Estetski odgoj

(Seminarski rad iz Pedagogije)

Sarajevo, 10.12.2009.godine

Uvod

Fenomen odgoja

Odgoj je star jednako kao i ovjek. Od samog poetka ljudske povijesti ovjek je aktivno djelovao, usavravao svoj rad, stjecao iskustva i prenosio ih na nove narataje. Zbog toga novi narataji nisu morali poinjati ispoetka, nego su nastavljali djela svojih predaka. Tako je ostvaren kontinuitet generacija u kome je ovjek stalno radio, istraivao i stjecao nove spoznaje, obogaivao postojee i ukupan fond ljudskog znanja i umijea prenosio na mlae narataje. Tako je ostvaren razvitak sredstava za proizvodnju i proizvodnih odnosa, nauke i tehnike, kulture i civilizacije, umjetnosti i filozofije, ljudskog drutva i samog ovjeka. Razvitak ovjeka i ljudskog drutva, njegove kulture i civilizacije, omoguen je prenoenjem drutveno-radnih iskustava (znanja, sposobnosti i navika, filozofskih, moralnih, te ideolokih shvaanja, uvjerenja i stavova) s generacije na generaciju u povijesti. U svemu ovome se oituje funkcija odgoja. Tako moemo rei da se glavni smisao odgoja sastoji u prenoenju prethodnih iskustava ovjeanstva na nove narataje, koji nastavljaju djela svojih predaka. Bez toga prenoenja razvitak ljudskog drutva ne bi bio mogu, zbog toga je ono tako bitno za sam odgoj.

Odgoj se odnosi na izgraivanje ovjeka, a ovjek se izgrauje od roenja do smrti. U tom razvojnom procesu postoji nekoliko faza ili stupnjeva koje su uvjetovane fiziolokim, psihikim, intelektualnim, socijalnim i moralnim saznanjem.

Odgoj je omoguio da ovjek postane ovjekom. Bez odgoja ne bi bilo ni ovjeka, samim tim ni ovjeanstva, niti ljudskog drutva i njegove kulture. Bez odgoja se ne moe zamisliti ovjekov ivot. Dakle, nema drutva bez odgoja. Nikada nije postojalo, ne postoji, niti e ikada postojati ljudsko bie bez odgojne funkcije. Odgoj je sastavni dio ivota. O njemu, u velikoj mjeri, ovisi naa budunost, budunost nae domovine i itavog ovjeanstva. Zbog toga odgoju u ljudskoj zajednici i u svakom konkretnom drutvu pripada izuzetno vano mjesto i znaenje.

Odgoj je proces formiranja ovjeka, izgraivanje i oblikovanje ljudskog bia sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama.

1. Podjela odgoja prema bitnim odreenjima ovjeka

1. Fiziki i zdravstveni o0dgoj

Nema zdravog duha ni stvaralake djelatnosti bez zdravog tijela. Stoga je prijeko potrebno njegovati i jaati taj organizam i tjelesnu konstituciju.

2. Intelektualni odgoj

ovjek je i razumno bie, homo sapiens. Tijekom historije ovjek se aktivnou razuma izdvojio iz ivotinjskog carstva, stvorio je filozofiju, izgradio sistem nauka i postavio nove zadae koje u budunosti treba ostvariti.

3. Moralni odgoj

ovjek je i drutveno bie. Uvijek je ivio i ivjet e u zajednicama. Stoga je prihvatio pravila i norme zajednikog ivota. Izgradio je etiki sistem vrijednosti, te je tako postao drutveno-moralno bie, homo moralis.

4. Radni i tehniki odgoj

ovjek je djelatno, radno, stvaralako bie. ovjek je aktivni stvaratelj materijalnih dobara i duhovnih vrijednosti, bie prakse, radno-praktino, te produktivno bie.Zbog svega toga prijeko mu je potrebna kultura rada.

5. Estetski odgoj

ovjek je bie s izuzetni smislom za sklad, harmoniju i ljepotu. Oduvijek je teio ka tome. Ukraavao je svoje nastambe, orua i svoje tijelo. Razvijao je vremenom kriterije vrednovanja lijepog i zasnovao estetiku, time je postao homo estetikus.

U svom seminarskom radu obraivat u jedan od ovih odgoja, tanije estetski odgoj. Govorit u o estetskom odgoju kao temeljnom odgojnom podruju, o njegovoj svrsi i zadacima, o mogunostima ostvarivanja, o metodikim pretpostavkama za realizaciju, te u ga povezati sa ostala etiri odgoja, dakle napravit u komparaciju pet odgojim podruja.

2. Estetski odgoj

Estetika (gr. osjetilni, ulni) je nauka o lijepom. To je filozofska disciplina koja kao opa teorija umjetnosti ispituje pojavu umjetnikog stvaranja i doivljavanja, prosuuje vrijednosne sadraje, i oblike umjetnikog djela, njegov izvor i smisao. Podruje estetike je vie znaajan fenomen estetskog, koji kao vrijednosni pojam izraava itav raspon uvstvenih stavova utemeljenih u ovjekovoj biolokoj, psihikoj i socijalnoj strukturi, dok se izvori tog estetskog nalaze i stvaraju u osjetilnom sklopu vizuelnih, ulnih, jezinih i drugih podraaja. Stoga estetiku nije mogue logiki precizno i strogo definirati ili tano odrediti granice njenog podruja.

ovjek je oduvijek pokazivao zanimanje za skladno i lijepo. Ukraavao je svoja prebivalita, orua, oruja i samog sebe, teio je ostvarivanje ljepote. Ljepota je postala bitan kriterij ljudskog vrednovanja predmeta, pojava, meuljudskih odnosa, umjetnikih produkata, svega to nas okruuje. Homo sapiens ju je uzdigao na pijedestal temeljne ljudske vrijednosti i time postao i homo estetikus.

Ljepota nas okruuje sa svih strana. Nalazimo je u prirodi, drutvenom ivotu, umjetnosti i u svim produktima ovjekova stvaralatva. Ona je toliko prisutna da je moemo usporediti sa zrakom koji udiemo. Ali to ipak ne znai da je svi zapaaju, da se dive njenim svojstvima i privlanostima. Uoavanje, doivljavanje, vrednovanje i stvaranje lijepog predstavlja odgovarajue sposobnosti. Te sposobnosti nisu pojedincu bioloki dane, nego su pedagoki zadane. On ih ne donosi na svijet roenjem, nego se one tek razvijaju u procesu odgoja. ovjek ljepotu vidi, uje, osjea samo ako je prije toga nauio da je gleda, slua i doivljava. Bez toga je i ne zapaa. Koliko je dubokih, trajnih i poticajnih radosti izgubilo ovjeanstvo, zbog toga to pojedinci nisu bili osposobljeni da uivaju u arima ljepote koja nas okruuje. Drutvena i individualna potreba za takvim osposobljavanjem svih lanova ljudske zajednice upozorava na golemo znaenje estetskog odgoja u ivotu ovjeka i ovjeanstva.

2.1. Estetski odgoj kroz historiju

Tenja za skladnim, lijepim, estetskim, za obiljejima to uljepavaju i oplemenjuju ivot, inei ga ugodnijim i lakim, karakteristina je za ovjeka. Nailazimo na nju ve kod prvobitnog ovjeka, u njegovom nastojanju da ukrasi samoga sebe i predmete oko sebe, u njegovim plesovima, pjevanju, obredima i to je prvi in u njegovoj kulturnoj nadgradnji. Smisao za lijepo tako se prenosio s koljena na koljeno i tu je zaetak estetskog odgajanja.Estetski odgoj kao odgojno podruje pojavio se u antiko doba i sastavni je dio odgojne djelatnosti sve do naeg vremena. njegovom kolijevkom nazivaju drevnu Atenu. U atenskim kolama toga vremena njegovala se poezija i retorika, risanje i lijepo pisanje u kolama gramatista, zatim glazba, pjevanje i sviranje na liri i kitari u kolama kitarista; u filozofskim kolama prouavala su se i estetska pitanja u sastavu filozofije, a u palestrama i gimnazijama razvijala se skladnost pokreta i ljepota tijela uz pomo gimnastike. Tako koncipiran atenski odgoj teio je za harmonijskim razvitkom ovjeka, za skladnim razvitkom tijela i duha. Proimao ga je razvijen smisao i tenja za ljepotom i dobrotom, to se saimalo u pojmu: kalokagija.

Usporedo sa praktinim ostvarivanjem estetskog odgoja razvijala se njegova teorija i prisutna je u pedagokim uenjima raznih epoha. Na vanost estetskog odgajanja u procesu formiranja linosti prvi je upozorio Platon.

Estetski odgoj je sastavni dio odgoja slobodnog ovjeka i u Aristsotelovom pedagokom uenju. Takav odgoj pomae potpunoj izgradnji ovjeka. On ga osposobljava da razlikuje lijepo od runog u prirodi i umjetnosti i da uiva u ljepoti.

U srednjem vijeku estetski odgoj ima istaknuto mjesto, ali su se njegovi elementi zadrali i u tom razdoblju. U crkvenim kolama njeguje se glazba i pjevanje u funkciji bogosluja. Poklanja se odreena pozornost likovnoj umjetnosti radi zornog predoavanja religijskih sadraja i ukraavanja crkava. Dosta pozornosti poklanja se estetskom odgoju poklanjalo se i u vitekim kolama. Njeguju manire, sviranje na harfi i slaganje stihova. Openito se moe rei da i srednji vijek njeguje estetski odgoj, koji podreuje vjerskom idealu. To znai sa se estetsko vezuje uz moralno, i da je bilo u funkciji morala.

Humanizam i renesansa obraaju ovjekovu pozornost na ovaj svijet. Ideal je kult snanog i slobodnog, skladno i cjelovito razvijenog ovjeka. U kolama se izuava antika kultura i umjetnost. Cijelu epohu obiljeava polet umjetnosti: likovne, glazbene, knjievnosti, kiparstva, arhitekture, retorike. Sve je to snano djelovalo na odgoj i afirmaciju estetskog odgajanja. Estetski odgoj je sastavni dio odgoja slobodne, harmonijski razvijene i kulturne osobnosti. Trai se da ivljenje budi radost ivota, da kola postane ugodan dom okien cvijeem i umjetnikim djelima. Vittorino de Feltre otvara kolu koju je nazvao kuom ili domom radosti ( Casa giocosa ). U njoj se pridaje velika pozornost estetskom odgoju- bavljenjem poezije, upoznavanjem likovnih djela, estetskoj strani tjelesnog odgoja, odijevanju i ponaanju, ukraavanjem stijenki zidova, ukupnoj esteskoj atmosferi u koli i njenoj okolini.

Teoriju estetskog odgoja znaajno su obogatili neohumanisti i predstavnici klasicizma u Njemakoj krajem XVIII stoljea, W.Humbolt, F.Schiller, A.Comte i drugi.

Poetkom XIX stoljea veliku vanost estetskog odgoja u oblikovanju ovjeka, u ouvanju njegove unutarnje harmonije i ravnotee, uoio je njemaki pedagog J. F. Herbart. On ga povezuje s moralnim odgajanjem i potrebom razvijanja mnogostranih interesa.

80-tih godina prolog stoljea jedan pedagoki pokret je snano afirmirao estetski odgoj. Pojavili su se pedagozi koji su zahtijevali da se estetskom odgoju pokloni dosta vie panje, da se estetskoj kulturi i umjetnosti osigura mjesto u kolama i da se osnovni elementi estetskog odgoja uvedu i u narodne kole. Istaknute linosti tog pokreta su: F. Avenarius, A. Lichtwark, K. Lange, H.Wolgast, E. Weber, E. Linde i drugi. Objavili su umjetnike reprodukcije u asopisima s popularnim objanjenjima, uenike i odrasle uvodili u umjetnike galerije gdje su se obavljale vjebe u promatrenju djela, trailo se da se njeguje estetska kultura u kolama i da svaki nastavni predmet bude u funkciji estetskog odgajanja uenika, odnosno njegovanja estetskog smisla kod djece i mladei.

Nova koncepcija odgoja je da on polazi od aktivnosti, a svrha mu je da razvije stvaralake sposobnosti. Estetski odgoj se tad pojavljuje kao sinteza interesa i napora, misli i akcije promatranja i slobodnog zapaanja.

Estetski odgoj postaje naelo nastavnog i cjelokupnog odgojnog rada. Njeguje se doivljaj, u nastavni plan se uvode predmeti estetskog karaktera, estetski se oblikuju udbenici, koriste se umjetniki tekstovi i slike, estetski se ureuju kole i itava okolina u kojoj mladi ive i djeluju.

Djelovali su kasnije razni pokreti koje je prekinuo prvi svjetski rad. U razdoblju izmeu dva svjetska rata oivjele su intencije odgoja uz pomo novih umjetnikih pokreta. Dolo se do uvjerenja da svi uenici ne mogu biti umjetnici, ali da svim uenicima treba pruiti estetski odgoj i obrazovanje. Nakon drugog svjetskog rata ponovo oivljava zanimanje za pitanje estetskog odgoja. U tom razdoblju ton tim nastojanjima daju dva meunarodna udruenja: Meunarodno udruenje za umjetniki odgoj FEA, osnovano 1904.godine i Meunarodno udruenje za odgoj s pomou umjetnosti INESA osnovano 1954.godine koje djeluje u okviru UNESCO-a.

Ta udruenja su preuzela obavezu da teorijski i praktino unapreuju estetski odgoj. Na njihovim kongresima i konferencijama prihvaena je nova koncepcija estetskog odgoja u kojoj umjetnost postaje integralni dio ope kulture, a estetski odgoj bitni sastavni dio formiranja ovjeka i razvitka osobnosti. Time smo doli do dananjih dana i spoznaje da je estetski odgoj ljudska potreba i dunost.

2.2. Cilj i zadaci estetskog odgoja

Cilj estetskog odgoja je razvijanje sposobnosti opaanja lijepog, doivljavanja i stvaranja lijepog u aktivnom odnosu prema neposrednoj stvarnosti. (Prema: D. Mitrovi, 1989 godina, strana 190.).

Ljepotu je mogue uoiti u prirodi (ljepota prirodnih pejzaa, krajeva, reljefnih oblika, biljnog i ivotinjskog svijeta ; ljepota prirodnih pojava ( odnos boja, svjetlosti i sjenki itd.). Ljepotu je mogue uoiti i na proizvodima ljudskog rada ( skladnost, harmonija, struktura, cjelina, kompozicija, oblik ), bilo da se radi o oruima, oruju, predmetima, obui, odjei ili umjetnikim ostvarenjima. Ljepotu je mogue uoiti na ovjeku, njegovanjem izgleda, osobnosti duha, odnosima prema drugim ljudima, ivoj i neivoj prirodi, meusobnom uvaavanju, i dr. Ljepotu jednako ne uoavaju i ne doivljavaju svi ljudi, ne vrjednuju je jednako, niti svi ljudi imaju sposobnost da mogu stvarati lijepo. Upravo u tome je smisao i potreba estetskog odgoja.

U procesu odgoja i obrazovanja potrebno je ostvariti slijedee zadatke estetskog odgoja:

1. Razvijanje sposobnosti uoavanja lijepog - Sposobnost je kvalitet linosti koja je tako razvijena da uspjeno obavlja neku djelatnost (rad, funkciju, aktivnost). To znai da sposobnosti pripadaju ovjeku imanentne su samo njemu. Ljudi se kroz sposobnosti prikazuju u njihovoj djelatnosti, te se one odnose na ljudsku uspjenu djelatnost. Za uspjenu realizaciju ovog zadatka neophodne su senzorne ili perceptivne sposobnosti, zasnovane na ulnom doivljavanju. Zato je sa djetetom od najranijeg doba potrebno sistematski i planski, uz znalako vodstvo strunjaka, aktivno raditi na razvijanju sposobnosti uoavanja lijepog. Sposobnost uoavanja lijepog zasnovane su na ulima, pa ih tako moemo dijeliti na:

Senzorne ili perceptivne sposobnosti zasnovane na ulu vida ( uoavanju ljepote u prirodi, neivoj i ivoj, kao i prirodnim pojavama, uoavanje lijepog u ljudskom drutvu, na ovjeku ( na samome sebi ), uoavanje boja, linija i oblika, uoavanje kretanja, zbivanja i dogaaja, i sl.);

Sposobnosti zasnovane na ulu sluha ( uoavanje prijatnih i neprijatnih zvukova, razlikovanje kvaliteta tonova, njegove visine, boje, trajanja; uoavanje razliitih tonova i harmonije );

Sposobnosti zasnovane na ulima ukusa i mirisa ( razlikovanje prijatnih i neprijatnih, korisnih i tetnih materijala );

Sposobnosti zasnovane na taktilnim osjeanjima ( izgraivanje osjeanja prijatnosti i neprijatnosti koje izazivaju dodiri razliitih predmeta, tijela, smjesa, povrina hrapavih, glatkih, vrstih, tenih i sl.);

Sposobnosti zasnovane na ulima za toplotu, hladnou i bol (razvijanje prijatnih i neprijatnih osjeanja mlako, toplo, vrue, hladno, jeza, bol );

Sposobnosti zasnovane na osjeanjima poloaj (razlikovanje odnosa gore, dolje, pravo, krivo, ispred, iza, pored, uspravno, poloeno i sli. ) ;

Sposobnosti zasnovane na osjeanju kretanja ( razlikovanje odnosa- statino, dinamino, u pokretu, u mirovanju, pravac, odnosi izmeu predmeta blizu, daleko, naspram i sl. ) ;

Sposobnosti zasnovane na osjeanjima napora ( razlikovanje odnosa lako, teko, snaga, energija, uinak, pritisak, otpor i sli. ).

Osnovni put estetskog odnosa je put opaanja i percipiranja. Estetska percepcija je reagiranje na lijepo u prirodi, drutvenoj sredini, umjetnosti. Uoavanje lijepog zahtijeva subjektivne sposobnosti, razvijen smisao za koritenje tih sposobnosti i svijest da te sposobnosti budu usmjerene na uoavanje lijepog. Zato te sposobnosti treba njegovati, razvijati i unapreivati.

2. Formiranje sposobnosti doivljavanja lijepog Ovaj zadatak se odnosi na emocionalno podruje, a manifestuje se u subjektivnom prihvatanju, unutranjem doivljavanju i buenju osjeanja prijatnosti, divljenja, radosti, vedrine, oduevljenja. U realizaciji ovog zadatka uestvuju one sposobnosti koje predstavljaju najvii domet ljudskog duha. To su intelektualne ili mentalne sposobnosti, sposobnosti misaone prerade perceptivnih utisaka. Estetske vrijednosti pokreu intelektualne i mentalne sposobnosti izazivaju emocionalno stanje i emocionalni doivljaj. Intenzitet dogaaja je u neposrednoj povezanosti sa intelektualnim i moralnim sposobnostima. On varira od dopadanja do snanog uzbuenja to je, opet, u zavisnosti od intenziteta pobuenih emocija koje su dio ukupnog estetskog reagiranja. 3. Razvijanje sposobnosti za stvaranje lijepog Doivljavanja lijepog nema bez racionalne sfere, jer put za doivljavanje lijepog ide kroz uske staze ula. Sposobnosti estetskog doivljavanja lijepog se zasnivaju na emocionalnoj sferi. Kao to je bitno uoiti lijepo i svjesno preraditi, doivjeti lijepo, bitan je ovjekov odnos prema lijepom i elja da sam stvara lijepo. Zato je potrebno razvijati kreativnost, stvaralatvo, aktivan odnos, radne navike... Stvaralake sposobnosti se razvijaju i unaprjeuju u procesu odgojnog djelovanja. U porodici, u koli i svim drugim institucijama odgojnog sistema potrebno je stvarati takve uslove da dijete moe, u skladu sa svojim sklonostima i mogunostima iskazati svoj stvaralaki potencijal. Ove aktivnosti treba zasnovati na najprostijim materijalima, kao to su pijesak, glina i plastelin, olovke, olovke u boji, flomasteri, vodene boje, i sl. Sa uzrastom javljat e se i elja za novim materijalima, pa u skladu s tim treba poveavati i zahtjeve i kriterije.

Bitno je da se ueniku omogui da pronae samoga sebe u estetskom podruju koje mu je najblie.

4. Razvijanje sposobnosti vrednovanja (evaluacije) lijepog Radi se o vrednovanju uoenog, doivljenog i stvorenog to, kao i u svim drugim aspektima odgoja i obrazovanja, zahtijeva praenje, mjerenje, vrednovanje i evaluaciju.

Praenje predstavlja djelatnost kojom se kroz postupke, tehnike i instrumente vri uvidu ostvarenost nekog cilja i zadatka.

Mjerenje je proces usporeivanja po kvalitetu i kvantitetu dvije ili vie veliina u cilju utvrivanja njihovih slinosti i razlika. Da bi mjerenje bilo tano i realno, mora se jasno odrediti mjerna jedinica, koja e sluiti kao osnovna jedinica za usporeivanje. Mjerenje predstavlja proces usporeivanja neega sa mjernom jedinicom, to ukazuje na izuzetnu sloenost iznalaenja mjerila za vrednovanje estetskih kvaliteta.

Vrednovanje Podrazumijeva sagledavanje ukupnih ostvarenih dostignua. Ovdje se radi o vrednovanju estetskih kvaliteta koje je neko uoio u prirodi, ljudskom ivotu, na sebi, na proizvodima ljudskog rada, na sopstvenim ostvarenjima; o vrednovanju estetskih kvaliteta koji su doivjeli u svijesti konkretne linosti, o vrednovanju estetskih kvaliteta neijeg konkretnog ostvarenja (proizvoda ljudskog rada ili neko umjetniko ostvarivanje).

Evaluacija ili vrednovanje uope, podrazumijeva odreivanje relativne vrijednosti neega prema usvojenom standardu. Evaluacija predstavlja teinu i znai pokuaj da se prevazie jednostavnost. Teite vrednovanja, kada su u pitanju estetski kvaliteti, nalazi se u znaajnim promjenama linosti, kao i u ostvarivanju cilja i zadatka estetskog odgoja, kroz uoavanje lijepog i doivljavanje lijepog do nivoa mogunosti primjene steenih znanja, vjetina i navika u praksi i uoljivog kvalitetnijeg, ponaanja u svim ivotnim situacijama. Vrednovanje obuhvata sva tri zadatka estetskog odgoja (uoavanje lijepog, doivljavanje lijepog i stvaranje lijepog), a u okviru svakog od njih sve tri faze (pripremnu fazu, fazu realizacije i fazu verifikacije). Sadraji na kojima je mogue ostvariti cilj i zadatke estetskog odgoja su svuda i na svakom mjestu ovjekovog ivota (u prirodnom okruenju, u ljudskom drutvu, u proizvodima ljudskog rada, na umjetnikim ostvarenjima i sl.). Nastava nije nita drugo nego posebna ureena stvarnost za intenzitivno ostvarivanje cilja i zadataka odgoja. U svim nastavnim predmetima, na svim vidovima nastave (redovna, dopunska, dodatna, slobodne uenike aktivnosti, izleti, ekskurzije, posjete i sl.), kao i na vankolskim aktivnostima (sekcije, drutvo, klubovi) pruaju mogunosti za estetsko odgajanje. Neki nastavni predmeti imaju izrazito umjetnike sadraje (likovna kultura, muzika kultura, knjievnost, tehniko obrazovanje itd.). Ostvarujui nastavne sadraje i operativne zadatke u njima, ostvaruje se cilj i zadaci estetskog odgoja. Estetski odgoj se ostvaruje i u svakodnevnom ivotu. Neka mjesta ivljena pruaju posebne mogunosti: bioskop, pozorite, opera, likovna galerija, muzej, spomenici kulture, kanjoni raznih rije, panjaci, ravnice, planine, proplanci, divni krajolici, itd.

2.3. Principi estetskog odgojaEstetski odgoj se zasniva na nizu pravila koja se odnose na konkretne postupke u procesu odgojnog rada. Odgojiti u estetskom smislu znai razvijati estetsku svijest (kognitivno podruje), ali i probuditi osjeanja prema estetskim vrijednostima (afektivno podruje) i razvijati pravilan odnos prema lijepom, pa i stvarati lijepo (psiho-motoriko podruje).

Estetski odgoj je reguliran slijedeim principima:

Princip oiglednosti U estetskom odgoju oiglednost znai cjelovito ulno doivljavanje, odnosno perceptivno zahtijevanje stvarnosti pomou ulnih organa. U procesu estetskog odgoja moraju se stvoriti uslovi da uenici neposredno percipiraju objektivnu stvarnost. Percipiranjem intenziviraju se ostale psihike funkcije: pamenje, mata, emocionalno doivljavanje. U procesu estetskog odgoja ovo naelo se ostvaruje nizom pravila.

Princip sistematinosti Ovdje se podrazumijeva uspostavljanje loginog slijeda dogaaja i radnji u procesu uoavanja, doivljavanja, stvaranja i vrednovanja lijepog.

Princip postupnosti Ono proizilazi iz naela sistematinosti i zasniva se na dobro poznatim pravilima: od lakeg ka teem, od jednostanog ka sloenom, od blieg ka daljem, od konkretnog ka apstraktnom, od poznatog ka nepoznatom.

Princip svjesne aktivnosti ovjekova aktivnost, posebno svjesna aktivnost, podstie njegov razvoj. Misli se na perceptivne aktivnosti, aktivnosti izraavanja misli ( linijom, bojom, oblikom, rijeju itd.), slobodne, reproduktivne, produktivne, jednostavne, sloene i praktine aktivnosti (praktini rad) .

Princip interesa Cjelokupni odgojno-obrazovni rad mora biti zasnovan na linom interesu onog tko ui. Ovaj zahtjev naroito dolazi do izraaja u estetskom odgoju. Bez probuenog linog interesovanja nema percipiranja, uoavanja, misaone prerade, doivljavanja, preduzimanja konkretnih operacija, stvaranja, pa ni vrednovanja lijepog.

Princip odgojne vrijednosti U organiziranom i planski voenom odgojnom radu potrebno je birati sadraje koji imaju odgojnu vrijednost.

Princip racionalizacije i ekonominosti Racionalizacija podrazumijeva misaonu preradu, misaono voenje konkretnim aktivnostima u procesu percipiranja, doivljavanja, stvaranja i vrednovanja. U procesu misaonog pristupa estetskim vrijednostima namee se zahtjev maksimalne ekonominosti u pogledu koritenja vremena, prostora, materijala, sredstava za rad itd.

Princip mnogostranosti Podrazumijeva usmjeravanje panje i traenje ljepote na razliitim objektima.

Princip individualizacije Ovo naelo treba neprestano realizirati. Dijete nikada nije dovoljno samostalno, pa tako ni odrasla osoba nikada nije onoliko samostalna koliko to ivot trai.

3. Estetski odgoj kao sastavni dio skladnog razvitka linosti

(Njegova povezanost sa drugim podrujima odgoja)

Konana svrha odgoja je potpuni, cjelovit i skladno razvijen ovjek. U tome estetski odgoj ima svoje mjesto i ulogu, te bitne komponente, nezaobilaznog sastavnog dijela izgraivanja i oblikovanja takve linosti. Ali isto tako bitnu funkciju imaju i tjelesni, intelektualni, moralni i radno odgoj. Oni zajedno ine jednu jedinstvenu cjelinu. Tako je estetski odgoj povezan s njima i zajedno mora ii ka istom cilju izgradnji mnogostrano razvijenog ovjeka. U tom zajednikom nastojanju estetski odgoj zahvata sva podruja psiholokog ivota racionalno, emocionalno i voljno. Takvo djelovanje je jako sloeno, kompleksno, a ipak je to samo sastavnica odgojne djelatnosti. Tako da jedna komponenta mora biti povezana sa drugim komponentama.

Estetski odgoj je jo od Antikog doba povezan sa tjelesnim odgojem. Povezuju ih tenje za skladnou, koordinacijom, spretnou, gracioznou i ljepotom pokreta i nastojanja za postizanjem pravilnog, proporcionalnog i skladnog razvoja pojedinih organa i organizma u cjelini. Stoga je tjelesni odgoj u prolosti imao, a i sada ima, razna estetska obiljeja. Tako imam estetsku gimnastiku, plivanje, skijanje, klizanje, plivanje, razne atletske discipline.

Estetski odgoj je tijesno povezan i sa intelektualnim odgojem. U procesu estetskog odgoja i obrazovanja aktiviraju se i razvijaju odreene intelektualne funkcije i sposobnosti: osjetni organi, sposobnosti promatranja, predoavanja, memoriranja, reproduciranja, stvaralake fantazije, kritikog i stvaralakog miljenja. U tome procesu stjeu se razna saznanja, umijea i navike, upoznaje se stvarnost ivota, bogati se spoznaja, obogauje se emocionalni ivot, potpunije se odrava stvarnost i tako oblikuje odgovarajui pogled na svijet.

Povezanost estetskog i moralnog odgoja vrlo je evidentna. Naroito dolazi do izraaja na emocionalan i voljno-djelatnom podruju. Estetski, a naroito umjetniki sadraji pobuuju moralne osjeaje. Uz njihovu pomo lake se bude moralno doivljaji, nenametljivo prezentiraju i bre prihvaaju moralna uvjerenja i stavovi, prirodno se vre moralna vrednovanja, izriu sudovi, formiraju moralni kriteriji i dr. Umjetnost djeluje na moral snagom primjera i umjetniki predstavljenim likovima u romanima, dramama, filmovima, njihovom uvjerljivou i sugestivnou. Mo njihova odgojnog utjecaja je mnogo vea od moralnih savjeta i objanjenja. Slino je i sa stvaralakim estetskim aktivnostima. U procesu tih aktivnosti izgrauju se voljne i karakterne osobine koje su istodobno i moralne odluke osobnosti. Mogunost takvog formiranja su prilino velike. Tako se moe razvijati marljivost, inicijativnost, samostalnost, upornost, prevladavanje potekoama, smjelost, tanost, savjesnost, i dr. Dobro organizovane aktivnosti u podruju estetskog odgoja mogu biti izvanredno poticajne i djelotvorne i za moralno izgraivanje mladog ovjeka.

Estetski odgoj je isto tako povezan i sa radnim odgojem. Produkti rada, sredstva za rad sam radni proces moraju imati i estetska obiljeja. Orua, mehanizmi i strojevi svojim oblicima i konstrukcijom moraju udovoljavati estetskim zahtjevima. S tim zahtjevima treba uskladiti i oblike, ritam i naine radne aktivnosti, a isto tako cjelokupnu atmosferu i poredak na radnom mjestu kako bi budili ugodne dojmove i raspoloenja za vrijeme rada. Radni odgoj moe i u velikoj mjeri potpomoi stvaralake aktivnosti u podruju estetskog odgoja, ali i estetski odgoj moe moe pridonijeti da se zadaci radnog odgoja ostvaruju lake, bre i uz vie ugodnih doivljaja.

Zbog svega ovoga vidimo da su temeljna odgojna podruja sastavni dijelovi jednog jedinstvenog procesa odgajanja. Oni su vrsto povezani, meusobno se isprepliu, uvjetuju i potpomau. Tako ih treba i shvatiti i ostvarivati. U tim zajednikim nastojanjima estetskom odgoju pripada vano mjesto i znaenje.

4. Mjesta i naini realizacije estetskog odgoja

1. Ostvarivanje u nastavi

Nastava u koli ukljuuje vrlo mnogo nastavnih predmeta koji pruaju iroke mogunosti za estetsko odgajanje uenika. Neki od njih imaju izrazito umjetniko- odgojno znaenje, kao to sam ve navela tu spadaju: muzika kultura, knjievnost, likovna kultura...

Uenici mogu ne samo dobro upoznati, nego i zavoljeti muziku, slikarstvo, lijepu knjievnost i itav ivot mogu ispunjavati i oplemenjivati tim umjetnikim i estetskim vrijednostima.

Posebno mjesto pripada tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, zatim nastavi Bosanskog jezika i knjievnosti, zatim nastava iz prirodnih nauka, drutvenih i humanistikih nauka te tehnike kulture.

2. Ostvarivanje u vannastavnim aktivnostima

Vannastavne aktivnosti su razne uenike aktivnosti: naune, kulturno-umjetnie, sportske, radne ili tehnike. Za estetski odgoj najvanija su kulturno-umjetnike sekcije. Smisao i svrha aktivnosti je da se uspostave povoljni uslovi za realizaciju raznovrsnih uenikih aktivnosti, koje e im omoguiti da upoznaju razliita podruja kulture i umjetnosti, da ih prihvate kao vrijedne djelatnosti, da razviju stvaralako estetsko izraavanje na tim podrujima. Vano je osigurati da se rezultati uenikih aktivnosti javno predstave kolskim sveanostima i priredbama. Uenici ele pokazati rezultate svoga rada i to ih motivira za daljnje aktivnosti. U okviru vannastavnih aktivnosti uenici mogu izdavati kolske novine, kolske asopise i sl. Oni mogu pisati pjesme i prozne priloge, mogu ih ukraavati ilustracijama likovnih radova, moraju biraju one koji udovoljavaju estetskim kriterijima.

3. Ostvarivanje u irem kolskom ivotu

Estetski odgoj se ne moe ograniiti samo na nastavu ili vannastavne aktivnosti. On zahvata ukupan ivot i rad kole, sve kolske aktivnosti u koli i izvan nje, sve djelatnosti iz programa odgojnog rada kole, cjelokupnu atmosferu u koli, njen duh, njeno estetsko ureenje, ureenje kolskog okolia i drugim raznovrsnim kulturnim ustanovama koje uvaju ili unapreuju estetske i umjetnike vrijednosti.

Sredina u kojoj uenik ivi treba da je ispunjena ljepotama koje budu estetske dojmove, izazivaju doivljaje i razvijaju ukus. Uenici sa svojim uiteljima mogu kolsku zgradu ukrasiti slikama i lijepim predmetima, okruiti zelenim povrinama, stazama, klupama za odmor i cvijeem. Neke ukrasne predmete mogu i sami izraivati. Vane aktivnosti u razvijanju estetske kulture su ekskurzije ili posjete u mjesta ili ustanove u kojim se mogu neposredno promatrati umjetnika djela, graevine, spomenici, slike ili prisustvovati izvoenju dramskih, muzikih ili literarnih djela.

4.1. Metodike pretpostavke realizacije

( Vani initelji )

Porodica - Mo njenog odgojnog djelovanja na estetskom podruju ovisna je o kulturnoj razini i razini estetske kulture roditelja. Roditelji i drugi lanovi porodice koji imaju iru estetsku kulturu mogu djeci pribliiti knjievnost za djecu, mogu im govoriti i itati prie, bajke, pripovijetke. Takvi roditelji e bez potekoa birati estetske slikovnice, estetski oblikovane igrake. Mogu im pribliiti estetske i umjetnike vrijednosti i tako formirati navike i trajnu potrebu za tim vrijednostima.

Djeji vrti I djeji vrti je vaan initelj estetskog odgoja. On odgaja svojom estetskom atmosferom. U vrtiu su mogue i kreativne aktivnosti u obliku igre, crtanja, modeliranja, pjevanja, dramskog predstavljanja i dr.

kola Ona je najvaniji initelj estetskog odgoja, tu se obavlja sistematsko estetsko izobraavanje i odgajanje. Pod utjecajem sistematskog odgojnog rada razvijaju se sposobnosti estetskog uoavanja i doivljavanja, stvaralake sposobnosti i sposobnosti vrednovanja.

Ueniki i drugi domovi Kao odgovarajue ustanove, ueniki i drugi domovi, takoer su vani i initelji estetskog odgoja. I oni mogu djelovati estetskim ambijentom ivota u domu. Druga velika mogunost su estetske i umjetnike slobodne4 aktivnosti ovjeka. Trea mogunost se pokazuje u organiziranim posjetima umjetnikih u drugih kulturnih ustanova.

Sredstva masovne komunikacije Oni esto prezentiraju estetske i umjetnike vrijedne sadraje. Ti sadraji se mogu i treba ih koristiti u procesu estetskog odgajanja. Sredstva masovne komunikacije, pored istinski vrijednih, u svoje programe ukljuuju i mnogo bezvrijednih pa i odgojno tetnih sadraja. Zbog toga se mora vriti selekcija. Roditelji, uitelji i odgajatelji trebaju pomagati mladima u izboru emisija koje su vrijedne za gledanje i sluanje.

Kulturne ustanove One uvaju, prezentiraju i unapreuju kulturno doba estetskih i umjetnikih vrijednosti. Vrlo su prikladna za uoavanje, doivljavanje i vrednovanje takvih vrijednosti.

4.2. Estetski odgoj kao potreba, mogunost i dunost

Estetski odgoj u nae vrijeme dobija nove dimenzije i novo znaenje u individualnom razvitku svakog ovjeka i u ivotu suvremenog drutva. Meutim, treba ga razlikovati od umjetnikog odgoja i obrazovanja. Umjetniki odgoj i obrazovanje zapravo je stjecanje znanja, umijea i navika, razvijanje stvaralakih sposobnosti i njegovanje smisla za odgovarajue vrijednosti u podruju pojedinih vrsta umjetnosti ili umjetnosti uope.

Moe imati ope obrazovno znaenje ali je ee u funkciji profesionalnog osposobljavanja umjetnika. Estetski odgoj i odgovarajue obrazovanje nisu profesionalno usmjerene. Oni uvijek imaju opeobrazovni , ope-kulturni i ope-odgojni karakter. Usmjereni su na izgraivanje smisla za estetske vrijednosti uope, i one koje se nalaze u umjetnosti ali i one koji su izvan umjetnikog podruja u prirodi, u ljudskom drutvu, radu, ovjekovim postupcima. Estetski odgoj je, dakle, iri pojam. Njego zadaci se ne mogu ostvariti samo umjetnikim odgojem i obrazovanjem jer se odnose na ukupno podruje estetske kulture. Takav bi odgoj trebao biti pristupaan svima. Taj zakljuak proizlazi iz tri temeljne postavke estetskog odgoja u savremenom drutvu.

Prva postavka se zasniva na potrebi. Savremena teorija estetskog odgoja potpuno prihvata stajalita da postoji drutvena i individualna potreba za estetskim odgojem ili estetskim vrednotama koje trebaju proimati ivot dananjeg ovjeka. Stalna tenja ljudske zajednice tokom historije da se pronau i ostvari bolji i ljepi, ugodniji i plemenitiji, sadrajniji i vrjedniji oblici ivota, da se drutveni ivot protka estetskim kvalitetama, upuuje na drutvenu potrebu za estetskim odgojem. Drugo je pitanje je li i koliko je ta potreba zadovoljena u ivotnoj praksi. Danas je ona potpuno spoznata te demokratske i istinske napredne snage upozoravaju na prijeku potrebu njene realizacije.

Pored toga postoji i individualna potreba za lijepim, za estetskom kulturom i estetskim vrijednostima. Svaki ovjek nastoji svoj ivot uiniti sadrajnijim, ugodnijim, ljepim, potpunijim, vrjednijim. Prema rijeima L. N. Tolostoja potreba za doivljavanjem i ostvarivanjem lijepog nalazi se u svakom ovjeku i ona bi morala biti zadovoljena. Dakle, prihvaanje estetskog odgoja kao temeljnog odgojnog podruja i bitne komponente mnogostranog razvitka linosti takoer kazuje o njegovoj nunosti zbog drutvene i individualne potrebe za takvim odgojem. Ukratko, u ivotu ovjeka i ljudskog drutva estetski odgoj nije neki dodatak za razonodu, nego istinska ljudska potreba koja mora ispuniti i oplemeniti ovjekov ivot.

Druga postavka govori o mogunosti estetskog odgoja. Ona govori da u svakom ovjeku postoje mogunosti za estetski odgoj i obrazovanje, za razvitak estetskog smisla i sposobnosti. Nekada se vjerovalo da se i sposobnosti nasljeuju. Danas je dobro poznato da se nasljeuju samo dispozicije kao ope mogunosti, a sposobnosti se razvijaju u procesu odgoja i obrazovanja. Vjerovalo se i to da je upravo podruje umjetnike kreativnosti ovisno o nasljednom faktoru. I savremena znanost prihvata tezu o moguoj umjetnikoj nadarenosti koja je jako vana za profesionalno osposobljavanje umjetnika, ali nije prijeko potrebna za estetski odgoj kao sastavni dio odgoja uope. Smisao za lijepo i ope estetske sposobnosti nisu date roenjem nego se razvijaju u procesu odgoja i obrazovanja. Taj smisao i sposobnosti nisu dar i privilegija posebno darovitih i sposobnih, nego se kao mogunosti nalaze u svakom normalnom djetetu i svakom ovjeku, a da bi se razvile treba ih razvijati i njegovati kao odgovarajue aktivnosti. To je vaan zadatak estetskog odgoja i odgoja uope.

Trea postavka upozorava na dunost. Budui da u svakom normalnom ovjeku postoje uvjeti i mogunosti razvijanja estetskih sposobnosti, estetskog smisla i ukusa, dunost je kole i drutvene zajednice da ostvaruju estetski odgoj i obrazovanje. kola je najvanija odgojno- obrazovna ustanova u kojoj se sistemski ostvaruju sva temeljna odgojna podruja i njihovi glavni zadaci. Ona je sasvim prirodno, i glavni faktor u ostvarivanju estetskog odgoja i obrazovanja. Prema rijeima jednog pedagoga ona ih mora prihvatiti kao svoj bitni zadatak jer ih moe uspjeno ostvarivati i svojim uenicima osigurati estetsku obrazovanost i estetski smisao. U skladu s tim dunost je savremene kole, kao temeljne odgojno- obrazovne ustanove, da u svojih uenika budi zanimanje i smisao za estetska obiljeja, da im otvara oi i ui za ljepotu, osposobljava ih za doivljavanje, vrednovanje i kreiranje skladnog i lijepog. Osim toga, dunost je drutvene zajednice da osigura potrebne uvjete kako bi kole i ostale odgojno- obrazovne ustanove mogle uspjeno ostvarivati sve zadatke i intencije u podruju estetskog odgoja. Tim postavkama i takvim prilaenjem estetskom odgoju u naem drutvu i u savremenom svijetu, to odgojno podruje dobiva svoje pravo znaenje, postaje vana komponenta odgojnog rada svih kola, posebno ope obrazovnih, i bitni sastavni dio svake pedagoke djelatnosti. Tome su u velikoj mjeri pridonijeli i meunarodna udruenja FEA i INSEA svojim savremenim koncepcijama i programima, u kojima se estetski odgoj i obrazovanje pojavljuju kao integralni dio opeg obrazovanja, ope kulture, opeg odgajanja i formiranja savremenog ovjeka.

5. Primjeri estetskog odgoja

Razvijanje estetskog odgoja kod djeteta predkolske dobi.

Poetci razvoja estetskog odgoja kod djeteta kolskog uzrasta.

Primjer estetskog odgoja koji je izraen kroz poeziju:

etnja

A jutros su me izveli na sunce.

Jarboli nekog broda iza zida,

puni i dobri sunani minuti,

i nita vie ne vidjee oi.

Al' samo mis da tim istim suncem

bljete i tvoji obasjani puti -

i ko topljeno zlato onjeg vida.

suza za suzom stade da se toi.

Zaklopih oi.

Mrana i vlana, kad se vratih, bjee

elija moja, a straar sa maem

i licem onih koji nekog tjee -

miljae, jadan, da od sunca plaem.

Ivo Andri, Exponto i druge prie, 1914.godina

Zakljuna razmatranjaU svom seminarskom radu ve sam govorila o tome koliko je odgoj bitan za svakog ovjeka. Odgoj se dijeli na pet bitnih odgojnih podruja, a to su: tjelesni i zdravstveni odgoj, intelektualni odgoj, moralni odgoj, radni odgoj i estetski odgoj.

Za rad svog seminarskog rada odluila sam se za temu estetskog odgoja.

On je jako bitan odgoj, i on nadopunjuje sve ostale odgoje, kao ni oni njega. Dakle, ne moe se stvoriti svestrana, zdrava linost bez prisustva svim pedagokih odgojnih podruja. Ako izostane samo jedna komponenta odgoj nije cjelovit.

Estetski odgoj ima veoma vaan zadatak u ivotu svakog ovjeka. Ovaj odgoj je jedan od aspekata kulture linosti. On nastaje na temelju iskustava u neposrednoj ivotnoj realnosti, u okviru procesa odgoja i obrazovanja pod utjecajem raznih faktora odgoja, ali i u okviru samoobrazovanja i samo odgajanja, samo razvoja i u procesu neposredne estetske djelatnosti. Estetski odgoj nam pomae da razvijamo sposobnosti uoavanja, doivljavanja, vrednovanja i stvaranja lijepog, a to je svojstveno samo za ovjeka.

ovjek je te svoje sposobnosti oduvijek iskazivao kroz uoavanje sklada i ljepote, kroz ukraavanje mjesta na kojima je ivio, do ukraavanja oruja, orua, izraivao je razne simbole, kroz ukraavanje proizvoda rada.

Estetskim odgojem bave se mnoge nauka: filozofija, pedagogija, psihologija, kulturologija, literatura i sve druge grane umjetnosti.

Estetski odgoj razliiti ljudi izraavaju na razne naine. Kroz svoj rad predstavila sam i neke primjere estetskog odgoja u razvojnoj fazi predkolskog i kolskog djeteta, te primjerom jednog zrelog i razvijenog estetskog odgoja naeg jedinog dobitnika Nobelove nagrade Ive Andria. Poto je on bio pjesnik on je svoj estetski odgoj ispunjavao kroz poeziju. Estetski odgoj se moe izraavati i putem boja (slikar), nota i melodije (muziari), i sl.

Estetski odgoj kao i svako drugo odgojno podruje ima svoje zadatke, ciljeve i principe, koje sam detaljnije obradila u svom radu.

Smatram da ste iz ovog seminarskog rada mogli nauiti sve o estetskom odgoju, ak i vidjeti neke primjere tog odgoja, kako bi sam pojam ovog odgoja bio to konkretnije, jasnije i detaljnije opisan.

Literatura

1. Grandi Radovan, Kari Esad, Pedagogija, Tuzla, 2009.godina

2. Krulj S. Radenko, Kaapor Sait i Kuli Radivoje, Pedagogija, Beograd, 2003.godine, strana 141-153

3. Moravski Stefan, Predmet i metoda estetske, Nolit, Beograd, 1974.godine

4. Opa enciklopedija, Jugoslavesni leksikografski zavod, Zagreb, 1977.godine, 613 strana

5. Stolovi Leonid, Sutina estetske vrednosti, Grafos, Beograd, 1972. godina

6. Vukasovi,Ante, Pedagogija, Hrvatski katoliki zbor MI ,

Zagreb, 1999. godine, strana 140- 166

Sadraj

Uvod - Fenomen odgoj ..............................................................................................1

1. Estetski odgoj..........................................................................................................3

2.1. Estetski odgoj kroz historiju............................................................................4

2.2. Cilj i zadaci estetskog odgoja..........................................................................6

2.3. Principi estetskog odgoja...............................................................................10

3. Estetski odgoj kao sastavni dio skladnog razvitka linosti

(Njegova povezanost sa drugim podrujima odgoja)................................................12

4. Mjesta i naini realizacije estetskog odgoja..........................................................14

4.1. Metodike pretpostavke realizacije( Vani initelji )....................................15

4.2. Estetski odgoj kao potreba, mogunost i dunost..........................................16

5. Primjeri estetskog odgoja......................................................................................18

Zavretak.....................................................................................................................20

Literatura.....................................................................................................................21

Vukasovi Ante, Pedagogija, Hrvatski katoliki zbor Mi, Zagreb,1999.godine, str. 39

Opa enciklopedija, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1977.godine, str.613

Prema:Krulj S. Radenko, Kaapor Sait i Kuli Radivoje, Pedagoija, Beograd, 2003. godine, str.141-153 i Morovski Stefan, Predmet i metoda estetike, Nolit, Beograd, 1974.godine

Prema:Krulj S. Radenko, Kaapor Sait i Kuli Radivoje, Pedagoija, Beograd, 2003. godine, str.141-153

Prema:Krulj S. Radenko, Kaapor Sait i Kuli Radivoje, Pedagoija, Beograd, 2003. godine, str.141-153

Prema:Vukasovi, Ante, Pedagogija, Hrvatski katoliki zbor MI, Zagreb, 1999.god.

PAGE 4