Univerzitet u Travniku Ekonomski Fakultet

Seminarski rad iz predmeta Trgovina

Tema: Internet prodaja kao savremeni oblik prodaje

Mentor: Doc. Dr. Mujo Fio

Student: Alan Hodi

U Travniku, Januara 2012. Godine

SADRAJ

Uvod........................................................................................................................2 1.Elektronski sistem plaanja...................................................................................3 2. Internet trgovina................................................................................................3 2.1. Prve internetske trgovine...................................................................................3 2.2. Profitabilnost internetskih trgovina...................................................................4 2.3. Osnovni koraci pri planiranju internetske trgovine........................................5 3. Prednosti i nedostaci e-trgovine..........................................................................5 4 .Kako postii uspjenu e- trgovinu?......................................................................6 4.1.Jednostavno za koritenje - uspjena prodaja....................................................6 4.2. Jednostavna navigacija......................................................................................6 4.3. Proizvodi razdijeljeni u kategorije....................................................................7 4.4. Veliina asortimana...........................................................................................7 4.5. Informacija........................................................................................................7 4.6. Sigurnost i proces kupovine..............................................................................7 4.7. Marketing na stranicama....................................................................................8 4.8. Dizajn.................................................................................................................8 4.9. Motivacija..........................................................................................................8 4.10. Rijei................................................................................................................8 5. Koliko je internet-trgovina sigurna?.....................................................................9 6. Internet prodaja u Evropi......................................................................................10 7. Rast Internet trgovine u BiH.................................................................................11 8. Online shop...........................................................................................................12 9. Shopping centar.....................................................................................................13 10. Pay Way...............................................................................................................13 Zakljuak....................................................................................................................14 Literatura....................................................................................................................15

2

UvodDanas, kada je internet dio poslovne svakodnevnice, prua vam se mogunost da upravo zahvaljujui globalnoj dostupnosti interneta unaprijedite svoje poslovanje. Ova usluga predstavlja sve naine poslovanja putem interneta: kupnja i prodaja dobara i usluga te novani transfer sredstava elektronskim putem, promocija i marketinke aktivnosti te puno vie toga. Trgovina putem interneta je najprofitabilniji oblik trgovine. Razlog takvoj profitabilnosti su jednostavnost i niski trokovi. Internet trgovina nema radno vrijeme, kupovanje je mogue 24 sata dnevno, a proizvod je dostupan i onim najudaljenijim internet korisnicima. Vie od 300 milijuna korisnika Interneta u svijetu postaju potencijalni kupci i ne plaa se zakup poslovnog prostora jer je umjesto trgovine potreban samo jedan Internet site. Internet trite je jedno od najveih svjetskih trita u razvoju. Postoji li kvalitetna ponuda, korisnici se lako odluuju na kupovinu putem Interneta jer ona podrazumijeva vei izbor, jednostavnu usporedbu cijena izmeu vie prodavaa te uslugu dostave na kuna vrata, to znai utedu vremena. Sve informacije ili cijene u Internet trgovini mogu se odmah promijeniti kako bi informacija to prije stigla do kupaca.

3

1.Elektronski sistem plaanja

Elektronski sistem plaanja postoji od 60-tih godina prolog stoljea te od razvoja sustava elektronikog prijenosa novca (eng.Electronic Funds Transfer-EFT) koji je postajao sve sofisticiraniji te se upotrebljavao u sve veem broju zemalja. EFT implicira primjenu raunalne i telekomunikacijske tehnologije pri plaanju. Zadaa sustava jest skratiti vrijeme plaanja te smanjiti transakcijske trokove. Poetkom 1980-ih godina, zahvaljujui razvoju tehnologija mrea te smanjenju trokova telekomunikacija i procesuiranja podataka, elektronika su plaanja postala korisnija s pojavom kreditnih i debitnih kartica, koje su nekoliko godina nakon to su se pojavile postale najpopularniji elektroniki instrument za male transakcije. Upravo su debitne i kreditne kartice postale jedan od oblika plaanja u Internet-trgovini. 90-tih godina,razvojem Interneta i World Wide Web-a, e-business iri se svim granama gospodarstva, a polako dolazi i u nae domove. Razvijanjem tehnologije i irenjem pristupanosti interneta,svako kuanstvo uvoenjem interneta postaje novo trite to su prepoznali i sami poslodavci te ele i na tom polju uzeti svoj dio kolaa. U 21.stoljeu internet-trgovina postaje normalna stvar u razvijenim zemljama.

2. Internet - trgovina2.1. Prve internetske trgovine Internet-trgovina je roena 11. kolovoza 1994. g. kada je putem NetMarketa, projekta grupe studenata Swarthmore Collegea u Nashui, prodan prvi predmet putem Interneta. Radilo se o CD-u 'Ten Summoner's Tales' od Stinga. Nedugo zatim, 1995., Pierre Omidyar napravio je web site originalno nazvan AuctionWeb i na njemu objavio kako stavlja na aukciju pokvareni laser. Nije oekivao kako e uope prodati laser, ali on je postigao cijenu od $14.83. Uskoro je nastao eBay, skraeno od Echo Bay i 1998. godine www.ebay.com je krenuo u javnost. Kompanija koja je meu prvima (od 1996.) poela prodavati knjige online je Amazon.com koji danas spada meu najuspjenije IT kompanije i jak trini brand na globalnom tritu. Na internetu se prodaje sve,od pokvarenih lasera i knjiga pa sve do auta, industrijskih pogona, ak i cijelih tvrtki. Globalna priroda Interneta neminovno znai veliku konkurenciju, ali i mogunost poslovanja sa poslovnim partnerima i kupcima bez obzira gdje se oni nalazili u svijetu. Internet sve vie potiskuje tradicionalne posrednike i trgovce, a prua novu ansu u novim poslovnim prilikama i hrvatskim poduzetnicima, ako ne u svjetskim onda barem u hrvatskim okvirima.

4

Da bi mogli trgovati u virtualnim trgovinama, potreban nam je servis koji e nam omoguiti bankovne transfere diljem svijeta. Meu najpoznatijima je PayPal, koji prema podacima nekih analitiara, svake sekunde obavi transakcije vrijedne 1.128 dolara. Vie prie o njemu biti e na narednim stranicama.

2.2. Profitabilnost internetskih trgovina U poslovanju putem Interneta sve vie je zastupljena i trgovina izmeu poduzea, takozvane business-to-business (B2B) transakcije. Sve vei broj managera koristi Internet da poslovanje uine to brim i jednostavnim pa putem njega obavljaju kupnje potrebne svome poduzeu - od kemijskih olovaka do kemijskih postrojenja, ime ostvaruju i ogromne utede. U Hrvatskoj je uveliko zaivjelo i Internet bankarstvo. S obzirom da su niski trokovi pristupu Internetu, a velika mogunost pretraivanja i praenja informacija i pronalaenja najpovoljnijih ponuda, cijene proizvoda i usluga padaju. FreeMarkets OnLine iz Pittsburgh-a upravlja poslovnim B2B siteom za dobavljae i kupce industrijskih proizvoda. FreeMarkets ne posjeduje vlastitu robu kojom trguje, ali zato radi sve drugo: identificira dobavljae, pronalazi kupce i vodi aukciju. Jo tijekom 1998. godine, imali su promet od 500 milijuna dolara i zaradili 7 milijuna dolara. Informacije su jedna od najboljih roba za prodaju na Internetu, ali prodaju se i "materijalne" stvari, od CD-a, knjiga, odjee, hrane, namjetaja pa sve do industrijske opreme. Internet ima milijune potroaa koji su iz dana u dan sve vie naviknuti na online kupovinu. Cijene reklame, skladitenja i trokovi distribucije se za tvrtke koje koriste Internet znaajno smanjuju to rezultira niim cijenama, a veom zaradom.

5

2.3. Osnovni koraci pri planiranju internetske - trgovine Sve je vie kvalitetnih virtualnih trgovina na internetskom prostoru. Nudi se sve ira paleta proizvoda i usluga: od usluga organizacije i rezerviranja putovanja, odjee i obue, proizvoda za ljepotu i zdravlje, knjiga i strune literature do dostave pizze na kuna vrata. Mnogi menaderi tvrtki i vlasnici postojeih web stranica razmiljaju o pokretanju virtualne trgovine.

Planiranje virtualne trgovine je kreativni proces koji se ostvaruje u est koraka: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Donoenje odluke i rokova o uspostavljanju virtualne trgovine Izbor asortimana proizvoda i usluga Izbor naina plaanja u virtualnoj trgovini i organizcija distribucije proizvoda Registracija domene i otvaranje Web mjesta (serverska podrka) Kreiranje web stranica za virtualnu trgovinu Plan odravanja i promocija virtualne trgovine

Prvi i osnovni korak pri prijelazu na elektroniki nain trgovanja jest donoenje odluke managementa kompanije o uspostavljanju elektronikog prodajnog mjesta (engl. Electronic Point-of-Sale, e-POS). Odluka mora biti posljedicom analize i dobroga promiljanja ciljeva koji se ele ostvariti internet-trgovinom (ili njihovom mreom). Nije rijedak primjer da se puko pojavljivanje tvrtke na Internetu smatra inom koji je sam po sebi dovoljan i koji e nuno dovesti do pozitivnih promjena u poslovanju i poboljanju poslovnih rezultata. To je, na alost, jako daleko od istine.

Naime, uspostavljanje internet-trgovine je, dodue, naizgled vrlo jednostavno: ono se svodi na otvaranje stanovitog Web mjesta, izbor asortimana proizvoda i usluga, odabir naina plaanja pri kupnji u trgovini te kreiranje odgovarajuih web stranica to je, dakle, peti korak u procesu pokretanja elektronikog naina trgovanja. To praktiki znai da treba definirati naziv vlastite web adrese i buduu web trgovinu smjestiti na Internet (engl. web hosting). Pri definiranju vlastite web adrese treba nastojati da ona bude informativna, nedvosmislena, atraktivna i originalna. Kreiranje vlastitih web stranica i implementacije e-trgovine iznimno je vano u cjelokupnom procesu kreiranja elektronikog posla. Za kreiranje web stranica i uspostave e-trgovine potrebno je angairati iskusni tim strunjaka ili pak angairati outsource informatiku tvrtku s kojom je preporuljivo potpisati ugovor o daljnjem odravanju web stranica i tehnikoj podrci. Kvalitetan plan marketinga i uinkovita promocija virtualne trgovine osigurat e posjeenost trgovini, a izbor odgovarajue online marketinke strategije dovodi do eljenog opsega prodaje i naravno profita.

6

3. Prednosti i nedostaci e-trgovineMeu najvee prednosti e-trgovine spadaju:

veliina trita (cijeli svijet je trite), mogunost nabave proizvoda tamo gdje je on najjeftiniji, smanjenje trokova poslovanja, mogunost brzog i jeftinog ostvarenja narudbe, uteda vremena, fleksibilnost u poslovanju poveanje poslovne efikasnosti.

Najvei nedostaci e-trgovine su:

nunost konstantnog ulaganja u daljnji razvoj, potekoe pri pronalasku osoblja s odgovarajuim iskustvom, rizik prijevare, marketinki trokovi povezani s otrom konkurencijom (nije lako stvoriti jak brend meu milijunima web stranica na internetu) kraa identiteta kupca.

4 . Kako postii uspjenu e- trgovinu?4.1. Jednostavno za koritenje - uspjena prodaja Uinite stranice jednostavnim za koritenje i zasluiti ete prodaju! To nije tek fraza jer uiniti jednostavnu stvar obino je najtee. to podrazumijeva jednostavnost kod online trgovine? 4.2. Jednostavna navigacija Ukoliko se korisnik bude lako snalazio, jednostavno pronalazio eljenu destinaciju, proizvod i uslugu biti e korak vie da zakljui trgovinu s vama. Suprotno tome, svaki suvian klik miem umanjuje mogunost da potencijalan kupac i postane kupcem.

7

4.3. Proizvodi razdijeljeni u kategorije Kako biste olakali snalaenje na vaim stranicama, katalog proizvoda ili usluga podijelite u laicima smislene kategorije, odnosno potkategorije. Nikako nemojte pred kupca nabacati informacije bez reda, ve ih nastojte aurirati i ponuditi saetke s mogunou da saznaju jo. Navedite prvo saetak specifikacije o proizvodu, kako bi potencijalan kupac mogao pogledom preletjeti i zaustaviti se na eljenom proizvodu. Klik na opciju vie trebao bi kupca dovesti do stranice s detaljnom specifikacijom osobina proizvoda. 4.4. Veliina asortimana Prevelik izbor usluga ili proizvoda moe uroditi i kontra-efektom. Nastojte za kupca eliminirati nedoumice i u njegovo ime definirati to je za njega dobro. Primjerice ukoliko nudite crne kone cipele broj 43, nastojte definirati stil osobe koja ih kupuje. Na taj nain e svi naklonjeni casual looku svoju sreu okuati u toj kategoriji proizvoda. Prevelik izbor esto je zbunjuju i zbog neodlunosti moe potjerati potencijalnog kupca da sreu potrai na stranicama koje mu nude rjeenje. 4.5. Informacija Kada kupac pronae na vaim stranicama eljen proizvod ili uslugu, va zadatak jo nije gotov. Informacije o proizvodu, tehnika specifikacija, upute za upotrebu itd. trebaju ga uvjeriti da je ono to nudite, upravo ono to on trai. Pri tome treba predvidjeti sve njegove budue potrebe servis, mogunost povrata robe ukoliko s njom korisnik nije zadovoljan, upute o koritenju, o odravanju proizvoda, kako moe doi do rezervnih dijelova. Ponudite potencijalnom kupcu i odgovore ne neke od esto postavljanih pitanja te kontakt adresu i brojeve telefona na koje moe postaviti pitanja ili dati vlastito miljenje o proizvodu. Informacija, informacija i informacija osnovni je preduvjet uspjene trgovine. Nikako nemojte omalovaiti znatielju i voljnost korisnika da upozna va proizvod prije samog procesa kupnje. 4.6. Sigurnost i proces kupovine Pobudite li u korisniku osjeaj sigurnosti, va je. Web trgovina je vrlo specifina u odnosu na klasinu trgovinu. Ukoliko potencijalnom kupcu ostavite imalo sumnje, on vam nee povjeriti svoj novac. Zapamtite da veini ljudi kupovina putem interneta predstavlja kupovinu maka u vrei. Prosjean kupac se pri internet kupovini pita hoe li proizvod dobiti, da li vam moe povjeriti osobne informacije, da li proizvod moe vratiti u sluaju da isti ne funkcionira besprijekorno. Sigurnost prijenosa podataka, izjava kako kupeve podatke neete proslijeivati, potom slike osoblja sa imenom i prezimenom, slike proizvodnog pogona ili skladita, adresa i brojevi telefona tvrtke trebali bi pomoi itatelju da uspostavi odnos povjerenja i postane kupcem. Proces kupovine treba biti siguran, ali im krai i jednostavniji. Upitnike i marketing ostavite za kasnije jer svako suvino pitanje prije same kupovine moe dovesti do gubitka kupca.

8

4.7. Marketing na stranicama

Ukoliko na stranicama vrite promociju svojih proizvoda, inite to diskretno. Neka reklama bude oblikovana kao sadraj, a diskretna preporuka s realnim objanjenjem i isticanjem prednosti puno je vie od bljeteeg bannera.

4.8. Dizajn Dizajn stranica prilagodite proizvodu za kojeg ste specijalizirani i vaoj strategiji prodaje. Postoje trgovine i trgovine, a svoju kreirajte potujui specifikum proizvoda i ciljane skupine korisnika. Dizajniranje koarice jo je jedna uestala zamka web trgovine. Zapamtite da to nije mjesto matovitih i originalnih rjeenja. Recimo da je kupac pronaao ciljani proizvod, proitao njegove specifikacije, pronaao odgovor na sva pitanja i napokon se odluio na kupovinu. A gdje je koarica i lii li uope na koaru ili mlanjak? Predvidivo mjesto i prepoznatljivost koarice, iako banalna stvar, vrlo su vani.

4.9. Motivacija Proizvod/uslugu nije dovoljno samo prodati, potrebno je korisniku dati motivaciju za povratak na vae stranice. Newsletteri, obavijest o specijalnim ponudama, poklon-bonovi za izvrenu kupovinu nad odreenim iznosom, nagovjetaj nove kolekcije, nuenje proizvoda srodnih onome koji je korisnik upravo kupio, proizvoda za odravanje, nadopunu i ostale akcije vezane uz vau specifinu djelatnost trebale bi biti dostatna motivacija. No, nemojte se uspavati, na motivaciji treba kontinuirano raditi jer i ona je potrona roba.

4.10. Rijei Tekstualan sadraj bez sadraja moe biti veliki neprijatelj vaih stranica. Ponudite konkretne informacije, specifikacije, preporuke, zdrave savjete, nikako isprazna obeanja, sve to zapakirajte u klijentima razumljive reenice i zaboravite argon vae tvrtke. Uinite li sve to, klijent e se na vae stranice iznova vraati znajui da na njima nee tratiti dragocjeno vrijeme.

9

5. Koliko je internet-trgovina sigurna?

Ono to mnoge potencijalne kupce zabrinjava je sigurnost Interneta, odnosno mogu li bez straha slati brojeve kreditnih kartica preko interneta. Web trgovina mora pruiti osjeaj sigurnosti da kupac moe povjeriti svoje osobne informacije i novac, da nema straha od toga hoe li dobiti proizvod ili ne i, moe li kasnije reklamirati proizvod ako s njim neto nije u redu. Posebni protokoli, kao to je SSL protokol, omoguavaju sigurno slanje raznih podataka putem Interneta bez mogunosti da netko neeljen proita te podatke. Rije je o sustavu ifriranja iju je ifru praktiki nemogue probiti u vremenu kraem od nekoliko desetaka godina. Koristi li se SSL protokol, slanje brojeva kreditnih kartica i drugih povjerljivih informacija preko Interneta moe se smatrati vrlo sigurnim. Browse-ri, odnosno Internet preglednici, omoguavaju ifrirano slanje podataka preko Interneta. Oni rade u dva moda, normalnom I sigurnom modu to se vidi poput kljua ili lokota na desnom donjem dijelu stranice. Kada je klju puknut , odnosno lokot otvoren, ili kada ih nema, tada browser radi u normalnom modu. Kada je stranica sigurna, klju postaje itav, odnosno lokot zatvoren. Sigurnost stranice moe se provjeriti i prema njezinoj web adresi. Adresa web stranice obino poinje sa "http://'. Sigurna stranica zapoinje sa "https://' gdje dodatno slovo oznaava da trgovac koristi sigurni server za primanje podataka. Digitalni certifikati, koje izdaju Meunarodne tvrtke, garantiraju identitet trgovca sa svim potrebnim podacima kao i da trgovac ima Internet stranice koje zadovoljavaju propise o Internet poslovanju. To je elektronski potpis kojeg se ne moe krivotvoriti jer ga mogu napraviti jedino tvrtke koje su specijalizirane iskljuivo za izdavanje takvih certifikata. Bez digitalnih certifikata nemogue je napraviti Internet trgovinu koja prihvaa kreditne kartice kao sredstvo plaanja. Sa certifikaom, plaanje kreditnom karticom putem Interneta postaje sigurnije nego plaanje u trgovinama gdje je broj kartice lako vidljiv. Osim kreditnom karticom, Internet trgovine pruaju mogunost slanja eka putem svake banke, a novac se moe slati i posebnim brzim bankarskim sustavom, SWIFT-om. Iako tehnologija ini sve da maksimalno zatiti Internet kupca, ipak su najee za krau informacija o karticama krivi sami kupci, naalost zbog neznanja.

10

6.

Internet prodaja u Evropi

U Evropi je prodaja preko Interneta prole godine, uprkos privrednoj krizi, poveana za 22 posto, na 143,7 milijardi eura, to predstavlja 4,7 posto od ukupne maloprodaje, pokazali su rezultati objavljene studije Centra za istraivanja maloprodaje provedene u 12 evropskih zemalja. U studiji se istie da je gotovo paradoksalno to to je na onlajn trgovinu pozitivno uticala privredna recesija, jer su se potroai u potrazi za jeftinijim cijenama odreenih proizvoda okrenuli prodajnim web sajtovima. To je danas, kako je navedeno u studiji, jedna od najrazvijenijih privrednih grana u Evropi, iako je njen razvoj poeo prije samo 20 godina. Prema podacima Centra, u Velikoj Britaniji je na primjer onlajn prodaja dostigla 42,7 milijardi eura, to predstavljala 9,5 posto ukupne maloprodaje u toj zemlji. U Njemakoj je kupoprodaja putem interneta u 2009. dostigla 33,4 milijarde eura, ili 6,9 posto ukupne maloprodaje, dok je u Francuskoj zabiljeila rast od 33 posto, na 24,7 milijardi eura, 4,9 posto ukupne maloprodaje. Te tri zemlje uestvuju ak sa 70 posto u ukupnoj evropskoj elektronskoj (e) trgovini, objavili su francuski e-mediji. E-trgovina, meutim, dostie samo jedan posto ukupne maloprodaje u paniji i 0,8 posto u Italiji, jer te dvije zemlje nemaju brz i efikasan sistem isporuke poruene robe. U 2009. je, prema podacima tog istraivakog Centra, prosjena suma izdvojena za onlajn kupovinu po evropskom potroau iznosila oko 1.240 eura, a kupljen je i najvei broj proizvoda 37 po potroau. Francuzi su, na primjer, potroili po potroau u prosjeku 995 eura za 20 proizvoda. Oekuje se da se prodaja preko Interneta povea ove godine za jo 19 posto, na 171, 9 milijardi eura, a ukupna maloprodaja za 1,4 odsto. E-trgovina bi, prema predvianjima studije, trebalo da se, recimo, u Francuskoj povea za jo 31,4 posto, na 32,5 milijardi eura, u Velikoj Britaniji za 12,4 posto i u Njemakoj za 17,2 posto.

11

7. Rast Internet trgovine u BiHNajnovije istraivanje Euromonitor Internationala Internet-trgovina u BiH pokazalo je da udio ove trgovine u ukupnoj vrijednosti non-store maloprodaje u BiH, u 2011. godini iznosi oko 4 posto. Iako je vrijednost ove trgovine po glavi stanovnika u BiH meu najniim u Evropi (u rangu s Makedonijom, a nia od Srbije i Hrvatske), ovo je najbre rastua maloprodajna kategorija u BiH, sa stopom rasta od preko 30% u 2011. godini. Istraivanje je takoe, pokazalo da u ovoj godini, na pomenutom tritu, dominiraju domai trgovci, dok je rast vodeih inostranih internetskih trgovaca, tipa Amazona, Applea i dr., zanemariv. Iako ovi prodavci svakako imaju to ponuditi bh. tritu, problem je to veina bh. potroaa jo uvijek nema kapacitet potreban za prekograninu internetsku trgovinu. Tokom jedne godine, 31 posto internet-korisnika u BiH kupi neto putem interneta, objavljeno je u priopenju GemiusAudienca, prenosi Veernji list. Prema podacima iz saopenja, u Hrvatskoj to ini 33 posto internet-korisnika, a u Sloveniji 37 posto. Moe se izraunati kako je u BiH to oko 1,25 miliona, a u Hrvatskoj oko 1,79 miliona osoba. Takoe se ne navodi koliki je uzorak na kojem je napravljeno istraivanje o kupovini, kao ni koliko se kupuje na domaim, a koliko na inostranim web-stranicama. to se grupe graana BiH koji su kupili neto preko interneta tie, 61 posto su mukarci, a 71 posto su mlai od 34 godine. Jedan od razloga ovakvog trenda je porast broja korisnika interneta u BiH. Slubeni podaci Regulatorne agencije za komunikacije BiH tvrde da je porast broja korisnika interneta u periodu 2006.-2010. u BiH udvostruen, a nastavljen je i u 2011. U BiH putem interneta gotovo je nemogue rezervisati i platiti, npr., turistiki aranman. Veliki hendikep za BiH je nepostojanje mogunosti da se putem Interneta rezervie i kupi turistiki aranman. U odnosu na region na samom smo dnu po pitanju internet-turizma. Svjetski prosjek je da se online ponudom proda oko 40 odsto turistikih aranmana i sve razvijenije zemlje stalno unapreuju internet ponudu.

Djeda Mraz prima elje preko raunara

12

U BiH postoji informatika neobrazovanost domaeg stanovniva. Ljudi se boje da njihov novac ne stigne na raun na koji su oni uplatili za odreeni turistiki atranman. Iz tog razloga veina je miljenja da je bolje i sigurnije platiti direktno u turistikoj agenciji i za to dobiti odmah potvrdu o uplaenom aranmanu. A turistike agencije se plae da iako uvedu program za online kupovinu, koji skupo kota, boje se da li e novac doi, jer u svijetu ima mnogo falsifikata i prevara, ba u vezi bankovnih kartica. Uzrok male trine tranje za ovakvom vrstom usluga moe biti to to u BiH mali broj stanovnika koristi internet, ali i to to nisu sve kartice ovlatene za internet kupovinu, pa je proizvode koji se nude na sajtovima mogue platiti samo popunjavanjem uplatnice u banci ili poti. Kupovina preko interneta u svijetu postaje sve vie posao, a manje uitak, ali postaje i sve skuplja, jer online prodavnice poveavaju cijene isporuke kako bi nadoknadile gubitak uslovljen estim rasprodajama.

Uzrok male trine tranje za ovakvom vrstom usluga moe biti to to u BiH mali broj stanovnika koristi internet, ali i to to nisu sve kartice ovlatene za internet kupovinu, pa je proizvode koji se nude na sajtovima mogue platiti samo popunjavanjem uplatnice u banci ili poti.

8. Online shopNiski poetni trokovi, niski trokovi poslovanja, vei profit: tri dobra razloga za Online Shop. Ova usluga internet trgovine namijenjena je svima vama koji elite otvoriti svoj vlastiti duan na internetu na najjednostavniji i najbri nain ili veim tvrtkama koje su prepoznale prednosti ove usluge. Online Shop prua cjelovito rjeenje: web duan s katalogom proizvoda (cijena, opis i slika svakog proizvoda/usluge), koaricom za naruivanje vie proizvoda, izraunom trokova dostave, razliitim nainima plaanja. Glavnu prednost ovog rjeenja je samostalno sluenje uslugom (tzv. self-service e-commerce), tj. upravljanje sadrajem i radom trgovine jednostavno je i odvija se preko interneta s bilo kojeg raunala povezanog na internet. U ponudi usluge internet trgovine su tri tipa web duana: Micro Shop - poetni model Mini Shop- jednostavno rjeenje Maxi Shop - napredniji tip web-duana Sva tri tipa pripremljena su za ukljuenje u Shopping Centar, s Pay Way uslugom. Svaki tip web duana moe se koristiti samostalno ili u kombinaciji s uslugom Pay Way tarifni modeli Standard ili Active.

9. Shopping centar13

Shopping Centar sredinje je mjesto za prezentiranje i pretraivanje ponude domaih web duana pa tako i vaeg. Svaki posjetitelj T-Portala, najsadrajnijeg domaeg portala, moe odmah pretraiti ponudu svih web duana koji se nalaze u sklopu Shopping Centra. To se obavlja putem zajednikog kataloga u kojem se svakodnevno prezentiraju proizvodi i usluge svih Shopping Centar duana. Ova usluga je namijenjena postojeim webtrgovinama koje ne moraju koristiti Online Shop uslugu da bi bile dio virtualnog trgovakog centra. Svakoga se dana posebno predstavljaju, po urednikoj procjeni i dogovoru s trgovcima, najzanimljiviji proizvodi iz ponude web duana lanova Shopping Centra. Ostale proizvode vai kupci pronalaze vrlo jednostavno, uz pomo pretraivaa Shopping Centra ili pregleda kataloga. Ukratko, Shopping Centar je atraktivno i zanimljivo odredite na adresi shopping.tportal.hr koje otvara posve nove mogunosti i nudi brojne prednosti.

10. Pay Way Pay Way je usluga online autorizacije kreditnih kartica namijenjena svima vama koji na svojim web stranicama posjetiteljima elite ponuditi mogunost plaanja proizvoda i/ili usluga kreditnim karticama putem interneta uz maksimalnu sigurnost. Pay Way nudi dva tarifna modela: Standard s malim i srednjim brojem transakcija (prikljuna pristojba, mjesena naknada i naknada za autorizaciju po transakciji) Active s velikim brojem transakcija (prikljuna pristojba i mjesena naknada koja ukljuuje neogranien broj autorizacija). Sustav Pay Way nudi sigurnu vezu s autorizacijskim centrima kartinih kua i autorizaciju etiri najjae kreditne kartice u dravi (American Express, Diners, Mastercard i Visa) te podrava i mPay uslugu plaanja mobilnim telefonom. Posebnim sigurnosnim protokolima sustava zatieni su svi podaci svih sudionika u procesu kupnje preko interneta. Pay Way sustav omoguuje: plaanje kreditnim karticama online (American Express, Diners, Mastercard i Visa) mPay plaanje, naprednom PBZ & T-Mobile uslugom plaanja mobilnim telefonom 100% sigurnosti pri plaanju, i za kupca i za trgovca iznimnu zatitu osobnih i poslovnih podataka

14

ZakljuakIstraujui o temi ovog seminarskog rada, e-trgovini, donijeli smo neke zanimljive zakljuke. E-trgovina nije serijski proizvod. Zbog specifinosti poslovanja svake samostalne firme skoro je nemogue napraviti program koji bi zadovoljio sve potrebe pojedine firme. Online trgovine danas su, unato svojem virtualnom egzistiranju, postale nezaobilazna stvarnost u rastuem svijetu shopping ponude. Takav nain poslovanja, koji je kupovinu nezaustavljivo odveo na nove razine, postaje sve popularniji i kod nas. Stoga je nuno putem razliitih medija promovirati svoju online trgovinu i njenu ponudu kako bi se poveala posjeenost. Prvi proizvod koji se poeo prodavati putem interneta bila je knjiga, a kompanija koja je meu prvima (od 1996.) poela prodavati knjige online - Amazon.com - danas spada meu najuspjenije IT kompanije i jak trini brand na globalnom tritu.

Literatura

15

http://www.enternet.biz/hr/clanci/e_trgovina_u_novoj_ekonomiji/trgovina.jpg&imgrefurl=, http://www.t-com.hr/poslovni/internet/etrgovina/, http://www.e-trgovina.net/about/predstavitev/, http://www.kompass.com/guide/wholesale-distribution/online-sales-e-commerce-internetmarketplaces-business-to-consumer/GSHRWW570201_C61800.html, http://portal.ludbreg.hr/kolumne/show.asp?kol=58, http://www.poslovniforum.hr/tp/ecommerce.asp, http://www.interliber.com/.

16