrana ŽCP-a u četiri najveća hrvatska grada (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) poznate osobe iz javnog živo-ta, HŽ-ovi zaposlenici zajedno s pripadnicima policije dežurati na prijelazima, zaustavljati vozila i dijeliti promidžbene letke i poklone i upozoravati na nužan oprez i poštivanje postavljene prometne si-gnalizacije prigodom prelaska pruge. Radi se o ŽCP-ima u Sokol-skoj ulici u Zagrebu, u kolodvoru Kaštel Sućurac, u Krešimirovoj ulici u Rijeci te u Čepinskoj ulici u Osijeku.

Zatražili smo pokroviteljstvo za ovu akciju od Ministarstva mora, pro-meta i infrastrukture i Ministarstva unutarnjih poslova kako bi i na ovaj način iskazali potporu i ukazali na važnost ovoga problema.

Na mreži pruga Hrvatskih željeznica postoji 1 515 željezničko cesto-vnih prijelaza. Svi su osigurani na jedan od zakonom propisanih na-čina: cestovnim prometnim znakovima (Andrijin križ i znak »Stop«), svjetlosno-zvučnom signalizacijom ili polubranicima. Sigurnosna razina na pojedinom željezničko-cestovnom prijelazu ovisi o kategoriji pruge i kategoriji ceste koja prelazi preko pruge te frekventnosti. Prema postojećoj signalizaciji vlak uvijek ima prednost prolaska. Zato je moguće govoriti samo o tome da je cestovno vozilo podletjelo pod vlak ili čak naletjelo na nj, a ne obrnuto (da je vlak naletio na motorno vozilo). Isto tako sudionici u prometu često zabo-ravljaju to da se vlak zbog svoje velike mase i brzine ne može odmah zaustaviti već ima dugačak zaustavni put, od 500 do 1000 metara.Stoga je prigodom prelaska preko pruge nužan povećan oprez i poštivanje prometne signalizacije: stati na željezničko-cestovnom prijelazu, poštivati crveno treptavo svjetlo i prodorni zvučni signal, poštivati spuštene polubranike, a na prijelazima bez uređaja po-štivati Andrijin križ i znak »Stop«. Osobito se to odnosi na vozače cestovnih vozila koji često pogrešno procjenjuju brzinu i udaljenost vlaka od prijelaza pri tome zanemarujući prometne propise i znako-ve i svojom nepažnjom uzrokuju nesreće. U prva tri mjeseca ove godine, dakle od 1. siječnja do 31. ožujka 2011., na HŽ-ovim prugama dogodilo se ukupno 30 nezgoda i ne-sreća u kojima je smrtno stradalo šest osoba, a teže su ozlijeđene tri osobe. Od toga se šest izvanrednih događaja dogodilo na želje-zničko-cestovnim prijelazima.U istom razdoblju dogodilo se ukupno 100 lomova polubranika (dakle nalet cestovnog vozila na spuštene polubranike) pri čemu je počinje-na velika materijalna šteta i dodatno ugrožena sigurnost prometa.

ILCAD-ova kampanja o nesrećama na ŽCP-ima

Vlak je uvijek brži - dio svjetske kampanjeHrvatske željeznice i ove godine planiraju provoditi niz komunikacijskih i promidžbenih aktivnosti kojima je svrha upozoriti sudionike u prometu na oprezan prelazak preko željezničko-cestovnih prijelaza. Osim već tradicionalne akcije Vlak je uvijek brži, ove godi-ne uključili smo se i u obilježavanje Međunarodnoga dana svjesnosti o opasnostima na željezničkim prije-lazima (ILCAD – International Level Crossing Aware-ness Day) koji će se obilježiti 9. lipnja 2011. u više od 40 zemalja u svijetu.

25/


/ POSLOVANJE / Piše: Svjetlana Glad/ Foto: Svjetlana Glad

Ove godine bilo je održano XV. državno natjecanje srednjih ško-

la Republike Hrvatske u obrazovnome sektoru promet i logistika.

Natjecanje je bilo održano u hotelskome naselju »Solaris« u Šibe-

niku u organizaciji Pomorske škole Split, a trajalo je od 4. do 6.

svibnja 2011. godine.

Željezničku tehničku školu u Moravicama predstavljao je Božidar

Trbović u natjecateljskoj disciplini »tehničar za željeznički promet«.

Učenika su za natjecanje pripremali profesori Svjetlana Glad kao

mentorica i profesor Stanislav Beljan.

Natjecanje je bilo podijeljeno na dva dijela, i to na pisani dio, u

sklopu kojega su učenici pokazali znanje u rješavanju zadataka

objektivnog tipa i zadataka praktične primjene, te na prezentaciju

samostalnog rada na temu »Lokomotiva serije 1061«.

Božidar Trbović osvojio je drugo mjesto.

Državno natjecanje učenika prometnih škola

Božidar Trbović drugi!

Dana 27. travnja 2011. studenti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu posjetili su Sustav upravljanja sigurnošću i kontrolu nad sigurnim tijekom prometa HŽ Infrastrukture d.o.o. Tom prigodom u salonu na Zagreb Glavnom kolodvoru zaposlenici SUS-a i kontrole nas STP-om održali su prezentaciju pod nazivom »Sigurnost željezničkog prometa - zakonska osnova«, kojom je studentima Pravnog fakulteta približena regulativa kojom se ure-đuje područje sigurnosti željezničkog prometa i istrage izvanre-dnih događaja. U drugome dijelu susreta bilo je riječi o promjenama u provedbi istraga izvanrednih događaja s težištem na pravni aspekt, odno-sno sa stajališta sudskog istražitelja i odvjetnika, za što su stu-denti pokazali veliko zanimanje.Posjet je ispunio očekivanja studenata te čini dobru podlogu za daljnju suradnju HŽ Infrastrukture d.o.o. i Pravnog fakulteta Sve-učilišta u Zagrebu.

Studenti Pravnog fakulteta ...

... posjetili SUS i kontrolu nad STP-om/ Piše: Tomislav Petanović

Dana 12. svibnja 2011. u Zagrebu održana je proslava 50. oblje-tnice mature polaznika Željezničke saobraćajne škole koji su ma-turu položili 1961. godine. Nakon dvogodišnjeg školovanja 53 učenika položila su maturu i stručni ispit te su bili prvi naraštaj te škole. Susretu su se odazvala 22 polaznika.

Susret je otvorio Jure Marukić prisjećanjem na susrete naraštaja u proteklih 50 godina. Svakom sudioniku uručio je prigodni CD s melodijama iz proteklih vremena. Pavao Božičević priredio je kraći recital s nekoliko prigodnih pjesama.

U proteklih 50 godina mnogi od polaznika zauzimali su važna ra-dna mjesta na željeznici. Time je taj naraštaj dao važan doprinos kvalitetnome radu i životu na željeznici.

Proslava 50. obljetnice mature/ Piše: Boris Udier/ Foto: Boris Udier

26/


/ Piše: Željka Mirčić / DOGAĐAJI

U skladu s odlukom Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. kojom se 2011. može zaposliti do 150 volontera, preko natječaja primljen je 81 nezaposleni s burze rada. Odluka Uprave donesena je na osnovi poglavlja VII. Programa gospodarskog oporavka Republi-ke Hrvatske s namjerom da se tržišta rada dinamizira uvođenjem volontiranja, stažiranja, radne prakse i pripravništva kako bi mladi ljudi stekli prvo radno iskustvo.

Volontiranje u HŽ Infrastrukturi d.o.o.

Rad na šest mjeseci uz obvezu polaganja stručnog ispitaU suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje HŽ Infrastruktura d.o.o. primila je na rad bez zasni-vanja radnog odnosa (volontiranje) veću skupinu mladih ljudi sa srednjom stručnom spremom koji nemaju radnog iskustva. Nakon provedbe javnog natječaja za stručno osposobljavanje u volonter-skom statusu izabran je 81 kandidat s nekom od tehničkih struka zastupljenih na željeznici, od čega 61 za prometnike i 28 za elektrotehničke poslove.

Natječaj za volontiranje u Prometnim i Elektrotehničkim poslovi-ma HŽ Infrastrukture d.o.o. bio je objavljen na njezinim internet-skim stranicama i stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Uvjeti su bili da su kandidati prijavljeni u HZZ-u, da imaju stručnu spremu tehničkoga smjera zastupljenoga na željeznici, da nemaju više od šest mjeseci radnog staža te da su mlađi od 25 godina.Volonteri su primljeni na šest mjeseci. Za to vrijeme od HZZ-a do-bivat će mjesečnu naknadu od 1600,00 kunâ, a HŽ Infrastruktura d.o.o. će plaćati doprinose za mirovinsko osiguranje, koje će joj refundirati HZZ. Pošto istekne šest mjeseci, svi volonteri obvezni su položiti stručni ispit po Pravilniku 646, a nakon toga vraćaju se na Hrvatski zavod za zapošljavanje. U slučaju potrebe za stručnim kadrom HŽ Infrastruktura d.o.o. zaposlit će upravo kandidate koji su prošli volontiranje i položili stručni ispit. To da u pripravnosti ima skupinu mladih ljudi koji će se odmah moći uključiti u radni proces i bila je svrha provedbe javnog natječaja za volontiranje u HŽ Infrastrukturi d.o.o. Popis kandidata izabranih za volontiranje u HŽ Infrastrukturi d.o.o. nakon provedbe javnoga natječaja može se pogledati na njezinim internetskim stranicama u izborniku Javni natječaji.

U međuvremenu se prekvalificirao i radio kao tehničar u Vuči, boreći se cijelo vrije-me da svoju lijevu ruku učini korisnom. Živi u Bosiljevu sa suprugom i tri kćeri. Tijekom godina prošao je niz operacija i terapija, ali zadnjih nekoliko godina u li-jevoj ruci počeo je osjećati nepodnošljive bolove. Jedini lijek za to bila je operaci-ja u privatnoj klinici u Münchenu za što je trebalo izdvojiti 17.500 eurâ. Stjepan nije mogao sam skupiti taj novac pa se

obratio Sindikatu strojovođa Hrvatske i matičnoj tvrtki HŽ Vuči vlakova. Uz njihovu pomoć skupio je potreban novac i 13. travnja 2011. bio je podvrgnut teškoj operaciji kralježnice nakon koje su bolovi prestali, a počeo je i osjećati ruku do pola podlaktice. Sretan što je operacija uspjela i pun nade da će i dalje biti sve bolje, Stjepan Brletić došao je u uredništvo »Željezničara« da preko našega li-sta zahvali svim željezničarima koji su svojim prilozima pomogli da može platiti operaciju. Nije ih želio nabrajati poimence nego je rekao:/ Hvala svima na podršci i financijskoj pomoći. Oni koji su mi pomogli sami će se prepoznati -

Stjepan Brletić

»Hvala svima koji su mi pomogli!«Od 1975. Stjepan Brletić strojovođa je u Vuči vlako-va u Karlovcu. Godine 1979. stradao je u prometnoj nesreći i otada traju njegove muke. U nesreći je naj-teže stradala lijeva ruka koja je od tada u cijelosti nepokretna jer je snop živaca doslovce iščupan iz kralježnice (brahijalni pleksus), a rezultat je osam-desetpostotna invalidnost.

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Vlatka Škorić

Moralna i financijska potpora nije stala na tome jer kolege i dalje posjećuju i telefonom zovu Josipa, na čemu im je on neizmjerno zahvalan. Od do sada uručene donacije Josip je nabavio specijal-na invalidska kolica za prijevoz u ležećem položaju izrađena po njegovoj mjeri jer zbog širine ugrađenih šipki u kukove ne može sjediti. Međutim, Josip i dalje ne može izaći iz sobe pred kuću jer, unatoč specijalnim kolicima, nije ga moguće iznijeti van.

Njegova želja da izađe pred kuću mogla bi se ostvariti nabavom posebne teleskopske rampe koja se automatski prilagođava pre-ma kosini, težini invalidne osobe i potrebnoj brzini spuštanja. Ta-kva rampa proizvodi se u Starom Petrovom Selu i stoji oko 4600 kunâ. Obitelj Katić nema dovoljno novca za kupnju rampe pa su se za pomoć obratili Sindikatu vlakopratnje.

I uredništvo »Željezničara« pridružuje se Josipovoj molbi s nadom da će poznata željezničarska solidarnost i ovaj put rezultirati do-nacijom koja će omogućiti kupnju teleskopske rampe da bi Josip mogao izaći u dvorište i dio vremena provoditi na svježem zraku.

Poziv za pomoć Josipu Katiću

Nedostaje 4600 kunâ zateleskopsku rampuJosipa Katića, konduktera i stopostotnoga invalida iz Generalskog Stola u siječnju 2010. posjetile su njegove kolege koji su mu tada pomogli i novčano.

/ Piše: Zoran Popović

27/


/ OSOBNO

/ Osnivač ste revolucionarnoga umjetničkog pokreta SUH (pod-grupa: autori zelenih skulptura). Kada je osnovan pokret i za koje se ideje zalaže?/ SUH djeluje od 1986. godine, a osnovna ideja mu je vraćanje duga planetu Zemlji na kojem živimo. Aktivnim individualnim dje-lovanjem potrebno je pokazati što se treba, može i mora uraditi.

/ Stabla ste počeli saditi u povodu rođenja ili smrti Vama bliskih ljudi ili ljudi koji su na bilo koji način utjecali na Vaš život. Koliko ste stabala posadili?/ To je povezano sa spoznajom da trošim (kisik) te da šume svako-dnevno nestaju. U tome trenutku spoznao sam da trebam djelovati. Danas na zelenim površinama Zagreba žive 192 stabla s imenom i prezimenom koja su posađena mojom rukom, a još dvostruko više stabala posađeno je u akcijama koje sam organizirao. Tu nije bitan broj nego djelovanje pa zato preporučam svima da obavezno posade svoje drvo, i to samo jedno svake godine u znak zahvalnosti Zemlji. Teško je to - prvo treba naći odgovarajuće mjesto, odabrati odgo-varajuće sadnicu, skupiti novac, u rasadniku kupiti školovano drvo, iskopati dovoljno veliku rupu i na kraju ga posaditi pa teško patiti kada ga polome ili ukradu (što naši ljudi vole). No nikada ne treba odustati.

/ Gdje ste sve sadili stabla?/Gdje god zgodno mjesto vidiš, ti drvo posadi, no to nije jednosta-vno. Sve moje akcije izvedene su na uređenim gradskim zelenim površinama. Zadnje stablo koje sam posadio je ovogodišnje peto, a radi se o sadnici drenka za glumca Predraga Vušovića.

/ Obilazite li posađena stabla i dokumentirate li njihovu povijest?/ Samo prve godine života, nakon toga ih prepustim da se brinu

Vladimir Dimić Joda

Posadih drvo, ostavih trag

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Ivana Čubelić i Vladimir Dimić

Vinkovčanin VLADIMIR DIMIĆ JODA, dipl. prom. ing., na željeznici se zaposlio 1981. godine. Od tada radi na poslovima vezanima uz informatizaciju tehno-loškog procesa rada, a danas je voditelj Grupe za informatičko praćenje prometa u HŽ Infrastrukturi d.o.o. Od 1986. sadnjom drveća po javnim površi-nama Vladimir nastoji oplemeniti prostor u kojem živi i radi, a u slobodno vrijeme bavi se fotografijom, izradom grafita te glazbenim kolekcionarstvom.

sama o sebi, što također nije lako u surovim uvjetima velegrada. Svoja stabla poznajem i obilazim ih često. Uvijek me obraduju cvi-jetom, hladom ili iglicom i to me jako veseli. / Ne odvajate se od fotoaparata. Koliko godina se bavite fotogra-fijom i koliko ste izložba održali?/ Fotografijom se ozbiljnije bavim od 1986. kada sam imao prvu od četiri izložbe. Moje izložbe projekti su u kojima se služim fo-tografijom kako bih neke stvari kazao i pokazao onima koji ih promatraju. Tako je npr. izložba fotografija »Svi psi Novske u Za-grebu« projekt u kojem sam fotografirao sve pse u mojoj ulici te njihove fotke postavio na pročelje svoje zgrade. Izložba koja je bila zamišljena kao jednodnevni performance, ostala je otvorena osam dana, a da nitko nije dirnuo ni jednu fotografiju. Osmi dan bio je prolom oblaka.

/ Član ste i projekta »Volim Zagreb«. / Članovi ovoga projekta vole Zagreb zajedno i snažno. Kod mene se ta ljubav manifestira pisanjem dnevnika o mome životu u Za-grebu, tako da umjesto olovke koristim fotoaparat te svaki dan napravim fotozapis o energiji kojom zrače ljudi, zgrade, ulice i par-kovi ovoga predivnog grada.

/ Bavite se i izradom grafita koje izrađujete u maniri stripovskih tabli ili su oni hommage velikanima likovne umjetnosti. Što Vas je navelo na takav oblik aktivizma?/ Takve akcije uvijek imaju važne razloge. Svoje grafite Julija Kni-fera, Aleksandra Srneca i Keitha Herringa izradio sam u prostori-jama za deponiranje otpada kako bih velikom broju građana koji bacaju smeće svaki dan približio ono što se nalazi na izložbama. Oni imaju većih briga od umjetnosti jer u te prostorije redovito dolaze da bi bacili otpad ili zaradili nekoliko lipa za kruh, a ja ih veselim grafitima pokušavam oraspoložiti za bolje sutra.

/ Radili ste i ilustraciju naslovnice, a pišete i pjesme./ Napravio sam ilustraciju za knjigu Kate Tuckett »Teorije zavjere«. Rado i često pišem kratke priče, a pjesma mi se pojavi samo po-nekad. Napisati dobru pjesmu jako je teško.

/ Znamo da ste i audiofil te da ste svoju ljubav prema glazbi i stripu prenijeli i na sinove. Koliko dugo sakupljate audiozapise? / Prvi LP koji sam naručio bio je »Uncle Meat« Franka Zappe iz 1969. godine. Danas gotovo svaki dan nabavim novi audiozapis koji nedostaje u mojoj bogatoj kolekciji i to mi je velika radost. A sinovi su posebna priča …Oni su divni ljudi, nadam se da će imati

28/

Vladimir Dimić Joda


/ R ASPRAVE

29/

Prijedlog Pravilnika izradila je radna grupa koju je imenovalo Mini-starstvo mora, prometa i infrastrukture. Taj pravilnik predstavlja podzakonski akt koji se temelji na Zakonu o sigurnosti u željezni-čkom prometu. Nacionalnim programom RH za pridruživanje EU iz 2008. te spomenutim Zakonom utvrđena je obveza donošenja podzakonskih propisa koji predstavljaju prilagodbu zakonodav-stva RH zakonodavstvu Europske unije. Time se zaokružuje zako-nodavni okvir kojim se uređuju pravila u željezničkome sektoru u skladu s međunarodnim sporazumima, direktivama EU-a i ustroj-stvom nastalim na temelju Zakona o podjeli trgovačkih društava HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. Pravilnikom se propisuje stručno osposobljavanje izvršnih radnika koje je jedan od osnovnih čimbenika sustava upravljanja sigurno-šću željezničkog prometa i jedna od obveza kojima moraju udovoljiti izvršni radnici u skladu s odredbama Zakona o sigurnosti u želje-zničkom prometu. Stoga je potrebno izraditi kvalitetan Pravilnik u

Rasprava o Pravilniku 646Dana 21. travnja 2011. u vijećnici Uprave HŽ Holdin-ga d.o.o. u Zagrebu bila je održana rasprava o prije-dlogu novog Pravilnika o načinu, programu, provedbi stručne izobrazbe, stručnom usavršavanju i provjeri znanja izvršnih radnika u željezničkom prometu.

/ Piše: Boris Udier/ Foto: Boris Udier

smislu njegove provedbe da bi stručnom osposobljenošću izvršni radnici mogli zadovoljiti svim potrebama određenoga radnog mje-sta za koje bi se osposobili, odnosno da samostalno i kvalitetno mogu obavljati određene poslove u sklopu radnog mjesta, o čemu ponajprije ovise i urednost i sigurnost željezničkog prometa. Nakon detaljne rasprave u kojoj je iznesen niz primjedaba na po-jedine članke prijedloga Pravilnika, i to od naziva pravilnika preko preciziranja poslova pojedinog radnog mjesta, postupka polaga-nja stručnog ispita, rokova polaganja stručnog ispita do preci-ziranja polaganja stručnog ispita promjenom tehnologije rada. Stoga se predlaže da novi Pravilnik treba sadržavati popis radnih mjesta izvršnih radnika za koja se radnici moraju osposobiti, na-čine i oblike stručne izobrazbe te načine stručnog osposobljava-nja izvršnih radnika tijekom radnog procesa. Također, Pravilnik mora biti usklađen sa Zakonom o željeznici, Zakonom o sigurnosti u željezničkome prometu, s EU-ovim direktivama kao i sa svim podzakonskim aktima. Na kraju rasprave donesen je zaključak da svako od društava u sklopu HŽ-ova holdinga i socijalni partneri pripreme samo jedno zajedničko očitovanje u ime društva odnosno socijalnog partnera - sindikata te da svoje očitovanje dostave Službi za izobrazbu HŽ Holdinga d.o.o. Nakon toga Služba će takav prijedlog u ime HŽ Holdinga d.o.o. dostaviti Ministarstvu mora, prometa i infrastru-kture na razmatranje i usvajanje.

Naime, Europska federacija prometnih radnika (ETF) i Europska agencija za održiv promet (EVA) nositelji su projekta Transunion - sindikati radnika u prometu u pripremi za promjenu. Ciljevi pro-jekta usredotočeni su na izgradnju kapaciteta europskih prome-tnih sindikata s obzirom na prijevoz i klimatske promjene te na zapošljavanja u europskome prometnom sektoru. Projekt je podi-

jeljen na tri stupa i razradit će trening-paket i osnovne stavove za zajedničke zahtjeve u vezi s prometom i klimatskim promjenama, prometnim radnicama i mladim prometnim radnicima. Tijekom projekta o tim temama raspravljat će se sa socijalnim partnerima. Strateški prijedlozi koji proizađu iz tih rasprava po-moći će u borbi protiv klimatskih promjena. Zaključci Projekta će se kao prijedlozi, uključujući odgovore na ekonomsku krizu, vezati uz strukturne promjene u sektoru prometa. Raspravljat će se i o poboljšanju nekih čimbenika tržišta rada kao što su kvaliteta rada i integracija mladih radnika i radnica. U sva tri stupa Projekta bit će održana po dva europska regionalna seminara i po jedna za-vršna konferencija. Sindikat željezničara Hrvatske, kao sudionik u projektu, bit će domaćin jednog od dva regionalna seminara koji će od 6. do 8. srpnja 2011. biti održan u Zagrebu.

Projekt Transunion

Za pošten i održiv prometni sektorOd 6. do 8. srpnja 2011. u Zagrebu Sindikat želje-zničara Hrvatske bit će domaćin drugoga regio-nalnog seminara za žene na kojem će sudjelovati predstavnice prometnog sektora iz Bugarske, Hr-vatske, Cipra, Francuske, Makedonije, Grčke, Ita-lije, Malte, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Špa-njolske i Turske.

/ Piše: Katarina Mindum


/ Piše: Miljenko Bošnjak

Očekuje se da će preporuke i zaključci sa simpozija poslužiti pove-ćanju vrsnosti hrvatske prometne politike u unaprjeđenju prome-ta u sklopu europskoga prometnog sustava, posebice s obzirom na pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji.

Osamnaesti simpozij »Prometni sustavi 2011«

Za povećanje vrsnosti prometaU organizaciji Hrvatskoga znanstvenog društva za promet, a pod pokroviteljstvom Europske platforme prometnih znanosti, u nazočnosti oko 250 uglednih prometnih i drugih stručnjaka, znanstvenika i go-spodarstvenika iz 26 država, u Opatiji je 28. i 29. travnja 2011. bio održan dvodnevni, 18. međunaro-dni prometni simpozij »Prometni sustavi 2011«.

Na skupu je svoje znanstvene i stručne radove predstavilo pet za-poslenika Hrvatskih željeznica. Dr. sc. Miljenko Bošnjak govorio je o analizi velikobrzinskih željeznica, mjerenju tržišne orijentacije HŽ Putničkog prijevoza i o simulacijskome modelu dinamičkog trenja između kotača i tračnica u lateralnome oscilirajućem su-stavu tračničkih vozila, a mr. sc. Ante Dedić održao je predavanja »Responsibility centres as a model company cost management using the example of Croatian Railway« i »Prometna politika kao čimbenik razvoja prometnih sustava«. Mr. sc. Dražen Kaužljar govorio je o definiranju uloge izučavanja prometne tehnologije s ciljem unaprjeđenja prijevoza željeznicom, dr. sc. Zlatko Hinšt o poslovnoj učinkovitosti i naknadi za korištenje željezničke infra-strukture, Miljenko Belančić o tehnološkom usklađivanju želje-zničko-lučkog sustava u bakarskome bazenu, a Štefica Mečić o vođenju ključnih klijenata u funkciji upravljanja prodajom HŽ Car-ga primjenom izravnog marketinga.

U organizaciji Hrvatskog društva za tunele i podzemne građevine - ITA Croatia u Dubrovniku je od 7. do 9. travnja 2011. bila održana 1. međunarodna konferencija o tunelima i podzemnim građevina-ma na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Francuske, Grčke, Rumunjske i Kanade. Konferencija o tunelima i podzemnim građevinama bila je jedinstvena prigoda za razmjenu znanja i iskustava projektana-ta, izvođača radova, prostornih planera, projektnih menadžera i drugih koji su uključeni u provedbu projekata.

/ Piše: Dean LalićPrva međunarodna konferencija o tunelima i podzemnim građevinama

U fokusu veliki projektiMeđu mnogobrojnim sudionicima na Konferenciji bili su TOMISLAV MIHOTIĆ, državni tajnik za infra-strukturu; LINO FUČIĆ, direktor Sektora graditelj-stva, i TIHOMIR LAŽETA, član Uprave HŽ Infrastru-kture.

Glavna tema Konferencije bila je izgradnja tunela, s težištem na trajnosti podzemnih građevina od faze planiranja preko razrade ideje, projektiranja, izgradnje do njihove upotrebe i održavanja.

Bilo je prezentirano i nekoliko radova iz područja željeznice, među kojima treba istaknuti radove o izgradnji tunela na prugama veli-kih brzina, o podzemnoj željeznici u urbanim sredinama, o tunelu »Koralm« (najveći željeznički tunel u Austriji) i o velikim željezni-čkim tunelima u Kini. Među stručnim radovima koji se bave želje-znicom bio je rad zaposlenikâ HŽ Infrastrukture, Snježane Špehar Kroflin i Deana Lalića, pod naslovom »Projekt izgradnje novog željezničkog stajališta i protupožarne zaštite tunela Split«. U radu su se bavili pripremom i provedbom projekta protupožarne sana-cije te izgradnjom novog stajališta u željezničkome tunelu Split. Detaljne informacije o Konferenciji dostupne su na internetskoj stranici www.itasee2011.com.

30/

/ DOGAĐAJI / Piše: Vlatka Škorić

Prema ugovoru sklopljenom u veljači 2009. godine, implemen-tacija sustava SAP u svim društvima završena je 3. ožujka 2011. godine, a za dio dodatnih poslova rok je produžen do kraja tra-vnja. Sada traje jamstveni rok od godinu dana tijekom kojega se rješavaju HŽ-ove primjedbe na pojedine funkcionalnosti, dojavlju-ju i otklanjaju uočene nepravilnosti ili poteškoće jer je sustav tek sada počeo živjeti i prolazi test ispunjenih očekivanja. Sindikalni predstavnici istaknuli su niz problema iz svakodnevne prakse, od, po njihovu mišljenju, nedovoljnog broja licencija preko nedostatka

Implementacija projekta HŽ SAP

Radnici sve više prihvaćaju SAPStavljanjem sustava HŽ SAP u produkciju napra-vljen je važan korak u informatizaciji društava u sklopu HŽ-ova holdinga, zaključeno je na sastanku vodstva projekta HŽ SAP i sindikalnih predstavnika održanom 13. svibnja 2011. u Zagrebu. Nakon po-četnih problema radnici sve više prihvaćaju rad u SAP-u, trude se i ozbiljno ga shvaćaju.

računalne opreme, umrežavanja, ispunjavanja vremenika, utjeca-ja na organizaciju do bojazni da će stariji radnici bez licencije biti proglašeni tehnološkim viškom i drugog. Odgovarajući na sva postavljena pitanja, vodstvo projekta na-glasilo je da će implementacija SAP-a svakako rezultirati promje-nama u poslovnim procesima i organizaciji rada, ali u sljedećih godinu dana ne bi trebalo doći do većeg smanjenja ukupnog bro-ja radnika kao izravne posljedice projekta. Odluke o konačnome broju izvršitelja donosit će uprave pojedinih društava u suradnji sa sindikalnim partnerima i nema bojazni da će radnici koji ne-maju licenciju postati tehnološki višak. Licencija nije jedini kriterij, jer osim informatičkog znanja i poznavanja rada u SAP-u koje se stječe na organiziranim izobrazbama, potrebno je i dobro pozna-vati poslovne procese, što se stiče znanjem i dugogodišnjom pra-ksom, a to iskusni radnici imaju. Sindikalni predstavnici zamoljeni su da i dalje daju svoje primje-dbe jer je to doprinos zajedničkome rješavanju problema na uspo-stavi učinkovitog sustava HŽ SAP.


Remont pruge Vinkovci - Tovarnik

SS-uređaji pripremljeni za tehnički pregledRok planiran za dovršetak remonta magistralne pruge od Vinkovaca do Tovarnika (DG) jest kraj ove godine. Radovi na signalno-sigurnosnim i teleko-munikacijskim uređajima izvode se u skladu s tako zacrtanim rokom.


Magistralna pruga kod Jankovaca

/ DOGAĐAJI

/ Piše: Nikola Mihaljević/ Foto: Nikola Mihaljević

Nije se moglo poželjeti bolje i ljepše otvorenje teniske sezone u Žu-panji. Teniski klub »Županja« najstariji je teniski klub u Hrvatskoj, u kojemu osim vrijednih klupskih tenisača svoj doprinos daju šumari i željezničari. Rezultat nije bio u prvome planu, ali se mora naglasiti to da su šumari bili puno uspješniji. Organizatori susreta, Marko Majstorović i Nikola Mihaljević - Nikica, u ime šumara i željezničara obećali su daljnju suradnju tenisača u Županji.

Teniski susret šumara i željezničaraDana 16. travnja 2011. na teniskim terenima Teniskog kluba »Županja« u Županji obnovljena je tradicija održavanja susreta tenisača zaposlenika vinkovačke podružnice Uprave šuma i Hrvatskih željeznica.

31/

Najvažniji željeznički infrastrukturni zahvat koji se sada izvodi na hrvatskim prugama jest remont 33,4 kilometra magistralne pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granica. Građevni radovi i radovi na kontaktnoj mreži su završeni, a prema modificiranome planu rekonstrukcije rok za završetak svih radova odgođen je za kraj ove godine, i u skladu s time radovi se izvode planiranim tempom. U ovome trenutku provjeravaju se signalno-sigurnosni uređaji i završavaju radovi na ugradnji telekomunikacijskih uređaja. Kada svi radovi budu završeni i pruga bude puštena u promet, bit će to najsuvremenija dionica na hrvatskome dijelu X. paneuropskog koridora s prvim elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajem

ugrađenim na našim prugama. U ovome trenutku instalirani si-gnalno-sigurnosni uređaji jesu u fazi provjere i pripreme za interni tehnički pregled. Dionica Vinkovci - Jankovci prva je na redu i tehnički pregled planiran je za kraj svibnja. Što se tiče TK-uređaja, sada se polaže telekomunikacijski kabel. Konvencionalni postavni stol APB-uređaja, kakav su željezničari na-vikli gledati u prometnim uredima na X. koridoru, bit će zamijenjen računalnim ekranima. Nakon što se cijela dionica od Vinkovaca do Tovarnika (DG) pusti u pokusni rad rad, svi kolodvori bit će još neko vrijeme zaposjednuti prometnicima, a nakon toga prometom će upravljati telekomunikacijski dispečeri iz Vinkovaca. Osim u Vinkov-cima telekomunikacijski centar bit će i u Tovarniku. Dok su kolodvori zaposjednuti, skretnicama i branicima rukovat će prometnici. I dok najveća dopuštena vozna brzina od 160 km/h nije nešto što bi impresioniralo stručnjake, signalno-sigurnosni i telekomu-nikacijski uređaji te način upravljanja prometom od Vinkovaca do Tovarnika nešto su posve novo na HŽ-ovim prugama.


/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Dragutin Staničić

/ KULTURA

Iako festival malih harmonika trieština nije jedino događanje koje organiziraju ročki željezničari, njima je svakako najdraže jer je Eu-ropom pronijelo glas o malome Roču i željezničarima. I zato jer već 23. godinu zaredom, svake druge nedjelje u svibnju taj festival pri-vlači tisuće ljudi iz cijele Istre, Slovenije, Italije i drugih država u kojima se svira harmonika trieština. Tako je bilo i u nedjelju 8. svibnja 2011. godine. Ipak valja priznati da su recesijsko okružje i prijeteća vremenska prognoza za kraj toga sunčanog dana utjecali na to da se ove godine na tradicionalnome događanju u gradu sunca, slobodnih ptica i ljudi dobre volje okupi-lo manje svirača, posjetitelja, ugostitelja i izlagača na štandovima domaćeg obrta svih vrsta, od vinarstva preko maslinarstva, kame-noklesara i drvorezaca do šarenih balona i roštilja. Kao i svih ovih godina, festival je vodio Vlado Pernić, koji je uz pokojnog muzikologa Renata Pernića, po kojemu KUD »Istarski željezničar« odnedavno nosi ime, pokretač te prelijepe priče koja traje nešto manje od četvrt stoljeća. Osim Vlade, na sva 23 susreta nastupili su Mario Kotiga i prometnik Doriano Buždon. Samo koji susret manje u prstima ima Emil Zonta, koji je, osim što istražuje tradicijsku glazbu i izdaje knjige o trieštini i glazbi, na susretu pro-movirao najmlađu trieštinu koju je u obnovljenome obrtu izradila

»Z armoniku v Roč« - 23. put

Sedamdeset harmonikaša od 8 do 88 godinaSlobodno napiši da me već sedam dana žena nije vi-djela i da sam zbog harmonika uzeo godišnji odmor - rekao mi je prometnik Franko, jedan od članova ŽKUD-a »Renato Pernić« iz Roča, bivšeg »Istarskog željezničara«, organizatora 23. susreta svirača istar-skoga tradicijskog glazbala trieštine pod nazivom »Z armoniku v Roč«. I sigurno nije bio jedini.

obitelj Rutar. Tako se nakon mnogo godina među stogodišnjim in-strumentima ravnopravno pojavio sasvim novi. Puna dva sata toga nedjeljnog popodneva svirači su na malim ze-lenim, crvenim, zlatnim, smeđim i plavim trieštinama krotili, kako kaže Vlado, polke, marče, balune, valcere, mazurke pa i potresulj-ke, rastezali su se mjehovi, ali i osmjesi, dok su posjetitelji uzvra-ćali gromoglasnim pljeskom i pjesmom. Zadnje tri godine najmlađi svirač je Benjamin Klanac, a jedan od najstarijih Bogdan Poldru-gac (84). Prvi put zasvirali su sedamdesetogodišnji Mirko Hrvatić s Krka na isto toliko godina staroj trieštini i dvadesetosmogodišnji Alan Avanštener. Neki su svirali sami, a neki u pratnji sinova, supruga ili prijatelja na bajsovima, violinama, klarinetima, usnim harmonikama... Nastupile su i već dobro poznate »Strune«, osme-ročlana skupina učenika osnovne škole iz Šijana koju vodi Branko Pernić, te Danijel Načinović, svestrani umjetnik kojemu je trieština samo jedna od ljubavi, u pratnji »Kumpanije Nikole Gologoričko-ga«. Nije u pitanju samo reski zvuk starinske melodije koju izvodi starinski instrument nego se svaki nastup pretvara u mali perfor-mans jer svatko želi prenijeti poruku ljepote, dobrote i veselja koje nam svima tako puno treba. U tome nizu zapažen je bio i Mitja Kodarin koji je na prvome susretu nastupio kao najmlađi, a na 23. susretu u pratnji svojega benda »Ne me jugat« - ma šta god to značilo. Sviralo se i u kratkim hlačama i u narodnim nošnjma, tra-pericama, ali i u odijelima i trenirkama… Kako se približavao kraj koncerta na otvorenoj pozornici usred stare jezgre Roča, bura je sve jače puhala, a tijekom nastupa domaće ročke skupine »Arkul« već je počela padati i kiša. Tako je poslastica za kraj - nastup svjetskih prvaka Claudia i Lorenza Di Muzia te Tomaža Boškina morao biti odsviran u Domu kulture pod čvrstim krovom.Ročki festival harmonikaša uvijek ima i popratne događaje. Tako je program počeo u 14.00 sati maršem kroz Roč puhačkog orkestra »Spinčići« iz Kastva, a u Domu kulture ulja na platnu s cvjetnim i mediteranskim motivima izložila je Jadranka Štajduhar, članica Udruge željezničara slikara »Plavo svjetlo«. Tako se ta izložba upi-sala u niz od trinaetak izložbi koje su od 1993. željezničari slikari priredili u nekom od ročkih prostora. Željezničari i Roč vole se javno i već 23 godine šire pozitivnu vibru među svima koji joj se vesele.

Tomaž BoškinBenjamin Klanac

32/


/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Arhiva KUDŽ “Filip Dević”

/ KULTURA

Članice klape Anita Perković, Ivana Smoljanović, Lina Mirić, Ja-dranka Jerković, Maja Medić, Jasminka Najev i Lea Ančić koje vodi maestro Mijo Stanić vrlo su ponosne na to priznanje, a dio programa koji su izvele u Veneciji ponovile su dan nakon povratka u Split, na koncertu na Rivi.

Naime, u povodu proslave Dana sv. Duje sve sekcije KUDŽ-a »Fi-lip Dević« 2. svibnja navečer održale su cjelovečernji koncert na splitskoj Rivi. U programu su osim ženske klape sudjelovali i mu-ška i mješovita klapa, orkestar i plesno-folklorni ansambl. U sklo-pu fešte sv. Duje u Splitu, već po 25. put bili su održani trodnevni susreti pučkih pjevača i klapa »Sudamja«, a na trećoj večeri odr-žanoj 6. svibnja u HNK-u Split među 13 ponajboljih dalmatinskih klapa nastupile su i ženska i muška klapa KUDŽ-a »Filip Dević«.

Nakon uspješne proljetne sezone devićevci se užurbano spremaju za ljetnu sezonu kada planiraju održati niz koncerata u Splitu i po Dalmaciji. Svakog ponedjeljka tijekom srpnja i kolovoza nastu-pat će u hotelu »Le Meridien LAV«, a svakog utorka i četvrtka s dva ostala splitska KUD-a naizmjenično će održavati koncerte na splitskoj Rivi u organizaciji Turističke zajednice Grada Splita. Također planiraju niz nastupa u Etnolandu »Dalmati« u Pakovu Selu kod Drniša. Sve tri klape sudjelovat će na brojnim smotrama i festivalima klapa u Omišu, Skradinu, na Klisu, u Sinju, na Pagu i drugdje.

Tijekom lipnja ili srpnja s dugogodišnjim prijateljima, članovima ŽKUD-a »Renato Pernić« iz Roča planiraju održati zajednički na-stup u Splitu. Za kraj godine plesno-folklorni ansambl, orkestar, muška klapa i mješovita klapa planiraju gostovanje u Nizozemskoj na proslavi 40. obljetnice Župe sv. Nikole Tavelića u Rotterdamu.

KUDŽ »Filip Dević«

Ženska klapa druga na svijetuU konkurenciji 16 vokalnih skupina iz cijeloga svi-jeta ženska klapa KUDŽ-a »Filip Dević« iz Splita osvojila je srebrenu diplomu na međunarodnome natjecanju vokalnih skupina i zborova »Venezia in musica 2011«, koje je od 27. travnja do 1. svibnja bilo održano u Veneciji.

Članice ženske klape KUDŽ-a »Filip Dević« i Vesna Podlipec (treća s desna),predsjednica Društva

Dana 10. svibnja 2011. u galeriji »U predvorju« otvorena je izlo-žba »Ljubav izražena cvijećem i barkama« Jadranke Štajduhar i Nikole Novosela. To je njihova prava zajednička izložba, na ko-joj su se predstavili netipičnim likovnim tehnikama. Jadranka se predstavila s 15 radova u tehnici ulja i akrila na platnu s moti-vima mediteranskih krajolika i arhitekture, na kojima dominiraju barke i jedrenjaci. Nakon fluidnih akvarela rijeke Kupe autorica je posegnula za drugačijim izrazom te su ovi radovi hiperrealistične preciznosti koji velikim dijelom podsjećaju na splitskog slikara Mi-hanovića. Bez obzira na temu, njezine slike uvijek su koloristička interpretacija njezinih doživljaja.

Nikola se predstavio s 10 radova sa svevremenskim cvjetnim mo-tivima u tehnici ulja, akrila, akvarela i suhog pastela. Iako sam kaže da je njegova tehnika suhi pastel, ovom izložbom dokazao je da se neiscrpni motiv cvijeća može uzdići do razine estetskih kriterija s likovnom vrijednosti. Oboje autora aktivni su članovi Udruge slikara »Plavo svjetlo«. Iako amateri, autori ove izložbe svojim su sustavnim radom, ori-ginalnošću, kvalitetom i profesionalnom organiziranošću odavno prevladali taj status.

Izložba je otvorena u nazočnosti mnogobrojnih članova Udruge, uzvanika i stalnih posjetitelja galerije, a posebna gošća otvorenja bila je poznata zagrebačka glumica Vlasta Knezović. Izložba u galeriji »U predvorju« mogla se razgledati do 30. svibnja 2011. godine.

Svibanj 2011. u galeriji »U predvorju«

Ljubav izraženacvijećem i barkama

/ Piše: Tanja Horvat/ Foto: Dragutin Staničić

Vlasta Knezović, Jadranka Štajduhar, Nikola Novosel i Tanja Horvat

Jadranka Štajduhar, Nikola Novosel i Tanja Horvat

33/



/ SPORT

Rukometni klub »Lokomotiva«

Lokomotiva okupila izvrsnu ekipu

Marija i Ivana Milić, rukometašice »Lokomotive«

Rukometni klub »Lokomotiva« oslonio se na igra-čice iz omladinskog pogona tako da je prosječna starost ekipe manja od dvadeset godina. U zahtje-vnome projektu čiji je cilj promijeniti odnos snaga u hrvatskome rukometu važno mjesto imat će naše sugovornice, sestre IVANA I MARIJA MILIĆ.

/ Ivana Milić: Sve njihove reprezentacije su jako dobre. Meni je tamo uvijek bilo ugodno igrati jer su dvorane pune. Na utakmi-ce dolaze cijele obitelji, pa se na utakmicama ženskog rukometa okupi od 5000 do 10.000 ljudi. Rukometašice voze automobile sa svojim slikama. Puno se ulaže i to se vidi na svakome koraku. Kod nas je publike puno manje, a slično je i s ulaganjem. Dosta publike okupi se kada igramo u dalmatinskim gradovima gdje ljudi navijaju temperamentno.Najbučnije je znalo biti u Umagu i Trogiru dok su cure igrale u prvoj ligi. Na utakmicama u Zagrebu publike gotovo nema. Okupi se pedesetak gledatelja, uključujući roditelje i pokojeg dečka. / Rukomet vam je pružio mogućnost da dosta putujete. Gdje vam je bilo najljepše i koliko vam uz sportske obveze ostaje vremena za izlaske?/ Ivana Milić: Putujemo doista puno, ali pitanje je koliko mi zapravo vidimo od tih gradova. Svakako su nam jako dobro poznate dvora-ne, autoceste i benzinska stajališta. Za razgledavanja i »šoping« često imamo malo vremena. Najljepše mi je bilo u Göteborgu. Bile smo smještene u lijepome hotelu u središtu grada, a u blizini je bila njihova verzija Gardalanda. Svidio mi se njihov stil života. Lju-di u središtu grada hodaju bosi, ležerno su odjeveni i ondje nitko ne procjenjuje čovjeka po tome kako je odjeven. / Marija Milić: Hoćeš-nećeš, nama je cijeli tjedan isplaniran. Ima-mo obveze u školi i svakodnevne treninge. Jasno je da imamo manje vremena za kavu i za, kako se to obično kaže, društveni život. No to je jednostavno tako. / Svjedoci smo toga da veliki broj igračica, pošto se u »Lokomoti-vi« afirmira, odlazi iz kluba. Kakve su vaše ambicije?/ Ivana Milić: Moje su ambicije vezane uz fakultet i nekako svoju budućnost vidim u Zagrebu. Teško je reći, ali kada bi Mariju po-zvali, možda bih i ja pošla s njom. U ovome trenutku naše sportske ambicije vezane su uz »Lokomotivu«. Imamo perspektivnu ekipu, izvrsnog trenera i uz zajedništvo možemo promijeniti odnos snaga u hrvatskome rukometu. U ovome trenutku to nam je najvažnije.

Rukometašice »Lokomotive« teško da će i ove godine osvojiti na-slov prvakinja Hrvatske. To mjesto rezervirano je za »Podravku«. Ipak, dojam je da se u »Lokomotivi« događaju promjene koje bi, uz uvjet da se ekipa zadrži na okupu, mogle rezultirati drugačijim odnosom snaga u ženskome rukometu.Nenad Šoštarić, trener »Lokomotive«, dao je priliku mladim igra-čicama poniklima iz omladinskog pogona. Prosječna starost igra-čica u prvoj ekipi manja je od dvadeset godina. Dvije igračice »Lokomotive«, sestre Ivana i Marija Milić na popisu su izbornika seniorske reprezentacije Hrvatske. Uz rukomet, cure su jako dobre i u školi, pa će zajedno reći »da to nije poseban problem«. Ivana Milić studentica je četvrte godine Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i čak je malo ispred roka, a Marija ove godine završava četvrti razred Opće gimnazije u Sesvetama. Na jesen planira se upisati na Pravni ili Ekonomski fakultet. Premda nema posebnog razloga za to, iz Sesvetskoga Kraljevca potječe veliki broj izvrsnih rukometaša kao što su Vlado Šola, Ma-rija Baković i Marija Čuljak, a sada su tu Ivana i Marija Milić. Ivana to objašnjava posebnim zrakom u tome kraju.Marija Milić igra i za juniorsku reprezentaciju Hrvatske, koja se bez pora-za u kvalifikacijskoj skupini izborila za plasman na europsko prvenstvo koje se ove godine igra u Nizozemskoj. Tvrdnju da u ovome trenutku »Lokomotiva« okuplja vrlo perspektivnu kipu potkrepljuje podatak da u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske igraju četiri igračice »Lokomotive«. / Možeš li usporediti status ženskog rukometa u Hrvatskoj s tre-tmanom rukometa udrugim zemljama?

34/

/ Foto: Dragutin Staničić

/Doriano Buždon vlakovođa iz Lupoglava


/Saša Ivičinec

Documents

Božidar Kalmeta Borba protiv korupcije Koprivnica Končar-KEV · HŽ Cargo sklopio je sporazum o strateškome partnerstvu s vukovarskim »Biodizelom«. Također je s priva-tnim partnerom