HigijenaLina higijena

Higijena

Higijena je skup spoznaja o ouvanju i unaprijeenju dravlja, te spoznaja o sprijeavanju i suzbijanju bolesti. Higijena obuhvaa ope i praktine postupke koji osiguravaju dobro zdravlje i istou. Osnovne grane higijene su: osobna ili lina higijena kolektivna ili socijalna higijena.Osnovna higijena se bavi pojedincem, a kolektivna veim skupinama ljudi, narodima. Podruja higijene su: - Generativna higijena- prouava faktore nasljea i predlae mjere koje mogu sprjeiti nastanak duevno ili tjelesno bolesnih. - Higijena dojenadi i male djece- se bavi podrujem zdravstvene zatite najosjetljivije dobi ljudskog ivota od zaea do kolske dobi. - kolska higijena- brine se za ouvanje i unapreenje zdravlja uenika. - Prehrambena higijena- bavi se problemima ljudske prehrane. - Mentalna higijena brine se za ouvanje i unapreenje duevnog i ivanog zdravlja ovjeka, a sinteza je psihologija, psihijatrija, pedagogija higijene i sociologije. - Higijena rada bavi se uticajem tetnih faktora na radnom mjestu, uklanjanjem tetnih uslova, zatiuje se zdravlje zaposlenika, smanjuje broj dana bolovanja, smanjuje invaliditet, te poveava radni uinak. - Komunalna higijena razmatra higijenske mjere u urbaniziranim sredinama, gradskim i seoskim naseljima, te u veim javnim objektima. Glavni zadaci komunalne higijene su osiguravanje pitke vode za stanovnitvo, kanalizacijskih sisteme za higijesnko zbrinjavanje otpadnih komunalnih voda, zbrinjavanje komunalnog otpada kuanstva i industrije, krutog i velikog otpada. - Higijena okolia ima za cilj istraiti tetne posljedice ekolokih faktora na ljudsko zdravlje (uticaje fizikalnih, biolokih, kemijskih faktora).

Lina higijena

Pod linom higijenom podrazumijeva se odravanje istoe ruku, tijela, oralna higijena, istoa zuba, urednost kose i noktiju, istoa odjee i obue, te zdrave prehrambene i ivotne navike. Odravanje line higijene je najbolja prevencija pojave zaraznih bolesti (prehlada, grip, infektivne dijareje, zarazna utica, razliite vrste konih bolesti, gljivine infekcije, svrab).Pravila odravanja line higijene: Redovno pranje ruku - prije pripremanja hrane, prije jela, prije i poslije koritenja toaleta, poslije kaljanja, kihanja, brisanja nosa, kontakta sa ivotinjama, poslije koritenja javnog prevoza. U apotekama su dostupne papirnate i vlane maramice, vie vrsta vrstih i tenih formi sapuna za pranje ruku, kao i niz antibakterijskih gelova i sprejeva za dezinfekciju ruku. S obzirom da se ljudsko tijelo prlja vlastitim znojem, te prainom i neistoama iz okoline, neophodno je redovno tuiranje i pranje tijela. U apotekama su dostupni gelovi za tuiranje, kupke te mlijeka i losioni za njegu tijela poslije tuiranja. Nokti treba da su uvijek uredni i isti, kao i kosa - oprana i ista. Dostupni proizvodi u apotekama su kreme i losioni za njegu noktiju, makazice, noktarice i turpije za nokte, razliite vrste ampona i balzama za kosu. Odravanje oralne higijene - zube prati najmanje dva puta dnevno (ujutro i uvee pred spavanje, a najbolje ih je prati svaki put nakon obroka). Za odravanje higijene usta koriste se razliite vrste sprejeva i rastvora, osvjeivai daha, zatim razliite vrste pasta i gelova za zube. Svi ovi proizvodi su dostupni u apotekama.Za sprovoenje line higijene postoje veoma vani razlozi kao to su zdravstveni, estetski, kulturni, ekonomski...Da bi se ispoljila/nastala bolest potrebno je: 1. izvor zaraze 2. putevi prenosa i irenja bolesti 3. ulazno mjesto (vrata) infekcije 4. koliina mikroorganizama i njihova sposobnost da izazovu bolest 5. osjetljivost domaina.

Higijena rukuPreko ruku mogu se iriti bolesti koje izazivanju mikrooraganizmi, a poznato je da su ruke glavni faktori irenja/prenosa bolesti i infekcija. Na rukama se mogu nalaziti brojni mikroorganizmi iji broj u samo nekoliko sati moe dostii do 100 hiljada i vie.

Pranje ruku

Pranje ruku sapunom jedna je od najuinkovitijih i najisplativijih mjera prevencije proljeva, upale plua, meningitisa, utice, crijevnih bolesti, djeje paralize, respiratornih infekcija, gripe, arlaha, gnojne angine, difterije, kao i infekcija uha, oka, usta i koe. Pranje ruku smanjuje 45% sluajeva bolesti praenih proljevom.Pravilno pranje ruku podrazumijeva pranje toplom, tekuom vodom i sapunom:1. smoiti ruke i dobro ih nasapunati;2. energino trljati ruke najmanje 15 20 sekundi;3. istrljati dobro sve povrine (nadlaktice, rune zglobove, izmeu prstiju, ispod nokatnih ploa); ako su ruke jako zaprljane, moe se upotrijebiti i meka etka;4. dobro isprati, obrisati ruke istim runikom ili papirnatim ubrusima;5. ne zaboraviti da su ruke bile prljave kada ste otvarali slavinu, tako da je treba zatvoriti laktom ili koristei papirnati ubrus.

Ruke uvijek treba prati kad su vam vidljivo uprljane. No sjetite se oprati ih i:

Prije: jela (obroka) / pripreme hrane, dojenja / hranjenja djeteta, aktivnosti koje obavljate s djetetom, posebice novoroenetom i dojenetom, dodirivanja usta, nosa ili oiju, kontakta s bolesnom osobom.Poslije: uporabe toaleta (zahoda), brisanja nosa, kaljanja, kihanja i sl, mijenjanja pelena, dodirivanja predmeta kontaminiranih tjelesnim izluevinama ili krvlju, kontakta s bolesnom osobom, kontakta sa ivotinjama, nekih aktivnosti kao to je npr. iznoenje smea, ienje, povratka u dom izvana (iz etnje, igranja, kupovine...), u svim sluajevima kada su ruke potencijalno kontaminirane.Pranje ruku je jeftin i dobar nain sprjeavanja irenja zaraznih bolesti kontaktom preko ruku. Na taj se nain s koe ruku uklanjaju potencijalno opasni mikroorganizmi te se prijenos zaraze svodi na minimum. Obinim pranjem ruku broj mikroorganizama na koi ruku smanjuje se i nekoliko stotina puta.Higijena koseOsnovna higijena kose sastoji se od: - pranja i - etkanja (eljanja).

etkanje kose trebalo bi uvijek biti blago. Nemojte pretjerivati sa eljanjem jer je to veoma stresno za kosu. Stalno natezanje i upanje unitava kosu. Takoer kosu uvijek etkajte pratei liniju rastakose, eljanjem suprotno od rasta kose takoer ju dodatno moete otetiti. Za etkanje uvijek koristite etke i eljeve od prirodnih materijala, najbolje od drva, ivotinjskih rogova ili ivotinjske dlake. Najbitnija stvar kod higijene kose je odabrati odgovarajui ampon. Kosu je dovoljno oprati samo jednim amponiranjem. Nakon svakog amponiranja kosu uvijek i obavezno dobro isprati. Na taj nain vratit ete joj prirodnu zatitu koju je ampon privremeno oduzeo. Higijena usne upljineRedovna i pravilna higijena usta i zubi spreava nastanak karijesa zuba i bolesti sluznice u ustima. Prvi korak je izbor etkice za zube i paste za zube. U zdravim ustima etkica bi trebala biti od umjetnih vlakana srednje tvrdoe i svakako je zamijeniti s novom barem svaka tri mjeseca. Za ispravno pranje zubi dovoljno je da nanesete zubnu pastu na pola duljine vae etkice. Pravilno etkanje zubi izuzetno je vaan dio odravanja svakodnevne higijene usne upljine. Potrebno je temeljito oprati sve plohe zuba poevi od stranjih zuba prema naprijed i to plohe uz obraze krunim potezima zahvaajui najvie dva zuba u jednom potezu. Redovito je etkanje najvanija stvar u brizi za odravanjem dobrog oralnog zdravlja kako djece tako i odraslih.

Higijena stopalaStopala su jedan od najoptereenijih dijelova tijela od vremena kada ovek prohoda, pa dok stoji na nogama. Njihovo dobro stanje i njega imaju znaajan uticaj na pojavu promjena ije su posljedice oteenje, oboljenje ili poremeaj cirkulacije krvi u koi i mekim tkivima stopala.Stopala se njeguju svakodnevnim pranjem, povremenim dranjem u toploj, blago sapunjavoj vodi, uz redovno odstranjivanje oroanih naslaga na tabanima i petama, uljeva, podsijecanjem noktiju i masaom koe dok je jo vlana (uz neku hranljivu kremu).Udobna obua i arape utiu na lako i brzo hodanje. arape su meke (pamune), iste i prilagoene odgovarajuem dobu godine. Obua mora biti komotna (ne vri pritisak na prste), meka i prilagoena vremenskim prilikama. Obuu na bosom stopalu treba izbegavati.Higijena odjee i obueOdjea i obua pripadaju u ue podruje osobne higijene i veoma su vane za odravanje dobrog zdravlja. Glavna im je svrha da na povrini naeg tijela odravaju takove klimatske prilike u zranom sloju, kako bi koa mogla vriti svoju normalnu funkciju. Svojoj svrsi odgovorit e najbolje ako su napravljene od zgodnog materijala, a veliinom i krojem odgovaraju dotinoj osobi. Iskuhavanjem i glaanjem unitavaju se mikroorganizmi koji mogu biti na odjei. Rublje koje se oblai mora biti isto. Treba ga to ee mijenjati jer se u njemu zadrava neistoa s povrine koe i iz okolia. Obua mora biti lagana, odgovarajue veliine i prozrana.

Bolesti prljavih rukuInfekcija se najee prenosi prljavim rukama (fekalno-oralnim putem), tako da se da se crijevne zarazne bolesti esto nazivaju bolesti prljavih ruku. U bolesti prljavih ruku ubraja se mnotvo zaraznih oboljenja razliite etiologije. Prema uzronicima, bolesti prljavih ruku mogu se podijeliti na bakterijske, virusne i parazitarne. Uzronici bolesti prljavih ruku su virusi na primjer Hepatitis A, poliomijelitis, uzronici virusnih proliva, bakterije koje su uzronici salmoneloza i dizenterije, paraziti koji su uzronici amebne dizenterije, enterobijaze. Prljave ruke dakle igraju ulogu i pri irenju crijevnih parazita (glista), emu posebno doprinosi neistoa ispod noktiju, u kojoj se zadravaju jajaca parazita. Uzronici ili njihovi toksini ulaze u organizam kroz usta i razmnoavaju se u crijevu. Izazivajui upalu oteuju sluznicu crijeva i najee se izluuju stolicom. Manifestuju se bolovima u trbuhu, proljevom, povraanjem, sa ili bez poviene temperature. S obzirom na epidemiologiju crijevnih zaraznih bolesti mogui uzronici su bakterije, virusi, gljivice, paraziti, a kao izvor zaraze najee su ljudi, bilo da je rije o bolesnicima ili kliconoama, te ivotinje. Putevi prijenosa crijevnih zaraznih bolesti mogu biti kroz direktni ili indirektni kontakt (fekalno-oralnim putem), zagaenom hranom i vodom.ugauga (engl. Scabies od lat. scabere - eati, kolokvijalno poznata kao sedmogodinji svrab) zarazna je infekcija koe uzrokovana gnjidom Sarcoptes scabiei. Ovi paraziti su mali i obino nisu direktno vidljivi. Oni ive u koi domaina, uzrokujui intenzivni alergijski svrab. Kod ivotinja je infekcija uzrokovana razliitom vrstom ugarca. Inicijalna infekcija traje etiri do est nedelja nakon ega postaje simptomatina. Reinfekctija se moe manifestovati u toku 24 sata. Poto su simptomi alergijski, oni se zadravaju znatno dugo nakon eradikacije parazita.

UljivostPedikuloza je irok pojam koji podrazumijeva infestaciju koe uima tj. kukcima iz porodice Pediculidae. Na ovjeku parazitiraju dvije vrste ui: -Pediculus humanus i -Phtirius pubis.Uljivost glave uzrokuje siva u. To je sitni insekt koji ivi u vlasitu, ima tri para nogu kojima se vrsto hvata na vlas. Na donji dio vlasi enka lijepi jajaca, tzv. gnjide, koje se ne mogu lagano ukloniti. Iz jajaaca se za 10 - 15 dana razvije odrasla, spolno zrela u i ciklus se ponavlja. Siva se u hrani krvlju, a na mjestu uboda uvijek se pojavljuje jak svrbe. Danas se lijeenje provodi primjenom insekticida koji djeluju i na odrasle ui i na gnjide. Bez obzira na izbor lijeka u lijeenju je potrebno strpljenje i upornost. Potrebno je lijeiti cijelu obitelj. eljeve treba dezinficirati potapanjem u vodu na 60 C tijekom 10 minuta ili ih prati antiparazitnim pripravcima. Ako je lijeenje dugotrajno, potrebno je kosu oiati.