Emocionalna inteligencija

Andrija Petroveki

Seminar za kolegij:OSNOVE PSIHILOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA-PSIHOLOGIJA LINOSTI

PMF-MO; SMJER NASTAVNIKI

SADRAJ:

UVOD: to je emocionalna inteligencija?.................................................................................3Definicija emocionalne inteligencije..........................................................................................4Svrha konstrukcije Emocionalna inteligencija.......................................................................6 Testovi emocionalne inteligencije......................................................................6 Salovey i Gardner o definiciji emocionalne inteligencije..................................7IQ i emocionalna inteligencija...........................................................................................8 Emocionalna inteligencija u kontekstu teorija inteligencije...............................8kola, kolski uspjeh i emocionalna inteligencija.....................................................................9Kritiki osvrt............................................................................................................................10Zkljuak....................................................................................................................................11Literatura..................................................................................................................................12

Uvodto je emocionalna inteligencija?to je to emocionalna inteligencija? Odgovor na to pitanje zapravo i nije potpuno lako definirati. Prethodno bi trebali razraditi pozadinu koja stoji iza tog vrlo kompleksnog pitanja.Za poetak, potrebna nam je dublja analiza to je uope emocija. Takoer na to pitanje se moe odgovoriti nekako laiki. To je jednostavno osjeaj u pojedinom trenutku. Emocije se mogu jednostavno kategorizirati prema jednostavnoj podjeli. Postoje pozitivne i negativne emocije.Takoer, svaku od navedenih grupa moemo jo razdvojiti. Pozitivne emocije su zapravo emocije koje u ovjeku pobuuju zadovoljestvo, ali i zadovoljstvo kod drugih ljudi. Negativne su s druge straneone koje pobuuju nezadaovoljstvo kod pojedinca i ljudi koji ga okruuju. No meutim postoje i kobinacije pozitivnih i negativnih emocija.Sada moemo nabrojiti podjelu (Goleman 1995.): Srdba: jarost , ogorenost, kivnost, ozlojeenost, indignacija, uzrujanost gorina, mrnja, uznemirenost, razdraljivost, neprijateljstvo i, moda kao krajnje vrijednosti, patoloka mrnja i nasilnost. Tuga: alost, bol, neveselost, potitenost, melankolija, samosaaljenje,osamljenost, i u patolokim sluajevima, teka depresija. Strah: tjeskoba, bojazan, nervoza, zabrinutost, konsternacija, zloslutnost,oprez, strepnja, napetost, uasavanje, strava, jeza; kod psihopatologije, fobija i panika. Radost :srea, uitak, olakanje, zadovoljstvo, blaenstvo, slast, zabavljenost,ponos, senzualni uitak, oduevljenje, zanos, veselje, zadovoljenje, euforinost,zaigranost, ekstatinost i, u krajnosti, manija. Ljubav : prihvaanje, prijateljska naklonost, povjerenje, ljubaznost, sklonost,odanost, zanesenost, oboavanje i platonska ljubav. Zauenost: ok, preneraenost, zapanjenost, zadivljenost Gaenje : prijezir, omalovaavanje, potcjenjivanje, odvratnost, odbojnost,mrskost, gnuanje Stid: osjeaj krivnje, neugoda, alost, grizoduje, ponienje, aljenje, jad i kajanje.Dakako, nisu to svi osjeaji tj. emocije. Postoje i neke mjeavine emocija, kao npr.za negativne ljubimora ili srdba u koju je ukomponiran strah i tuga. Ili pozitivne emocije nada, vjera ili hrabrost.

Definicija emocionalne inteligencijeEmocionalnom inteligencijom su se bavili mnogi ugledni znanstvenici. Stoga postoje mnoge verzije iste definicije. Jedna od glavnih razloga nastanka konstrukcije emocionalne inteligencije je pojava bila u podjeli socijalne inteligencije na interpersonalnu i na intrapersonalnu inteligenciju (Gardner, 1983.).Interpersonalnu inteligenciju Gardner definira kao: znanje o unutranjim aspektima osobe: pristup svojim osjeajima, rasponu emocija, mogunost razlikovanja tih osjeaja i, eventualno, imenovanja osjeaja i u njima traenje znaenja i razumijevanja uzroka vlastita ponaanja (str. 24-25). Prema Takiu U najprimitivnijem obliku osobne inteligencije jedvamoemo razlikovati osjeaj ugode od boli, dok u svojoj najsloenijoj razini interpersonalna znanja omoguuju osobi otkrivanje,simboliziranje i dobro razlikovanje sloenih skupovaosjeaja. Ali ona ne ukljuuje samo opi smisao za procjenu sebe i drugih nego i sposobnosti uoavanja i praenja svojih i tuih raspoloenja i temperamenata te formiranje znanjao njima, to e osobi koristiti za predvianje buduih ponaanja. I emocionalna inteligencija definirana je kao proces prepoznavanja svojih i emocionalnih stanja drugih da bi se efikasnije mogli rijeiti eventualni problemi i adekvatno regulirati ponaanje.Drugim rijeima, emocionalna inteligencija je sposobnost praenja svojih i tuih osjeanja i emocija te upotreba tih informacija u razmiljanju i ponaanju. (Salovey i Mayer, 1990.),To moda i najbolje opisuje emocionalnu inteligenciju.To ukljuuje: Procjenu i izraavanje emocija kod sebe i kod drugih, Regulaciju emocija kod sebe i kod drugih, Upotreba emocija u adaptivne svrhe.

Svrha konstrukcije Emocionalna inteligencijaTestovi emocionalne inteligencijeSada kada smo utvrdili definiciju emocionalne inteligencije, moemo je koristiti kao alat za odreivanje nekih ponaanja kod ljudi.Kako za emocije i informacije o njima ne moemo napraviti toan algoritam kako odediti parametre i kako klasificirati odgovore; moemo poeti priati o valjanaosi i nainu izraivanja tih testova, te tonosti njihovih odgovora. Prema Takiu, tj. prema radu: Emocionalna inteligencija: Teorija, operacionalizacija, primjena i povezanost s pozitivnom psihologijom (Taki, Mohori, Munjas, 2006.): Budui da za emocionalne informacije ne postoji apsolutni algoritam prema kojem se moemo odrediti toan odgovor, osobe u svakodnevnom ivotu esto odreuju toan odgovor na temelju slaganja s ostatkom grupe. Na slian nain moe se odrediti i toan odgovor na testu emocionalne inteligencije, jerje prema modelu Mayera i Saloveya (1996.; 1997.) emocionalno znanje ugraeno u opi, socijalni kontekst komunikacije i interakcije. Uz slaganje s ostatkom grupe, ili tzv. konsenzusmetodu odreivanja tonog odgovora, postoje i tzv. Target metoda, kod koje sam autor testa odreuje toan odgovor, i metoda eksperata, u kojoj ekspert odreuje toan odgovor natestu. Ima i drugih testova emocionalne inteligencije, neki vie uspjeni, neki manje. Moemo spomenuti po meni najzanimljvije: tzv.Test rijenika emocija (Taki ,Harambai i Velemir, 2004), Konsenzus metoda (Taki i Mohori, 2005.), Samoprocjena (Taki, 1998.). Konkretno, postoje jo neki koje navode drugi autori raznih radova, meutim ja sam se odluio za varijantu iz dijela Vladimira Takia.

Salovey i Gardner o definiciji emocionalne inteligencije

Salovey preuzima glavne znaajke svoga rada na Gardnerovu radu kojeg smo ve vie puta spomenuli. Njegova teorija se bazira na Gardnerovoj osobnoj inteligenciji, proirujui je na pet glavnih podruja. (Saloveyjev i Mayer lanak Emotional Intelligence, str. 189.) .Saloveyev model od 5 glavnih znaajki sastoji se od: Upoznavanje vlastitih emocija: Svijest o vlastitom biu-prepoznavanje osjeaja u trenutku kada do nejga doe. Upravljanje emocijama: Upravljanje emocijama tako da odgovaraju situaciji. Motiviranje samog sebe Prepoznavanje emocija u drugima: Empatija, tj. vjetina ophoenja s drugim ljudima Snalaenje u vezama: Umijee odravanje veza je takoer pokazatelj ophoenja prema drugim ljudima ,te uivljavanje u njihove emocije.

IQ i emocionalna inteligencijaIQ, tj. kvocijent inteligencije i emocionalna inteligencija nisu dvije suprotstavljene vjetine, nego su samo odvojene sposobnosti. Neki ljudi su na pragu genijalnosti, no meutim nisu u stanju ostvariti nikakvi ni socijalni ni emocionalni kontakt. S druge strane vrijedi i obratno.IQ se razmjerno lako mjeri, te postoje za ta mjerenja cijeli niz testova. Meutim emocionalna inteligencija nije lako mjerljiva. U prijenjem podnaslovu bilo je rijei o tome. No svi ti testovi emocionalne inteligencije su dosta korelirani sa osobnou, genetskim predispozicijama, sredini gdje ovjek ivi, stupnju obrazovanja, samokontroli , te jo mnogo drugih imbenika. Kao to smo ve imali prilike vidjeti i proitati malo ranije u tekstu IQ i EI nisu nuno proporcionalni.

Emocionalna inteligencija u kontekstu teorija inteligencijeOpa inteligencija odnosi se na ukupan kapacitet osobe za prilagodbu kroz uinkovito iljenje i procesiranje informacija (Roberts, Zeidner i Matthews, 2003). Postoje mnogobrojni pristupi i modeli koji opisuju prirodu inteligencije i njezine funkcije. Neki sadre konstrukte koji su povezani s konstruktom emocionalne inteligencije. Emocionalnu inteligenciju moemo smjestiti i u teoriju o fluidnoj i kristaliziranoj inteligenciji koju su predloili Cattell (1971), Horn (1988) i njihovi suradnici. Oni smatraju da emocionalna inteligencija ini dio kristalizirane inteligencije, a svoje miljenje temelje na pretpostavci da se procjena, ekspresija, regulacija i koritenje emocija razvijaju kroz iskustvo i socijalnu interakciju na isti nain kao i drugi psiholoki procesi koji ine kristaliziranu inteligenciju (Roberts, Zeidner, Matthew, 2003). Socijalnu inteligenciju definirao je kao sposobnost razumijevanjamukaraca i ena, djeaka i djevojica mudrog djelovanja u meuljudskimodnosima (prema Papi, 2003).kola, kolski uspjeh i emocionalna inteligencija

Istraujui faktore koji odreuju kolsko postignue najvie se ispitivala inteligencija uenika, no meutim utvreno je da inteligencija objanjava samo jedan dio korelacije. U traenju drugih faktora koji bi mogli utjecati na uspjeh djece u koli, istraivali su se socijalnifaktori, kao to je obiteljsko porijeklo i socijalno-ekonomski status, faktori linosti imotivacijski faktori. Cattel, Sealy i Sweny (1966) su se bavili ispitivanjem povezanosti kolskog uspjeha s faktorima linosti i motivacije, te su pronali da od ukupnog kolskog postignua testovi inteligencije objanjavaju izmeu 21-23%, motivacijske osobine 23-27%, a crte linosti 27-36%. Kasnije se javila ideja da bi se barem dio uspjenosti u podruju kolskog i profesionalnog uspjeha mogao objasniti emocionalnom inteligencijom. Kahneman (1973) je tvrdio da to koliko je osoba u stanju drati pod kontrolom ostale, za osnovnu aktivnost irelevantne misli i dogaanja utjee na uspjeh u obavljanju osnovne aktivnosti (Taki, 1998).Goleman se takoer pozabavio tim pitanjem: Razmjeri do kojih emocionalna uzrujanost moe utjecati na mentalni ivot za uitelje nisu nita novo. Uenici koji su nervozni, ljutitiili deprimirani ne ue; osobe koje su obuzete ovim stanjima ne primaju informacije nauinkovit nain ili s njima postupaju loije. Snane negativne emocije prebacujupozornost na njihove vlastite preokupacije, ometajui pokuaje da se usredotoe naneto drugo. (Goleman, 1995).

Kritiki osvrt:

Ja sam uzeo ovu temu za seminar jer je zapravo jedna od najzanimljivijih u psihologiji. Iz teme se moe svata nauiti u svim sferama ivota. No postoji problem, to je to toliko opirna tema da ni doktorska disertacija kakvu je napisao porfesor Vladimir Taki, nije dovoljna da obuhvati ba sve sfere ovog podruja u psihologiji. Zanimljivo je nain na koji sam doao do literature, jer naime poto sam doao u NSB i nisam pronaao traeno, poslao sam e-mail profesoru Takiu, koji mi je poslao svoju doktorsku disertaciju i jo jedan lanak za koji on odgovorno tvrdida je ak dovoljna za ovaj skromni rad. Ja sam ipak prouio disertaciju i knjigu Daniela Golemana te odluio napisati samo neke, po meni, najbitnije informacije obinom itatelju. Ipak je ovo prva psihologija koju sluam, stoga sam jo premalo upuen u udesni svijet ovjekova uma. Takoer sam koristio al uz dozu opreza diplomski rad jedne studentice. Iskoristio sam neke informacije koje sam prethodno provjerio , iako sam kasnije shvatio da je to odlian rad. Najprije sam krenuo piui po knjigama, no ubrzo sam shvatio da je to preopirno i preznanstveno za moj stupanj obrazovanja. Tamo se javljaju neki pojmovi i neki termini koji su jasni samo pravim znalcima. Piui ovaj seminar nauio sam puno stvari koje nisam znao i zahvalan sam na tome.

Zakljuak:

Nakon svega to sam proitao i prouio mogu rei da je ovaj dio psihologije jedan od najbitnijih jer, ne samo da moe sprijeiti neka neeljena ponaanja, nego moe i treningom uma pomoi osobi prosjene emocionalne inteligencije da naui, tj izvjeba um da postane zrelija i uspjenija. Takoer,kada bi se moda jo uspjeli poboljat testovi za EI to bi pospjeilo cijelo ovjeanstvo jer bi se tako lako mogli odvojiti ljudi koji su skloniji radu s ljudim i oni koji to nisu. Tako bi dobili tzv. druvenjake i prirodoslovce. Ti testovi bi mogli pomoi i u kolama i na fakultetima, jer bi profesori imali veliku prednost kada bi znali kako koji uenik funkcionira i koliki je njegov domet.Na taj nain bismo dobili unaprijeeni sustav obrazovanja djece i mladih ljudi.

Literatura:

1. Babi A.(2004.). Emocionalna inteligencija i neki pokazatelji prilagodbi kod uenika rane adolescentne dobi. Diplomski rad. Filozofski fakultet, Zagreb.2. Goleman, D.(1997). Emocionalna inteligencija zato je vanija od kvocijentainteligencije?. Mozaik knjiga, Zagreb.3.Papi, M.(2003). Emocionalna inteligencija u kolskom kontekstu. Magistarskirad. Filozofski fakultet, Zagreb4.Taki, V.(1998). Validacija konstrukta emocionalne inteligencije. Doktorskadizertacija. Filozofski fakultet, Zagreb.5. Taki V., Mohori T., Munjas R. (2006). Emocionalna inteligencija Teorija, personalizacija, primjena i povezanost s pozitivnom psihologijom. Pregledni rad, Rijeka.

1