EMOCIJE - ASPEKTIBIOLOKIKOGNITIVNISOCIJALNI

EMOCIJE BIOLOKI ASPEKTE. su DJELOMINO i bioloke reakcije na vane dogaaje priprema organizma za najefikasniji mogui nain adaptacije u tu svrhu posebice se aktiviraju neki ui bioloki podsustavi:1. ANS 2. ENDOKRINI sustav 3. NEURALNI KRUGOVI - ili tri BIS-BAS-FFS fundamentalna emocijska sistema koja su povezana s kompleksnom aktivnou SHS-a tj. septo-hipokampalnog sistema (Gray,1994)

Gray ,1994:1. BAS-osjetljiv na S-nagrade i nekanjavanja a izaziva reakcije-pribliavanje-povezan s E. radosti; 2. FFS- osjetljiv na S-kazne i nenagraivanja a izaziva reakcije borba/bijeg - povezan s E. panike-straha/ljutnje; 3. BIS- osjetljiv na S-novih i uroenih strah podraaja te kazna i nenagrada podraaja povezan s E. anksioznosti 4. SPECIFINA NEURALNA AKTIVNOST Tomkins (1962,1967)5. FACIJALNE REAKCIJE Ekman (1969) i Izard (1969)

4. SPECIFINA NEURALNA AKTIVNOST Tomkins (1962,1967)

Temeljna pretpostavka James-Langeova(1884) o emociji kao percepciji (feedback-u) tjelesnih reakcija.... 1. S-podraaj 2. tjelesne reakcije - 3.Emocija (osjeaj)

Radikalna pogreka primjer a anoksijom afekt (a ne nagon) kao POJAALOAFEKTI su, prije nego nagoni, primarni ljudski motivi. Ta primarnost iskazuje se ponajprije u tome da nagoni zahtijevaju amplifikaciju od afekata, dok su afekti sami za sebe dovoljni motivatori i u odsustvu nagona... (Tomkins,1967, str.55)

TEORIJA UROENIH AKTIVATORA AFEKATA (Tomkins,1967)

Razliite E aktivirane su razliitom brzinom (gustoom) neuralnog paljenja Gustoa neuralnog paljenja = broj paljenja po jedinici vremenaPostoje tri bazina obrasca neuralnog paljenja ili neuralnog aktiviteta koja su povezana s okolinskim dogaajima : 1. raste ( iznenaenost, strah i interes)2. pada (radost)3. ostaje na stalnoj povienoj razini ( ljutnja i tuga-nelagoda)

Primjer : horor film

AFEKTI = predstavljaju sklopove miinih i lijezdanih reakcija smjetenih u podruje lica (facijalno) kao i iroko rasporeenih kroz tijelo koje su takovi da mogu generirati senzornu povratnu spregu (feedback)...(Tomkins, 1962;1967, str.56) Afekti su organizirani sklopovi reakcija koji bivaju okidani (triggered) aktiviranjem subkortikalnih centara u kojima su uskladiteni specifini, genetski predeterminirani programi koji mogu simultano djelovati na razliite dijelove organizma ( lice, srce, endokrini sustav itd.)

Za emocije su relativno najvanije one tjelesne reakcije koje su povezane s ekspresijama na LICU ....reakcije lica izraavaju E i prema drugoj osobi, ali i za samu osobu (kroz feedback)... tj. AFEKT je primarno facijalno ponaanje.

Tomkins-ov (1967) popis 8 primarnih afekata:1. POZITIVNI:1.1. INTERES ILI UZBUENJE (sputanje obrva, pozorno fiksiranje)1.2. RADOST (reakcija smijanja)1.3. IZNENAENJE ILI ZAPANJENOST ( podizanje obrva i treptanje)2. NEGATIVNI2.1. NELAGODA-PATNJA I TJESKOBNOST ( reakcija plakanja)2.2. STRAH ili UAS ( oi zamrznute-otvorene-blijeda koa-znoj..)2.3. SRAM ili PONIENJE ( sputena glava i oi prema dolje)2.4. PREZIR ili GAENJE ( gornja usna podignuta uz podrugljivi osmijeh)2.5. LJUTNJA ili BIJES ( mrtenje lica, stisnute eljusti, zacrvenjeno lice)

5. FACIJALNE REAKCIJE

1. EKMAN, Paul (1969 -) - univerzalnost facijalnih ekspresija emocija FACS

2. IZARD, Caroll (1968-)-Facijalna feedback hipoteza-FFH

3. ZAJONC, Robert (1989)- Vaskularna teorija emocija

1. EKMAN, Paul (1969 -) - univerzalnost facijalnih ekspresija emocija FACS

Ekman i Friesen (1969) opis vie kategorija neverbalnih izraza E a jedna od njih je i oitovanje osjeaja Ekman i Friesen(1971) meukulturalna provjera (uz to i provjera faktora:1.pismenost i 2.stupanj westerniziranosti) hipoteze o univerzalnosti facijalne ekspresije emocija (FEE) Nova Gvineja pleme Fore

EKMAN-FRIESEN-ov (1969) MODEL FACIJALNE EKSPRESIJE EMOCIJA:

1. AFEKTIVNI PODRAAJ- 2.PRIMARNI AFEKTIVNI PROGRAMI- 3. KULTURALNA PRAVILA ZA IZRAAVANJE EMOCIJA 4. REZULTANTNI FACIJALNI IZRAZ

FACS ( Facial Action Coding System) (Ekman i Friesen,1978) opis za E- karakteristinih sklopova facijalnih-miinih reakcija ( jedinice pokreta, npr. )...danas (Ekman i sur.2002 kompjutorizirani FACS)...uz to IZARD razvio i alternativne klasifikacijske sustave ( MAX,1979 i AFFEX,1983)DUCHENNE-ov iskreniosmijeh- koordinirano kontrakcija JK-6 ili orbicularis oculi i JK-12 ili zygomaticus major

Keltner i Ekman (2000) utvrene distinktivne ekspresije za 8 emocije : 1. ljutnja,2.tuga, 3. radost, 4. strah, 5. gaenje, 6. iznenaenje, 7. prezir i 8. zbunjenost

2. IZARD,Caroll (1968-)-Facijalna feedback hipoteza-FFH

Prema FFH : subjektivni aspekt E proistjee iz osjeta koji su prouzrokovani (1) pokretima facijalne muskulature; (2) promjenama u facijalnoj temperaturi; (3) promjenama u aktivnosti lijezda u koi lica

E su obrasci miinih i ljezdanih reakcija lociranih u licu (Tomkins,1962) tj. E predstavljaju neku vrstu stanja svijesti o proprioceptivnom feedbacku iz facijalnog ponaanja

2. IZARD,Caroll (1968) -Facijalna feedback hipoteza-FFH

IZARD,1991 sekvence procesa koji aktiviraju E prema FFH: 1. podraaj aktivira neuralno paljenje tj. subkorikalni E program; 2. pokree se specifini E program u limbikom sustavu;3. generiranje impulsa u motornom korteksu koji se odailju prema licu; 4. diskretne facijalnih ekspresija (akcije); 5. feedback informacija iz facijalnog ponaanja odlazi u senzorni korteks; 6. kortikalna integracija facijalnog feedbacka u frontalnom lobusu korteksa (pridavanje znaenja, nastajanje subjektivnog osjeaja ili afekta ..npr. strah)

2. IZARD,Caroll (1968-)-Facijalna feedback hipoteza-FFH

Provjere FFH :McIntosh,1996: potvrda slabe verzije FFH tj. FF modificira intenzitet E, ali NE moe inducirati neku E i ne determinira kvalitetu odreenog E doivljaja (jaka verzija FFH)Matsumoto (1987) : pregled 16 istraivanja FFH objanjava samo 12% (oko r=0.35) varijance subjektivnih doivljaja ECaroll i Russell (1997): specifini E izrazi se prosuuju pomou situacijskog konteksta ... jedino su (i van situacionog konteksta) prepoznatljivi znakovi temeljnog hedonikog kvaliteta tj. pozitivnog (ugoda) i negativnog (neugoda) afektivnog tona

3. ZAJONC, Robert (1989) Vaskularna teorija emocija

POLAZNE PRETPOSTAVKE:

1. Waynbaum (1907) postavio hipotezu o tome da regulatorne miine akcije u facijalnom podruju imaju i subjektivne posljedice tj. promjene u neokortikalnoj mozgovnoj cirkulaciji koje su nastale zbog facijalnih motornih pokreta dovode i do promjena u osjeajnim stanjima

2. Tomkins (1962,1967) E kao proprioceptivni feedback iz facijalnih akcija

3. ZAJONC, Robert (1989) Vaskularna teorija emocijaZajonc, Murphy i Inglegart (1989) Facijalni miini pokreti, posredstvom tzv. cavernous sinusa dovode i do promjene mozgovne temperature... npr. facijalni pokreti povezani s negativnim E dovode do restrikcije venske cirkulacije i do ogranienja disanja to nadalje izaziva porast mozgovne temperature, a to rezultira negativnim afektima-osjeajima. Suprotno tomu, pojava pozitivnih emocija povezana je s ubrzanjem disanja koje izaziva hlaenje ili relativan pad mozgovne temperature Openito se pokazalo da promjena mozgovne temperature ima tek blagi utjecaj na emocije

2. KOGNITIVNI aspekt emocija

1. procjene (appraisal)

2. znanje (emotion knowledge)

3. atribucija (atribution)

1. PROCJENE Magda Arnold (1960) Richard Lazarus (1966,1984)

Opa polazita :

PROCJENA = stvaranje prosudbe (kognicija) o vanosti nekog dogaaja za neku osobu tj. ima li bitnih posljedica za osobno blagostanje

1. PROCJENEKOGNITIVISTI su SUGLASNI o tri polazne pretpostavke tj. o tome :

1. nema E bez antecendentne procjene (kognicije) dogaaja tj. /1. dogaaj 2. procjena -3. emocija/

2. PROCJENE, a NE dogaaji sami po sebi, UZROKUJU emocije

3. promijenite procjenu i promijenili ste emociju

1. PROCJENEM. Arnold (1960)1.dogaaj- 2. PROCJENA -3. emocija 4. akcija

Richard LAZARUS (1966-1984)1.dogaaj-2.primarna procjena -3. sekundarna procjena (suoavanje-coping)- 4. EMOCIJA

Lazarus-ova teorija emocija je kognitvivno-motivacijsko-relacijska:1. kogitivno= vanost kognitivne procjene2. motivacijska = bitni su ciljevi i blagostanje3. relacije = E proizlaze iz naeg odnosa (relacije) s okolinom

1. PROCJENEPRIMARNA PROCJENA = prosudba o tome je li nam, u nekoj situaciji, dolazi u pitanje neto to nam je osobno vano SEKUNDARNA PROCJENA = javlja se NAKON primarne procjene i ukljuuje prosudbu o tome jesmo li u stanju nositi se s moguom koristi, tetom ili prijetnjom (Folkman i Lazarus,1990) noenje s odreenom situacijom (engl. coping) ukljuuje kognitivne, emocionalne i ponaajne napore neke osobe da uspjeno upravlja koristima, tetom ili prijetnjom

1. PROCJENEKognitivisti pretpostavljaju da je za objanjenje komleksnosti E potrebito imati informaciju o:

1. JEDINSTVENOM OBRASCU SLOENIH PROCJENA svaka E moe se opisati pomou jedinstvenog obrasca sloenih procjena , a sloene procjene se sastoje od interpretacije viestrukih znaenja nekog okolinskog dogaaja

2. DODATNIM DIMENZIJAMA PROCJENA

Prema Roseman, 1984-1991; Ellsworth i Smith; 1985, Scherer,1984,1997 lista dodatnih procjena se sastoji od : 1. ugodnost, 2. osobna vanost, 3. mogunost noenja- suoavanje, 4. oekivanost, 5. odgovornost, 6. legitimnost-pravednost-zasluenost, 7. usklaenost sa standardima iz osobnog Ja i drutva-moralnost)

Poznavanje konfiguracije procjena omoguuje cca 70% tonost predikcije neke E ( Reisenzein i Hofman,1993)

2. ZNANJE O EMOCIJAMAZNANJE = broj razliitih emocija koje neka osoba moe uspjeno razlikovati (Shaver i sur., 1987)

Uenje iskustvo tj. socijalizacija kao uenje razlika u nijansama izmeu E (to mlaa djeca to manja sposobnost razlikovanja E)uenje finih distinkcija izmeu E i specifinih situacijaIma onoliko emocija koliko i moguih kognitivnih procjena situacije (Elllsworth i Smith,1988)

3. ATRIBUCIJEPolazna pretpostavka teorije atribucije je da veina ljudi jako ele sami sebi objasniti ZATO su doivjeli neki ivotni ishod tj. zato se neto dogodilo (meni ili nekom drugome tko je za mene vaan) .. (Heider,1958; .Weiner,1980)

ATRIBUCIJA = razlog-uzrok kojim neka osoba objanjava ishod tj. posljedice vanog ivotnog dogaaja (Weiner,1980, 1985,1986)to se odnosi na na uzrono objanjenje koje nekoj osobi, daje odgovor na pitanje ZATO je dolo do nekog rezultata-ishoda-posljedice (npr. Zato sam pao/pala na ispitu..)

3. ATRIBUCIJEPrema Weiner-ovoj atribucijskoj teoriji (1985,1986) dvije su VRSTE procjena posljedica:1. primarna procjena ishoda-posljedica (E-1) koja predstavlja prvu emocionalnu reakciju izazvanu nekim ishodom (npr. sretno za uspjeh i tuno za neuspjeh)I nakon E-1 (primarne procjene ishoda) osoba obino nastavlja traiti dodatno objanjenje i razloge ZATO je dolo do ishoda-posljedice koja je dovela do E-1 .. 2. sekundarne procjena posljedica (E-2)..ili procjena o uzrocima koji su doveli do nekog ishoda (npr. uspio/uspjela sam na ispitu zbog svoje sposobnosti nastaje specifina emocija ponosa)

temeljna pretpostavka atribucijske analize jeste da e se PROMJENOM ATRIBUCIJE PROMIJENITI I EMOCIJE

3. SOCIJALNI ASPEKTKao to procjena pridonosi kognitivnom tako i socijalna interakcija pridonosi socijalnom, a iri socio-kulturalni kontekst kulturalnom razumijevanju emocija

Sociolozi i socijalni psiholozi i antropolozi zastupaju stajalite da emocije NISU nuno personalni, bioloki odnosno intrapsihiki fenomen. Oni tvrde da mnoge emocije imaju podrijetlo u socijalnim interakcijama i kulturi. Znanstvenici koji prouavaju kulturu (Mascolo i sur.2003) istiu da je vana KULTURALNA KONSTRUKCIJA EMOCIJA tj. ako promijenite kulturu u kojoj ivite promijeniti e se i va emocionalni repertoar (npr. Shaver i sur. (1992) kineska djeca su relativno manje emocionalno reaktivna i ekspresivna nego USA-djeca; za Kineze romantina ljubav nije pozitivna emocija i prije se moe opisati kao tuna ljubav)

Socijalni psiholozi i sociolozi istiu da e se promjenom SOCIJALNE SITUACIJE promijeniti i emocije to su tzv. SOCIJALNI KONSTRUKTIVISTI (Averill,1982) promjene socijalne situacije dovode do promjena emocije tj. situacija definira ili konstruira emociju .. Dakle ovi teoretiari pretpostavljaju da odabirom socijalno-situacijskog okruenja vi moete kod sebe namjerno konstruirati ili stvoriti eljeni emocionalni doivljaj

Sub-aspekti reg socijalnog aspekta:1. SOCIJALNE INTERAKCIJE (KULTURA)2. SOCIJALIZACIJA 3. UPRAVLJANJE EMOCIJAMA4. EMOCIJA I OSOBNI IDENTITET

1. SOCIJALNE INTERAKCIJE izvor E u pravilu su drugi ljudi INERPERSONALNI odnosi- emocionalna zaraza (tendencija automatskog oponaanja i sinkroniziranja ekspresije, glasa, dranja tijela i pokreta s drugom osobom kako bi joj se na taj nain emocionalno vie pribliili) 2. SOCIJALIZACIJA do nje dolazi onda kada odrasli govore djeci ono to bi trebali znati o E pouavanje djece u interakciji s odraslima (o situacijama koje obino uzrokuju E, o tome kako treba izraavati E, o imenima za neke E, o kontroli E itd,) 3. UPRAVLJANJE s E ljudi ue upravljati svojim E (neke profesije posebice: stjuardese, lijenici kada se esto s averzivnim osjeajima treba nositi na socijalno prihvatljiv nain)4. E i OSOBNI IDENTITET-KARAKTER nain na koji emocionalno reagiramo na neki dogaaj (npr.sport) poneto nam govori o tome kakve su te osobe (kakav je karakter - identitet)