HRVATSKA KNJIEVNOST OD 1914.-1929. EKSPRESIONIZAMPOSLJEDNJI SLJEDBENICI MODERNEKraj hrv. moderne nastupa smru A. G. Matoa 1914. objavljivanjem antologijske zbirke Hrvatska mlada lirika, te poetkom I. svj. rata.

Jo krajem 1916. godine Matoevi sljedbenici (Wiesner, Hnsler, Milkovi) e u asopisima SAVREMENIK, SUTLA, GRABANCIJA i u almanahu GRI pokuati nastaviti modernistiku poeziju kod nas, no to e biti poslijednji odbljesci impresionistiko-simbolistikog poetskog izraza i motivike kod nas.

HRVATSKA MLADA LIRIKA

-antologija koju je 1914. izdalo Drutvo hrvatskih knjievnika.

-okuplja sljedbenike Vidria i Matoa: Andri, erina, Kamov, Poli, Ujevi, Vrbani, Wiesner...

-svi ti pjesnici (izuzev Kamova) ostvaruju KULT FORME, LJEPOTE I JEZIKA.

-u zbirci prevladava LIRSKI PEJZA

-u prvim dvjema godinama rata, u hrvatskoj se knjievnosti ustaljuje MIR.

Iz predgovora Hrvatskoj mladoj lirici

VIDRI- pjesnik zagrebakoj pejzaa i helenske ivotne radosti; smatran je od mlaih i inae

bojim pjesnikom, uzorom svih pjesnikih vrlina

MATO- osniva prvi na cenakulum u kafani, gdje se mladi upoznaju sa novim francuskim

strujama, ue kult pravilne forme

-profinjuje se osjeaj za jezik i ritam, kultivira pravilnost stiha i forme, sasvim se nove oblasti

osvajaju za liriku

-plastinost slike, isto raspoloenje...DONADINI NAJJAVLJIVA NOVOG VREMENA

Novo vrijeme prvi najjavljuje asopis Kokot na kraju 1916. Izdava, urednik i gotovo jedini suradnik je Ulderiko Donadini.U Kokotu su odjeknuli Marinettijev futuristiki manifest i njemaki ekspresionizam.

Donadini, s nakanom da ostavi dojam originalnosti i nesebinosti, u prvom tekstu Suvremena umjetnost izlae svoju filozofiju.

IVOT U SPOZNAJI

Donadini je u hrv. knjievnost unio nemir, poticajnu bunu. On napada, odbacuje, ali i prihvaa ekspresionistika naela.

Donadini je za vrlo radikalno opiranje knjievnoj tradiciji.estoko se obraunavao sa asopisima Savremenik i Hrvatska prosvjeta.

Svoje lanke je prikupio u knjizi Kamena s ramena (1917.)

Svoja naela umj. stvaranja Donadini prenosi i u svoje romane (SABLAST, BEZDAN) i drame (IGRAKA OLUJE).

Pobunjivaka uloga Kokota ostat e nezaboravna u povijesti hrv. knjievnosti.

Kokot hrabra i borbena ptica koja navijeta novi danANTUN BRANKO IMI

IVOTOPIS

-prve stihove objavljuje 1913. godine

-1915. seli se u Zagreb i posveuje knjievnosti

-1917. pokree asopis VIJAVICA, 1919. JURI

-1924. pokree reviju KNJIEVNIK u kojoj objavljuje svoje programatske tekstove

-1924. obolio je od upale plua i porebrice, iste godine i umire.

AVANGARDNI PJESNIK I POLITIAR

-dobro poznaje modernistike avangardne stilove u Europi

-natupa samosvjesno i nerijetko napada starije, ali i mlae pisce; unosi modernizam, ali se okomljuje na modernistiku izopaenost

-smatra da je umjetnost vjena i da ne moe ni ostarjeti ni zastarjeti

-protiv nereda u umjetnosti, ali je za nove razvojne putove

-istie nacionalne odrednice umjetnosti

-unosi stvaralaku pobunu, ali se nikad nije protivio umjetnosti

-u prvom planu mi je estetika, a kasnije se primie i etici, ali ostaje strogo na podruju umjetnosti

KNJIEVNO STVARALATVO

1. RAZDOBLJE

-poeo je pisati kao matoevac regionalistiku poeziju i feljtone

-njegovi su rani stihovi romantini, nostalgini i sjetni.

-sjeanja na zaviaj i djetinjstvo

-ljupkost, mirnoa ovjeka, mirnoa prirode i sunana ljepota

-pjesme pune mirisa groa i smilja; himne neba, broda, stabla i voda

-HIMNOS, ODMOR UZ PJEVANJE MLADOG VINA, PUT U DOLINU

2. RAZDOBLJE-upoznaje se s ekspresionizmom, to u njemu izaziva negiranje svega to je dotad mislio o umjetnosti

-u svojim asopisima Vijavica (novi korijeniti prevrat u hrv. knjievnosti) i Juri iskazuje drukije miljenje o knjievnosti nego je ono u nas bilo do 1917. godine odbacuje matoevsku i regionalistiku poeziju

-usvojio je novo shvaanje knjievnosti, kulture uope, pa postavlja novi kriterij o imaginativnoj knjievnosti; poinje stvarati slobodan stih koji je pisan snagom misli

-u pjesmama mu se oituje novi doivljaj svijeta: no, alost, samoa, mrani nemiri...

3. RAZDOBLJE

PEOBRAENJA

-prva je knjiga slobodnih stihova u hrv. knjievnosti

-iznosi ekspresionistiku estetiku preobrazbe stvarnosti

-u naslovu moemo prepoznati njegovo shvaanje umjetnosti:

slika svijeta i ivota preobraava se u umjetnikovu unutranjost i ponovno izraava u umjetnikom djelu-njegov umjetniki postupak nije preslikavanje stvarnosti ni simbolina slika stvarnosti, nego je to njegova vlastita, nova preobraena stvarnost u novim slikama, esto apstraktnim, i u novim bojama

-govori o svojim unutarnjim promjenama i o pretvaranju vlastite unutranjosti u knj. djelo

-iznosi motive karakteristine za ekspresionizam:

1. strah, nemir, bol due,

2. krik

3. raspadanje stvarnosti

4. apsurd, tjeskoba, otuenost, ugroena egzistencija

-neprestano pjeva sebe, vlastite sukobe s gradom i tijelom.

-njegov doivljaj svijeta zapoinje i zavrava na spoznaji nestajanja vlastitog tijela i narastanja duha

-LJUBAV i SMRT su dominantni motivi

On je u hrv. poeziju unio:

1. NEVEZANI SLOBODNI STIH osamostaljeni i grafiki istaknuti stihovi =snaga misli

2. POJEDNOSTAVLJENJE IZRAZA ogolio rijei nema ni klasine usporedbe, nego se ona krije u izrazu odbacuje dekorativnost

3. IZOSTAVLJANJE INTERPUNKCIJE RADI TRAENJA SLOBODE IZRAZA

4. RAZDOBLJE

-pjesme nastale u posljednjih pet godina njegova ivota

-tiskao ih je pod nazivom PJESME O TIJELU-u tom ga razdoblju okupiraju:

1. socijalne teme (drutvena problematika toga vremena socijalna nepravda) ciklus o siromanima

2. bunt (revolt) pred neumitnou pronalaenja koje je shvatio kao nepravdu u najviem smislu teme o tijelu (ljudska nepravda)

POETIKA - SHVAANJE UMJETNOSTI-njegovo shvaanje umjetnosti najintenzivniji je doivljaj svijeta i ivota koji prolazi iz samog umjetnika, to jest njegovo vienje i doivljavanje tog svijeta.

-UMJETNOST je samo subjektivna istina stvarateljeva

-Umjetnost tei jedino da bude umjetnost

-Umjetnost shvaa u smislu duhovnog, duboko unutarnjeg doivljaja osjeanja ivota i svijeta, ali svijeta koji je osloboen svega to je nevano, nestvarno ili banalno

-on trai BIT OVJEKA i SVIJETA

-Umjetnik ekspresionist preobraava, vidi, ivi, ponovno stvara, trai...

A.B. IMI: O muzici forme-forme stvari u prirodi su nijeme, bez zvuka, mrtve za vei dio ljudi-smatra da ih treba uskrsnuti, ostvariti, uiniti jo vie apstraktnima

-umjetnik odstvaruje stvari

P R E O B R A E N J AZbirka u ijem nazivu moemo prepoznati imievo ekspresionistiko shvaanje umjetnosti: SLIKA SVIJETA I IVOTA PREOBRAAVA SE U UMJETNIKOVU UNUTRANJOST I PONOVO IZRAAVA U UMJETNIKOM DJELU.

Umjetnost po njemu nije imitacija prirode, nego ekspresija unutarnjeg doivljaja.

Iznosi motive karakteristine za ekspresionizam (strah, nemir, bol due, smrt...), a nain iznoenja motiva jest :

-kroz slobodan stih

-odbacivanje interpunkcije

-naputanje opisivanja

-pojednostavljivanje izraza

Obiljeja ekspresionistikog pjesnitva:

-krtost izraza

-uestala uporaba glagola to utjee na minimalnu dinamiku

-eliptine reenice

-vanost boja

-vanost grafikog izgleda pjesme koji upotpunjuje znaenje pjesmePjesniciPjesma iz njegove II. faze

FORMA: lirska minijatura

VRSTA: misaono-refleksivna lirska pjesma

INTONACIJA: direktna, odmah prelazi na bitno (istie da su pjesnici posebni zbog svoje hipersenzibilnosti)

STIH: slobodan, nema interpunkcije ni rime, ali je naglaen RITAM

-iznosi svoje vienje pjesnika i nain na koji pjesnici doivljavaju smrt-iz pjesme moemo iitati kako ekspresionistiki pjesnik izraava sebe

-pjesnici uenje u svijetu oni uenjem doivljavaju svijet (zapitani su nad svijetom, to je nain da dopru do biti stvari

-idu zemljom hodanje zemljom ukazuje na njihov svakodnevni duhovni napredak

-oi im rastu pored stvari oni ne gledaju stvari nego pored stvari kako bi vidjeli bitno

-naslanjaju uho na utanje oni oslukuju utnju, znai da ostali ljudi ute, oni oslukuju i utnju kako bi uli bitno

-vjeno treptanje u svijetu pjesnici su trajno uznemireni

-oni gledaju i oslukuju ono to ostali ljudi ne zamijeuju, potom te doivljaje i svoj unutarnji svijet izraavaju u pjesmama u kojima izraavaju bit samoga svijeta

Pjesma govori o odnosu pjesnika i svijeta te o nainu na koji pjesnici doivljavaju svijet; oni svijet preobraavaju u poeziju, u novu stvarnost. Pri tome presudnu ulogu imaju osjetila vida i sluha te pjesnikovo uenje, znatielja. Pjesnici oslukuju utnju koja ih okruuje i zato su vjeno treptanje u svijetu jer gledaju, vide i izraavaju samo ono to drugi ljudi ne vide i ne zamijeuju. Odsutnost interpunkcije govori nam da su pjesnici u svom stvaranju potpuno slobodni, odnosno ne robuju nikakvim pravilima.

OpomenaVRSTA: lirska misaono-refleksivna pjesma

INTONACIJA: direktna, opominje ljude na vanost injenice da svatko od nas moe dosei ideal kojemu tei, poruuje ovjeku da ne smije zanemariti prave vrijednosti u ivotu

MOTIVI: ovjek , smrt, ideali, vjenost...

STIH: slobodan, svaka strofa je jedna reenica (OPKORAENJE), na kraju svake reenice je jedini interpunkcijski znak ! koji naglaava da je itava pjesma zapravo opomena, upozorenje.

ZVIJEZDA vii smisao ivota, ideal

-simbol vrijednosti koje su bit ivljenja, bez kojih ivot postaje aljenje i kajanje

-na kraju ivota ovjek treba biti zadovoljan onim to je u ivotu uinio, tada umjesto smrti dolazi vjenost due, ivot dobiva smisao, za ovjekom ostaje trag osmiljene egzistencije (nije uzalud ivio malen ispod zvijezda)

-pjesnik sugerira potrebu ljudske tenje za viim ciljevima i idealima kako bi osmislio vlastiti ivot, ali i pobijedio prolaznost pobjeda pojedinca koji e umjesto u prah prei sav u zvijezdeMoja preobraenjaVRSTA: lirska misaona pjesma

TEMA: pjesnik i umjetniko stvaranje

MOTIVI: osamljenost, bol, tuga

Cijelom pjesmom dominira preobraenje, preobraenje misli u umjetniko djelo, preobraenje obinog smrtnika u hipersenzibilnog stvaratelja ljudski je dug podrvgnut neprekidnim preobrazbama, a u sebi mora nositi tenju za stalnou.

-tenja i muka preobraenja, stvaralatva u kojem umjetnik daje cijeloga sebe

-lirski subjekt pjeva sebe on opjevava svoje duhovne promjene:

iz bezdane i mune noi iznosi blijedo lice u kristalno jutro mijenu negativnih i pozitivnih

raspoloenja, mijenu pesimizma i optimizma

-pogledom pliva preko polja, livada i voda kao ovjek vezan je uz dva zemaljska elementa: vodu i zemlju

-bezbroj puta umire i uskrsne tijekom dana

-iskazuje elju za bijegom i preobrazbom u zvijezdu koja moe postati vodilja patnicima i oajnicima (simbol zvijezde- vjeno svijetlo, ideal)

-pjesnika rije moe pruiti utjehu oajnicima , daje smisao pjesnikovu ivotu u radu

-ovjekova neprekidna promjenjivost, njegove duhovne mijene iznosi svoju unutranjost, samog sebe

-molitva Bogu da ga preobrazi u svijetlu, nepromjenjivu i vjenu zvijezdu zvijezde e sjeti nonim oajnicima enja za zvijezdama, ovjekova tenja za viim duhovnim ciljevima molitva Bogu da dosegne duhovne visine kako bi olakao ivotno kretanje ostalim ljudima, kako bi ih tjeio i ukazivao na prave ivotne vrijednosti

imi ivot shvaa kao neprekidnu mijenu. ovjek je u ivotu vezan za dva elementa, zemlju i vodu, ali tei treemu zvijezdama. Tako eli preobraziti vrijeme patnje u vjenost i smirenje, ali smrt ne mora predstavljati kraj, one ne negira ljudske osobine, ve naprotiv znai i dalje postojanje suosjeanja za patnike kakav je i sam bio. Zvijezda moe predstavljati i umjetniko djelo u kojem e itatelj pronai pievu patnju i suosjeanje za ljudske probleme.

Smrt i ja

VRSTA: misaona lirska pjesma

TEMA: pjesnikov doivljaj smrti, odnosno jedinstva ivota i smrti

DOMINANTNI MOTIV: smrt

PJESNIKE SLIKE: smrt u ovjeku, ovjekovo zastajanje, kraljevstvo smrti

STIH: slobodan, sredinja tri stiha vizualno promaknuta oznaava trenutak smrti koja nadvladava

dvotoka i toka dijele pjesmu na tri dijela; kraj nema interpunkcije to potvruje pjesnikovu

misao o neizmjernosti kraljevstva smrti

-smrt je za pjesnika neto posve uobiajeno i normalno; ona s ovjekom raste od roenja

-smrt nastupa u trenutku kad ona nadraste ljudsko tijelo onoga u kojem se nalazi i poinje samostalno kraljevati

-imi ne mistificira smrt i ne tuguje zbog smrti, on samo shvaa da je smrt neobjanjiva i beskrajna

-zbog vlastite spoznaje ogranienosti moemo samo naslutiti bezgraninost smrti, ali ne moemo odrediti njezinu bit ne mistificira smrt i ne tuguje zbog nje.Povratak

VRSTA: misaona s elementima ljubavne

INTONACIJA: direktna, obraa se voljenoj osobi, svoju ljubav ne pokazuje, prati je kao sjena

STIH: izlomljen, nema interpunkcijskih znakova osim dvotoke iza osamostaljene reenice (u funkciji naglaava poruke koja slijedi)

TON: sjetan, melankonian

Pjesma govori o stalnoj prisutnosti uz voljenu osobu bez obzira na fiziku neprisutnost, njegov duh je svuda prati

-javljaju se dvije boje kao dominantne: uta i plava; meusobno se nadopunjuju:

UTO toplina, tjelesnost, otpornost, ekscentrinost, izrazito zemaljska boja

PLAVA hladnoa, duhovnost, pomirenje, koncentrinost, izrazito nebeska boja

-boje imaju metafiziko religioznu simboliku i normativnost kao u kranoskoj ikonografiji

-motiv smrti- moemo ga naslutiti kao uzrok fizike neprisutnosti (mrka mirna voda asocijacija na rijeku podzemnog svijeta mrtvih iz antike mitologije)

-neumrla due bliske osobe vraa se nakon smrti i nastavlja neprimjetno boraviti uz nju, njezino se prisustvo moe naslutiti u neobinim detaljima svakodnevnice (um mjeseine, krik udne ptice, crna sjenka to se mie)

Smrt je doba smirenja, utnje, povratka dostojanstva ovjeka, obavijena tajanstvenou, a ivot etnja ka smrti. ivei, ovjek doivljava ljubav, a tijekom ivota se ta ljubav preobraava: od romantine enje, preko tjelesne elje do smirenja. Smrt ne mora predstavljati kraj, nego novi povratak ivot je kruno kretanj, tijek u kojem se sve ponavlja.

Neki smatraju ovu pjesmu vrhuncem vizualne poezije jer ujedinjuje znaenjske i glasovne vrijednosti izraza s grafikim oblikom pjesme

Smrt

VRSTA: lirska misaona pjesmaTEMA: suoavanje ovjeka i smrti

STROFA/STIH: tri strofe nejednake duine; stih slobodan, razlomljen, bez interpunkcije osim toke koja se tri puta pojavljuje u posljednjem stihu prve strofe (oznaava kraj ovjekova ivota, prestanak funkcioniranja tijela)

U prvoj strofi pjesnik progovara o vanjskim manifestacijama smrti.

Doivljava smrt kao svakodnevnu pojavu sasma neto ljudsko.

ovjekovo umiranje doivljava kao borbu, hroptaj, stenjanje, malaksalost, no tijelo nakon smrti usporeuje sa strojem, mainom koja prestaje raditi.

Druga i trea strofa govore o odnosu ljudi spram smrti ravnodunost okoline (kraj ivota pojedinca promatran kao svren posao) a koja je u kontrastu s boli blinjih majke i oca te njihovih emotivnih reakcija na gubitak (mati bol ispoljava krikokm, a otac utnjom i povlaenjem u sebe)

HercegovinaVRSTA: pejzana pjesma s elementima domoljubljaMOTIVI: zaviajni moemo vizualizirati njegov rodni kraj kao naslikan; likovni motivi, boje naglaene: plava, crna, bijela, crvena (pjesnikov doivljaj sutona)

PJESNIK PREOBRAAVA STVARNOST (vizualna stvarnost preobraava njegovu stvarnost)

-sudaraju se dva svijeta: svijet stvarnosti i svijet sjeanja, vizija i snova

-EKSPRESIJA iznutra prema van

INTONACIJA: poviena, tipino za ekspresionizam intenzitet svojih osjeaja doarava pomou zvukova

-pjesma je proeta milju o ivotnom pesimizmu

-osamljenost

-simbolino progovara o smrti VLAK simbol prolaznosti ljudskog ivljenja

-iskazuje misao da svaiji ivot ima nekoliko lijepih trenutaka koji su nezaboravni (djetinjstvo), ali je ivot crn.

STIH: slobodan, nema interpunkcije, malo stilskih figura, nema misaone i logine povezanosti, vizualna i ritmika organizacija pjesme

U pjesmama sa zaviajnim motivima imi ne doarava stvarni pejza, nego pejza vlastite due pun strahova, nemira, osamljenosti i slutnje smrti.

Ruak siromaha

VRSTA: lirska misaona pjesma

TEMA: pjesnikov doivljaj siromatva

MOTIVI: stid, strah, gaenje, osamljenost, osjeaj krivnje osjeaji koji obuzimaju siromane

STROFA: etiri strofe razliite duine

STIH: slobodan, od interpunkcijskih znakova koristi samo toku i zarez te zagradu

Ne analizira i ne istrauje drutvene korijene siromatva, nego osjeaj siromanih i osjeaj krivnje zbog obiljeenosti u drutvu i nemoi da se bilo to promijeni.

Siromatvo utjee na meuljudske odnose i na nain na koji pojedinac doivljava sebe i druge.

Groteskno je to ovjek toliko odreen glau da doivljava drugog kroz prizmu hrane (nagon za preivljavanjem postaje dominantan i brie sve ostale ljudske osobine)

Osjeaj podvojenosti izmeu vlastita tijela i duga: tijelo kao da je tue, krv kao da je tua i jedn i drugo kao hrana

Ironija naslova: ruak siromanih se pretvara u neku vrstu kanibalizma, osnosno izjedanja ljudskosti.

MIROSLAV KRLEAIVOTOPIS-sredinja knjievna linost hrv. knjievnosti

-roen 1893. godine u Zagrebu, a umro 1981. g.

-roditelji mu potjeu iz Varadina (obitelj gradskoga nadstraara)

-studirao je na vojnoj akademiji Ludoviceum u Budimpeti i dvaput je prelazio u Srbiju elei stupiti u srpsku vojsku

-optuen je kao austrijski pijun i prebaen preko granice; uhv aen i izbaen iz Ludoviceuma

-odlazi na bojite u Galiciju

-zbog slabog zdravlja je bio osloboen od aktivne vojne slube i ostaje do kraja rata u vojniko-inovnikoj slubi

-1950. godine postaje ravnateljem JUGOSLAVENSKOG LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA, danas Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea

-profesionalni knjievnih

-na najraznovrsniji i najsvestraniji pisac: pjesnik, romanopisac, novelist, dramaturg, esejist i putopisac

KNJIEVNO STVARALATVO-u knjievnosti se pojavljuje 1914. godine dramom LEGENDA-Njegov knjievni razvoj prolazi kroz nekoliko mijena:

1. romantiko-simbolistiku, (1914.-1918.)

2. ekspresionistiku, (1918.-1926.)

3. realistiku (realistiko-psiholoka), (1926.-1932.)

-Teme:

1. PSIHOLOKE

2. SOCIJALNE

3. GRAANSKO I MALOGRAANSKO DRUTVO NA NAIM PROSTORIMA

4. PREISPITIVANJE POVIJESTI HRVATSKE UNUTAR AUSTRO-UGARSKE

-isticao je osobnost ovjekaiznad svih ostalih vrednota u ivotu, naglaavajui humanost i umnost iznad stihije prirode.-uputao se u duboku analizu drutva i ivota

-itavim se opusom suprotstavlja KAOSU, BESMISLU i LJUDSKOJ GLUPOSTI-temperamentan stvaralac burno je i angairano reagirao na stvari oko sebe; nije skrivao istinu nego je bacao istinu u oi, ironizirao je, isticao negativne pojave

KRLEA KAO EKSPRESIONIST

-iako je negirao pripisivan mu ekspresionizam, u djelima svoje prve stvaralake faze ima ekspresionistikih elemenata

-tipina ekspresionistika drama jest Kraljevo (po popisu osoba, tjeskobnoj atmosferi, sukobima, mnotvu na sceni...)

-1919. godine pomou Augusta Cesarca pokrenuo je asopis Plamen, koji je iste godine ugaen, ali je pokazao Krleinu lijevu usmjerenost

-postat e sredinja osobnost knjievne ljevice, zahtjevat e da knjievnost mora biti drutveno angairana

-1924.-1927. ureuje asopis Knjievna republikaKRLEA I POLITIKA

-on je bio lijevo orijentirani intelektualac i pisac, ali i samosvojni, neovisni i prometejski duh koji je smisao nalazio u poetskom, ljepoti, u vjenom trenutku...-zatvaran i zabranjivan

-suprotstavio se shvaanju socijalne funkcije literature

-aktivan u sukobu na knjievnoj ljevici

-za vrijeme Titove vladavine bio je poniavan i slavljen

-podnio je ostavku na lanstvo u komunistikim redovima

DRAME

I. dramski ciklus-legendarno mitski, simbolistiki (do 1918.)

-Legende: Legenda, Kristofor Kolumbo, Michelangelo Buonarroti, Kraljevo

-bio je protivnik rata te mu je to dominantna tema

-promatrao je sudbinu malog ovjeka

-sukob ovjeka i Boga, svijetla i tame, s grevitim tenjama za novim ovjekom

-likovi su povijesne osobe, ali ih promatra kao simbole (ne u biografskom kontekstu)

-obiluju masovnim scenama, dinamikom, vizualnim i zvunim efektima i esto koristi ekspresionistike elemente

II. dramski ciklus-realistiko-psiholoki (20-ih godina)

-Galicija, Golgota, Vujak (s temom rata)-nastavak razmiljanja o besmislenosti rata, ali i proirivanje tematike na analizu malograanskog zagrebakog drutva

-prodire u psihologiju naeg seljaka i intelektualca (malograanina i poluinteligenta) u okvirima Austro-Ugarske Monarhije

-govori o deformaciji ljudskosti uzrokovane ratom

-prisutni utjecaji Oktobarske revolucije i marksizma

-prikazuje ojaenog ovjeka bez svake nade

-elementi su ekspresionistiki

III. dramski ciklus

-Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda-na razmeu 20-ih i 30-ih godina stvara svoj najsnaniji dramski opus o obitelji Glembaj

-zaokret od vanjske, simbolike drame prema produbljivanju psiholokog sukoba na pozornici

-kvalitativno djelo

-genealoka struktura donjogradske zagrebake patricijske obitelji

-na dramski ciklus nadovezuje se 11 novela koje govore o pojedinim lanovima obitelji Glembaj

-u novelama je uspon obitelji, a u dramama pad u drutvenom, humanom i povijesnom kontekstu

-uzori su mu nordijski dramatiari: IBSEN I STRINBERG

1963. drama Aretej ; vie esejistiki karakter nego to je namjenjena za scensko izvoenje

-iznosi ideju borbe protiv nazadnjatva i svega to to koi napredak ovjeanstva;

-zaokruuje stvaralatvo jer se ponovno vraa legendama

LIRIKAI. FAZA

-1917. poema Pan

-u poetku vedri i optimistini tonovi a kasnije to prelazi u tamne vizije i slutnju nesree dominira njegovim simfonijama

II. FAZA

-vezana za ratnu liriku-Pjesme 1, Pjesme 2, Pjesme 3

-ekspresionistiki elementi: no, tmina, smrt

-antiratna tematika (atmosfera straha, neizvjesnosti, samoe, nitavila i totalne degradacije ovjeka)

III. FAZA-vezana za nastajanje Kraljevine SHS-progovorio je o bijedi i nepravdi, munim socijalnih prilikama, osamljenost maloga ovjeka

-poput mnogih pjesnika govori o negativnostima Kraljevine SHS, dajei sumoran i depresivan doivljaj svijeta-Lirika , Knjiga pjesama, Pjesme u tmini

IV. FAZA

-vezana za 1936. godinu kada objavljuje Balade Petrice Kerempuha-Balade Petrice Kerempuha su duboka vizija historijskog puta hrvatskog naroda na klasnim polovima kmet-feudalac, pisana starokajkavskim jezikom

-kajkavsko narjeje koje je stilizirao i prilagodio dananjem itatelju i kroz imaginarno lice P. Kerempuha na ironian nain ukazuje na stoljetnu drutvenu nepravdu zagorskog seljaka - kmeta

PROZA

-Hrvatska rapsodija, Tri kavalira gospoice Melanije, Hrvatski bog Mars, Bitka kod Bistrice Lesne, Vraji otok, Povratak Filipa Latinovicza, Banket u Blitvi I. i II., Na rubu pameti, ZastaveKraa prozna djela - NOVELE:1922. Hrvatski bog Mars

Inspirirana I. svjetskim ratom; jedna od najboljih antiratnih knjiga u europskoj

knjievnosti i jedina koja se pojavljuje u to vrijeme.

Slika hrvatske intelektualce i seljake koji se po ratitima bore za tue interese.

Ima izrazito antiratnu poruku i istie ovjeka kao mjerilo svih vrijednosti.

1924. Novele

Tematskik vezano za ivot grada Zagreba.

Psiholoke novele u kojija su opisani intelektualci i malograani koji ive u sklopu

monarhije i nezadovoljni su svojim poloajem

Opsena prozna djela - ROMANI:

-30-ih i 40-ih godina

Na rubu pameti

Satiriki intoniran roman u kojem izraava pobunu protiv ljudske gluposti, rasula,

principa, strahovlade i okrutnosti.

Reakcija na nau drutvenu atmosferu nekoliko godina prije II. svjetskog rata.

Banket u Blitvi

Progovara o politikoj sceni u Europi izmeu 2 rata.

Povratak Filipa Latinovicza

1932. g.; prvi moderni roman u hrvatskoj knjievnosti.

Osnovna tema je stvarnost hrvatske provincije i odnos glavnog lika prema situaciji.

Glavni junak je intelektualac slikar kojeg mue egzistencijalna i intimna pitanja.

Umjetnik u sukobu s umalom sredinom i ideja da je spoznaja te umalosti i

njezina negacija.

Zastave

Ciklus romana; kritiari ga nazvaju ROMAN-RIJEKA

Prati vie narataja jedne obitelji i socijalni i povijesni okvir u kojim se kreu.

Politiko-povijesni roman, obuhvaa vrijeme od 1913. do 1922. godine (slom

Austro-ugarske)

Pokazuje koliko politika formira karaktere.

Djela:

Snijeg-jedna od Krleinih ekspresionistikih pjesama

-snijeg je metafora pjesnikovog unutarnjeg stanja praznina, ravnodunost, beznae

-doivljaj vanjske stvarnosti kao rune, boje kao maska koja prikriva pravu istinu

-svijest o prolaznosti kao zavrna spoznaja misao o smrti kao krajnja toka svih razmiljanja

-lirski je subjekt zaokupljen dvama osnovnim motivima:1. motivom ljudskog postojanja osobitno nainom vlastitog doivljaja svijeta

- svoju unutranjost odnosno stanje duha naziva bijelim transparentom snijega

-potupuno je prazan, bez misli, osjeaja, vanjski se podraaji na toj bjelini ine

prljavima, ak i lijepe ene postaju rune

-boje su samo varka za osjetilo vida, one prikrivaju sr same stvari njezinu

runou

-zbog svega toga lirski su subjekt osjea jalovu bol bol koja nee roditi nita

novo i dobro

2. motivom prolaznosti svijest o kratkotrajnosti ljudskog postojanja i ravnodunosti svijeta spram

pojedinanog ja (I nitko nee znati da sam i ja tu bio proao)3. ekspresionistiki motivi:

-osjeaj usamljenosti, bol koja proizlazi iz doivljaja svijeta

-prljav i zao, pojedinac ne moe nita promijeniti, ak niti stvarati zbog nemoi da

nadvlada unutarnju bolGospoda GlembajeviPrvi dio dramske triologije koja se sastoji od 3 drame:

-GOSPODA GLEMBAJEVI

-U AGONIJI

-LEDA

Obuhvaa jo 11 novela o nekim junacima dramske triologije (novele prikazuju uspon obitelji, a drame pad).

Rodoslovlje jedne donjogradske patricijske obitelji i posljednjih lanova obitelji pa sve do konanog sloma potkraj 20. g.

VRSTA: psiholoka drama

Pokazuje zaokret od kvantitativnog do kvalitativnog.

Teite je na psiholokim proivljavanjima i unutarnjoj dinamici, a ne na vanjskom

dogaanju (sukob na drutvenom planu pomaknut je u unutarnji sukob)

UZORI: Ibsen i Trimber

MJESTO I VRIJEME: 3 jedinstva

1. RADNJE

I. in: Leonov odnos prema Glembajevom nasljeu

II. in: sukob oca i sina

III. in: sukob Leona i Charlotte

2. PROSTORA

Sve se odvija u 3 prostorije kue u ZG

3. VREMENA

Jedna ljetna no 1913. godine od 1h ujutro do 5h

Agrameri: podrugljivi naziv za vie zagrebako drutvo; govore njemaki i gledajui s visine prezirajui svih ispod sebe; bogata aristokracija kojoj pripadaju GlembajeviGlembajevi podrijetlom meimurski seljaci koji su kriminalom stekli visoki poloaj u drutvu

DVOJNOST

PRIVID (ILUZIJA)

-bogatstvo

-ljepota

-mod

-sreaSTVARNOST (ISTINA)

-laljivci, varalice, kradljivci, ubojice

-BARBOCZY LEGENDA-Angelika plemenita Barboczy je ki zagorskog ljivara i pripadnika plave krvi u obitelji

Leon je ubojica Ignjat varalica-Charlotta ubojica, bludnica-Oliver je razbojnik

-rasipnitvo, ludilo, ubojstvo i samoubojstvo su rjeenja svih Glembajevskih kriza

LIKOVI: prikazani u suprotnosti (Leon-Ignjat, Angelika-Charlotte)

Dramski sukobi su izmeu Leona i Ignjata, i Leona i Charlotte

LEONGLEMBAJEVTINAIGNJAT

-senzibilan umjetnik, intelektualac

-11 godina izbivanja odnosno distanca omoguava mu drugaiji pogled na stvari

-cinik, ironian, kritian, neurotian, trai istinu

-podvojen je izmeu razuma i osjeaja-borba protiv biolokog nasljea

-osobna tragedija

-ubojstvom dokazuje da je pravi Glembaj-materijalnizam, POSJEDOVANJE

-hladnoa, neosjetljivost, proraunatost, kriminal

von oben (s visine)

-bezobzirnost

ANGELIKALEONCHARLOTTA

-mirnoa-ljepota (duhovna i fizika)

-razum i moralnost

-duhovnost

-protutea Charlotti i Leonu

-Leonu je ona protutea: mirnoa-nervoza

Srce-razum

NADAANGELIKA-kriterij, mjerilo svih vrijednosti

-oslonac u krizi

savrena enaCHARLOTTA-materijalizacija glembajevtine

-ubojstvo koje je dokaz pripadnosti obitelji(prijezir, mrnja)

-nemir-tjelesna ljepota, tjelesnost

-nagon, putenost (erotinost)

-nemoral (ponaanje, promiskuitet)

-mutno podrijetlo

TJELESNOST

Hrvatski bog Mars

Djelo Hrvatski bog Mars najsnanija je antiratna knjiga u europskoj knjievnosti Krlea progovara o I. svjetskom ratu kada o tome nitko nije pisao (1917. godine)- bog Mars je bog rata iz rimske mitologije

Sadri 7 novela pisanih u maniri psiholokog realizma:

1. Bitka kod Bistrice Lesne

2. Kraljevska ugarska domobranska novela

3. Tri domobrana

4. Baraka pet be

5. Domobran Jambrek

6. Smrt Franje Kadavera

7. Hrvatska rapsodija

-Krlea se pita kako to da ovaj narod koji stoljeima ratuje uvijek za tui raun protiv vlastitih interesa, nema istinske ratne/proturatne knjievnosti.

-progovara o besmislenosti rata i deformaciji ljudskosti te o strahotama ivota na fronti

-progovara i o seljakom fatalizmu (Tako valjda mora biti) pasivan stav; seljaci odlaze u rat i plaaju danak gube ivote ne znajui pravo zato se bore i ratuju (za ije interese), dok njihove obitelji takoer imaju svoje tragine sudbine

-inspiraciju je dobio na fronti gledajui kako stradavaju njegovi drugovi

-tragika hrvatskog naroda: seljaka, intelektualaca, drutveni problemi potresne sudbine i slike

-nastavak preokupacije iz dramske triologije (Galicija, Golgota i Vujak)

-ne prikazuje samo krvoprolie ve i rat u samom ovjeku koji se bori za ivot

B A R A K A P E T B E

Radnja se temelji na tekoama koje proivljavaju ranjenici u bolnici na fronti za vrijeme rata Austro-Ugarske. U bolnici vlada izuzetno stanje. Ranjenici nemaju hrane ni pia. U opisu bolnice je uoena ironija kojom se prikazuje apsurdnost ratovanja. Ranjenike se usporeuje s vreama koje se unose i iznose.Likovi:

GROF MAKSIMILIJAN AXERLODEIVICA VIDOVI

-ef bolnice, esto ju obilazi kao inspekcija

-ambiciozan ovjek koji je htio postati junak ili veliki ratnik, no smatra da je roen u krivo vrijeme

-smeta mu tadanji politiki poredak, smetaju mu razvoj i industrijalizacija

-oblikovan ironijom i groteskom

-eljan rata kako bi se iskazao, kako bi postao ratnik i junak

-u djelu se istie njegovo slavno podrijetlo

-plemi je i izrazito potuje tradiciju

-eli negativno iz sebinih razloga, za svoj boljitak

-nema osjeaja za ratnike

-potpuno zaluen ratom i slavom te jadne ranjenike tjera na mimohod

-simbol NEPRIJATELJA HRVATSKE, odnosno GOSPODARA NAD HRVATSKOM-student, intelektualac i hrvatski domobran prostrijeljenih plua

-sueno mu je umrijeti u prljavoj bolnici i samo eka taj trenutak

-ima negativan stav prema ivotu i ali to se uope rodio

-ne nalazi smisao u tome to je roen, sve to se oko njega dogaa ini mu se apsurdno i besmisleno, osobitno ratovanje

-svjesan je da e umrijeti zbog tueg nemara i takvu smrt smatra sramotnom

-ipak ima elju za ivotom ali ne eli stalno ratovati i leati po bolnicama-ne vjeruje u Boga, zbog silnih ratovanja izgubio je vjeru u Krista; molitva ga ne moe utjeiti

-sudi ene kao majke buduih krvnika; zgraa se nad ponaanjem ena u bolnici

B I T K A K O D B I S T R I C E L E S N E

Tema: hrabrost i jad junaka koji su poginuli na fronti.

Vrijeme: za vrijeme vladavine Franja Josipa I. kada je u hrvatskim naseljima vladao feudalni odnos.

Mrtvozornik je savreno predvidio svoju sudbinu koja e ostati takvom sve dok na ovome svijetu bude nepravde i rata koji odnosi milijune ljudi i unitava mnogo sretnih obitelji ostavljajui za sobom nepodnoljivu bol i bespomonost.

Djelo zavrava opisom bitke i to je najtraginiji dio u kojem se mijeaju i suze i krv i blato... Svi domobrani pogibaju u tekim mukama.Balade Petrice Kerempuha

To je najcjelovitija i najsadranija zbirka poezije u naoj knjievnosti koja sadri samo 34 baladePisana je kajkavtinom, izlazi na stogodinjicu Gajeve reforme, odnosno uvoenja zajednikog knjievnog jezika u iju je osnovu ulo tokavsko narjeje protest zbog smrti kajkavskog kojim dokazuje snagu i bogatstvo nepravedno zamarenog narjeja i neistroenom jezinom potencijelu hrvatskih dijalekata.

Jezik balada je izgraen na ivoj kajkavskoj frazi i bogatom nasljeu kajkavske knjievne tradicije to nije autentian jezik naroda ve AUTOROV IZRAZ, njegova stilizacija i umjetnika interpretacija.

PETRICA KEREMPUH skitnica i lakrdija, preuzet od starog varadinskog pisca Jakova Lovrenia koji je vjerojatno u kajkavske usmene prie doao iz njemake puke prie o Tillu Eulenspiegelu.-kerempuhi doslovno: crijeva, drobina, trbuh

- preneseno: lukavac, vragolan, satirik, ismijava

-predstavnik je PUKE MUDROSTI i HUMORA te NARODNOG OTPORA

Balade su pjesnikova vizija cjelokupne hrvatske povijesti promatrane u nizu seljakih pobuna i otpora.

Tmurna slika hrvatskog kmeta koji se pod stalnim domaim i stranim gospodarima odrava na ivotu zahvaljujui svojoj snazi i otpornosti, crnim humorom i ironiji kao jedinim obranama.

Krlea progovara o :

-SELJAKOJ REZIGNIRANOSTI (mirenje sa stvarnou)

-FATALIZMU (vjerovanje da je podloan sudbini na koju ne moe utjecati, da nita ne moe promijeniti)

-Osnovni motiv je motiv LJUDSKE PATNJE izraava beskompromisnu pobunu protiv svih institucija i zakona stvorenih protiv slabijih

-Produbljuje svoju opsesiju iz ratne faze KRV rijeka uzaludno prolivene seljake krvi, odbaenih i prezrenih humana, ljudska pobuna.

-RAT NE SOCIJALNO-KLASNOJ RAZINI ima iste posljedice kao vojni sukob: krv, muke, smrt...

-Zbiljski izraz i prikaz ivota hrvatskog puka, njegovih otpora, pobuna, poraza, te slika nemoi hrvatske politike crna slika nae povijesti

Ovo djelo je jedno od najboljih ostvarenja nae knjievnosti uope zbog idealno ukomponiranog sadraja, teme i poetskog izraza.

K E V E N H I L L E R

-naziv pjesme je ime korukog kapetana koji je na tlaci gradio dananji Karlovac u ast nadvojvode Karla (prvotno ime mu je bilo Karlstadt)

TEMA: rezignirano (pomirenost sa sudbinom) prihvaanje ivotne sudbine

MOTIVI: kmetska predanost sudbini, nemogunost promjene sudbine, poloaj kmeta u dravi

-u prvih 15-ak distiha varira istu reenicu

-kroz iglu rijei i promjenom znaenja samo u nijansi ostvaruje komian dojam

Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo,

pak ni vezda ne bu da nam nekak bu...

-u ovoj baladi dolazi do izraaja Krleino jezino majstorstvo

-iskoristio narodnu poslovicu tako da joj varira i mijenja znaenje

-tim postupkom ostvaruje atmosferu jednolinosti , ustaljenosti, ponavljanja nesretne sudbine zagorskog kmeta

-sve to ga snae zagorski kemet prima rezignirano, mirei se sa sudbinom mislei da je nepravda prirodna pojava (tako valjda mora biti da su kemti gladni, a taborniki siti)

Sve balade u ovoj zbirci su angairane pjesme na podruju socijalne nepravde.

S U K O B N A K N J I E V N O J S C E N I KNJIEVNA LJESTVICA marksistiki orijentirani pisci

SOCIJALNA LITERATURA (termin skovan 1939.) NOVI REALIZAM

-Obiljeja:

jednostranost

utilitarizam (korisnost, prikladnost)

pragmatizam (ono to je praktino i korisno je istina)

Umjetnost se smatra oblikom ideologije, sredstvo koje je podreeno politikoj potrebi.

Bitan je samo sadraj i ideja koja se promie.

asopis Kritika (kasnije i asopisi Knjievnik, Literatura, Kultura i Izraz) okuplja ljeviarski orijentirane piscena elu sa Stevanom Galogaom predstavnici tzv. socijalne literature.

Smatraju da se KNJIEVNOST mora potpuno angairati u rjeavanju drutveno-politikih problema s iskljuivo marksistinog stajalita.

Vulgarizacija i pojednostavljenje knjievnosti potpuno se gube svi estetski kriteriji kao mjerila vrijednosti djela (jednostavnost i utilitarizam)

Ima li prednost estetska vrijednost umjetnikog djela ili je primarna njegova ideoloka (u ovom sluaju komunistika) angairanost danas je bespredmetno pitanje, ali tada je bilo ivotno van.

KRLEA IZAZIVA OTAR SUKOB zbog drugaijeg shvaanja smisla i zadae knjievnosti.

Predgovor Podravskim motivima 1933. rasplamsava sukob.Krlea smatra da je LJEPOTA odnosno UMJETNOST idealan spoj (sinteza):1. DRUTVENE UVJETOVANOSTI (umjetnost se ne moe odvojiti od stvarnosti)

2. TALENTA AUTORA tj. njegove stvaralake sposobnosti da ostvaruje ljepotu u umjetnikom djelu

Za umjetniko stvaranje nije dovoljno samo htijenje, elja nego prije svega stvaralaka sposobnost.

ovjek se umjetnou izraava kao totalno subjektivno, osjeajno i drutveno bie.

POJAM TENDENCIJE shvaa razliito od pripadnika socijalne literature; po njemu on obuhvaa DRUTVENU KOMPONENTU, UMJETNIKI IZRAZ I STVARATELJA.

Na napade odgovara tekstom 1939. Dijalektiki antibarbarus.

Doivljava bojkot, poniavanje tijekom II. svjetskog rata, a i kasnije (napadaju ga i ljeviari i desniari).

Glasovao je za Deklaraciju o nazivu i poloaju hrvatskog jezika, i podnio ostavku na lanstvo u CK.