FINANCIRANJE SPORTA U

ZEMLJAMA EU

Izvor podataka: Institut za javne financije –

Financiranje sporta u RH s usporednim prikazom

financiranja u EU

Verica Mance, glavna tajnica Riječkog sportskog saveza

UVOD

� nema većih razlika između Hrvatske i drugih zemalja vezano uz financiranje amaterskog sporta

� odredbe vijeća EU o financiranju u pravilu profesionalnih klubova shodno zakonskoj regulativi agencije za zaštitu tržišnog natjecanja

� dio zemalja nema Zakon o sportu� ustrojstvo sporta ovisi od zemlje do zemlje� u većem broju zemalja – odnosno gdje je BDP visok, sport u velikoj mjeri ovisi o volonterskom radu

ANALIZA SUSTAVA

FINANCIRANJA SPORTA U EU

struktura: � 50%domaćinstva� 24% lokalne vlasti� 14%gospodarstvo� 12%državni proračun

MODELI FINANCIRANJA SPORTA

U EU

� Model 1� koristi se u sjevernoj i zapadnoj Europi, izuzev Francuske i VB, gdje postoji visoka stopa izdvajanja za sport iz domaćinstva i privatnog odnosno javnog sektora

� veliki doprinos volonterskog rada� veliki broj članova

� Model 2� mediteranski model obuhvaća zemlje s nižom razinom javnih izdvajanja

� nedostatna kultura o koristima od sporta� manja pažnja prosvjećuje se volonterskom radu� spori razvoj javno-privatnog partnerstva

� Model 3� naziva se još i duginim modelom “Rainbow model”� obuhvaća nekoliko država u kojima se postojeća sportska infrastruktura 1990 godine urušila

� nisko zanimanje za rekreativni sport� doprinos kućanstva nizak kao i volonterski rad� nizak udio javnog sektora

� Model 4� naziva se još i duginim modelom BCP� donekle je sličan modelu 3 s jednom velikom razlikom, naime udio prihoda o naknada za lutrije, klađenje i kockanje je vrlo visok

� Za one koji žele znati više preporučam pogledati studiju o financiranju amaterskog sportu u EU “Study on the funding of grassroots sports in the EU 2011” koja sadržava detaljne podatke za svaku državu članicu EU uključujući i podatke o profesionalnom sportu.

PRIMJERI

� Bugarska – financiranje sporta na lokalnoj razini u potpunosti je povezano s razvojem turizma ruralnih područja /biciklističke staze, planinarski objekti, skijališta..

� Cipar – s najvećim udjelom u javnom financiranju sudjeluje središnja vlast, lokalne vlasti nemaju nikakvu zakonsku obvezu financiranja. Ako i financiraju to je kroz osiguranjem potrebnih sportskih objekata

� Danska – financiraju amaterski ali i profesionalni sport /izravnim dotacijama ili sustavom olakšica unutar poreza na dodanu vrijednost. Lokalne vlasti u ukupnom financiranju spora sudjeluju s cca 32%, također mogu financirati i profesionalne klubove ali su dužne dostavljati resornom ministarstvu detaljna izvješća

� Nizozemska – 70% sredstava daju kućanstva, lokalne vlasti osiguravaju infrastrukturu

� Njemačka – središnja je država u ukupnim izdvajanjima za sport i rekreaciju u 2005 godini sudjelovala sa samo 0,7% a lokalne vlasti s 15,3%. Financiranje sporta obveza je saveznih pokrajina, kućanstva su glavni izvor prihoda

� Slovenija – najveći udio ima privatni sektor 39,5%, javno se financiranje u najvećoj mjeri ostvaruje na lokalnoj razini 33,1% koji financira sve sportske djelatnosti određene Nacionalnim programom sporta i one koji su definirani kao javno dobro. Revizorski sud kontrolira sve djelatnosti profesionalnih klubova.

� Švedska – vrlo autonomna – švedska je vlada zadužena samo za proračun i politička pitanja, pitanje sporta u nadležnosti je Ministarstva kulture, ministarstva integracija i spolne jednakosti, te Ministarstva financija se brine o poreznom okviru i lutriji, klađenju….Većina državne potpore namijenjena je lokalnom sportu

� Švedska nema opći zakon o sportu, međutim načela sportske politike odobrio je parlament

HVALA NA VAŠOJ POZORNOSTI