of 24 /24
MEĐUNARODNA TRGOVINA – SKRIPTA ZA 5 Vanjskotrgovinsko trgovinsko poslovanje Osnovni ciljevi postignuća GATT-a? Opći sporazum o carinama i trgovini. Sniženje carina, Liberalizacija svjetske trgovin, Pojednostavljenje carinskog režima. Ciljevi i načela WTO? OSNOVNI CILJ - razvitak sustava slobodne multilateralne razmjene čime se povećava: Proizvodnja roba i usluga Zaposlenost Dohodak i potražnja Ukupan životni standard Osnovna načela sustava koji promiče WTO su? NAČELO NEDISKRIMINACIJE (klauzule najpovleštenije nacije i nacionalnog postupanja) NAČELO TRANSPARENTNOSTI I PREDVIDIVOSTI (načelo ‘’samo carina’’, usklađenost, registracija i dostupnost propisa, ‘’plafomiranje’’ carina) NAČELO DALJNJE LIBERALIZACIJE Trgovina? Trgovina (i unutarnja i vanjska) obavlja funkciju posrednika između proizvođača i potrošača. Trgovina trostruko posreduje: 1. interpersonalno (posredovanje između osoba proizvođača i potrošača) 2. interlokalno (posredovanje između mjesta proizvodnje i mjesta potrošnje - transport) 3. intertemporalno (posredovanje između vremena proizvodnje i vremena potrošnje – skladištenje)

MEĐUNARODNA TRGOVINA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta za predmet Međunarodna trgovina (FOI)

Text of MEĐUNARODNA TRGOVINA

MEUNARODNA TRGOVINA SKRIPTA ZA 5Vanjskotrgovinsko trgovinsko poslovanjeOsnovni ciljevi postignua GATT-a?

Opi sporazum o carinama i trgovini. Snienje carina, Liberalizacija svjetske trgovin, Pojednostavljenje carinskog reima.

Ciljevi i naela WTO?

OSNOVNI CILJ - razvitak sustava slobodne multilateralne razmjene ime se poveava: Proizvodnja roba i usluga Zaposlenost Dohodak i potranja Ukupan ivotni standard Osnovna naela sustava koji promie WTO su?

NAELO NEDISKRIMINACIJE (klauzule najpovletenije nacije i nacionalnog postupanja) NAELO TRANSPARENTNOSTI I PREDVIDIVOSTI (naelo samo carina, usklaenost, registracija i dostupnost propisa, plafomiranje carina) NAELO DALJNJE LIBERALIZACIJE

Trgovina?

Trgovina (i unutarnja i vanjska) obavlja funkciju posrednika izmeu proizvoaa i potroaa.Trgovina trostruko posreduje:1. interpersonalno (posredovanje izmeu osoba proizvoaa i potroaa)2. interlokalno (posredovanje izmeu mjesta proizvodnje i mjesta potronje - transport) 3. intertemporalno (posredovanje izmeu vremena proizvodnje i vremena potronje skladitenje)

Zajednika obiljeja vanjske i unutarnje tgovine?djelovanje (istih) ekonomskih zakona pri formiranju cijena (npr. zakon ponude i potranje), tehnika trgovanja (uobiajeni oblici sklapanja kupoprodajnih odnosa, obavljanja poslovnih transakcija, voenja pregovora) iorganizacijski oblici trita (institucije sajmova, aukcija, robnih burzi,...)

Trgovinska bilanca?

odnos vrijednosti ukupnog izvoza i ukupnog uvoza robe jedne zemlje za odreeno vremensko razdoblje (obino jednu godinu)moe biti: aktivna (vrijednost izvoza robe vea je od uvoza) pasivna (vrijednost uvoza robe vea je od izvoza) uravnoteena (vrijednosti uvoza i izvoza robe su izjednaene)

sastavlja se na temelju statistikih praenja vanjske trgovine osim ukupne vrijednosti uvoza i izvoza robe, trgovinska bilanca sadri i njihovu strukturu ova bilanca ini najveu stavku platne bilance zemlje

Platna bilanca?

Platna bilanca je prikaz ukupnih novanih primanja i izdavanja jedne zemlje prema inozemstvuMoe biti: aktivna (novano primanje vee je od izdavanja) pasivna (novano izdavanje je vee od primanja) uravnoteena (primanje novca je izjednaeno s izdavanjem)

primanje i izdavanje novca proizlazi iz svih ekonomskih transakcija zemlje s inozemstvom sastavlja se za jednu godinuS gledita ronosti i uestalosti ekonomskih transakcija s inozemstvom, iz kojih proizlaze i obveze plaanja ili potraivanja, platna bilanca se sastoji od dviju podbilanci: podbilance tekuih transakcija i podbilance meunarodnog financiranja

Podbilanca tekuih transakcija?

obuhvaa sljedee poslove s inozemstvom: uvoz,izvoz, reeksport usluge (transport, pedicija, osiguranje, platni promet) turistika kretanja stanovnitva, iseljenike doznake iznose koji slue za uzdravanje diplomatskih i konzularnih predstavnitva u inozemstvu lanarine meunarodnim institucijama i udruenjima

Podbilanca meunarodnog financiranja?

obuhvaa dugorone ekonomske transakcije s inozemstvom: reparacije restitucije (obveze vraanja protupravno oduzetih dobara s okupiranih teritorija) ekonomske pomoi dravne zajmove kupnju i prodaju monetarnog zlata

Motivi i ciljevi nastupa na inozemnom tritu?

Ako je svoj opstanak i razvoj vezalo iskljuivo za vanjsko trite Ako je primorano izvoziti kako bi ostvarenim devizama moglo uvoziti repromaterijal i sredstva rada Ako raspolae vikovima kapaciteta iznad potreba na domaem tritu i dopunskom proizvodnjom za izvoz eli ostvariti dopunski prihod Ako opsegom ostvarenja na domaem tritu ne moe pokriti trokove kapaciteta i ostvariti potreban prihod Ako nastoji izvozom postii trajno vei prihod

Obavljanje vanjskotrgovinskih poslova?

1. U svoje ime i za svoj raunSva korist iz obavljenog posla pripada onome tko taj posao ugovori i obavi, ali ugovaratelj snosi i sve rizikeCiljevi i motivi ovakvog pristupa nisu ogranieni samo na ostvarivanje dobiti, ve i na ciljeve politike proizvodnog asortimana, politike cijena, politike distribucije

2. U svoje ime a za raun i po nalogu drugogaPoduzee posluje kao vanjskotrgovinski posrednik koji za obavljeni posao dobiva ugovorenu provizijuSva korist iz obavljenog posla pripada nalogodavcu, kao i svi rizici (osim onih nastalih krivnjom vanjskotrgovinskog posrednika)

3. U tue ime i za tui raunPoduzee koje obavlja vanjskotrgovinske poslove posluje kao agent (zastupnik) svog komitenta, posredujui pri plasmanu njegove robe ili uslugeZarada posrednika ovisi o vrijednosti ugovorenih i obavljenih poslova u ime komitenta, koji e mu na temelju obavljenih poslova isplatiti provizijuSva dobit i svi rizici pripadaju komitentu

Strategije nastupa na inozemnom tritu?

Jednostavne strategije: Izvoz Uvoz Slobodne zone Lizing Sloenije strategije: Meunarodne proizvodne suradnje(licenca, montaa, kooperacija) Franizing Najsloenije strategije: Ulaganja u inozemstvu

Osnovne funkcije HNB-a?

Ouvanje stabilnostikune i odravanje ope likvidnosti PREMA inozemstvu,Izdavanje novanica I kovanog novca,Obavljanje odreenih poslova za dravu kao i obavljanje dravnih plaanja prema inozemstvuOuvanje ope likvidnosti banka, te kontrola i nadzor nad bankama, tedionicama I drugim depozitnim institucijama

Devizni kapitalni poslovi?

Svi kapitalni poslovi sklopljeni izmeu rezidenata i nerezidenata kao i svi prijenosi imovine motivirani prijenosom kapitala

Devizno trite?se definira kao sve (legalne) kupnje i prodaje deviza koje se obavljaju u zemlji i to: izmeu ministarstva financija i hnb izmeu hnb i ovlatenih banaka izmeu samih ovlatenih banaka izmeu ovlatenih banaka i dugih osoba, te sve kupnje i prodaje efektivnog stranog novca koje obavljaju ovlatene osobeTeaj kune?formira se slobodno na deviznom tritu. Objavljuju se svakodnevno i primjenjuju se na sve transakcije s inozemstvom kao i na one u zemlji, pri tom se u neposrednoj kupoprodaji deviza izmeu ovlatenih banaka primjenjuju ugovoreni teajevivrste teajeva: kupovni, prodajni i srednjiDevizni kapitalni poslovi?svi kapitalni poslovi sklopljeni izmeu rezidenata i nerezidenata kao i svi prijenosi imovine motivirani prijenosom kapitala izravna ulaganja, ulaganja u nekretnine, poslovi s vrijednosnim papirima na tritu kapitala i na tritu novcaStjecanje deviza? prodajom roba i usluga u inozemstvo, kupnjom na deviznom tritu, uzimanjem zajmova u inozemstvu, nasljeivanjemDevizne priuve?osiguravaju meunarodnu likvidnost zemlje. ine ih: potraivanja hnb i ovlatenih banaka na raunima u inozemstvu zlato u vlasnitvu hnb, rezervna trana pri mmf-uCarinski postupci jesu? putanje robe u slobodan promet, provozni postupak, postupak carinskog skladitenja, postupak unutarnje proizvodnje, postupak preradbe pod carinskim nadzorom, postupak privremenog uvoza/izvoza, postupak vanjske proizvodnje i izvozni postupakCarinska deklaracija se podnosi? u pisanom obliku - pisana deklaracija se podnosi na obrascu jedinstvene carinske deklaracije (jcd). elektronskom razmjenom ili usmenoPodrijetlo robe?je izuzetno vano za odreivanje carinske vrijednosti i obraun carinskih pristojbi. carinski zakon razlikuje robu s povlatenim i robu s nepovlatenim podrijetlomCarinska vrijednost?je ona cijena na koju se naplauje propisana carina. naa definicija carinske vrijednosti robe usklaena je s definicijom wto-au carinsku vrijednost robe ulazi

trokovi ambalae i pakiranjatrokovi prijevoza do hrvatske luke odnosno do granice,trokovi utovara i istovara u inozemnstvu,trokovi osiguranja do hrvatske granicetrokovi koji ne ulaze u carinsku vrijednost

trokovi prijevoza robe od hrvatske granice do mjerodavne carinarnice,trokovi kamata na kredite ,trokovi montae, ugradnje i odravanja opreme odmah nakon uvoza

Intrastat?Sustav prikupljanja podataka o robnoj razmjeni izmeu zemalja lanica EUU primjeni od 1993. g. kad je uspostavljeno jedinstveno trite i kad su uklonjene fizike granice izmeu zemalja lanicaIzvjetava se o svakom ulazu, tj. primitku robe iz druge zemlje lanice u zemlju lanicu, odnosno o svakom izlazu, tj. otpremi robe iz zemlje lanice u drugu zemlju lanicu EUZajedno s podacima Extrastata (robna razmjena s treim zemljama, odnosno zemljama nelanicama EU-a) ine vaan izvor podataka za sastavljanje platne bilance i za nacionalne rauneRazlika intrastata i jcd-a? Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) je carinska isprava koja slui za obavljanje carinskih formalnosti Intrastat obrazac je statistiki izvjetaj koji sadri manji obujam podataka od JCD-a, a putem kojeg se prati robna razmjena izmeu zemalja lanicaCarinski nadzor?Predmet carinskog nadzora je roba: 1. za koju je carinskim propisima Europske unije propisan carinski nadzor, i2. koja je predmet zabrana i ogranienja pri unosu u podruje primjene ili iznosu iz njegaNaini ugovaranja prodaje roba i usluga?najraireniji naini ugovaranja prodaje robe jesu? prodaja po vienju robe u cijelosti - na mjestu prodaje nalaze se i kupac i prodavatelj i roba. kupac se moe osobno uvjeriti u kvalitetu robe, pregovara se o koliini i cijeni, ovo je nain karakteristian za prodaju nestandardiziranih roba kao to su umjetnika djela, oteena roba, ratarski proizvodi, iva stoka prodaja na osnovi uzorka ili modela - Uzorak je manja koliina robe koja je iz cjeline uzeta na uobiajen nain i koja stoga ima sve osobine predmeta kupoprodaje. To je i model i trodimenzionalna tvorevina koja predstavlja industrijski ili zanatski proizvod ili se na takav proizvod moe prenijeti (npr. primjerak namjetaja..) to su i crte ili slika koja moe posluiti kao predloak i koju je mogue prenijeti na neki industrijski ili zanatski proizvod kao to je tekstil prodaja po standardnoj oznaci - takve proizvodnje zahtijevale sirovine i poluproizvode tono odreenog kemijskog sastava, oblika i kvalitete i istovremeno su i same davale vrlo velik broj jednakih proizvoda koji su imali sve osobine tzv. standardiziranih roba ( stand. Oznake HRN za hrvatske norme, DIN za njemake, ISO za meunardne) kataloka prodaja - je specifian nain prodaje u kojem detalje o tipiziranom proizvodu kupac saznaje iz slika, opisa i crtea. najee se koristi u maloprodaji a znatno rjee u veleprodaji a time i vanjskoj trgovini elektronika prodajaNeizravan nastup na inozemnom tritu? Pri neizravnom izvozu i uvozu robe, domai se proizvoa (trgovac) ukljuuje u strano trite putem specijaliziranih vanjskotrgovinskih poduzea, koja su najee locirana u zemlji u koju se roba izvozi Proizvoa robe nije izravan izvoznik uvoznik, ve svoje proizvode predaje specijaliziranom vanjskotrgovinskom poduzeu koje obavlja sve radnje vezane uz ostvarivanje vanjskotrgovinskog posla Posredniko poduzee pri tome obavlja niz radnji: istraivanje inozemnog trita, organizacija promidbe, pregovaranje s inozemnim poslovnim partnerima, rjeavanje poslovnih i administrativnih problemaPrednosti Specijalizirano vanjskotrgovinsko poduzee (posrednik) preuzima sve rizike i probleme prodaje ili kupnje robe na inozemnom tritu Domai proizvoa nema trokova obrade i istraivanja inozemnog trita, jer se koristi uhodanom organizacijom specijaliziranog posrednikog poduzea Prodajom robe vanjskotrgovinskom posredniku, proizvoa iz svog poslovanja iskljuuje financijske i sve druge rizike koji prate robu u tijeku ostvarenja vanjskotrgovinskog posla

Nedostaci Proizvoa robe ne moe aktivnije sudjelovati u prodaji svoje robe na inozemnom tritu i time neposredno utjecati na poveanje prodaje svoje robe u inozemstvu Proizvoa ne obrauje inozemno trite i ne stvara odreenu vrstu poziciju svojih proizvoda Proizvoa, obino, ne moe predstaviti kvalitetu i prednosti svojih proizvoda i neposredno upozoriti kupca na sve njene odlike i prednosti, te na taj nain proiriti broj kupaca i interesenata za svoje proizvode

Izravan nastup na inozemnom tritu? Otra konkurencija natjerala je proizvoae da posvete brigu za to kompletnije i djelotvornije neposredno i izravno ukljuivanje u prodaju svojih proizvoda na domaem i stranom tritu Posebno se nametnula potreba za stvaranjem svrhovite i elastine organizacije vanjske trgovine te ostvarivanja neposrednog dodira s kupcima iz inozemstva radi to breg i isplativijeg ostvarenja izvoza vlastitih proizvoda Izravno ukljuivanje u vanjskotrgovinske poslove osigurava proizvoau robe mogunosti prilagoavanja proizvodnje potrebama kupaca, proizvodnju novih, privlanijih sofisticiranijih i suvremenijih proizvoda. Izravnim nastupom na inozemnom tritu proizvoa dobiva aurne podatke o kretanju strane proizvodnje, stanju ponude i potranje na tom tritu

Prednosti Proizvoa sam organizira izvoz i uvoz roba, prilagoavajui organizaciju uvoza i izvoza svojim potrebama i tritima na koja prodaje svoje proizvode ili s kojih uvozi robu za svoje potrebe Temeljitom obradom stranog trita, usmjerenom na prodaju vlastitih proizvoda, proizvoa moe stvarno ocijeniti svoje izglede za plasman svojih proizvoda i usluga, i isplativost takvog plasmana Obavljajui sam izvoz vlastitih proizvoda, iskljuuje svako mijeanje u prodaju od strane treih osoba i ostvarenu dobit ne dijeli s posrednicima Solidnim poslovanjem proizvoa sebi osigurava stabilnu poziciju na inozemnom tritu

Nedostaci Izravna prodaja robe redovito zahtijeva velike trokove za odravanje unutarnje vanjskotrgovinske organizacije i trgovake mree u inozemstvu Proizvodno poduzee mora obavljati cjelokupno vanjskotrgovinsko poslovanje od istraivanja trita do konanog ostvarenja posla. Stoga mora raspolagati odgovarajuim osobljem, to su dodatni trokovi Ako poduzee ne izvozi (ili uvozi) robu kontinuirano, tada trokovi vlastite organizacije za vanjsku trgovinu mogu bitno poveati trokove poslovanja Izravnim nastupom na inozemnom tritu poduzee automatski preuzima i sve rizike

Meunarodni sajmovi? Meunarodni sajam predstavlja oblik organiziranog trita, odnosno mjesto na kojem dolazi do prostorne i vremenske koncentracije ponude i potranje robe iz cijeloga svijeta Sajmovi omoguuju i domaim i inozemnim proizvoaima izlaganje i osobno prikazivanje njihovih proizvoda mnogim zainteresiranim kupcima, a kupcima upoznavanje s najnovijim stanjem i dostignuima u proizvodnji To olakava uspostavljanje poslovnih veza izmeu prodavatelja i potencijalnih kupaca, pridonosi poveanju transparentnosti trita, olakava oblikovanje cijena Meunarodni sajam uzoraka oznaava mjesto gdje predstavnici poduzea trguju prema uzorcima to ih izlau posjetiteljima sajma radi razgledavanja, upoznavanja sa svojstvima proizvoda iji je prezentant izloeni uzorak, demonstracije funkcioniranja proizvoda Meunarodni sajmovi se mogu podijeliti na: Ope (izlae se i nudi raznovrsna roba iroke potronje) Specijalizirane (predmet izlaganja i prodaje jest skupina proizvoda odreene gospodarske grane) Meunarode salone i izlobe (izlau se pojedini proizvodi zanimljivi za odreeni krug potroaa)Meunarodne aukcije? Meunarodne aukcije su organizirana i specijalizirana trita za aukcijsku prodaju velikih koliina odreene robe koja se prodaje onom kupcu koji za robu ponudi najviu cijenu Osnova aukcijskog trita je javno nadmetanje potencijalnih kupaca, koje se obavlja na javnim i unaprijed odreenim poznatim mjestima Karakteristika aukcija je da se na njima prodaje roba koja nije ujednaene kvalitete, koja ima svoju specifinu vrijednost i koja nije zamjenjiva Stoga su predmetom aukcijskih prodaja najee primarni proizvodi (sirova vuna, drvo i drvna graa, krzno, sirova koa, aj)Aukcije mogu biti: Stalne (redovito se odravaju na odreenom mjestu i za odreenu robu predstavljaju izabrani nain prodaje u redovitoj trgovini takvom robom) Povremene (odravaju se prema potrebi i obino jednokratno) Sudske i prisilne (organizira ih slubeni organ uprave na temelju provedenog zakonskog postupka)Burze i burzovno poslovanje? Burza je stalno i organizirano trite na kojem se redovito trguje zamjenjivim, odnosno tipiziranim robama prema standardnoj oznaci, uslugama, vrijednosnim papirima i novcem To je mjesto i zgrada gdje se sastaju kupci i prodavatelji, koji prema posebnim pravilima i uzancama sklapaju kupoprodajne poslove Poslovanje na burzama omoguuje trgovanje robom, vrijednosnim papirima, devizama, novcem i uslugama iz cijelog svijeta, pri emu se omoguuje sklapanje velikih trgovakih poslova bez prisutnosti predmeta burzovnog poslovanja, na malom prostoru i u kratkom vremenu Prema predmetu poslovanja burze dijelimo na: Robne burze (u velikim koliinama se prodaje roba ujednaene kvalitete) Burze usluga (prodaju se usluge prijevoza, osiguranja, posredovanja) Novane i devizne burze (trguje se valutama i devizama) Efektne burze (trguje se vrijednosnim papirima)Prema imovinsko pravnim odnosima, burze se mogu podijeliti na: Slubene burze (pod neposrednim su nadzorom dravnog organa - u zemljama Europske unije) i Privatne burze (posluju kao privatno dioniko drutvo u anglosaksonskim zemljamaOffshore centri? Pod pojmom off-shore podrazumijevaju se investicijski fondovi s pravnim sjeditem u zemljama u kojima postoje potpune slobode ili znatne olakice u svezi s oporezivanjem Izvorno se izraz off-shore upotrebljavao za nove financijske centre, esto bez ikakve financijske strukture, u kojim su multinacionalne banke, korporacije i velike amerike banke otvorile svoje podrunice da bi putem njih obavljale financijske operacije Dananji off-shore centri imaju tri bitne znaajke : poslovi dolaze u off-shore centar iz drugih mjesta, zakonodavstvo je liberalno i nema birokracije koja bi sputavala poslove i porezna stopa je iznimno niskaOdreene (fiksne ili nepromjenjive) cijene?ugovaraju u sluaju: kraih rokova isporuke i/ili stabilnih trinih prilikakada nema veih rizika rasta cijena odnosno promjene teaja valute ugovora ili valuta zemalja poslovnih partnera. kada se navede u apsolutnom iznosu i vee za jedinicu mjere po kojoj se roba prodaje (npr. USD 50,00 po komadu, toni, itd.) ili ukupnu koliinu te robe (npr. USD 50 000 za cjelokupnu poiljku)..Odredive (klizne) cijene?koriste se kod ugovaranja dugotrajnih poslova velike vrijednosti i nestabilnih trinih prilika kad su i rizici poveani... U takvim se prilikama u kupoprodajnom ugovoru ne upisuje fiksna cijena nego se unosi odgovarajui tekst na osnovi kojeg je mogue odrediti odnosno izraunati cijenu koju treba platiti na dogovoreni datum plaanjaPopusti u cijeni se odobravaju? kako bi se roba uinila konkurentnijom, kako bi se zadrali postojei i lake pridobili novi kupciNajei oblici popusta jesu rabat - su popusti to ih prodavatelj odobrava kupcu u obliku odreenog postotka od cijene. Razlikujemo: koliinski rabat, rabat za stalne kupce, rabat za izvoznu robu kasa skonto - je popust koji se kupcu odobrava zato to on plaa prije uobiajenog roka za koji su cijene kalkulirane i koji u VT, tradicionalno, iznosi 90 dana

Zatitne klauzule?Dakle, cilj im je osigurati da prodavatelj na dan plaanja stvarno plati dogovorenu vrijednost odnosno da kupac primi upravo onu vrijednost na koju je pristao u trenutku sklapanja ugovoraU poslovnoj su praksi najrairenije: valutna klauzula - slui kako bi se ugovorne strane zatitile od valutnog rizika (rizika devalvacije i revalvacije) odnosno od manjih promjena vrijednosti valute plaanja (teajni rizik) u razdoblju izmeu sklapanja ugovora i plaanja isporuene robe indeksna klauzula - je klauzula kojom se ugovorne strane usuglaavaju da e se u trenutku plaanja isplatiti poveani ili smanjeni ugovoreni nominalni iznos novane obveze, ovisno o promjeni indeksa cijena dogovorenih roba i usluga klauzula klizne skale - se redovito primjenjuje u dugoronim poslovima velikih vrijednosti u kojima ugovorne strane, zbog velikih rizika promjena cijena materijala i nadnica radnika nisu spremni na ugovaranje fiksne cijeneMetode VT kalkulacija?Osnovne metode za izradu VT kalkulacija jesu: progresivna - koristi kad je poznata (zadana) fakturna (poetna) cijena robe i svi zavisni trokovi a cilj je izraunati konanu uvoznu cijenu, cijenu na skladitu domaeg uvoznika retrogradna - se primjenjuje kad je zadana (odreena, poznata) prodajna (konana) cijena i zavisni trokovi a eli se izraunati poetna cijena (fakturna, nabavna) diferencijalna - se primjenjuje kad su poznate (odreene, zadane) i prodajna i nabavna cijena i svi zavisni trokovi a eli se izraunati isplativost izvozaPretkalkulacija?se izrauje prije ulaska u neki posao: na osnovi podataka o cijenama, trokovima i teajevima a s ciljem da poslui kao jedan od temelja za donoenje poslovne odluke o ulasku u neki VT posaoKontrolna kalkulacija?se koristi u sluajevima veih i sloenijih VT poslova koji se mogu podijeliti na neovisne trokovne i tehniko tehnoloke cjelineKonana kalkulacija?je raunovodstveni dokument koji se izrauje po zavretku posla, a temelji se na obraunu stvarnih trokova i izdatakaCijena u vanskoj trgovini?U VT praksi postoje dva osnovna naela ugovaranja cijene: Izravnim (direktnim) ugovaranjem cijene utvruje se cijena za odgovarajuu tehniku jedinicu mjere robe i ukupne vrijednosti poiljke Posredno (indirektno) utvrivanje prodajne cijene postoji kad se ugovorom kupac obvee da za kupljenu robu plati onu cijenu koja vrijedi na tritu odreenog danaOvisno o vrsti robe i trinim okolnostima prodajne se cijene robi mogu utvrditi ili ugovoriti kao: Fiksne cijene, Burzovne cijene, Klizne cijenePopusti u cijeni? Bonusi - popusti koji se ugovaraju posebno izmeu kupaca i prodavatelja robe ovisno o visini prometa Skala bonusa utvruje se prema vanosti kupca Osobita pozornost poklanja se stalnim kupcima Kasa skonto - odbitak od fakturiranog iznosa koji prodavatelj priznaje kupcu ako kupac isplati fakturu prije ugovorenog roka plaanja ili uobiajenog roka za plaanje (obraunava se u postotku od fakturiranog iznosa) Rabat je popust to ga izvoznik odobrava uvozniku u odreenom postotku od prodajne cijene rabat na veliko rabat na malo koliinski rabat Kombinirani popust obino se sastoji od dvaju ili vie meusobno kombiniranih popusta (npr. izvoznik odobrava rabat i popust za plaanje u gotovom) Progresivni popust utvruje se skala poveanja popusta u odnosu na koliinu kupljene robe (razmjerno koliini robe poveava se i popust)Kupoprodajni ugovor u vt? Ugovor se definira kao dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim oitovanjem volje najmanje dviju stranaka Kupoprodajni ugovor je dvostrani ugovor o razmjeni robe za novac, pri emu jedna strana (prodavatelj) preuzima obvezu isporuiti ugovorenu robu, a druga strana (kupac) isplatiti ugovorenu cijenuBitni elementi ugovora (toliko vani da ugovor bez njih nije potpun) : Predmet kupoprodajnog ugovora (proizvod, sirovina, repromaterijal) CijenaNebitni elementi ugovora (svi oni elementi bez kojih ugovor moe biti zakljuen Odredbe o nainu transporta Odredbe o osiguranju robe Odredbe o zateznim kamatama Instrument plaanja Rok isporukeTrgovaka faktura? isprava koju vjerovnik (prodavatelj-dobavlja) alje duniku (kupcu, korisniku usluge) radi podmirenja protuvrijednosti isporuene robe ili uinjene usluge faktura je osnovni robni dokument kojim se potvruje pravo vlasnitva nad kupljenom i plaenom robom i nuan je u svim fazama trgovakog poslaPosebne vrste faktura? Proforma faktura ponuda je prodavatelja, a slui kupcu za izradu pretkalkulacije Pretfaktura -slui pri prodaji robe koja je podlona odreenim gubicima u tijeku transporta Carinska faktura sadri sve elemente trgovake fakture te je posebno ovjerava carinarnicaDokumentacija uz fakturu? Specifikacija robe- prilae se fakturi a moe sadravati bilo kakvu vrstu opisa robe na koju se odnosi (cijena po jedinici, ukupnoj koliini i sl.) Lista pakiranja- popis pojedinanih pakiranja (kutija, kartona, baava, koleta) Skladinica - isprava koju izdaje javno skladite vrijednosni papir po naredbi (prenosi se indosamentom) Potvrde o robi u vanjskotrgovinskom poslovanju zahtijevaju se ili propisuju neke slubene potvrde ili uvjerenja o robi koja je predmet transakcije Potvrda o podrijetlu robe izdaje ju gospodarska odnosno trgovaka komora slui kao potvrda da je roba podrijetlom iz zemlje izvoza odnosi se na robu ije geografsko podrijetlo bitno utjee na njezinu kvalitetu, a time i na cijenu(pamuk, vuna, vino, duhan i sl.) Potvrda o robi koja se uvozi radi izvoza- izdaje se kod poslova meunarodnog trgovakog posredovanja (reeksport, poslovi privremenog uvoza robe na oplemenjivanje, poslovi tranzitnog posredovanja) Sanitarna potvrda isprava kojom se potvruje da je odreeni proizvod proizveden po vaeim sanitarnim normama i da ne sadri tvari koje mogu tetiti ljudskome zdravlju Veterinarska potvrda- isprava kojom se potvruje da stoarski proizvodi, divlja, riba i njihove preraevine ne sadre tetne tvari za zdravlje ljudi i stokeInstrumenti platnog prometa s inozemstvom?Naini plaanja Gotovinsko - u roku kraem od 90 dana Bezgotovinsko naplata u kreditnom poslu u roku duem od 90 danaPlaanje i naplaivanje u poslovanju s inozemstvom najee se provodi: Meunarodnim dokumentarnim akreditivom Bankovnom doznakom Dokumentarnom naplatom(inkaso- poslovi)Meunarodni dokumentarni akreditiv? Uestali instrument meunarodnog platnog prometa te sredstvo osiguranja izvravanja financijskih obveza iz robnog dijela vanjskotrgovinskih poslova Instrument kojim kupac- uvoznik putem poslovne banke stavlja na raspolaganje dobavljau odreeni devizni iznos kojeg korisnik akreditiva moe naplatiti uz ispunjenje odreenih uvjetaVrste akreditiva?odlazei (uvozni nostro), dolazei (izvozni loro), opozivi, neopozivi, potvreni, nepotvreni, prenosivi i neprenosivi, obiniAkreditivni dokumenti? Dokumenti o otpremi robe (pomorska teretnica, tovarni list, dokumenti mjeovitog prijevoza itd.) Dokumenti o osiguranju oni koji su propisani akreditivom ( u akreditivu mora biti navedena vrsta osiguranja i rizika to ih pokriva dokument o osiguranju) Trgovaka faktura- odreeni broj primjeraka glasi na ime nalogodavca akreditiva, a opis robe mora odgovarati opisu iz akreditiva Ostali akreditivni dokumenti- ovisno o vrsi robe pojavljuju se : Uvjerenje o podrijetlu robe, veterinarsko, fitopatoloko uvjerenje, konzularne fakture, tvorniki atesti itd.Bankovna doznaka? nalog komintenta svojoj poslovnoj banci da isplati odreenu svotu deviza inozemnoj fizikoj ili pravnoj osobi naznaenoj u nalogu, temeljem pokria to ga ima kod te banke. Bankovna doznaka koristi se: Za plaanje robe manjih vijednosti unaprijed, odnosno prije prispjea robe u zemlju uvoznika Za plaanje gospodarskih usluga izvrenih od strane inozemnih poslovnih partnera(plaanje turistike usluge, transportne usluge idr.) Za plaanje ugovorenog avansa (predujma) za jo neisporuenu robu ili neizvrenu usluguDokumentarna naplata-inkaso dokumenta? Dokumentarna naplata javlja se kao robni i nerobni inkaso posao Izvoznik nakon otpreme ugovorene robe izdaje inkaso nalog zajedno s priloenim dokumentima upuuje svojoj banci koja sama ili preko neke druge banke ostvaruje naplatu Primjenjuje se kada postoji uzajamno povjerenje izmeu uvoznika i izvoznika steeno na osnovi dugogodinjeg poslovanjaTrgovako kreditno pismo? Preteno se upotrebljava u praksi amerikih i engleskih banaka i slian je instrument plaanja MDA-u Trgovako kreditno pismo podrazumijeva podnoenje mjenice(trate) vuene na banku koja dospijeva ili po vienju ili na odreeni rokPojam pedicije i peditera? pedicija - specijalizirana privredna djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme robe i drugim poslovima koji su s tim u vezi pediciju obavlja pediter - privrednik, pravna ili fizika osoba koja se iskljuivo bavi organizacijom otpreme, dopreme i prijevoza robe svojih nalogodavatelja (izvoznika, uvoznika) pomou prijevoznika te drugim poslovima koji su u vezi s tim, kako na domaem tako i na meunarodnom planuVrste pedicija? prema teritorijalnom djelokrugu poslovanja : nacionalna i meunarodna pedicija prema osnovnom obiljeju poslovanja: luka ili pomorska, kontinentalna (cestovna, eljeznika) i granina pedicija prema obujmu poslovanja: velika, srednja i mala pediterska poduzea prema najee koritenom prijevoznom sredstvu: pomorska, eljeznika, rijena, cestovna (kamionska) i zrana pedicija; prema vrsti prijevoza: brzovozna, sporovozna, ekspresna, vagonska, komadna ili denana, zbirna, masovna, arterska, konvencionalna, kombinirana, multimodalna pedicijaFunkcije osiguranja? neposredna zatita (preventivne mjere spreavanja tete) posredna zatita (ostvaruje se naknadom tete) financijsko - akumulacijska funkcija (oituje se u obliku razliitih ulaganja prikupljenih sredstava u pojedine gospodarske grane ) drutveno socijalna fukcija ( ekonomska zatita ovjeka i njegove imovine )Vrste osiguranja?Osiguranje se dijeli na nekoliko osnovnih podruja: osiguranje imovine (industrije, obrtnikih i uslunih organizacija) transportno osiguranje (kargo, kasko, osiguranje odgovornosti vozara) kreditno osiguranje (osiguranje vjerovnika ili dunika) osobna osiguranja (ivotno osiguranje, osiguranje od posljedica nesretnog sluaja)Vrste rizika u transportu? osnovni transportni rizici (prometne nezgode, elementarne nepogode, poar i eksplozija u transportnom sredstvu, razbojstvo, provala, kraa) dopunski transportni rizici (rizici vezani uz svojstvo robe koja se prevozi lom, vlaga, curenje, rasipanje, hra, pokisnue, tete od slatke i morske vode) ratni i politiki rizici (zarobljavanje, zapljena, zadravanje, ratne operacije, neredi, nasilja, graanski nemiri, trajkovi)Interes osiguranja?Objekt interesa osiguranja je ekonomska vrijednost koju neka osoba, subjekt interesa, eli sauvati od propasti ili oteivanja te je zbog toga osigurava. Osigurani sluaj?Osigurani sluaj je unaprijed predvieni dogaaj u ugovoru o osiguranju koji svojom realizacijom proizvodi tetni dogaaj na imovini osiguranika, a istodobno stvara obvezu osiguratelju da nastalu tetu nadoknadi svojem osiguraniku.Nastupom osiguranog sluaja u transportu robe nastaju dvije osnovne vrste tete: gubitak ili oteivanje robePremija osiguranja?novani iznos koji je ugovaratelj osiguranja duan platiti osiguratelju na ime njegove obveze (naknada tete)najee se definira kao cijena rizikaUgovor o osiguranju?Ugovorom o osiguranju ugovaratelj osiguranja se obvezuje da, na naelima uzajamnosti i solidarnosti, udruuje odreeni iznos u organizaciju za osiguranje (osiguratelj), a organizacija se obvezuje da isplati osiguraniku ili nekoj treoj osobi naknadu odnosno ugovorenu svotu ili da uini neto drugo, ako nastane dogaaj koji predstavlja osigurani sluajVrste polica osiguranja? Generalna polica -ispostavlja se u sluajevima kad osiguratelj i osiguranik stoje u stalnom poslovnom odnosu (polica obuhvaa sve otpremane poiljke za odreeno vremensko razdoblje) Pojedinana polica- do sklapanja ugovora o osiguranju dolazi od sluaja do sluaja (kao dokaz o sklopljenom ugovoru izdaje se pojedinana polica sa svim bitnim elementima osigurateljskog odnosa) Engleska pomorska polica (koristi se za osiguranje meunarodnog pomorskog kargaFRANIZA u osiguranju? Franiza predstavlja svako sudjelovanje osiguranika u dijelu tete Predstavlja odreeni postotak tete koji osiguratelj nije duan nadoknaditi osiguraniku Smisao franize - iskljuiti iz osiguranja tete neznatne vrijednosti. osiguranik sam nadoknauje takvu tetu, a zahvaljujui tome smanjuje se cijena osiguranja (premija). Vrste franize: Odbitna franiza (osiguratelj uvijek odbija odreeni ugovoreni dio franize od nastale tete) i Integralna franiza (ako je eta vea od ugovorene franize osiguratelj nadoknauje tetu u potpunosti)Osiguranje robe u transportu?Dijeli u dvije osnovne skupine: domai kargo - osiguranje robe koja se prevozi unutar granica nae zemlje meunarodni kargoLloydova s. G. Polica? Za osiguranje robe u pomorskom transportu upotrebljavala se engleska pomorska polica ili Lloydova S. G. polica. tiskana na engleskom jeziku (sadraj dobila jo u 17. stoljeu)- upotrebljavali su je i nai osiguratelji. Tekst police sadri odredbe kojima se pokrivaju pomorski, ratni i politiki rizici Incoterms?je skup trgovakih izraza koji precizno odreuju mjesto isporuke robe, podjelu trokova izmeu prodavatelja i kupca te koji precizno definiraju mjesto i trenutak prijelaza rizika vezanih uz robu koja je predmet kupoprodaje.