Intermezzo VI 2011

Intermeco JUNI1:Layout 2 7/14/2011 10:11 AM Page 1




Da li se kod vas na poslu, u porodici, društvu priča otome ko će gdje na godišnji odmor? Ja to pitanjeove godine još nisam čula, niti ga postavljam.Sjećam se prethodnih ljeta kada je svako samopričao gdje je isplanirao da putuje. Samo razmišl-janje davalo je dodatni elan da se „pregura“ još onihnekoliko radnih dana. I ma koliko puta da sam vid-jela i osjetila čari koje nam primorska mjesta nude,nezaboravan je uvijek onaj prvi pogled, kada se kaodijete izdignem i kroz automobilski prozor dočeku-jem prizor gdje se nebesko plavo spaja samorskim. Nestrpljivo posmatram krivine jednu zadrugom dok konačno ne dočekam onu dobitnu.Već prije tog prizora, kroz prozor nas zapljuskujemirisni talas koji nagovještava da se kraj puta bliži ida ljetna groznica počinje.Vjerujem da mnogima nedostaju sve blagodeti kojenam morske destinacije nude, ali ljeto bez mora,ne mora da bude i ljeto bez zabave. U većinigradova upravo sa toplijim danima povećava se iponuda muzičkih, kulturnih i svih ostalih dešavanja.Nekada se čak na isti dan poklope dva tri intere-santna događaja, pa se malo ljutimo što mjesec-ima čekamo na njih, a onda ne možemo biti na višemjesta u isto vrijeme. Zanimljiv provod mogu davam pruže i lokalna jezera, rijeke, prirodna izletišta. Ako spadate u onu većinu koja nema dovoljno paraza neke mediteranske ili egzotične destinacije, uzmalo dobrog planiranja svoju dozu opuštanja idruženja možete da si priuštite u danima vikenda.Znamo da je zabava bolja kad je društvo veće, atroškovi manji, pa svakako na svoje avanturepovedite i ekipu. Kampovanje je uvijek prepuno dogodovština, iakosmo se malo razmazili i ulijenili, vrijedi pokušatinegdje uz žubor vode provesti par prijatnih ljetnihdana. Ma šta da odlučite, neka vam saputnici uvijekbudu vedar duh i zarazni osmijeh.Sa tom dozom optimizma i naša redakcija je za-vršila ovo izdanje Intermezza. Dosta kvalitetnog ikorisnog sadržaja prenijeli smo na 52 stranice.Naučite zašto je Twitter društvena mreža kojastalno bilježi sve veći broj korisnika, provjerite da lise pravilno brinete o zdravlju svojih usta i zuba. Po-mažemo vam da izaberete najbolju vrstu depilacije,predstavljamo ergelu Borike koja je tradicionalnibh. uzgajivač autohtone rase domaćih konja.Znate li da grupa Hari Mata Hari ove godine puni 25godina postojanja? Tim povodom razgovarali smosa njenim osnivačem i pjevačem HarijemVarešanovićem. Družimo se i dalje sa vama...a vi nampišite. Imate sugestiju, prijedlog, mišljenje,temu ili neko pitanje, čekamo vašu poštuna e mail adresi: [email protected]

ljeto bez mora

| Izdavač: Portal Media Group |Adresa:Meše Selimovića 55/II, 78000 Banja Luka |Tel:051 214 828 | Email: [email protected], [email protected] | V.d. gl i odg. urednik: Senka Trivić | Novinari: Đorđe Kostić, Emina Kamberović, Saša Stojković

Pomoćnik urednika portala: Jovana Vezmar | Fotograf: Milan Vučić | Marketing: Vedran Špirić, Svetlana Krecelj | www.intermezzo.ba |

Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: 07.030-053-160-17/10, od 12.08.2010. godine, „Intermezzo“ Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasila pod rednim brojem 601.

city news 6Ko, gdje i kada...Banjalukasarajevo

BUsiness 10Vijesti i aktuelnosti iz zemlje, regije i svijeta...

twitter 18Prati me, pratim te...

perspeKtive 20Na putu ka EU

BeaUty 32(D)epilacija

KUltUra 42Zanimljivosti iz svijeta glume,

knjige, muzike...

FilM 44KratkofilPlus

tUrizaM 48Ergela Borike

PosEBaN Prilog!!!

38 eKo KUtaKKorak naprijed u održivoj izgradnji

interviewHari Varešanović

34zdravljeNajčešćebolesti usta

45

content | intro

j u n / j u l 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 5

Bh potrošačNova bakterija uzdrmala Evropu

4


Dječija pričaZa one najmlađe 16. julabiće održana pantomimskaigra za djecu svih uzrasta“Dječija priča” po motivimakratkih priča DanilaHarmsa. Autorski tim ovogdogađaja su Božana Bijelić,Dejan Andrić, Marko Dukić,Goran Damjanac, dok je zarežiju zadužen Goran Dam-janac. Organizator je Om-ladinski savjet Banjaluka aprodukcija je NEVIDTEATAR, Banja Luka i ADHok Teatar, Brčko. Ulaz jebesplatan.

U Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpskesvečano je otvorena izložba Milene Pavlović Barili. Podpokroviteljstvom Ministarstva kulture odnosno Min-istarstva spoljnih poslova Srbije, izložba ove genijalne um-jetnice predstavljena je i u Njujorku, Vašingtonu, Parizu,Londonu i Rimu i smatra se jednim od najznačajnijih pro-jekata kojom se Srbija prezentuje svijetu. Duh mističnekarijere, nevjerovatan život i svjetski uspjeh MilenePavlović Barili, koja je za svega 36 godina života stigla daimpresionira galeriste Italije, Francuske i SAD-a, koja jebila dizajner njujorškog „Vouga“ i scenograf brodvejskihpremijera, oživio je i u ovom Muzeju na 86 njenih slika ipedesetak arhivskih fotografija iz porodičnih albuma.

Izložba u Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske„stigla je“ iz fundusa Fondacije Milenin dom Galerija Mi-lene Pavlović Barili, iz Požarevca i trajaće do 1. avgusta2011. godine.

Izložba Milena Pavlović Barili

Četvrti Jelen Demofest elektrosladokuscima dovodi jednu od na-jvećih zvijezda svjetske elektro scene,Ian Pooleya! Ian će nastupiti 27.07. naafterpartiju prve Jelen Demofestvečeri. Ovaj njemački DJ producent jeplovio različitim muzičkim žanrovima,no pretežno ga povezuju sa houseom itech-houseom kojima je sklon doda-vati elemente brazilske muzike. Svojuprodukcijsku karijeru je započeo 90-ih.Dok je ostatak Njemačke slušao tadanajpopularniji techno i komercijalni

trance, Pooleya su zanimali dublji isuptilniji oblici elektronske muzike, auzori su mu bili ljudi koje povezuju sasamim osnivanjem techna, trojac izDetroita: Derrick May, Juan Atkins iKevin Saunderson. Pored Iana publikuJelen Demofesta očekuje i nev-jerovatan nastup jednog od najboljihparty Djeva, Andy Warda. Polovina us-pješnog producentskog dua Soul Cen-tral, te jedan od najboljih DJa – AndyWard, predstaviće se Jelen Demofestpublici u sklopu druge festivalske

večeri. Poznat po hitovima ''Strings OfLife (Stronger On My Own) kao i ''NeedYou Now'' Andy za Banjalukupriprema set koji će publiku rasplesatido ranih jutarnjih časova.

Velikani svjetske DJ scene u Banjaluci

Priča o tanguUdruženje muzičkih umjetnika RepublikeSrpske organizuje muzičko-scenski događaj„Priča o tangu“ 18.07.2011.godine u 20.00časova u Koncertnoj dvorani KC Banski dvor.Na ovom događaju publici će se predstavitisolisti Stefan Milenković, violina i Marko Hat-lak, harmonika zajedno sa ansamblom Arstango iz Slovenije.Ars tango je vokalno-instrumentalniansambl u sastavu: Marko Korošec - gitara,Luka Herman Gaiser - kontrabas, MladenDelin - klavir, Primož Vidovič - tenor, AnaDelin – sopran i dva plesna para. U ovom muzičko-scenskom eksperimentuuz strastvenu muziku, ples i priču doživ-jećete i atmosferu milonge...a harizmatičnogviolinistu Stefana Milenkovića otkrićete unovoj ulozi u kojoj ga poznaju samo neki –kao pasioniranog tanguerosa!Ulaznicu možete kupiti na biletarnici KCBanski dvor radnim danima i subotom u ter-minu od 17 do 20 časova po cijeni od 30 i 100KM. Sav prihod ostvaren prodajom ulaznica, bićedoniran u humanitarne svrhe, kao pomoćpredjelima stradalim u poplavama u Repub-lici Srpskoj.

www. Intermezzo.ba

Počela prodaja karata Prodaja karata za 4. Jelen Demofesta je počela, a cijena karte povečeri iznosi 10 KM. Svoju kartu možete osigurati preko online ticketservisa, kupikartu.ba, dok se u Banjaluci karte mogu kupiti u DFKpubu. Svaka pojedinačna karta obezbjeđuje ulaz na takmičarski dio,nastup prošlogodišnjeg pobjednika, koncert revijalne zvijezde za tunoć, kao i afterparty.

U LTG galeriji svečano jeotvorena međunarodnaizložba fotografija „Mir i op-stanak porodice čovjeka naplaneti Zemlji“. Izložba „Miri opstanak porodice čovjekana planeti Zemlji“ formi-rana je 1983. godine napoziv predsjednika Uni-verziteta za mir pri Ujedinjenim naci-jama, Rodriga Karaca, a povodomproslave Internacionalne godine miraUN-a. Prvo otvaranje izložbe dogodilo seprije 25 godina, 1986., na Ist Riveru uNjujorku, na proslavi Godine mira.Izložbu je otvorio generalni sekretar UN-

a, g-din Havijer Perez deKveljar, zajedno sa glavnimselektorom izložbe, prof.Nikolom Radoševićem.Prva izložba na temu miraobuhvatala je 120 fotografijaautora iz 69 zemalja svijeta.Izložba u Banjaluci rezultatje saradnje Internacionalne

asocijacije vizuelnih umjetnosti (IVAS),Intelektualnog foruma Nikola Tesla iGrada Banja Luka, sa ciljem da se gradBanja Luka promoviše za grad vjesnikmira u prisustvu predstavnika gradaBanjaluke, grada Kruševca, te prijateljaiz raznih dijelova svijeta.

Izložba fotografija „Mir i opstanak porodice čovjeka na planeti Zemlji“


Banja Luka

Singl „Kosmos“ popu-larnog banjalučkog sas-tava „Sopot“, kojinajavljuje treći albumradnog naziva „Sopot-nik“, publika će moći dačuje do kraja jula ovegodine. U pjesmi semuzički sudaraju dab ibalkanski etno, a„Sopoćani“ su i ovaj putmajstorski ukompono-vali balkansku melan-holiju sa pozitivnim vibracijama dab muzike. Tekst pjesme inspirisan jebiserom srpske književnosti, Njegoševom „Lučom mikrokozmom“. Nakonuspješne mini turneje po Sloveniji i Austriji, te nastupa na beogradskom„Long Night“ festivalu i subotičkom „Trenchtownu“, „sopoćani“ priželjkujuNagradu za najperspektivniji banjalučki bend, koja će se dodijeliti krajemjula na banjalučkom „Jelen Demofestu“.

Uskoro novi singl grupe Sopot

Tradicionalna manifestacija "Ljeto na Vrbasu" ovegodine biće održana od 21. do 24. jula, saopšteno jeiz Turističke organizacije Banjaluka. „Što se tičesadržaja manifestacije, i ove godine će biti sportskediscipline, počevši od rukometa, fudbala i košarkena pijesku koje će se održati na plaži ispod SD "Obil-ićevo", do trka dajak i kajak čamaca, kao ineizostavni skokovi s Gradskog mosta. Biće upril-ičen i bogat kulturno-umjetnički program“, rekli suu TOBL-u.Prema njihovim riječima, u trci čamaca učesnici ćese takmičiti u tri kategorije: juniori, seniori i vet-erani, a biraće se i najljepši dajak čamac na rijeciVrbas. „Zbog ograničenog budžeta ove godine bićesmanjen broj skakača s mosta na 15 takmičara, aočekujemo učešće skakača iz zemalja u regionu“,dodali su u TOBL-u.

Ljeto na Vrbasuod 21. do 24. jula

Pripreme za predstojeće Evropsko pr-venstvo u kajaku i kanuu na divljim vo-dama za juniore i seniore do 23 godine upunom su jeku i sve će biti spremno do13. jula, kada će prvenstvo biti otvoreno.Predsjednik KKK „Vrbas", Milan Mazal-ica, izjavio je da su svi sportisti, koji su dosada posjetili ovaj grad, veoma pohvalnose izrazili o rijeci Vrbas i uslovima nastazi. „Takođe, svi ističu naše tradi-cionalno gostoprimstvo i vjerujem da uzpomoć svih strukura i naših građanamožemo biti uspješni organizatori ovogvelikog sportskog takmičenja", kaže Mazalica.Direktor Evropskog prvenstva, NikolaStanković, rekao je da će svečano otvaranje pr-venstva bit upriličeno 13. jula na Trgu Krajine,a da će se kvalifikacione trke u svim kategori-

jama voziti na stazi u kanjonu Tijesno 14. i 15.jula, dok su finala na programu 16. i 17. jula.On je izrazio očekivanje da će na predstojećemprvenstvu učestvovati oko 1.000 takmičara,odnosno da će taj broj sa pratećim osobljemiznositi oko 1.200.

Banjaluka spremna za EPPremijera “Safikade”


Turistička, kao i sportska ponuda Banjaluke obogaćena je još jed-nim sadržajem Bowling centrom, koji ujedno predstavlja i prviovakav centar u RS i BiH. Na 1.250 m2 savremeno uređenog pros-tora smještene su staze za kuglanje, bilijari, pikada, kao i koktel bar.Dragan Popović i Igor Blaha, su sa entuzijazmom otvorili Centarpružajući tako svim Banjalučanima, ali i drugima jedan savim novvid zabave i druženja.

• Bowling ili “američko kuglanje” je drugi po redu najpopularniji sport na svijetu, poslije fudbala.

• Danas postoji preko 100 miliona kulgaša širom svijeta, uključite se i vi u ovu veliku porodicu.

• Bowling spaja više ugodnih aktivnosti: sport, druženje, zabavu, relaksaciju…

• Škola bowlinga biće aktivna od jeseni.

BOWLING, BILIJAR, PIKADO...SVE NA DOHVAT RUKE

BOWLING, BILIJAR, PIKADO...SVE NA DOHVAT RUKE

Lokacija: Ulica Karađorđeva br. 2(bivši Energomont)

Rezervacije: 070 310 500Radni dan od 12 do 24 časaVikendom od 12 do 01 časa

Ovog ljeta Udruženje za razvoj urbane kulture URUK i Francuski institut u BiHpo prvi put organizuju ljetni intenzivni kurs francuskog jezika (početnički nivo)za omladinu i odrasle.Od 18. jula nastava će se izvoditi u prostorijama Doma omladine i biće ras-poređena na 6 sedmica, 4 puta sedmično po sat vremena, (ukupno 48 časova)u jutarnjim i večernjim terminima, po dogovoru.Kurs će voditi dinamičan i mlad profesor frnacuskog jezika i književnosti po

najsavremenijim metodama i didaktičkim materijalima. Sve informacije možete dobiti na telefone051 /216-289 (od 10 do 16 h) ili 051/ 219-238 (od 9 do 13 h).

Ljetni intenzivni kursfrancuskog jezika

Wellness center Fortuna u saradnji sa caffe bar-omMillenium 14.07.2011. godine organizuje party naotvorenom. Za dobar provod zaduženi su DJ IgorOraščanin, DJ Tibor, DJ Goran i DJ Kazo. Cijenaulaznice iznosi 5 KM i može se kupiti u Wellness cen-tru Fortuna i u caffe bar-u Millenium. Sve dodatneinformacije možete dobiti na brojeve 065/806-555 i 066/677-785.

Fortuna Open 2011 – The biggestsummer party


Sarajevo

8 | i n t e r m e z z o | j u n / j u l 2 0 1 1 .

DIJASPORA PARTY 2011 U klubu The Basement 16. jula će seodržati tematska zabava Dijaspora party2011 gdje će se na jednom mjestu naćisvi ljubitelji dobre muzike, a nastupaće DJBoki iz Kopenhagena i DJ Bellagio. DJBoki je jedan od napopularniji balkanskihDJ u Skandinaviji. Nastupao je na više od1000 koncerata, a poznat je po svojojstrasti prema balkanskom housu. Bella-gio je DJ koji svoju najveću popularnostima u Švedskoj i Norveškoj, a svirao je unekoliko velikih klubova. Poznat je potome što ga publika obožava. Kakvu at-mosferu prave ovi momci sa sjeveraprovjerite u klubu the Basement.

Poletite saŠtukamaLetu Štuke su u maju izbacili novialbum „Brojevi računa“ a aktuelanim je singl „Nikog nema tu“. Sigurnosvi znate kakvu dobru atmosferuprave ovi momci zato nema razlogada ih još jednom ne poslušate ovogputa 23. jula u Coloseum Clubu.

Splitska grupa TBF nastupaće na mani-festaciji "Baščaršijske noći", koja se od1. do 31. jula održava u glavnom graduBiH. Koncert je zakazan za 19. jul. Osimstarih hitova, Sarajlijama će grupa ovomprilikom predstaviti i neke numere koje

će se naći na njihovom novom nosačuzvuka.TBF je početkom juna lansirao spot"Mater", a uskoro bi svjetlost danatrebao ugledati i novi album grupe,pod nazivom "Pistaccio Metalic".

Koncert TBF-a

U okviru Heineken Music Stage-a u Domu mladih Skenderija28.07. nastupiće popularna poppjevačica Aleksandra Radović.Osvajala je brojne nagrade zapjevačicu godine i najbolje inter-pretacije. Takođe ima svoju školupjevanja u kojoj radi sa mladim italentovanim ljudima. Sara-jevskoj publici predstaviće svojenajveće hitove. Pored nje uDomu mladih, Heineken MusicStage 30. jula donosi i nastupRamba Amadeusa & Karne.

Heineken Music Stage: Aleksandra Radović

Istaknuti njemački reditelj WimWenders biće gost 17. SarajevoFilm Festivala, koji će seodržati od 22. do 30. jula. Riječje o višestruko nagrađivanomfilmskom autoru koji se smatranajuspješnijim predstavnikomNovog njemačkog filma. Mir-sad Purivatra, direktor SFF-arekao je da Direkcija već neko-liko godina pokušava dovestinjemačkog autora te da su setek sada stvorili uslovi za nje-gov dolazak. "Wim Wenders jena svjetskoj filmskoj sceniprisutan već 40 godina. Na ve-liko zadovoljstvo svih, Wendersće predstaviti svoj novi film"Pina", omaž jednoj od najvećihumjetnica Pini Bausch, koja jeostavila neizbrisiv trag u istorijiteatra i plesa", istakao je Puri-

vatra. "U pitanju je remek djelosvjetske kinematografije. Uovom filmu gledaoci uopšte nemogu osjetiti reditelja i u tomeje Wendersova veličina", na-glasio je Purivatra. Riječ je orevolucionarnom 3D ostvarenjukoje je svjetsku premijeruimalo na 61. internacionalnomfilmskom festivalu u Berlinu, iod tada dobija samo pozitivnekritike. Ovo će biti prva godinada se na SFF-u prikazuju fil-movi u 3D tehnologiji u CinemaCityju. Wenders je profesor naAkademiji za film u Hamburgu,a u Sarajevo će doći sa 12 svo-jih studenata, gdje će boravitiod 22. do 27. jula. O svom radugovoriće na predavanju uokviru Sarajevo Talent Cam-pusa.

Wim Wenders - gostSarajevo Film Festivala

Cristina Brancočarolija Kraj ljeta obilježiće koncert portu-galske fado pjevačice CristineBranco. Njen nastup u Bosanskomkulturnom centru u Sarajevu je za-kazan za 17. septembar, a dio jeevropske turneje kojom CristinaBranco promoviše svoj posljednjiprojekat Fado Tango. Ovaj albumpo objavljivanju našao se u vrhuliste najprodavanijih albuma u Por-tugalu, a koncert u Sarajevu bićeprilika za posjetioce da uživaju uvrhunskoj izvedbi Cristine Brancouz pratnju muzičara koji sviraju naklasičnim ali i na tradicionalniminstrumentima Portugala. Ulazniceza koncert Cristine Branco možeterezervisati putem e-maila [email protected]


Sarajevo


U okviru festivala „Baščaršijskenoći“, pred sam kraj manifestacijena stadionu Koševo nastupiće pop-ularni pjevač Željko Samardžić 30.jula. U karijeri koja traje više odtrideset godina i tokom koje jeizdao 16 nosača zvuka, ŽeljkoSamardžić spada u grupu pjevačakoji su dugo i kvalitetno prisutni,kao i rado slušani na prostorimacijele bivše države.

Koncert Željko Samardžić

Oko 200 hip-hopera i breakdanceraSlovenije, Srbije, Hrvatske, CrneGore i Bosne i Hercegovine zabavl-jalo je publiku ispred BBI centra, asamo 100 njih plasiralo se na tak-mičenje najboljih plesača StreetDance Challenge 2011. Ovaj plesnispektakl organizovao je BBI Centarsa svojim partnerima. Najboljibreakdanceri su Just2Cool Crew izBijeljine, najbolji hip-hoperi Unit Xiz Splita, a nagradu za najbolju ko-reografiju osvojila je takođe grupaJust2Cool Crew. Na drugommjestu za najbolju koreografiju

našao se BEAT STREET –Beogradski igrački centar, a trećemjesto pripalo je sarajevskojplesnoj grupi AVANT GARDE. Osimdomaćih grupa, Sarajevo je naStreet Dance Challengeu ugostilo iplesače iz Slovenije, Srbije,Hrvatske, Crne Gore. Događaj jepodržao BH Telecom koji je za na-jbolje osigurao vrijedne novčanenagrade. Prijatelj projekta Red Bullpobrinuo se za dolazak članova žir-ija, velikih imena street dancescene: Bboy InTact, Aldo Ardo iSuper Sale.

Pobjednici StreetDance Challenge-a

Svjetska muzička senzacija u SarajevuI ove godine će tokom trajanja Sarajevo Film Festivala biti održan Heineken Music Stage, serijaponoćnih koncerata u Domu mladih u Sarajevu. Ovogodišnji Heineken Music Stage bit će otvoren upetak 22. jula nastupom muzičke senzacije - dua 2Cellos, kojeg čine izvrsni hrvatski čelisti LukaŠulić i Stjepan Hauser. Obojica posjeduju zavidno muzičko obrazovanje – Luka je studirao na poz-natoj Royal Academy u Londonu, dok se Stjepan obrazovao na Royal Northern College of Music uManchesteru. Dobitnici su brojnih međunarodnih nagrada, a nastupali su širom svijeta – u Lon-donu, Amsterdamu, Beču... Njihov nastup na Heineken Music Stageu desiće se u pauzi velikeevropske turneje na kojoj nastupaju u pratnji Elton Johna. Njihov debi album sa obradama pjesama poznatih pop irock izvođača, poput U2, Nine Inch Nailsa, Coldplaya, Nirvane, Muse, Stinga... izaći će ovog ljeta, a nastup naHeineken Music Stage-u predstavljaće svojevrsnu bh. promociju ovog izvrsnog muzičkog materijala. Održavanje ovogkoncerta omogućio je Grad Sarajevo, koji je ove godine finansijski podržao realizaciju Heineken Music Stagea.

Blic najave: Sajam knjiga na otvorenom 201110.07. -21.07.Trg oslobođenja - Alija Izetbegović

Evropsko prvenstvo u košarci (B di-vizija)14.07. -24.07. Dvorana Ramiz SalčinKSC Skenderija

Otvorena izložba TALE TELL &RETELLSara Rajaei16.7.-30.7.Duplex/10m2, Stakleni Grad, Fer-hadija 15

Baščaršijske noći - Hor Rejjan30.07. u 21:00Kolobara han

Izložba hrvatske i bh. grafike15.07.-15.08.Galerija Collegium Artisticum

Timo Maas party

Timo Maas, je njemački umjetnik, DJi producent, jedno od najvećih imenana svjetskim DJ listama, a sara-jevskoj publici će se predstaviti 25.jula u Domu mladih, sa početkom22.00 sati. Radio je remixe poznatimmuzičarima kao što su Fat Boy Slim,Kelis, Madonna. Prošle godine nas-tupao je na rođendanskoj zabavislavne Madonne. Prije njegovog nas-tupa publiku će zabavljati njemačkiDJ-evi Rochus i Steve Paris.

Zlatne slikeU sarajevskoj Black Box ga-leriji od 21. do 23. julamožete pogledati izložburadova naziva “Zlatne slike”autora Stjepana Šandrk izHrvatske. Autor izložbe pred-stavlja radove u slikarskojtehnici ulje na platnu. Riječ jeo deset radova u fotorealis-tičnoj maniri koji se ističu namonokromnoj, zlatnoj poza-dini. Slike su istog, gotovokvadratičnog formata.Stjepan Šandrk rođen je1984. u Osijeku gdje je 2002.završio slikarski dizajn naŠkoli primijenjenih umjet-nosti. Slikarstvo na Akademijilikovnih umjetnosti u Za-grebu u klasi profesora I.Rončevića diplomirao je2006. Trenutno je studentpostdiplomskog doktorskogstudija slikarstva na istojAkademiji. Učestvovao je nabrojnim samostalnim i grup-nim izložbama u Hrvatskoj iinostranstvu. Takođe, dobit-nik je i nagrade "Ex aequo"22. Slavonskog biennala2010.

U ritmu CubismaCubismo je sastav koji svira energičnu plesnu muziku koja se zas-niva na afro-kubanskim ritmovima, ali u svom osebujnom i prepoz-natljivom stilu. Osim salse i latin-jazza, u muzici Cubisma osjećajuse i uticaji jazza, hip-hopa, funka i rocka. Članovi sastava dolaze izHrvatske, Slovenije, Kube i Ekvadora te su najznačajniji sastav kojisvira takvu vrste muzike u ovom dijelu Evrope. Zaplešite u njihovomritmu 26. jula u klubu City pub sa početkom u 22.00 čas.


1 0 | i n t e r m e z z o | j u n / j u l 2 0 1 1 .

Ministar finansija Republike Srpske ZoranTegeltija razgovarao je sa direktorom Hypo AlpeAdria banke Banja Luka Samuelom Vlčanom opolitici banke u odnosima sa privredom RS unarednom periodu, te o podršci u politikama VladeRS prema javnim preduzećima i procesu restruk-turisanja vanbudžetskih fondova. Ministarstvo fi-nansija RS navodi da je Vlčan iskazao posebnuzainteresovanost prema trezorskim zapisima idugoročnim obveznicama RS, uz napomenu da ćebanka u narednom periodu formirati nezavisnu je-dinicu za finansiranje javnog sektora. Osim toga,direktor Hypo banke izrazio je opredijeljenostbanke da aktivno učestvuje u podršci privrednomsektoru, posebno izvoznim preduzećima. Kao os-novna područja interesovanja, on je naveohidropotencijal, šumske resurse i drvoprerađi-vačku industriju, te sektor građevinarstva, krozizvoz intelektualnih znanja građevinskih kom-panija iz RS.

Hypo finansira javni sektor u RS

Nastavlja se pad fiksne telefonijeBroj fiksnih telefonskih priključaka u posljednje tri godinerapidno opada i uzmiče pred mobilnom telefonijom i ko-rištenjem novih kombinovanih paketskih telekomunikaci-jskih ponuda, pokazuju podaci Regulatorne agencije zakomunikacije BiH. Naime, zaključno s krajem prošle go-dine u BiH je postojalo 989.680 aktivnih fiksnih linija, što jeza 8.964 linije manje u odnosu na prethodnu godinu.Međutim, ovako veliki broj ugašenih fiksnih telefonskihpriključaka u protekloj godini je za gotovo tri i po putamanji u odnosu na broj isključenja fiksnih priključakatokom 2009. godine, kada je ugašeno čak 32.711 fiksnihtelefonskih linija, ili 33.097, koliko ih je isključeno tokom2008. godine. O tome da fiksna telefonija postaje vid ko-munikacije prošlosti i da telekomunikacijskim prostoromBiH gospodari mobilna telefonija, govori podatak da je u

BiH zaključno sa krajem prošle godine bilo 3.013.700. ak-tivnih pretplatnika mobilne telefonije. Broj pretplatnikamobilne telefonije se u posljednje tri godine povećao za563.275 pretplata.

Inflacija u maju 4,2 odstoCijene proizvoda i usluga koji se ko-riste za ličnu potrošnju u BiH,mjerene indeksom potrošačkih cijena,u maju ove godine u odnosu na istimjesec prošle godine više su za 4,2odsto, izjavio je direktor Agencije zastatistiku BiH Zdenko Milinović.Prema njegovim riječima, na godišn-jem nivou najveći opšti rast cijena uBiH zabilježili su odjeljci hrana i beza-lkoholna pića za 8,3 odsto, alkoholnapića i duvan 8,1, prevoz 7,8 odsto, ko-munikacije 5,4, restorani i hoteli 1,4,stanovanje, voda, električna energija,plin i drugi energenti 1,3 odsto itd.

Samuel Vlčan, direktor Hypo Alpe Adria bankeBanja Luka

Duge i komplikovane procedureu vezi sa registracijom pre-duzeća i dobijanjem građevin-skih dozvola i dalje su najvećiproblemi sa kojima se strani in-vestitori suočavaju u BiH, asituacija se iz godine u godinučak i pogoršava. Prema po-dacima iz “Bijele knjige” za2011. godinu koju je izradio Sav-jet stranih investitora,neophodni koraci za početakposlovne aktivnosti u BiH zahti-jevaju 12 proceduralnih postu-paka koji traju 60 dana. „Uodnosu na 2009. godinu,situacija se u 2010. godini čak ipogoršala jer je postupak postao sku-plji i kompleksniji, prije svega jer od-

luke nadležnih organa privrednogdruštva moraju biti obrađene kod no-tara što produžava i poskupljuje sampostupak registracije“, navodi se u

“Bijeloj knjizi”. Prema izvještajuSvjetske banke “Donig Business2011.”, BiH se nalazi na 139.mjestu po jednostavnosti i brzinidobijanja građevinske dozvole,dok je prošle godine zauzimala136. poziciju. Nedosljednost isloženost sistema oporezivanja idalje predstavlja jedan od na-jvećih problema sa kojima sesuočavaju strani investitori u BiH,kao i neefikasna prinudnanaplata i brojne opštinske takse.“Kada je u pitanju jednostavnostplaćanja poreza BiH se nalazi na154. mjestu od ukupno 181

zemlje. Česte izmjene zakona stvarajunesigurnost za strane investitore“, is-tiče se u ovoj knjizi.

UniCredit Bank Banjaluka plasirala je uprvih šest mjeseci ove godine oko 200miliona KM, čime je nastavljen rast kred-itne aktivnosti. Član uprave ove bankeSiniša Adžić istakao je da je prioritet uovoj godini komercijalna revitalizacijebanke, dodajući da su, u skladu s tim,pripreme za takvu politiku poslovanjaobavljene prošle godine i da se ogledajuu kadrovskim i organizacionim promje-nama, te edukaciji zaposlenih. “Rezultatkoji ostvarujemo ove godine je u skladusa našim planovima. S druge strane,mjerimo zadovoljstvo klijenata i ponosnismo što rezultati imaju pozitivne tren-dove. Svakako, imamo još puno prostoraza poboljšanja”, rekao je Adžić. On jenapomenuo i da stambeni kredit koji dajeUniCredit Bank ima kamatnu stopu od6,49 odsto, što je najniža kamata uposljednjih dvadesetak godina.

UniCredit BankBanjaluka plasirala200 miliona KM

Poslovna klima u BiH se pogoršava


business

j u n / j u l 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 1 1

Obistinile su se crne prognoze da će u2011. godini rekordan broj radnika za-vršiti na ulici. U prva četiri mjeseca bezposla je ostalo 15.922 radnika, koji suprethodno bili u radnom odnosu, što jeza 2.426 ili 18 odsto više nego lani. Toznači da se armiji nezaposlenih svakogdana pridruži u prosjeku 130 radnika.Broj nezaposlenih registrovan u aprilu jealarmantan – 150.911, odnosno za 3.187više nego u istom periodu 2010. Nastavi lise trend masovnog otpuštanja, 20,2 mil-iona KM, koliko je planirano za socijalnozbrinjavanje radnika, neće biti dovoljno.Vrlo lako se može desiti i da Zavod za za-

pošljavanje RS ne može da isplaćuje svenaknade za nezaposlenost. Ekonomistiupozoravaju da će se smanjiti i potrošnja,a sa njom i mogućnost oživljavanja posr-nule privrede.

Svakog dana bez poslaostaje po 130 radnika EFSE potpisala ugovor

o kreditu sa MikrofinomEvropski fond za jugoistočnu Evropu(EFSE) – na inicijativu Njemačkerazvojne banke, uz finansijsku po-dršku njemačkog Saveznog min-istarstva za ekonomsku saradnju irazvoj i Evropske komisije – potpisaoje novi ugovor o kreditu koji ćeobezbijediti četiri miliona evraMikrokreditnom društvu „Mikrofin“za podršku kreditiranju mikropre-duzeća u Bosni i Hercegovini. KreditEFSE-a će ojačati finansijsku bazu„Mikrofina“ i obezbijediti kon-

tinuirano pružanje kreditnih uslugavelikom broju mikro preduzećaširom Bosne i Hercegovine.„Mikrofin“ je usredsređen na seg-ment mikro i malih preduzeća snižim prihodima, u urbanim i rural-nim oblastima Bosne i Hercegovine,i nova sredstva će omogućiti ovomdugogodišnjem partneru EFSE-a dapoveća svoju osnovnu bazu klijenatamikropreduzetnika. Ovaj kreditEFSE-a omogućava finansiranje oko1.000 dodatnih mikro kredita.

Zaštititi korisnike finansijskih uslugaKomitet za koordinacijunadzora finansijskog sek-tora Republike Srpskeodržao je petu redovnusjednicu na kojoj je raz-matrano više nacrta za-kona čije donošenje jepotrebno radi obezbjeđenja zaštite ko-risnika finansijskih usluga. Na sjednicisu razmatrani Nacrt zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o bankamaRS, Nacrt zakona o izmjenama i dop-unama Zakona o mikrokreditnim orga-

nizacijama i Nacrt zakona oizmjenama i dopunamaZakona o lizingu.Komitet je zaključio da sepredloženi nacrti zakonaobjave na službenoj inter-net stranici Ministarstva fi-

nansija RS u odjeljku “materijali uproceduri”. O svom radu u tekućoj go-dini Komitet će redovno informisatijavnost, te podnijeti izvještaj Narodnojskupštini Republike Srpske, navedenoje u saopštenju.

Samo u protekloj go-dini u BiH se posred-stvom bankarskihračuna, ali i neformal-nim kanalima, iz dijas-pore slila oko 3,41milijarda KM, što je za 180 milionaKM više u odnosu na prethodnugodinu, podaci su Centralne bankeBiH. Sa takvim prilivom, doznakeradnika iz inostranstva iznose 14odsto BDP-a zemlje, što je duploviše od prosjeka zemalja jugois-

točne Evrope i pred-stavljaju, ključni pokre-tač potrošnje, pokazalaje i makroekonomskaanalaza Hypo AlpeAdria banke. Ekonom-

ski stručnjaci ocjenjuju da ovakvipodaci ukazuju na to da platežnamoć stanovnika u BiH i dalje u ve-likoj mjeri zavisi od novca iz inos-transtva, te da je platni bilans BiHveoma uslovljen prilivom “gastar-bajterskog” novca.

Dijaspora šalje sve više novca


business


Nova banka a d.Banja Luka jedonijela odluku dapo povoljnimuslovima ponudi"Senior" paket-račun za korisnikepenzija. Mjesečnanaknada za vođenjepaketa iznosi 2,5KM, a uključuje sljedeće us-luge: vođenje računa, slanjeizvoda putem pošte ili na e-mail, sms obavještenja oprilivu i odlivu sredstava ineograničen broj trajnihnaloga. Segment penzionera

u Novoj banci zaslužujeposebnu pažnju i kreiranjeusluga kojima bi im seolakšalo poslovanje sBankom, jer su u pitanjuodani klijenti koji redovnoizmiruju svoje obaveze.

Kreiran poseban paket-račun za penzionere

Globalni fiskalni okvir za ovu god-inu urgentno se mora finalizovati,te napraviti napredak u pogledufiskalnog okvira za period2012/2014. i postići dogovor oučešću institucija BiH u prihodimaod indirektnih poreza, upozoravajušef Misije Međunarodnog mone-tarnog fonda (MMF) za BiH KostasHristu i rezidentni predstavnikMilan Suc.Oni su pojasnili da će to, kada je upitanju budžetsko planiranje nasvim nivoima vlasti, otkloniti jedanvažan element neizvjesnosti, tedodaju da iako je u protekle dvijegodine napravljen napredak uograničavanju javne potrošnje, dabi bio zatvoren finansijski deficit uovoj godini neophodne su daljemjere, ali i dodatno domaće finan-siranje.

Produžen rok zaotkup državnihstanova Prijedlogom zakona o privati-zaciji državnih stanova, koji jeVlada Republike Srpske utvrdilapredviđeno je da se rok za otkupprodužava do 30. juna 2015. go-dine. Osnovni razlog zbog kojegje potrebno donošenje ovog za-kona je produženje roka zaotkup državnih stanova, koji jeprema članu 38. Zakona o priva-tizaciji državnih stanova istekao30. juna 2011. godine, navodi seu obrazloženju. Paralelno sapripremom ovog zakona izrađenje i prijedlog zakona kojim trebada se uredi pravni status iraspolaganje stanovima udržavnom vlasništvu na kojimane postoji stanarsko pravo, akoji takođe treba da budu priva-tizovani prema odredbama ovogzakona.

Finalizovati globalni fiskalni okvir

Krediti građana po karticama iprekoračenjima po računu nakraju prvog kvartala ove godinedostigli su iznos od 169,6 mil-iona KM, što je za 6,6 milionamaraka više u odnosu na krajprošle godine, navode u Agen-ciji za bankarstvo RS. „Kreditigrađana po karticama i preko-račenjima na kraju prošle go-dine su iznosili 163 miliona KMili 7,9 odsto od ukupnih kreditastanovništva u RS, a ovakvazaduženost je u martu ove go-dine imala udio od 8,2 odsto uukupnim kreditima

stanovništva“, naveli su u Agen-ciji za bankarstvo RS. Ovakvipodaci pokazuju da stanovniciSrpske posljednjih mjeseci sveviše uzimaju pozajmice.

Dozvoljeni minus 169,6 miliona KM

Akcionarsko društvo RiTE (Rud-nik i termoelektrana) Gacko prvikvartal 2011. godine završilo jesa 1,1 milion KM neto dobiti, štopredstavlja znatno bolji poslovnirezultat u odnosu na isti period2010. koji je kompanija završilasa 5 miliona KM gubitka. Ukupnitromjesečni prihodi RiTE Gackou prvom kvartalu 2011. godineiznosili su 30,6 miliona KM i veći

su za 47 odsto od prihoda ost-varenih u istom perioduprethodne godine, saznaje portalBeta.ba iz finansijskog izvještaja.

Ukupni tromjesečni rashodi RiTEGacko u pomenutom perioduiznosili su 29,5 miliona KM i većisu 14,7 odsto u odnosu na istiperiod 2010. godine. Ukupna ak-tiva RiTE Gacko, zaključno sa 31.martom 2011. godine, iznosila je453 miliona KM, kapital 406 mil-iona KM, dugoročne 36,3 akratkoročne obaveze 15,7 mil-iona KM.

RiTE Gacko sa 1,1 milion KM dobiti

Od srijede, 1. juna 2011. godine,počela je tradicionalna kam-panja VGT osiguranja "Zabezbrižno ljeto" koja će trajatido 31. avgusta 2011. I ove go-dine svojim osiguranicima VGTosiguranje ponudilo je posebnepakete i u njima gratisproizvode, kao što su osigu-ranje od nezgode, putničko-zdravstveno osiguranje, i VGTRoad Assistance 24h za kasko-osiguranike.“Svim našim osiguranicima že-limo približiti i naše druge

proizvode dobrovoljnih osigu-ranja, te smo i ove godine zanjih pripremili pakete Home,Road i Travel”, istakao je FarisNjemčević, direktor sektorarazvoja VGT osiguranja.

Ljetna kampanja VGT osiguranja

Uspješne žene:Ivana Galov

Trade Development Coordinator, 33 godineNjena karijera u kompaniji Nestlé započela je 2007.godine s pozicijom komercijalista. Naime, nakonmnogo stečenog iskustva na raznim poslovimapoput trgovca, ugostitelja, frizera, voditelja ključnihkupaca ukazala joj se prilika za rad u dinamičnojkompaniji kao što je Nestlé. Obzirom da je Nestlékompanija u kojoj se stalno radi na unapređenjuprocesa i poslovanja, dvije godine kasnije promo-visana je na sadašnju poziciju. Kao koordinator zarazvoj prodaje za kategoriju Nestlé žitarica radiposlove vezane za marketing i (trade marketing)marketing na mjestu prodaje.

Kako biste opisali poziciju savremene žene unašem društvu?Teško mi je govoriti u ime svih žena, no iz svogaprimjera mogu reći kako primjećujem da se staristereotipi polako počinju mijenjati. Vjerujem da uzdobru raspodjelu vremena te uz podršku, kakoposlodavca tako i porodice – ništa nije neostvarivo!

Kada se sjetite svog prvog radnog dana kakve im-presije prevladavaju?Trebalo mi je neko vrijeme kako bi shvatila koji meposao može najviše motivisati, gdje sam najusp-ješnija i najzadovoljnija. Ponosna sam jer se mojaupornost isplatila i danas imam posao koji volim.Sjećam se kako sam prvog dana u kompaniji bilafascinirana s kompleksnošću organizacije i imalaonaj početni strah od nepoznatog. Zahvaljujućikolegama i iznimno pozitivnoj radnoj okolini, nijedugo trebalo da se uklopim u tim i prebrodim tajstrah. Upravo činjenica da je Nestlé dinamičnakompanija, u kojoj se stalno radi na unapređenjuprocesa i poslovanja, danas mi daje dodatan podsti-caj da budem bolja u onome što radim, da kon-tinuirano učim i razvijam svoju karijeru.

Po vama za uspjeh su najpotrebniji?Kroz posao sam naučila mnoge stvari i sada mogureći kako su uporan rad, strast, ideje i nastojanje dabudete najbolji u onome što radite jako važni. Ključuspjeha, po meni, je imati sve to.

Čemu ili kome ste najzahvalniji u svom profesional-nom napretku?Bitna je zdrava ambicija, kao i strast prema onomešto radite. Ključnu ulogu u tome ima podrška i pod-sticaj porodice. Ustrajna sam u svojim naumima inastojim završiti sve što započnem tako da sma-tram kako je i takav stav dosta doprinio mome pro-fesionalnom napretku.



Odlukom Skupštine dividenda akcionarimaTelekoma Srpske Banja Luka isplatiće se izneraspoređene dobiti iz 2010. godine u iznosi od56,98 miliona KM. Akcionari Telekoma Srpskeodlučili su da neraspoređenu neto dobit iz 2010.godine u ukupnom iznosu od 62,4 miliona KMrasporede za zakonske rezerve u iznosu od 5,41

milion KM, a ostatak izdvoje za isplatu dividendeu ukupnom iznosu od 56,98 miliona KM. Divi-denda se raspoređuje akcionarima Telekoma RSkoji imaju taj status na dan 27. jun 2011. godine,srazmjerno za sve akcije preduzeća po principusvakoj akciji isti nominalni iznos od 0,11597071KM, saopšteno je iz ove kompanije.

Telekom Srpske isplaćuje dividendu

Global Market SolutionsSarajevo, prva bh. agen-cija specijalizovana zamystery shopping, usaradnji s kolegama izregije treći put zaredomsprovela je istraživanjeosnovnih elemenatakvaliteta usluge, s cil-jem pronalaska na-jboljih u regiji, uvremenskom periodu od10. maja do 25. maja. Iakokomšije iz okruženja čestokažu da su građani Bosne i

Hercegovine poznati kao na-jsrdačniji narod, kvalitet us-luge u Bosni i Hercegovini je

po treći put najslabiji uregiji (58,76 odsto). Sdruge strane su se is-takli Slovenci (77,02odsto) koji su, još odprošlog vala istraži-vanja zauzeli tronregije i “ne daju se” snjega. Hrvatska jepritom na bronzanom,trećem mjestu s ukup-nim rezultatom od

71,08 odsto, gdje se sm-jestila iza drugoplasiraneMakedonije.

Kvalitet usluga u BiH najlošiji u regiji

business

Dobit Bosnalijekaveća za 45 odstoAkcionarsko društvo Bosnalijek Sarajevo prvikvartal 2011. godine završilo je sa 1,6 milionaKM neto dobiti, što predstavlja povećanje prof-ita od 45 odsto u odnosu na isti period prošlegodine. Prihodi od prodaje Bosnalijeka u prvatri mjeseca ove godine iznosili su 26,4 milionaKM i veći su za 21,6 odsto od prihoda ost-varenih u prvom tromjesečju prošlegodine.Troškovi za prodato Bosnalijeka uprvom kvartalu iznosili su 9,3 miliona KM, atroškovi administracije 12,8 miliona KM, takoda je dobit kompanije od operativnih aktivnostizapravo iznosila 3,6 miliona KM.

Građevinske kompanije članice Udruženjaposlodavaca Federacije BiH formirale su Gru-paciju poslodavaca iz oblasti građevinarstva igrađevinskog materijala, s ciljem zaštite i pro-movisanja prava i interese svojih članova, te iz-abrale rukovodstvo. Predsjednik SkupštineGrupacije Nedim Čehajić rekao je da će insisti-rati na formiranju ministarstva za građev-inarstvo FBiH, posredstvom kojeg će Grupacijamoći da artikuliše svoje interese, kao što sudonošenje zakona i dobijanje poslova na do-maćem tržištu, saopšteno je iz federalnogUdruženja poslodavaca.“Ako uspijemo stvoritibolji ambijent, to će značiti da će biti poboljšan

standard radnika u građevinarstvu, a animi-raćemo mlade ljude da idu u ovu branšu, da seškoluju i grade svoju budućnost”, istakao je Če-hajić.

Formirana Grupacija građevinara


business

UNIQA preuzimaportfelj LOK osiguranjaOsiguravajuće društvo UNIQA osigu-ranje namjerava preuzeti aktivniportfelj životnog osiguranja odprivrednog subjekta LOK osiguranjeSarajevo. LOK Invest iz Sarajevapreuzeo je kroz dokapitalizaciju He-lios osiguranje Mostar, koje od 1. ok-tobra 2009. godine nosi naziv LOKosiguranje i ima sjedište u Sarajevu.LOK Invest preuzeo je 97,8 osto ak-cija Helios osiguranja nakon što seovo osiguravajuće društvo, koje sebavi isključivo životnim osiguranjem,našlo pod privremenom upravomzbog narušene finansijske stabil-nosti. Kako prenose mediji, LOK os-iguranje takođe ima problema safinansijskom stabilnošću i nasli-jeđenim problemima od bivšeg He-liosa zbog čega će aktivni porfteljustupiti UNIQA osiguranju.

Trgovačko preduzeće AR-market,koje posluje u sastavu poznatefabrike veša Alma-Ras iz Olova,obilježilo je dvije godine posto-janja. Kako su istakli u menadž-mentu ove kompanije, osimmarketa u Olovskim Lukama,uskoro će biti otvoren savremeniprodajni centar u samom gradu.Nakon što su, naime, od pre-duzeća Promet, koje se godi-nama nalazi u stečaju, kupilirobnu kuću, u toku su njenarekonstrukcija i opremanje.Trenutno u centralnoj fabrici uOlovu, pogonima u Srebrenici iVarešu te prodajnim objektima uBiH i regionu radi oko 450 rad-nika. Prema riječima vlasnika i

predsjednika Uprave fabrikeAlma Ras, Džemala Memagića,ovo nije kraj poslovnim

planovima i investicijama ovekompanije, što će svako doprini-jeti bržem razvoju ovog kraja.

Alma Ras širi prodaju

Kozmetički div Avon službenoje objavio integraciju tri novatržišta u jednu od AVON-ovihnajuspješnijih regija u sred-njoj i istočnoj Evropi. Od jula,poslovanje Avona u BiH,Hrvatskoj i Sloveniji vodiće sena nivou regije Danube. Dosada je ova regija uključivalašest zemalja: Mađarsku,Bugarsku, Srbiju, Make-doniju, Albaniju i Crnu Goru.Sve one djeluju zajedno od2009. i formirale su jednu odnajprosperitetnijih regija koja

drži odlične pozicije međubrzo rastućim tržištima na

kojima djeluje kompanijaAVON.

AVON integrisao tržišta regije


SHP Celex rasporedio dobitSkupština akcionara Fabrike pa-pira SHP Celex, a.d. Banja Lukaodlučila je da dio dobiti iz 2010. iprethodnih godina rasporedi zapokriće gubitaka, a drugi dioneraspoređene dobiti da preneseu 2011. godinu. Preduzeće SHPCelex, a.d. Banja Luka ostvariloje u 2010. godini dobit od832.182,73 KM, a što zajedno saneraspoređenom dobiti izprethodnih godina iznosi936.140,35 KM. Odlukom ak-cionara, iz ove dobiti pokriven jegubitak iz ranijih godina od214.302,28 KM, u zakonske rez-erve izdvojeno je 46.807,07 KM,dok se neraspoređeni dobitak uiznosu 675.031,00 KM prenosi uizvještajni period 1.1. do31.12.2011. godine.

Skupština akcionara “ŽeljeznicaRepublike Srpske” a. d. nećeusvojiti finansijski izvještaj pre-duzeća, kao ni izvještaj o poslo-vanju za 2010. godinu sve dok sene pronađe način za pokrivanjegubitka koji iznosi oko 170 mil-iona maraka. Zaključeno je to naredovnoj Skupštini akcionara“Željeznica RS” a. d. Doboj.

Predsjednik Skupštine akcionaraŽRS Milan Bešir rekao je da In-vesticiona razvojna banka RS nijedala pozitivno mišljenje o finan-sijskom izvještaju o poslovanju

ŽRS, jer su gubici ovog pre-duzeća ogromni. „Uprava i Nad-zorni odbor treba da sačineodluku o pokriću gubitka pre-duzeća“, rekao je Bešir. On jenaglasio da akcionari smatrajuda je potrebno izvršiti reorgani-zaciju ŽRS, jer se jedino na tajnačin može iskazati višak rad-nika.

ŽRS moraju pokriti minus od 170 miliona

Milionske štete zbog carinaBh. proizvođači koji uvozerepromaterijale, opremu irezervne dijelove izvan po-dručja zone slobodne tr-govine CEFTA i EU zoneslobodne trgovine u ner-avnopravnom sukonkurentskom položaju sa drugim proizvođačima sobzirom da su opterećeni naknadom za carinsko evi-dentiranje od 1 odsto i razlikom između viših carin-skih stopa bh. tarife i nižih stopa tarife Evropskeunije. Na ovaj način bh. firme imale su u 2010. godinidodatne troškove od 65 miliona KM koliko su platileza carinsko evidentiranje i oko 200 miliona KM zbogplaćanja većih carina u odnosu na proizvođače u EU.

Ukupan dug RS tri i po milijarde KMNarodna skupština Re-publike Srpske razmotrilaje informaciju o dugu RSsa stanjem na dan 31. de-cembar prošle godine ukojoj se navodi da ukupanspoljni i unutrašnji dugRS isnosi 3.544.040.000 KM, što predstavlja 41,97odsto bruto domaćeg proizvoda. Ministar finansijaRS Zoran Tegeltija istakao je da je premamakroekonomskim pokazateljima i indikatorimazaduženosti za period 2005 – 2010. godine evidentnoda je održivost duga RS na zadovoljavajućem nivou.



Koje karakteristike odlikuju„Kaltenberg“ pivo?Mi nismo najveća pivara, ali uvijeksmo se trudili da budemo jedna odnajboljih. U proteklih pet-šest godinaosvojili smo i nekoliko nagrada kadaje kvalitet u pitanju. Dakle, mi smo naprvome mjestu kada je u pitanju Pre-mium pivo i za nas je veoma važno dapivo shvatimo ozbiljno, da se ne radiprvenstveno o količini, nego da seproizvede pivo koje će ljudima odgo-varati, koje će ljudi voljeti i koje ćenakon prvog htjeti da popiju i drugo.Mi vjerujemo da je pivo najbolje ondakada je svježe, zato pokušavamo dapronađemo partnere koji tehničkiimaju dobro organizovane pivare ikoje su nezavisne od velikih interna-cionalnih brand-ova. Na taj način že-

limo i ovdje da proizvodimo pivo kao iu Njemačkoj, i da isto tako pravimopivo za ljude koji žele nešto posebno.Mislim da smo do sada uspijeli utome.

Kako je došlo do saradnje sa Ban-jalučkom pivarom?U stalnoj smo potrazi za partnerima.Naši saradnici iz Engleske su nampredložili da bismo mogli ovdje daobavimo neke razgovore i naravnorezultat toga je da smo popričali idošli do dogovora da ovdje ima jednaveoma dobra pivara, koja je dobrovođena i koja je u stanju zaista daproizvede i isprati jedan visokok-valitetan proizvod, kakvo je našepivo.

Da bi se to desilo Banjalučka pivaraje morala da zadovolji njemačkiZakon o čistoći piva iz 1516. godinekoji je jedan od najstarijih evropskihzakona u oblasti zaštite hrane.Kada govorimo o Zakonu o čistoći, naprvu zvuči veoma jednostavno.Međutim, ovo pivo se sastoji od 4supstance: vode, hmelja, ječma isladi, što znači da ni u kom slučajune koristimo hemikalije i da koris-timo 100% prirodne sastojke inikakve jeftine supstance, kao npr.šećer, rižu, krompir. Pivo koje jeurađeno po Zakonu o čistoći je ono zakoje tačno znamo šta je u njemu, ali,naravno za to su nam potrebni vi-sokokvalitetni proizvodi, jer kadaradimo sa prirodnim proizvodima, nemožemo ih nadoknaditi hemikali-jama. Ovdje smo napravili pivo koje jeidentično sa pivom u Bavarskoj, štoznači da smo koristili visokok-valitetnu aromu. Umjetnost piva nijeda ugasi žeđ, nego da stvori užitak

gdje će se pojaviti želja da se nastavisa drugim pivom. Što znači potrebanje jedan fin okus, koji jednostavno jošviše podstiče želju za pijenjem piva.

U proizvodnji piva postoji velikakonkurencija. Kojom filozofijom op-stajete već godinama, pa čak i vi-jekovima, na tržištu?Dakle, konkurencija jeste velika. Pos-toje međunarodne pivare kojeizuzetno mnogo novca ulažu u mar-keting, ali ono što je jedina i najboljaporuka jeste da one pivopije koje volei cijene pivo su one kojima naše pivonajviše odgovara. Naravno, mimoramo dovesti ljude do toga daprvo probaju pivo. Mi smo upravodanas predstavili visokokvalitetanproizvod koji ima karakter. Mi se jed-nostavno usmjeravamo svim poz-navaocima piva i možda će se pojavitiljudi koji će na kraju reći „meni to neodgovara“, ali radije imam poz-navaoce piva koji poznaju i znaju štapiju, nego da imam pivo koje preživl-java samo zbog reklame.

Viševjekovna porodična recep-tura osigurala je posebnostvašeg piva svih ovih godina.Koje nam detalje o receptusmijete otkriti?Naravno da postaje nekakveposebnosti prilikom proizvod-nje, ali naravno to su stvarikoje mi moramo dazadržimo za sebe. Naime,postoji veliki broj pivarakoje se zainteresovaneupravo za tu tajnu, alinažalost, ne možemo jeodati. Od kvasca punozavisi sam ukus piva,isto tako od tempera-ture. Tako da mi dostavl-jamo naš kvasacdirektno i jednim dijelommi možemo dadefinišemo sam okus.Isto tako, mi definišemotemperaturu, vrijeme idruge bitne faktore, štou okusu dostiže velikurazliku. Osim toga,izuzetno je bitno kojevrste hmelja se koriste,

da se zna pravo vrijeme kada će dase doda začin i koliko će da se stavidrugih dodataka. To je puno sitnihdetalja na koje se mora obratitipažnja.

Da li će pivo koje se proizvede uBanjalučkoj pivari biti identičnoonome koje se proizvodi uBavarskoj?Apsolutno! Mora se raditi o pivukoje u svakom trenutku možemo daprodamo i kod nas bez problema,koje mora da bude svježe. Upravokod piva transport igra veliku ulogu,jer je bitno imati proizvodnju u jed-nom mjestu i dopremati sastojke,čime je snabdijevanje mnogo sig-urnije, a samo pivo dolazi svježe do potrošača.

Vi ste u Bavarskoj zaslužni i za oživl-javanje Viteških igara. To je ideja koja se rodila prije 30 go-dina. Već stotinama godina u Nje-mačkoj ne postoje ti turniri, a ondasmo mi ponovo oživjeli tu tradiciju.

Danas imamo jedan od najvećihovakvih turnira na svijetu nakojem se okupi više od hiljaduumjetnika i to je jedna od na-jvećih manifestacija preko ljetau Bavarskoj.

Kako Vam se svidjelo pivo Nek-tar?Ono što smo prvo napravili jesteda smo kupili određenu količinupiva i probali ga odmah. Mogureći da je pivo odlično i da pi-vara odrađuje dobar posao, anama je bitno da pivara možeda snabdije različite potrošače,i ova kombinacija ide u smjeruda zadovoljava različite ciljnegrupe.

Posljednji potomak kraljeva Bavarske, princ Luitpold von Bayern, i danasu proizvodnji “Kaltenberg” piva koristi isključivo porodične recepte idavnašnje načine proizvodnje kraljevskih piva, koje se od sada može naćii na domaćem tržištu zahvaljujući saradnji sa Banjalučkom pivarom. Učemu je posebnost njihovog piva i kakva ga porodična tradicija prati po-jasnio nam je upravo princ Luitpold von Bayern

Proizvodimo „pivo sa karakterom“

Intervju: Princ Luitpold von Bayern

Proizvodnju “Kaltenberg” piva uNjemačkoj, počela je kraljevskadinastija Wittelsbachs davne1260. godine, zbog čega se i“Kaltenberg” naziva “kral-jevskim” pivom. 1516. godine,Vilhem IV, član bavarske kral-jevske porodice ustanovio jeZakon o čistoći piva, u svijetupoznat kao Reinheitsgebot, najs-tariji zakon o bezbjednosti hraneu svijetu. Više od sedam vijekovaduga tradicija proizvodnje samoje jedan od dokaza visokogkvaliteta i prestiža. 1810. godinevjenčanjem bavarskog kraljaLudwiga Prvog princezomTheresom von Sashen-Hild-burghausen u Minhenu, započetje Oktoberfest, širom svijetapoznata manifestacija koja se odtada održava svake godine iokupi preko 6 miliona posjeti-laca.

Ispunjavanjem zahtjeva najvišihtehničkih i tehnoloških stan-darda kvaliteta, Banjalučka pi-vara je dobila licencu zaproizvodnju “Kaltenberg” piva,čime je postala prva pivara uBiH koja je dobila licencu zaproizvodnju jednog interna-cionalnog piva.





Twitter

KAKO JE SVE POČELO?Twitter je potpuno promijenio načinna koji ljudi komuniciraju kakoizmeđu sebe, tako i sa poznatimosobama i velikim brendovima. Za-hvaljujući Twitteru sada imamomogućnost da se obratimo svima,bili oni poznate osobe, brendovi iličak predsjednici država i što je nev-jerovatno da dobijemo odgovor odnjih. Pomislićete pa to je sjajno,sada možemo stupiti u kontak sabilo kojom kompanijom i poznatomosobom, pa to je nešto revolu-cionarno? I djelimično ćete biti upravu. Twitter nije donio ništa novoi revolucionarno u tehnološkomsmislu. On je samo na pravi načinuspio da spoji elemente komunika-cionih alata koje svakodnevno ko-ristimo kao što su: email, SMS,blog, chat i društvene mreže, dokje u komunikacijskom smislustvarno ponudio pravu revoluciju.Ta revolucija u komunikaciji počelaje u martu 2006. godine od stranetrojice entuzijasta Evan Williams,Biz Stone i Jack Dorsey koji su žel-jeli da naprave servis koji bipoboljšao komunikaciju između za-poslenih u kompaniji u kojoj suradili. Njihova zamisao je bila napravitijednostavan servis koji će svakoznati koristiti i kojem bi se moglo

pristupiti sa bilo kojeg uređaja.Da li su u tome uspjeli? Itekako...Twitter svoju pravu ekspanzijudoživljava 2007. godine na SXSWkonferenciji (konferencija omuzici i filmu). Posjetioci koji suse nalazili na konferenciji supočeli koristiti Twitter kako biuživo izvještavali sa konferencije ikomunicirali jedni sa drugima.Konferencija ne samo da je doživ-jela veliki uspjeh, nego je i

pokazala da mnoštvo pojedinacasa sličnim interesima mogu pris-tupiti jednom mjestu na web-u iučestvovati u kominikaciji jedni sadrugima. Nakon uspjeha konfer-encije, korisnici su počeliraspravljati o Twitter-u i njegovimprednostima. Marketing stručn-jaci počinju uviđati veliku pred-nost ove društvene mreže i novognačina komunikacije sa klijen-tima. Takođe, veliku prednost vide

u pridobijanju ciljane publike kojaim je potrebna.

JEDNOSTAVNO, A FUNKCIONALNOTwitter je u suštini jednostavan alatkoji se sastoji od slanja i prih-vatanja kratkih poruka. Njegovapopularnost se krije upravo ukratkim porukama na koje nemorate gubiti puno vremena za či-tanje. Pored teksta, poruke koje os-tavljate mogu sadržavati i linkovena spoljne sadržaje kao što suslike, video, web strance i sl. Nje-govu najveću prednost i moć sh-vatićete kada upoznate njegovevjerne korisnike koji neumoljivopostuju Twitter poruke, učestvuju uraspravama. Twitterova sposobnostda na nenametljiv način poveže to-liko pojedinaca kroz bezbroj ure-đaja, stvorio je osjećaj intimnosti ibliskosti i zaboravio na granice.Servis je od samog svog javnogpredstavljanja potencirao komu-nikaciju, tako na primjer na prvomdizajnu Twitter web stranice velikimslovima je bio istaknut natpis “Štaradiš?”.Najosnovnija djelatnost na Twitter-u je upravo odgovor na to pitanje“Šta trenutno radite?”. Čar koja sekrije iza toga pitanja je da na tomožete odgovoriti na mnogo ra-zličitih načina i vaš odgovor može

Podijelite i otkrijte šta se dešava upravo sada. Bilo gdje u svijetu.

Prvi susret sa Twitterom može da vam izgleda pomalo čudno. U moru simbola i dok još nemate izgrađeni profil i razrađenu konverzaciju sa drugim koris-nicima, djelovaće vam kao da tu ne pripadate. Međutim, treba istrajati. Neće proći puno vremena kada ćete shvatiti razlog zbog kojih ova društvenamreža svake godine bilježi ogroman porast broja korisnika. Vaš početni skepticizam zamijeniće spoznaja da je Twitter moćan alat

Prati me, pratim te…

Twitter korisnici u BiH

@BBorenovic: Pratim zanimljive

ljude, medije, linkove i drago mi je

što imam povratnu informaciju o

svojim postovima. Još sam počet-

nik i učim.

@hariscusto: Na Facebooku su vam

prijatelji s kojima ste išli u školu, a

na Twitteru su oni sa kojima biste

voljeli da ste išli u školu.

@Cyberbosanka: Mjesto na kojem

se govori kratko i jasno, a kaže

puno toga pametnog i zanimljivog i

gdje je osnova za povezivanje in-

teresovanje.

Poznati:@dejanzoric @BBorenovic @Grof_Đuraz @jankulenovic @MirzaUstamujic@SrkiPuhalo @NatasaPetrovic

Uticajni:@cyberbosanka @gocfonstrauss @MilkoGrmusa @hariscusto @ka5an @Lbrcaninovic @ogiogi @kemalkos @adobu @sahinovic @panjkov @bhrnjica @ecenanovic

Mediji:@radiosarajevo @intermezzo_ba @depoportal @sarajevoxcom @nezavisne @frontalrs @NezavisneBL

Korporativni:@PRIME_ba @PeugeotBih @posaoba @vladasrpske @proaktivno @POSSector @unimatrix_bi @eKupon.ba@LunacomIT

@Fiskalizacija@ProEducaBiH

Zašto volite Twitter?



Twitter

biti iskra koja će pokrenuti mnogorasprava i razgovora. Kako su ko-risnici postajali napredniji, počeli suda ignorišu čuveno pitanje i da pri-lagođavaju Twitter sebi i svojimpotrebama. To je u redu, pošto je iTwitter fleksibilna i otvorena zajed-nica u kojoj ne morate striktno dase držite pravila. Shodno tome iTwitter mijenja čuveno pitanje u“Podijelite i otkrijte šta se dešavaupravo sada. Bilo gdje u svijetu”.Danas je Twitter ono što mi (običnikorisnici) želimo da bude.

TWITTER APLIKACIJEKako bi olakšali i ubrzali korištenjeservisa pojavljuju se Twitter ap-

likacije. Zahvaljujući baš aplikaci-jama Twitter postaje društvenamreža sa najvećim rastom. Nekeod najpopularnijih Twitter aplikacijasu: Tweetdeck, Twhirl, Twitterrific,Summize, Hootsuite i druge...

TWITTER U REGIONUTwitter doživljava konstantan rastsa 200 miliona registrovanih koris-nika širom svijeta, oko milion ko-risnika u regionu. Twitter postajesve popularniji i u BiH u kojoj zasada ima preko 50.000 reg-istrovanih korisnika. Twitterašesada možete zapaziti svuda, kakotwittaju na ulici, javnom prevozu,sa konferencija…Osim toga kod nas

sve više postaju popularnijadruženja twitteraša poznatija kaoTweetUp-ovi. Za sada se održavajusamo u Banja Luci (#TweetUpBL) iSarajevu (#TweetUpSa). Twitterbrzo evoluira, zahvaljujući koris-nicima koji stalno poboljšavajuservis, i postaje veoma moćan alatza djeljenje informacija, ideja iodržavanja kontakta sa prijateljimai zbližavanju korisnika sa kompani-jama i organizacija do kojih im jestalo. Twitter-om postaju zaluđenisvi, mediji ga opisuju kao najbržirastući fenomen od početka Inter-neta (New York Times), koriste gakako bi na brz način saznali šta setrenutno dešava u svijetu (CNN).Mogućnosti na Twitter-u suneograničene, bilo da je vaš ciljpovezivanje sa prijateljima,pronalaženje brzih i relevantnih in-formacija, traženje posla ili pro-

mocija proizvoda ili usluga. Običnikorisnici Twitter koriste da bi nabrz način dobili relevantne infor-macije i povezali sa ostalim koris-nicima sa kojima imaju sličneinterese. Mnogi koriste Twitterkako bi twittali o svom dnevnomživotu, šta trenutno rade, gdje subili i slično, kao i da bi ostali u kon-taktu sa svojom familijom i pri-jateljima. Kompanije mogukoristiti Twitter kako bi na pot-puno novi način došle u kontaktsa potencijalnim klijentima, pron-ašli nova tržišta, predstavili svojukompaniju u potpuno novoj slici iiskoristile moć novog i inova-tivnog marketinga gdje je koris-nikova riječ najvažnija. Twittermože biti tačno ono što želite dabude: društveni alat, poslovni ilipromotivni alat, alat za istraži-vanje ili kombinacija svega toga.

Kada se prvi put logujete na Twitter pred vamaće se pojaviti čudni simboli koji se koriste uTwitter razgovorima. Neke od znakova koje ćete vidjeti su RT, DM, #, @. Te, čudne, znakove sustvorili sami korisnici koji su željeli da olakšajukomunikaciju između sebe na Twitteru.

PRATITI (FOLLOWING)Da bi primali poruke na Twitter-u morate pratitidruge korisnike, organizacije i kompanije kojevas zanimaju. Poruke (tweet-ovi) onih ljudi kojepratite se pojavljuju na vašoj početnoj stranici.

TWEETTweet je naziv za poruke koje se razmjenjujuizmeđu korisnika. Tweet-ovi uglavnom nisu

duži od 140 znakova.

@KORISNIČKO_IME (REPLY)Da bi ste se uključili u komunikaciju morateposlati javnu poruku bilo kojem korsiniku. Jed-nostavno napišite poruku sa@korisničkim_imenom korisnika kojem seobraćate. Ove poruke su javne i nalaze na vašojpočetnoj stranici i vidljive su svima koji posjetevašu stranicu, kao i korsnicima koji prate i vas ikorisnika kojem se obraćate.

D (DIREKTNE PORUKE)Direktne poruke su Twitterov privatni kanal.

Ove poruke se pojavljuju u desnoj koloni pod di-rect messages i nisu vidljive nikome osimvama.

RT (RETWEET)Reetweet je u osnovi ponavljanje tweeta drugogkorsinika sa njegovim @korisničkim imenom.Pomoću njega zanimljive i korisne poruke nas-tavljaju da se šire po Twitteru.

HASHTAG #Twitter poruke nemaju polje gdje ih možetekategorizovati. Zbog toga su korisnici stvorilihastag (označava se sa #) koji je u stvari riječ ilifraza koja se koristi za praćenje određene temena Twitter-u. Standard za hastag je#ime_teme.

Da li ste znali?• Svaki dan na Twitter se registruje300.000 novih korisnika.• Dnevno se pošalje 55 miliona Tweet-ova.• U jednoj sekundi se pošalje 640Tweet-ova širom svijeta.• Prva bh. Twitter radionica “Twittos-fera” je održana 2009. u Banja Luci iSarajevu.• Najviše se Tweet-a na engleskom61%, portugalskom 11%, japanskom6%, španskom 4% i ostalim jezicima18%.• Utorak i petak su najaktivniji dani naTwitteru.

Top 10 korisnika sa najviše followera1. Lady Gaga (@ladygaga)2. Justin Bieber (@justinbieber)3. Barack Obama

(@BarackObama)4. Britney Spears

(@britneyspears)5. Kim Kardashian

(@KimKardashian)6. Katy Perry (@katyperry)7. ashton kutcher (@aplusk)8. Ellen DeGeneres

(@Th eEllenShow)9. taylorswift13 (@taylorswift13)10. Shakira (@shakira)

Priključite se komunikaciji, naučite Twitter riječnik



PerspektivePublikacija “Na putu ka Evropskoj uniji”,koju je priredio Srđan Puhalo, a izdao Cen-tar za edukaciju Pro Educa, kroz istraži-vanja reprezentovana u tri članka nastoji„osvjetliti“ proces približavanja Evropskojuniji Bosne i Hercegovine. Izdavanje pub-likacije omogućeno je sredstvimaEvropske unije. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju dastanovnici Bosne i Hercegovine u procentuod preko 70% podržavaju ulazak zemlje uEvropsku uniju, ali istovremeno ti isti ispi-tanici glasaju za političke partije kojeveoma malo rade na ostvarenju tog cilja ilipromovišu vrijednosti koje u velikoj mjeriodudaraju od evropskih vrijednosti. Do-damo li tome svakodnevno kršenje ljud-skih prava manjinskih grupa (etničke iseksualne), onda to ovaj paradoks čini jošvidljivijim. „Približavanjem Bosne i Hercegovineevropskim integracijama rašće i pritisakEvropske unije za korjenitim političkim,društvenim i ekonomskim promjenamakoje se neće ogledati samo u promjeni za-konske regulative već i u sistemu vrijed-nosti koji je dominantan u sadašnjembosanskohercegovačkom društvu. Takvusituaciju imamo već u Srbiji i Hrvatskoj“, is-takao je Srđan Puhalo, rukovodilac sektoraistraživanja u agenciji Prime Communica-

tions. Pored istraživanja Puhala u publikaciji supredstavljeni radovi Tije Memišević, koja sebavi istorijom odnosa EU i zapadnogBalkana, sa posebnim osvrtom na odnosBiH i EU, i Nermina Mujagića, koji se usvom članku bavi isključivo Bosnom iHercegovinom, te daje kratak pregled kre-tanja zemlje ka evropskim integracijma tj.,do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju 2008. godine.U istraživanju koje je sprovedeno u perioduod 10. do 20. decembra 2010. godineSrđan Puhalo je daljom obradom dobi-jenih podataka došao do ilustrativnih za-ključaka:lGrađani Bosne i Hercegovine po-državaju ulazak zemlje u Evropsku uniju,preko 90%. Istina, ta podrška nijebezuslovna, jer zavisi od procjena jednogbroja građana da li će od toga imati nekekoristi ili ne. Građani Bosne i Hercegovinekoji se osjećaju kao Evropljani u većoj mjeripodržavaju članstvo zemlje u Evropskojuniji što je i očekivano. l Interesantno je da se tek nešto više odpolovine građana Bosne i Hercegovine(54,1%) osjeća Evropljaninom. Kadapogledamo kako se pripadnici pojedinihetničkih grupa opažaju, vidimo da se neštomanje od dvije trećine Hrvata (63,1%) os-

jeća Evropljaninom, a slijede Bošnjaci(56,4%) i Srbi (47,7%). lPrema mišljenju građana ove zemljepolitički lideri koji se najviše zalažu zaulazak Bosne i Hercegovine u Evropskuuniju su dvojica „socijaldemokrata“, Milo-rad Dodik i Željko Komšić a slijede Izetbe-gović, Radončić i Lagumdžija. Međupolitičkim partijama, SNSD i SDP BiH seprepoznaju kao partije koje se najviše za-lažu za naš ulazak u Evropsku uniju. Natrećem mjestu se nalazi SDA. lKada se govori o društvenim ciljevimakoje podržavaju građani koji se osjećajukao Evropljani i oni koji se tako ne osjećaju,vidimo da se ove dvije kategorije ispitanikane razlikuju u velikoj mjeri po tome koje

ciljeve najviše podržavaju: borba protivkriminala i korupcije, nezaposlenost,pravna država, životni standard, socijalnapravda i socijalna država. lGrađani koji se osjećaju kao Evropljaniviše znaju o Evropskoj uniji i njenomfunkcionisanju, od građana koji se tako neosjećaju. lOsobe koje se ne osjećaju Evropljanimaimaju izraženije strahove od procesaevropskih integracija u odnosu na sug-rađane koji sebe tako vide. Strah odEvropske unije raste s porastom godinastarosti samih ispitanika dok strah opada sporastom obrazovanja ispitanika, njihovogznanja o Evropskoj uniji i povećanjem pri-hoda domaćinstva.

Na putu ka Evropskoj uniji

Sastankom u organizaciji Ministarstva za ljudska prava iizbjeglice BiH i UNICEF-a, obilježen je početak kampanjejavnog informisanja “Pravda za svako dijete”. Kampanja jeprvi korak na putu da se dugoročno utiče na promjenupercepcije javnosti prema djeci koja su pod rizikom ili usukobu sa zakonom, ali i način da se podstakne dijalogmeđu predstavnicima zajednice kako bi se ovi problemipočeli rješavati sistemski. Manifestaciju je otvorio SafetHalilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH. Sas-tanku su prisustvovali ministar pravde FBiH, predstavnikministarstva pravde RS, ambasadori Švedske i Švajcarske,predstavnici donatora, kao i brojni predstavnici institucija iorganizacija partnera koji podržavaju ovu inicijativu.„Današnjom manifestacijom, odnosno promovisanjem

početka kampanje „Pravda za svako dijete“ želimo ukazatina činjenicu da se ulažu veliki napori kako bi bio postignutsveobuhvatni cilj ovog projekta, a to je pružanje podrškereformi sistema maloljetničkog pravosuđa i unapređenjapravosuđa za djecu u BiH, u skladu sa međunarodnimstandardima,“ rekao je Safet Halilović, ministar za ljudskaprava i izbjeglice BiH. „Pravda za svako dijete mora obezbi-jediti tri ključne stvari: zaštitu, sigurnost i učestvovanje. Mimoramo zaštititi djecu od nasilja, zlostavljanja i zanemari-vanja. Moramo im osigurati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu,socijalnu podršku i obrazovanje. I naravno, ne smijemozaboraviti da djeci trebamo pružiti mogućnost da učestvujupo pitanjima koja ih se tiču. Naravno Švajcarska, Švedska iUNICEF će pružati podršku i dijeliti iskustva, ali na Bosni i

Hercegovini je da pokrene akciju u interesu sve djece uzemlji. Naše zemlje to rade, tako da i Bosna i Hercegovinazasigurno može“, istakao je Andre Schaller ambasadorŠvajcarske u BiH.

Pravda za svako dijete

Početak kampanje i promocija izvještaja



PerspektivePrema zvaničnim podacima Cen-tralne izborne komisije BiH, za fi-nansiranje političkih partije je izbudžeta svih nivoa vlasti tokom2010. godine izdvojeno22.249.042,19 KM. Prema podacimakoje je prikupio Transparency Inter-national Bosne i Hercegovine, tajiznos je veći za oko tri miliona KM,ali pretpostavlja se da je ta razlika iveća, jer u istraživanju nisu bili dos-tupni podaci za sve opštine u RS iFederaciji BiH. Ono što je posebnozabrinjavajuće, imajući u viduiznose kojima stranke raspolažutokom godine, je činjenica da reviz-ija finansiranja političkih stranakane uključuje kontrolu rashoda,čime jednostavno nema uvida u tona koji način stranke troše novac izbudžeta.

Dok podanici gladuju…Za potrebe ove analize, kako bi pos-tojao parametar za poređenje ikako bi podaci bili razumljiviji, datisu podaci iz budžeta u davanjima zahumanitarne organizacije (posebnoCrveni krst, Crveni križ, Crvenipolumjesec, Caritas, Merhamet) iizdvajanja ili pomoć za javnekuhinje. Naime, zadnji izvještajKomisije „Pravda i mir“ pokazao jeda u Bosni i Hercegovini u siro-maštvu živi oko 60 odsto penzionerau BiH, dok njih 215.000 primamanje od 300 KM. Svaki petigrađanin BiH živi od tri konvert-ibilne marke dnevno. S jednimobrokom dnevno iz narodne kuhinjepreživljava 20.000 građana, a čak700.000 živi ispod opšte granicesiromaštva u koje se ubrajaju svi samanje od 240 KM primanja mje-sečno, podaci su izvještaja Komisije„Pravda i mir“ Biskupske konferen-cije BiH o ljudskim pravima u našojzemlji za 2010. godinu, po kojembh. građani žive najteže u regiji.Dok prosječan Slovenac mjesečno

zaradi 1.900, a na 20 osnovnihnamirnica potroši 58 KM, a Hrvatzaradi 1.300 i na namirnice potroši53 KM, „običan“ državljanin našezemlje mjesečno zaradi 782, a naosnovne namirnice potroši 40 KM.Iako se broj korisnika javnih kuhinjau BiH iz dana u dan povećava, a oko20 odsto stanovništva u BiH nije umogućnosti da svakodevno obezb-jedi jedan obrok, ni jedna institucijana državnom nivou nema podatke obroju korisnika, broju kuhinja,mjestima u kojima one rade, tenačinima njihovog finansiranja.Najviše korisnika javnih kuhinjaokupljaju Crveni križ, Merhamet,Karitas, Kruh Svetog Ante. Među-tim, sve kuhinje se nalaze u većimopštinama, dok gotovo ni jednamanja opština nema javnu kuhinju.Tako veliki broj ljudi u potrebi ostajebez i jednog obroka.

Hiljade u javnim kuhinjamaJedan od kriterijuma u RS je da sumjesečna primanja osobe manja od41 KM, a u FBiH od 70 KM, tako dase u javnim kuhinjama Crvenogkriža u oba entiteta hrani ukupno2.849 ljudi. Samo iz Centralnekuhinje Crvenog križa KantonaSarajevo, po podacima iz marta2010, svaki dan na 18 punktova od-lazi 1.939 obroka od kojih 1.743 fi-nansira kantonalni centar zasocijalni rad. U Sarajevu u petjavnih kuhinja broj korisnika je pre-mašio 4.000. Čak četiri odsto koris-

nika “Karitasovih” kuhinja u Sara-jevu su fakultetski obrazovani ljudi.Usluge Merhametovih kuhinja uBiH koristi skoro 8.000 ljudi. Naspisku je u martu 2010. godine bilo7.720 ljudi, a ostatak su oni koji neispunjavaju uslove centara za soci-jalni rad.Po podacima iz oktobra 2010. go-dine, samo u Banjaluci je bilo 623korisnika javne kuhinje, dok jejavna kuhinja „Merhameta“ imala163 korisnika (29 djece), a „Karitas“60 korisnika.

Strankama zagarantovano, javnimkuhinjama ako bude

Kad se uporede izdvajanja zapolitičke stranke, mimo re-dovnih naknada poslanika,odbornika/vjećnika i delegata,sa izdvajanjima za javne kuhinjeu pogrošanom socio-ekonom-skom stanju, slika je potpunija.Ovako, za malobrojne javnekuhinje organizuju se humani-tarne akcije i apeluje na pri-vatne preduzetnike, dok suizdvajanja za političke partijezagarantovana budžetima/pro-računima, odnosno sredstvimaporeskih obveznika i građana.Opština Zvornik je pod stavkomunapređenje rada odborničkihgrupa (političkih partija) u 2010.izdvojila 150.300,00 KM, dok jemarta 2010. ocijenjeno da jeglavni problem što nema javnekuhinje to što bi projekat bioneefikasan i skup, te da bi dru-gačija rješenja bila jeftinija ifunkcionalnija za korisnike. Ci-jelo istraživanje dostupno na:www.ti-bih.org.

Koliko nas koštaju političke stranke?

Ukupna izdvajanja za finansiranje političkih stranaka Izvor: TI BiH

Na konferenciji za medije povodom prezentacije rezul-tata implementacije projekta „Obuka državnihslužbenika za primjenu informacionih tehnologija i radna računarima“ predstavljeni su podaci o realizacijiprvog ciklusa informatičke obuka za državneslužbenike na sva četiri nivoa vlasti: BiH, FederacijeBiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH. Ovaj projekat vrijedan 819.737, 50 KM finansira sesredstvima Fonda za reformu javnu uprave, a u imeUreda koordinatora za reformu javne uprave realizujuga konzorciji firmi CCED Sarajevo, BHM Zenica, ECDL

ECT Banja Luka i Net PRO Brčko, te KING ICT Sarajevoi King ICT Zagreb. Cilj projekta je izgradnja kapacitetadržavnih službenika u organima državne uprave nanivou institucija BiH, Federacije BiH, Republike Srpskei Brčko distrikta BiH za praktičnu primjenu znanja izoblasti informacionih tehnologija u svakodnevnomradu i povećanje opšteg stepena informatičke pis-menosti u državnoj službi.Dugoročni cilj ovog projekta je razvoj efikasne i mod-erne državne uprave usklađene s evropskim standard-ima, sposobne da odgovori na zahtjeve integracijskih

procesa u EU i da osigura kvalitetniji servisa građan-ima, korisnicima iz privrednog sektora ali i svimdrugim korisnicima njenih usluga.

Obuka državnih službenika za primjenu informacionih tehnologija i rad na računarima


Šezdeset šest studenata ova dvaFakulteta iz Sarajeva i Tuzle dobili sudvije diplome: svjetski priznatuameričku diplomu partnerskog StateUniversity of New York (SUNY Can-ton) i bosanskohercegovačkudiplomu Američkog Univerziteta uBiH.Američku diplomu dodijelio je pred-sjednik SUNY Cantona dr Joseph L.Kennedy, dok je bh. diplomu studen-tima uručio dekan Američkog uni-verziteta u BiH, prof. dr ŠefikMulabegović.Ambasador Sjedinjenih AmeričkihDržava u Bosni i Hercegovini, Nj. E.Patrick Moon, uz posebne čestitkeupućene predsjedniku Američkoguniverziteta u BiH Denisu Prciću, nesamo na njegovim nastojanjima dastvori novu generaciju lidera u BiH,nego i na izgradnji institucije za vi-soko obrazovanje koja ima potencijalda značajno doprinese izgradnji ovemlade zemlje, i uz odavanje priz-nanja studentima za marljiv radkojim su stekli diplome. AmbasadorMoon je u veoma nadahnutom gov-oru ukazao na 4 pravila upućena

diplomantima: budite strastveni, pri-hvatite rizik, preispitujte se, uraditenešto za svoju zemlju.„Upravo sam vam rekao da pogle-date oko sebe i da učite od onih koji

imaju različite poglede i kulture. Sadću od vas tražiti da ostanete kodkuće. Provedite godinu studirajući iliradeći u Americi, ali onda se moratevratiti u Bosnu i Hercegovinu. Vašojzemlji su potrebni inteligentni i neza-visni ljudi koji su spremni preuzetirizik“, kazao je između ostalog am-basador Moon.Predsjednik Američkog univerzitetau BiH, Denis Prcić istakao je kako jeAmerički univerzitet u Bosni i Herce-govini za veoma kratko vrijeme uspionapraviti ogroman rezultat. Danas, 5godina kasnije, odjeljenja i fakultetiAmeričkog univerziteta postoje uSarajevu, Banja Luci, Tuzli a od ovegodine i u Mostaru. Američki uni-verzitet u Bosni i Hercegovni jeveoma brzo postao prepoznat uzemlji, ali i u regiji kao multietnička,veoma respektabilna institucija, vi-sokog kvaliteta obrazovanja. Jako jevažno, istakao je Prcić, napomenuti„da smo krenuli 2006. godine sa jed-nim nastavnim planom i pro-gramom, a da od ove školske godineAmerički univerzitet omogućava stu-

dentima 24 nova nastavna plana iprograma. Od toga 12 dodiplomskih,8 magistarskih i 4 studija doktorskihnauka. „U smislu daljeg razvojaAmeričkog univerziteta u Bosni iHercegovni krećemo i sa naučno is-traživačkim Institutom. Osim toga,Američki univerzitet se nastavljaširiti i u regiji i to otvaranjem Amer-ičkog univerziteta u Beogradu iAmeričkog univerziteta u CrnojGori“, istakao je predsjednik Amer-ičkog univerziteta, Denis Prcić.Prof. dr Šefik Mulabegović rektorAmeričkog univerziteta u BiH česti-tao je diplomantima, profesorima,akademskom osoblju i roditeljima,poručivši kako su današnja privredai društvo u cjelini u takvoj situacijida nisu u stanju brzo i jednostavnoprihvatiti sve visokoškolovanekadrove. Na drugoj stranikonkurencija i pritisak kadrova jesve veći. U takvim uslovima mladiljudi moraju biti naoružani znanjemi to znanje neprekidno inovirati ipovećavati, tj. moraju težitiizvrsnosti.

U Sarajevu je promovisana druga generacija diplomanata Američkog univerziteta u Bosni i Hercegovini. Na svečanoj ceremoniji diplome su uručenediplomantima Fakulteta informacijskih tehnologija, kao i Fakulteta međunarodnih finansija i bankarstva

„Ponosan sam na svakog od vas pojedinačno. Znam da ćete postići ve-like stvari. Čestitam vam i još jednom vam hvala što ste mi dopustilida učestvujem u vašoj ceremoniji“, zaključio je u svom govoru diplo-mantima ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Nj. E.Patrick Moon.


PROMO Promovisana druga generacija

diplomanata Američkog univerziteta u BiH

Promovisana druga generacija

diplomanata Američkog univerziteta u BiH



Obavezno sačuvati„BH Potrošač“ će u nastavcima objavljvati Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini. Cilj

nam je da svaki naš čitalac BUDE INFORMISAN o zakonskim odredbama koje ga štite u slučaju

kršenja potrošačkih prava

2 | B H P o t r o š a č

NASTAVAK 1.

ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI

I – OPŠTE ODREDBE

Član1.(1) Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Herce-govini (u daljem tekstu: Zakon) uređuje odnoseizmeđu potrošača, proizvođača i trgovaca na teri-toriji Bosne i Hercegovine.(2) Na odnose i slučajeve iz oblasti zaštitepotrošača koji nisu regulisani ovim Zakonomprimjenjivaće se odredbe Zakona o hrani(„Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj50/04), Zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda(„Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj45/04) te odgovarajuće odredbe zakona kojimase uređuju obligacioni odnosi u Bosni i Herce-govini. U slučaju nedoumice ili sukoba odredaba,primjenjivaće se odredba koja pruža veći stepenzaštite potrošačima.(3) Potrošač je svako fizičko lice koje kupuje, stičeili koristi proizvode ili usluge za svoje ličnepotrebe i za potrebe svog domaćinstva.(4) Proizvođač je svako fizičko ili pravno lice kojeposluje u Bosni i Hercegovini, bez obzira na vrstuili oblik vlasništva, javno ili privatno, koji u cjeliniili djelimično proizvodi proizvod ili pruža uslugu.Prema definiciji proizvođač je:a. svako lice koje uvozi proizvod ili uslugu u BiH, b. svako lice koje stavljajući svoje ime, robni žig,logotip, etiketu ili drugu karakterističnu oznakuna proizvod predstavlja sebe kao proizvođača.(5) Trgovac je svako lice koje direktno ili kaoposrednik među drugim licima prodajeproizvode ili pruža usluge potrošaču.(6) Proizvođač koji direktno dostavlja robu ili us-luge potrošačima takođe se smatra trgovcem.(7) Proizvod je svaka stvar nastala kao rezultatljudske djelatnosti namijenjena potrošačima ili jevjerovatno da će je koristiti potrošači, isporučena,bez obzira da li će biti plaćen ili ne, u toku komer-cijalne djelatnosti, i bez obzira da li je nova, ko-rišćena ili prepravljena.(8) Proizvodi obuhvataju gotove proizvode kao isirovine i sastavne dijelove. Oni obuhvataju svevrste proizvoda, uključujući i poljoprivredne

proizvode.(9) Robom se smatraju i proizvodi i nepokretnaimovina.(10) Usluga je svaka djelatnost čija je namijenada bude ponuđena potrošačima.

Član 2.Potrošač se ne može odreći niti biti uskraćen zaprava koja su mu data ovim Zakonom.

Član 3.Osnovna prava potrošača su:a. pravo pristupa osnovnoj robi i uslugamab. pravo na obrazovanje o pitanjima potrošačac. pravo na sigurnost i zaštitu života i zdravljad. pravo na informisanoste. pravo na izborf. pravo da bude saslušan i zastupang. pravo na naknadu štete i kompenzacijuh. pravo na život i rad u zdravoj i održivoj okolini.

Član 4.Nadležni organi za zaštitu potrošača u Bosni iHercegovini imaju glavnu odgovornost za pro-movisanje i implementaciju prava potrošača.

Član 5.Zahtjevi iz oblasti zaštite potrošača uzimaće se uobzir prilikom definisanja i implementacije os-talih politika i aktivnosti nadležnih organa uBosni i Hercegovini.

Član 6.Trgovci i druga pravna i fizička lica koji, u skladusa ovim Zakonom, potrošačima isporučujuproizvode ili pružaju usluge obavezni su daposluju na jezicima u službenoj upotrebi u Bosnii Hercegovini i da u pisanim dokumentima ko-riste puni naziv firme i sjedišta, ili skraćeni nazivfirme, ako je takav naziv upisan u sudski ilizanatski registar i sjedište.

II -OBAVEZA OBAVLjANjA TRGOVINSKEDJELATNOSTI NA POŠTEN NAČIN

Član 7.(1) Trgovac je obavezan da prodaje proizvod,odnosno pruža uslugu potrošaču na način kojinije u suprotnosti s dobrim poslovnim običajima.

(2) Trgovac je obavezan da prodaje proizvode,odnosno pruža usluge svim potrošačima podistim uslovima. Ako pojedinim grupamaodobrava posebne uslove (porodilje, mladenci,invalidi, penzioneri i dr.), oni treba da su jasno is-taknuti na prodajnom mjestu.(3) Trgovac je obavezan da isporuči potrošačuplaćeni proizvod ili uslugu.(4) Trgovcu je zabranjena diskriminacija bilokojeg potrošača, naročito odbijanjem prodajeproizvoda koji je izložen ili na drugi načinpripremljen za prodaju, ili odbijanjem pružanjausluga koje se mogu obaviti, ili uslovljavanjemprodaje proizvoda ili pružanjem usluga proda-jom drugih proizvoda ili pružanjem drugih us-luga.

Član 8.(1) Trgovac je dužan da rasprodaju proizvoda ob-javi na način uobičajen u mjestu prodaje.(2) Proizvod koji je na rasprodaji mora biti jasnoi vidljivo označen cijenom prije i cijenom nakonsniženja.(3) Ako je procenat sniženja cijena objavljen urasponu, najveći procenat sniženja treba da seodnosi najmanje na jednu petinu vrijednosti svihproizvoda na rasprodaji.

Član 9.Proizvod koji je na rasprodaji, jer mu uskoro is-tiče rok upotrebe, treba dodatno imati vidljivo is-taknut krajnji rok upotrebe.

Član 10.(1) Trgovac koji putem na rasprodaji prodajeproizvod sa nedostatkom ili greškom, dužan jetakav proizvod fizički odvojiti od redovne pro-daje ispravnog proizvoda i da vidljivo istakne dase radi o prodaji proizvoda sa nedostatkom iligreškom, te svaki pojedinačni proizvod posebnoda označi.(2) Trgovac je dužan upoznati kupca o tome učemu se sastoji nedostatak ili greška naproizvodu.(3) Trgovac koji prodaje proizvode kojima uskoroističe rok upotrebe, dužan je da takve proizvodefizički odvoji od redovne prodaje ostalihproizvoda i vidljivo istaknuti da se radi o prodajiproizvoda kojima uskoro ističe rok upotrebe. "


Savez udruženja potrošača Bosne i Hercegovine upozo-rio je da bi poskupljenje struje za više od 30 odsto, ko-liko traži elektroprivredno preduzeće, bio težak udar naveć osiromašene potrošače.Na konferenciji za novinare u Sarajevu povodom zaht-jeva za povećanje cijene električne energije domaćin-stvima od Elektroprivrede BiH, predsjednik SkupštineSaveza udruženja potrošača BiH Murat Rašidović jekazao da su udruženja potrošača proučila taj zahtjev iutvrdili da se najveći procent poskupljenja električne

energije traži za domaćinstva i to više od 30 odsto.“Ogorčeni smo takvim zahtjevom jer cijenimo da bitakvo povećanje koje bi trebalo da stupi na snagu od 1.jula znatno izazvalo poskupljenja i drugih namirnicaznačajnih za životni standard građana”, kazao je Raši-dović.“Apelujemo na FERK da taj zahtjev razmotri sa poseb-nom odgovornošću, uvaži ekonomsko-socijalnusituaciju i da, ako se odluči na povećanje cijena, to budeminimalno” , kazao je Rašidović.

Savez udruženja potrošača BiH: Poskupljenje struje je udar na već osiromašne potrošače

Iako su mlinari u Republici Srpskoj snizili cijene brašna uveleprodaji na 82 feninga po kilogramu do pojeinjenjahljeba neće doći jer pekari tvrde da to još nije dovoljno zapojeinjenje osnovnog peciva.Pekari objašnjavaju da sadašnja cijena brašna nije ni nanivou kalkulacije i da bi do pojeinjenja moglo doći tek akocijena brašna bude spuštena na 65 feninga po kilogramu.Predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske SašaTrivić rekao je da u ovom trenutku nema nikakvih naznakada bi cijena hljeba mogla biti niža, dodajući da sadašnja ci-jena brašna od 82 feninga po kilogramu nije ni na nivoukalkulacija, tako da se ne može očekivati pojeinjenjehljeba.

U RS hljeb neće pojeiniti

Sindikalna potrošačka korpa začetvoročlanu porodicu u Republici Srpskoj/RS/ za maj koštala je 1.758 KM, što je za1,09 odsto skuplje u odnosu na aprilsku i saprosječnoma platom od 816 KM za nave-deni mjesec bila je pokrivena sa 46,4 odsto.U Srpskoj je u maju najviše poskupio pre-voz za 1,3 odsto, obuća i odjeća za 0,6 odsto, te hrana ibezalkoholna pića za 0,3 odsto, saopšteno je iz Savezasindikata RS.Četvoročlana porodica u RS je u prošlom mjesecu zanabavku prehrane izdvajala 676,62 KM, za stanovanje ikomunalne usluge 490,64 KM, za prevoz 185,40 KM, zaodjeću i obuću 149,40 KM, za održavanje domaćinstva101,61 KM, obrazovanje i kulturu 78,81 te za higijenu i

njegu zdravlja 76,19 KM.Prosječne isplaćene neto plate u maju bilesu najviše u finansijskom posredovanju1.225 KM i manje su od aprilskih za 7,62odsto, a najniže u ugostiteljstvu 555 KM,što je u odnosu na april povećanje od3,35 odsto.

Prosječna plata u prerađivačkoj industriji iznosila je 569KM, u građevinarstvu 592, ribarstvu 594, poljoprivredi išumarstvu 595, trgovini 603 i komunalnim i uslužnimdjelatnostima 621 KM.U Sindikatu ističu da ovi podaci treba da budu još jednoupozorenje da u Srpskoj već duže vrijeme neopravdanonajteže živi više od 160 000 radnika u privredi, kojimaVlada mora posvećivati daleko veću pažnju.

Savez sindikata RS

Potrošačka korpa u maju 1.758 KM, prosječna plata 816 KM

Dijeljenjem krastavaca iz domaće proizvodnje is-pred zgrade zajedničkih institucija BiH Udruženjepoljoprivrednika u BiH iskazuje nezadovoljstvosvojim položajem u zemlji.Predsjednik Udruženja Miro Pejić rekao je da jepovrće iz domaće proizvodnje, pored prekom-jernog uvoza u proteklim godinama, sada doživjelojoš lošiji plasman zbog negativne kampanje u

Evropi. Pejić je pozvao građane BiH da nesmetano ibez straha konzumiraju domaće proizvode, te poz-vao vlasti u BiH da u roku od 30 dana formirajuSavjet ministara BiH.On traži da se donese odluka o zaštiti domaćeproizvodnje i da se donese odluka o oporezivanjuluksuzne robe kako bi se osigurala značajna sred-stva za podsticaj u poljoprivredi na entitetskim

nivoima.“Ako do toga ne dođe, blokiraćemo graničneprelaze u oba entiteta”, poručio je Pejić dodavši daako i to ne urodi plodom, poljoprivrednici iz BiHće formirati šatorsko naselje pred institucijama iblokirati unutrašnje saobraćajnice.

Traže da se donese odluka o zaštiti domaće proizvodnje

BH poljoprivrednici dijelili krastavce

Ukupan indeks potrošačkih cijena u Republici Srp-skoj u maju je veći za 0,2 odsto nego u aprilu, po-daci su Zavoda za statistiku RS.Indeks odjeljka prevoza u maju je povećan za 1,3odsto, hrane i bezalkoholnih pića za 0,3 odsto, dokje kod namještaja i pokućanstva indeks cijena viši

za 0,1 odsto.U maju je smanjen indeks odjeljka zdravstvo za 0,1odsto, kod stanovanja za 0,5 odsto, a kod odjeće iobuće za 0,6 odsto.Indeksi cijena odjeljaka komunikacije i obrazovanjaostali su nepromjenjeni.

Indeks potrošačkih cijena u RS u maju je veći za 0,2 odsto

B H P o t r o š a č | 3



Od posljedica zaraze bakterijom enterohemor-agijska ešerihija koli do sada je preminulo 39ljudi. Broj smrtnih slučajeva i novooboljelihsvakodnevno raste. Od 38 njemačkih žrtava,većina je umrla od hemolitičko uremijskog sin-droma (HUS), a ostale od drugih komplikacijanastalih usljed infekcije. Jedna žena umrla je uŠvedskoj koja je ranije boravila u Njemačkoj.Iako se na početku sumnjalo da su izvor zarazekrastavci uvezeni iz Španije, nakon nekoliko sed-mica neizvjesnosti, njemački stručnjaci suzvanično potvrdili da su klice mahunarki, koje gajilokalno stanovništvo na sjeveru Njemačke, izvorzaraze bakterijom Ešerihija koli.Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavilaje kako je tip bakterije Ešerihije koli, potpuno nova,dosad još neviđena vrsta. EHEC je, kako navode,mutacija dva tipa Ešerihije koli, koja u sebi nosi sm-rtonosne gene.Strah potrošača širom Evrope je prouzrokovao padu prodaji povrća, što je imalo za posljedicuogromne gubitke poljoprivrednih proizvođača.Kako u Evropi, tako i kod nas, cijena krastavaca natržnicama i u tržnim centrima se prepolovila odizbijanja krize. U nekim evropskim zemljama seovo, ali i drugo sezonsko povrće dijelilo besplatno.Ni Bosna i Hercegovina nije u toj akciji zaostajala zaEvropom.

Agencija za bezbjednost hrane BiHAgencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovineinformisala je naš magazin da je uputila dopis svimnadležnim inspekcijskim organima sa zahtjevom

za pojačanim mjerama kontrole svježeg povrća priuvozu i prometu u Bosni i Hercegovini.Ova agencija je to uradila aktom broj 05-3-26-1-1003/11od 27.05.2011. godine, stoji u odgovoru nanaše pitanje “Šta Agencija za bezbjednost hraneBiH preduzima po pitanju uvoza povrća iz EU ?”.U Agenciji za bezbjednost hrane ističu da trgovinahranom podrazumijeva da rizična hrana možedospjeti na naše tržište, tako da opasnost za bh.građane ne može biti isključena. Ova agencija je iz-dala saopštenje u kome između ostalog pozivapotrošače na pojačane mjere higijene i prokuha-vanje namirnica, u cilju smanjivanja rizika odzaraze.U slučaju izbijanja epidemije trovanja hranom kodljudi moraju biti pripravni i alarmantno djelovati

svi nadležni organi koji osiguravaju lanac hrane ijavno zdravlje, ističu u ovoj Agenciji. U tom smisluAgencija za bezbjednost hrane BiH je inicirala iodržala sastanak sa nadležnim institucijama kakobi bili spremni za adekvatno djelovanje u slučajupotrebe.Iako se naknadno zvanično utvrdio izvor zaraze,odnosno ustanovljeno je da to nisu krastavci, Agen-cija za bezbjednost hrane navodi da svakodnevnoprati stanje i evaluira dostupne podatke, tako da jeu stanju pravovremeno reagovati. Predstavnici ove agencije konstatuju da je svijestpotrošača u razvijenim zemljama na zavidnomnivou. Bosna i Hercegovina kao zemlja koja prolazikroz neminovne poteškoće tranzicijskog periodado sada je uložila dosta truda u razvoj svijestipotrošača, no predstoji joj još dosta truda kako bipostigla nivo zemlja EU kojem teži na svom evrop-skom putu. Iz Agencije za bezbjednost hrane još sunaglasili da je posebno važno da su subjekti uposlovanju s hranom u obavezi stavljati na tržištezdravstveno ispravnu hranu. Ali, i ocjenjuju da sto-procentne sigurnosti nikada nema iz tog razloga ipostoje nadležna tijela u svakoj zemlji koja svojimradom doprinose održavanju što većeg nivoa sig-urnosti.Sezonsko povrće na policama marketa domaćeg porijeklaBH Potrošač je zatražio informacije o porijeklupovrća plasiranog o prodajnim objektima od dva

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako je tip bakterije Ešerihije

koli potpuno nova, dosad još neviđena vrsta

Nova bakterija hara Evropom

Enterohemoragijska ešerihija koli usmrtila 39 ljudi



vodeća trgovačka lanca u Bosni i Hercegovini.Iz PR službe Konzuma su nas informisali da je „sv-ježe povrće koje je u ponudi u Konzum prodavni-cama većim dijelom domaćeg porijekla, uzgojeno uhercegovačkim poljima, Lijevče polju, Semberiji i uokolini Tuzle“.Prema riječima Tatjane Raković iz Službe za odnose sjavnošću banjalučkog Merkatora i u ovom trgov-ačkom centru je povrće domaćeg porijekla.„Mercator Banja Luka u skladu sa visokim stan-dardima poslovanja, a u cilju zaštite svojihpotrošača, svakodnevno vrši sve potrebne kontroleproizvoda prije njihovog dospijevanja na police. Uaktuelnoj sezoni sve sezonsko povrće koje imamoje iz domaće proizvodnje. Mercator ima odličnusaradnju sa domaćim dobavljačima iproizvođačima, a kvalitet i ispravnost robe je im-perativ za ulazak na police naših trgovina“, dostavl-jeno nam je u odgovoru.

Kriza ne jenjavaS obzirom da smo po svemu sudeći tek na početkukrize, mnoge zemlje su uvele dodatne mjere oprezapri uvozu svih prehrambenih artikala.Ruska Federalna služba za fitosanitarni i veteri-narski nadzor je zbog epidemije izazvane pato-genim sojem bakterije Ešerihija koli izmeđuostalog uvela i ograničenja za uvoz mesa iz neko-

liko firmi iz 21 zemlje. Po podacima te ruske agencije odgovorne za veteri-narsku kontrolu uvoznih proizvoda, zbog epi-demije EHEC u Evropi, uvedena je pojačanakontrola 64 prerađivača mesa iz 21 zemlje, međukojima je 19 firmi iz pet zemalja EU.

Preporuke potrošačimaU Bosni i Hercegovini, osim Agencije za bezb-jednost hrane koja ističe da svoju ulogu imaju ipotrošači koji moraju vršiti odabir, rukovati shranom na ispravan način, skladištiti je i konzu-

mirati u sakladu sa dostupnim uputama stručn-jaka, te na taj način lično uticati na smanjivanjepotencijalnih rizika, svoje preporukepotrošačima uputio je i Ombudsman za zaštitupotrošača BiH:lObavezno prati ruke prije jela i prije pripre-manja namirnica. Voda mora biti čista.lNamirnice treba dobro skuvati ili prepeći, aone koje se jedu sirove - temeljno oprati.lOsoba koja barata s hranom mora biti zdrava.lKoristiti svježu hranu iz vlastitog podneblja -najbolja je formula zdravog i jeinog obroka.lOrganske namirnice su skuplje, ali je velikanjihova dobrobit za zdravlje ljudi.lVažno je slušati svoje tijelo i razumjeti svojmetabolizam, umjereno jesti te redovno vježbati.l Zdrava hrana kao takva ne postoji, postojisamo zdravstveno ispravna hrana, a prehrana,da bi imala pozitivne efekte na naše zdravlje,treba biti prije svega odgovarajuća. A takvupravilnu ili odgovarajuću prehranu definišu za-pravo samo dvije riječi: raznovrsnost i pravamjera. Ukratko, možemo jesti sve, ali umjereno. Ijoš jedno važno načelo kojeg bi se trebalo držatijeste da organizam želi i treba hranu svog pod-neblja.lVažno načelo pravilne prehrane jeste i da sesvaki obrok priprema ex tempore, što znači da jesvjež i pripremljen uoči konzumacije te da nemapodgrijavanja.lKada neko ima probavne smetnje ili drugesimptome koje može povezati s hranom,svakako treba odmah reagovati i obratiti seljekaru.

Enterohemoragijska ešerihija koli usmrtila 39 ljudi



Intervju: doc. dr Radenko Đurica, specijalista sanitarne hemije i osnivač UG „Eko potrošač“

Katastrofalne posljedice zdravstveno neispravne hranePrvi čovjek nedavno osnovanog udruženja „Ekopotrošač“, doc. dr Radenko Đurica, specijalistasanitarne hemije, je jedan od vodećih stručnjaka uRepublici Srpskoj u oblasti kontrole kvaliteta i is-pravnosti namirnica. Napisao je nekolikosamostalnih i zajedničkih naučnih i stručnihradova iz ove oblasti. Neki od njih su: „Modi-fikacija metoda za ekstrakciju i instrumentalnoodređivanje mikotoksina u namirnicama“,„Sadržaj kadmijuma, olova, cinka i selena uproizvodima od mesa na banjalučkom tržištu”,„Neophodni kriterijumi za bezbjedno korištenjeaditiva u ishrani“...U svjetlu dešavanja na tržištu povrća u zemljama EU iistupa Svjetske zdravstvene organizacije o pojavi novemutirane bakterije Ešerihije koli, u razgovoru za „BHPotrošač“ doc. dr Đurica upozorava da je, mimo ovognovog razloga za strahovanje, dovoljna i činjenica daje evidentan porast karcinoma izazvanog, između os-talog i konzumiranjem neispravne hrane.

Kolika je opasnost od pojavljivanja nove bakterijena BH tržištu i da li je opravdan strah potrošačakoji prema izjavama trgovaca, manje nego uobiča-jeno kupuju krastavce?Polazeći od činjenice da je porast karcinoma u Bosni iHercegovini u proteklih petnaestak godina, koji suposljedica zdravstveno neispravne hrane, (koji setrenutno kreću oko 20%), normalno je da potrošačireaguju sa sumnjom i oprezom. Pored hemijske, radi-ološke i mikrobiološka kontiminacija je prisutna unamirnicama na tržištu Bosne i Hercegovine. To jenešto što ukazuje na potrebu javno-zdravstvene kont-role hrane i pojačan rad inspekcijskih i svih drugihkontrolnih organa. Tržište BiH je dosta otvoreno za

uvoz hrane, dok je izvoz prehrambenih proizvodaotežan. Male su mogućnosti za kontrolu svihuvezenih prehrambenih proizvoda. Normalno jeočekivati da su potrošači pod određenom vrstomstraha kada imaju informaciju o određenim kontam-inantima. Što je i rezultat manje kupovine krastavaca istraha od bakterije Ešerihije koli.

Nakon iskustva sa pilećim, svinjskim gripom isličnim oboljenjima, stiče se utisak da bi sistem za-štite potrošača mogao kvalitetnije da funkcioniše.Da li smatrate da je izostala reakcija ili stav vlastiBiH i pratećih odgovarajućih organizacija kada jeu pitanju uvoz povrća iz EU?Mi u Bosni i Hercegovini reagujemo s obzirom na ka-pacitete koje imamo u smislu stručnjaka, nosilacavlasti, laboratorijske opremljenosti, saradnje institucijaitd. Slaba reakcija je plod straha stručnjaka šta će rećivlast, laboratorije često nisu u mogućnosti da daju brzi dovoljno kvalitetan odgovor na neku od alarmant-nih situacija: zagađenje ili oboljenja iz razloga što ne-maju dovoljno savremnu opremu, reagense,stručnjake, to je nažalost slika izostale pravovremene ikvalitetna reakcije na tržištu prehrambene industrije.Kod ovakvih slučajeva vrlo je važna reakcija Agencijeza bezbjednost hrane, Ministarstava poljoprivrede,zdravstva i trgovine i turizma itd.

Da li smatrate da postoji mogućnost da se evi-dentno ogromna količina povrća, koja zbog padatražnje u evropskim zemljama može pojaviti natrpezama zemalja u razvoju, pa što ne reći i BiH?Ponuda i potražnja je vrlo važan ekonomski para-metar koji vrijedi i u oblasti hrane i prehrambeneindustrije. Prilikom proizvodnje, uvoza-izvoza,

prometovanje hrane jedan od osnovnih para-metara je količina određene namirnice koja poredostalog utiče na cijenu proizvoda. Sigurno je da ćese sva ona roba koja nema kupca u zemljamaEvropske unije naći na tržištu pored drugih ze-malja i u Bosni i Hercegovini što će uticati nagušenje domaće proizvodnje i lošiji ekonomskistatus naših proizvođaća, samim tim i lošije stanjeu privredi.

Kao aktivista u zaštiti potrošača, smatrate li da sena tržištu BiH dovoljno vodi računa ozdravstvenoj ispravnosti namirnica i koje korakepredlažete u cilju poboljšanja stanja?Na bezbjednosti hrane u smislu laboratorijskih kon-trola treba neprestano raditi i podizati nivo kako labo-ratorijske opreme tako vršiti neprestanu edukacijukadrova u oblasti hemijskih, mikrobioloških i radi-oloških analiza. Činjenica je da se ne vrši dovoljan brojlaboratorijskih analiza prema broju namirnica koje seprometuju na tržištu Bosne i Hercegovine ukazuje danije slučajno u porastu karcinomi i oboljenjastanovništva. Takođe, ne postoji dovoljna saradnjaizmeđu BiH institucija, zavoda, instituta, fakulteta, re-sornih ministarstava što ukazuje da su potrošači čestoprepušteni sami sebi da odlučuju gdje i šta kupiti. Ko-rake koje je potrebno preuzeti iz ove oblasti su prijesvega: primjena usvojenih zakona, sankcije za neza-konit promet higijenski neispravne robe, kao iedukacija stanovništva.

U Republici Srpskoj postoji nekoliko udruženjagrađana, pa i asocijacija koje se bave zaštitompotrošačkih prava. Vlada Republike Srpske priministarstvu trgovine i turizma ima i kancelarijuza zaštitu potrošača. Nedavno su na osvnovupredloženih projekata, plasirana sredstva, a pro-jekti su realizovani u prvom kvartalu ove godine.


Udruženje za zaštitu žiranata BiH sugerisalo jeprevarenim žirantima da pokrenu krivičnepostupke protiv odgovornih službenika ubankama, jer su mnogi koji su to učinilioslobođeni vraćanja tuđih kredita.Predsjednik Udruženja Jovica Cvjetković rekaoje da je problem prevarenih žiranata zaintereso-vao Svjetsku banku sa čijim predstavnicima je otome već razgovarano, te dodao da će i unarednom periodu biti održano nekoliko sas-tanaka o tom pitanju."Problem žiranata treba riješiti sistemski i u Re-publici Srpskoj i u BiH, odnosno treba izvršiti`veliki pritisak ̀na dužnike. DjelovanjemUdruženja u posljednjih godinu dana promje-nilo se i postupanje sudova, pa su mnogi žirantidobili oslobađajuća rješenja i oslobođeni suvraćanja tuđih kredita", istakao je Cvjetković.Udruženje za zaštitu žiranata BiH vodi kam-panju pod nazivom "Žiranti bez države, pre-vareni i nezaštićeni" koja će trajati do 29.februara 2012. godine.Cvjetković navodi da očekuje dobre rezultateod ove kampanje koja se sastoji od edukacije ži-ranata, zagovaranje izmjena i dopuna zakonskeregulative i sankcionisanje odgovornih za pre-vare žiranata."Edukacija i informisanje žiranata o njihovimpravima i obavezama ide dobro, ali će zago-varanje o izmjenama i dopunama zakonskeregulative kvalitetnije riješiti problem jemstva",smatra Cvjetković.On je dodao da Odjeljenje za bankarski sektoru Ministarstvu finansija Republike Srpske imaradni materijal koji u obliku nacrta treba da ide

u parlament Srpske i trebalo bi da tu prob-lematiku riješi kvalitetno."Nadamo se da bi do kraja godine trebalo dadobijemo kvalitetan zakonski osnov. Najvažnijeje da se prema tom zakonu nikada više nemože desiti da žirant bude doveden u pozicijuda potpiše ugovor, a da ne zna zaduženostdužnika, niti da davalac kredita - banka da kli-jentu ugovor da potpiše, a da ga prethodno otome nije upoznao", naglašava Cvjetković.Prema njegovim riječima, ima dosta nevalidnihi falsifikovanih ugovora i ne može se dokazatimjenica za kog je dužnika, jer ne daju kopijeugovora.Cvjetković je istakao da se prema novom za-konu neće smjeti desiti da žiranti u traženjukopije ugovora o jemstvu od banke ilimikrokreditne organizacije dobiju negativanodgovor."To ne može biti tajna, jer smo dali potpis. Akotakvih slučajeva ima, treba da se obrate Agencijiza bankarstvo. Ako žirant zna kreditnuzaduženost dužnika i pristaje da bude žirant toje onda njegov problem", zaključio je Cv-jetković.

Kampanja „Žiranti bez države, prevareni i nezaštićeni“


Katastrofalne posljedice zdravstveno neispravne hraneKao potrošač, primjetite li da se na polju zaštiteVaših prava nešto poboljšalo ove u odnosu naprošlu godinu?Mišljenja sam da se nedovoljno čuje glaspotrošača, pogotovo u vremenu velike ekonosmkekrize kada svaki stanovnik izdvaja iz svog vlasti-tog budžeta samo onoliko da se prehrani, a državanema dovoljno sredstava za realizovanje kandi-dovanih projekata iz ove oblasti. Očekivati jenažalost da će ova oblast proizvodnje ipotrošnje hrane u Bosni i Hercegovini biti jošdugo vremena iza drugih prioriteta, da će kar-cinomi jetre, žuči, želuca, tankog i debelog cri-jeva itd. biti i dalje u porastu.

U BiH nema sporne serije Podravkinih proizvoda”Eva skuša fileti” u biljnom ulju 115 grama, takoda potrošači ovog artikla u BiH nemaju razlog zazabrinutost, saopšteno je iz ”Podravke”.Ova kompanija, čije je sjedište u Koprivnici,Hrvatska, je obavijestila javnost da je u toku pro-ces povlačenja proizvoda ”Eva skuša fileti” ubiljnom ulju 115 grama serije 31012011, upotre-bljivog do 31. januara 2015. godine, jer je labora-torijskim analizama u jednom od devetanaliziranih uzoraka utvrđena veća prisutnosthistamina od one koje propisuje pravilnik.Histamin je materija koja kod lica sklonih alergi-jama može izazvati različite tegobe, kao što suprobavne smetnje, vrtoglavica, promjene na koži,teškoće sa disanjem i slično, a na ovu materijunaročito su osjetljivi djeca i trudnice.

Podravka: U BiH nema sporne serije ”Eva skuša fileti”



Kao što smo i najavili, “BH Potrošač“ će, između os-talog, predstavljati i aktivnosti nevladinog sektora uoblasti zaštite potrošača. U ovom broju pokušaćemoprikazati koje aktivnosti na Internetu preduzimajuudruženja potrošača u Republici Srpskoj, a u okvirukampanje podržane od strane Ministarstva trgovinei turizma RS pod nazivom „Za informisanje iedukaciju potrošača“.Razvojem informacionog društva na našim pros-torima, Internet za sve veći broj građana postaje pri-marni izvor informacija. Taj trend će sigurno rasti iInternet prezentacije će u vrlo kratkom roku postati lice svih subjekata našegdruštva. Iz tog razloga, pregledali smo web izdanja udruženja potrošača u Re-publici Srpskoj. Postoji nekoliko NVO koje se primarno ili sekundarno bave za-štitom potrošačkih prava. Prisustvo ovih organizacija ima i svoju regionalnuzastupljenost. U Trebinju postoji „Oaza“, u Zvorniku „Zlatica“, „Zvono“ je iz Bi-jljine, Stella“ iz Istočnog Sarajeva, dok se u zapadnom dijelu Srpske nalaze„Topeer“ iz Doboja, „Potrošač“ Gradiška, „DON“iz Prijedora i „Plava Sfera“ izBanjaluke.Upravo ove organizacije čine Asocijaciju potrošača Republike Srpske.Kako navode na svojoj internet prezentaciji www.potrosacirs.ba, ova Asocijacijaosim što „radi na zastupanju interesa potrošača u RS i ostvaruje saradnju na re-gionalnom i međunarodnom nivou“, misija im je da „rade i na podizanju javnesvjesti posredstvom informisanja i edukacije građana – potrošača“.Aktivnosti ovih organizacija sigurno prouzrokuju određene troškove, a u skladusa istaknutom misijom, čudno izgleda da je na njihovoj internet straniciposljednja aktivnost stara 465 dana. Imajući u vidu da je Internet besplatanresurs, za ovako bahat odnos prema potrošačima koji bi htjeli da se informišusigurno se ne može naći opravdanje.Ali, nije da se i nema sredstava. Jer, Vlada RS je za prvih pet mjeseci ove godineodobrila sredstva za sve već pomenute organizacije i to po 1.250 KM, ili ucjelokupnom iznosu od 10.000KM.Osim ovog, Vlada RS je odobrila sredstva od 56.800 KM i za projekte koje su or-ganizacije provodile na terenu u prvim mjesecima ove godine.Prilikom poziva organizacijama na konkurs za izbor udruženja potrošača ko-jima se dodjeljuju novčana sredstva, Ministarstvo trgovine i turizma je pozvaloudruženja koja su upisana u „Registar udruženja potrošača“ da kandiduju pro-jekte u skladu sa „Godišnjim programom za zaštitu potrošača za 2010. godinu“.S obzirom da su se projekti kandidovali pod nazivom „Informisanje i edukacijapotrošača“, u najmanju ruku je čudno da se o dva „najskuplja“ projekta u ukp-noj vrijednosti od skoro 30.000 KM, ništa ne može naći na internetu. Projekat„...Jer potrošač je zakon“ nije niti jednim slovom pomenut na sajtu Plave sfere(www.plavasfera.org), dok Pokret potrošača RS uopšte nema svoju internet

stranicu.Za razliku od ove dvije organizacije, Udruženje potrošača „Zvono“ iz Bijeljinejedino je u svom valastitom web izdanju (www.bn.upzvono.org) informisalo daje organizovalo desetka radionica u bijeljinskim srednjim školama i tržnimcentrima na temu iz projekta za koji su iz budžeta dobli sredstva u iznosu od5.800 KM.U edukativnim radionicama pod nazivom „Obrazovan potrošač- zaštićenpotrošač“ učestvovalo je nekoliko stotina učenika, profesora, pedagoga, privred-nika te članova udruženja.Sličnu prezentaciju aktivnosti imaju u Udruženju potrošača „Don“ iz Prijedora(www.donprijedor.com ) koje je organizovalo veliki broj okruglih stolova, te is-tupa u medijima u prijedorskoj regiji.Ostala udruženja potrošača upisana u registar Ministarstva trgovine i turizmasu u rubriku za web sajt naveli onaj sa početka priče, odnosno sajt Asocijacijepotrošača Republike Srpske.Ministarstvo trgovine i turizma RS u svom godišnjem planu za zaštitupotrošača ističe da udruženja potrošača u Bosni i Hercegovini predstavljaju vrlobitan subjekt u sistemu zaštite potrošača jer imaju ulogu posrednika izmeđupotrošača i nadležnih organa, inspekcija i drugih subjekata u BiH kojima je za-konom propisana obaveza zaštite potrošača, a sve u cilju zaštite pojedinačnih izajedničkih interesa potrošača. Kroz svoje javno djelovanje udruženja za zaštitupotrošača podstiču, pomažu i utiču na: razvoj fer odnosa proizvođača i davalacausluga prema potrošačima, konkurenciju na tržištu, praćenje i regulisanjemonopola, konkurencijske proizvode na tržištu, adekvatnost kvaliteta i kvan-titeta za novac kupca, zadovoljavajuće standarde roba i usluga, edukacijupotrošača, ali i proizvođača i davalaca usluga, uspostavljanje ravnoteže snagaizmeđu svih subjekata na tržištu, selekciju proizvoda i usluga na domaćemtržištu, uklanjanje birokratskih barijera, sprečavanje mita i korupcije.Bilo bi interesantno znati i stav potrošača o aktivnostima koje se provode napolju zaštite potrošača, a uz pomoć nevladinog sektora.Iz tog razloga Vas pozivamo da nam pošaljete Vaša zapažanja [email protected] ili nas pronađite na Fejsbuku.

„Informisanje i edukacija potrošača“ na Internetu




BeautyNeke ih imaju više, neke manje, ali niko ih ne voli – dlačice. Postoji nekoliko metoda depilacije, njihovog uklanjanja, ovo su one najčešće

Prednosti i nedostaci metoda uklanjanja dlačica

BRIJANJEPrednosti: Brijanje je najjednostavnija tehnika uklan-janja dlačica. Toliko jednostavna da čak i muškarciznaju kako koristiti britvicu. Najpogodniji dijelovi tijelaza brijanje su noge i područje ispod pazuha. Britvicu bitrebalo mijenjati nakon svakog petog korištenja. Nar-avno, nemojte zaboraviti koristiti gel ili pjenu.Nedostatak brijanja je prebrz rast dlačica, te jepotrebno ponavljati postupak svaki drugi dan.Navodno, nakon brijanja dlačice rastu brže i čvršćesu.

ČUPANJEPrednost je to što nakon čupanja dlačice rastu sporijei gotovo su nevidljive tri sedmice.Pinceta je dobra samo za mala područja poput obrva idrugih dijelova lica, premda se zna koristiti i za po-dručje ispod pazuha. Nedostatak ove metode depilacije je bol, te sporostpostupka čupanja. Svaku dlačicu je potrebno posebnoiščupati, najbolje u smjeru rasta. Nešto manje bolnoje čupanje s električnom pincetom koja zagrijava i ot-vara pore prije čupanja.

ELEKTRIČNI EPILATORIPrednost je što dlačicama treba više vremena danarastu i postanu vidljive (tri do četiri sedmice).Funkcionišu po principu više spojenih pinceta, pa ječupanje brže nego pojedinačnom pincetom, a jed-

nako djelotvorno. Cijena je takođe prednost, jer jed-nom kada ga kupite ne trebaju vam dodatna ulaganjaslijedećih nekoliko godina.Nedostatak električnih epilatora je što uzrokujupopriličnu bol.

VOSAKPrednost je to što dlačicama treba duže vremena prijenego što ponovno izrastu, a navodno nakon čupanjavoskom rastu nježnije i tanje (što je vrlo diskutabilnoističu stručnjaci). Bol je epizodna, a neke žene jeuopšte ne osjete, ako se postupak izvodi pravilno.Voskom nikad ne čupajte dlakesedmicu prije i za vrijememenstruacije. Pre-poručujemo od-lazak u kozmetičkisalon, ali ako seipak odlučite zakućnu upotrebuobavezno nakonuklanjanja dlačicana kožu nanesitepuder ili neko

drugo sredstvo za umirivanje kože. Vosak se koristi zasve dijelove tijela, poput bikini zone, stomaka, ruku,nogu i ostalih.Nedostatak voska kao metode depilacije je to štoje postupak zaista komplikovan za kućnuupotrebu. Dlačice trebaju izrasti prije čupanja naj-manje pola centimetra.

KREMEPrednosti: Kreme za depilaciju uklanjaju dlačicenešto ispod površine kože, te je potrebno nešto duževremena da ponovno izrastu, oko sedam dana. Moguse koristiti bez obzira na dužinu dlačice i na svim po-dručjima, naravno ako možete podnijeti njihov miris.Nedostatak: Depilacijske kreme su uvijekneuredne, često neugodnog mirisa. Savjetovanjesa ljekarom i alergijski test su vrlo važni prijeupotrebe. Neki stručnjaci čak predlažu njihovuprodaju poput lijekova - na recept.

ELEKTROLIZAPrednosti: Iako je potrebno nekoliko puta posjetitikozmetički salon, nakon određenog broja ponavl-janja dlačice će potpuno prestati rasti. Ovo je tra-jna metoda uklanjanja dlačica.Nedostatak ove metode depilacije je što se upotre-bljava uglavnom za mala područja, te je postupakpotrebno ponavljati nekoliko puta prije trajnog uk-lanjanja, a svaki tretman je dosta skup.

LASERPrednosti: Lasersko uklanjanje dlačica je trajno. Uzavisnosti od vaše kože preporučuju se različititretmani. Kao i kod elektrolize tretman morajuizvoditi stručne osobe.Obično je potrebno napraviti najmanje tri tretmanaprije potpunog uklanjanja.Nedostatak: Osim cijene, tretmane bi trebalo raditizimi jer je potrebno izbjegavati izlaganje suncuprije i nakon tretmana.


(D)EPILACIJA –

Trendovi:

Egipatska depilacijaDepilacija šećernom pastom koja je 100%prirodna, bez dodataka konzervasna, koju jejoš Kleopatra praktikovala za svoju bespri-jekornu ljepotu. Posve prirodna mješavinašećera, limuna i biljnih sastojaka koje dlačiceizvlači iz korijena i sprečavajući urastanjedlaka. Depilacija je posve prirodna bez hemi-jskih dodataka, te ne izaziva alergijske reak-cije. Pasta se nanosi mlaka tako da sepreporučuje i osobama s proširenim venamai osobama sklonim pucanju kapilara. Higijen-ski je na visokom nivou jer se jednomupotrebljena pasta nikada iznova ne upotre-bljava. Ne postoji mogućnost zaraza jer sešećer ponaša kao prirodni konzervans i nedopušta razvoj bakterija. Ova vrsta depilacije pogodna je za sve tipovekože, jer su svi sastojci potpuno prirodni paje idealna i za tzv. brazilsku depilaciju in-timnih dijelova. Poželjna dužina dlačice je 3-7mm.

Brazilska depilacijaBrazilska depilacija je depilacija uklanjanjasvih dlačica s područja bikini zone te stidnihusana. Izvodi se vrućim voskom koji se brzimpotezima skida u suprotnom smjera oddlačica. Sam proces je bolan. Potrebno jenapomenuti da postoji i izuzetno negativnastrana ove vrste depilacije jer može uzroko-vati infekcije i razne iritacije kože zato stručn-jaci redovno podižu svijest o ovoj vrstidepilacije kao o opasnoj i vrlo problematičnoj.Posavjetujte se sa vašim ljekarom, i neka jeizvode visokokvalifikovane osobe.



U televizijskim serijama tri je četvrtine ženskihlikova vitkije od prosjeka, a samo 5 posto ih je krup-nije. Pritom su punašne glumice obično metaironičnih opaski muških likova. Modna scena pot-puno je u vlasti mršavica. Početkom devedesetih,manekenke su bile samo za osam odsto lakše odprosječnih vršnjakinja, a danas je kilaža manekenkimanja za 23 odsto!

Opasnost od depresije i poremećaja prehranePrikazivanje takvih likova pred javnošću nije slučajno.Pod dojmom prizora teško dostižne ljepote milioni

žena i nezanemariv broj muškaraca osjećaju seružnima i povlače svakakve štetne poteze da se prib-liže idealu. Istraživanja pokazuju da je posmatranjemladih, vitkih, njegovanih i osunčanih ženskih tijelaštetno za mentalno zdravlje žena: bombardovanjeslikama savršenih ljepotica mnogim ženama i djevo-jkama nabija komplekse, iz kojih mogu nastati de-presija, tjeskoba, zavisnosti i poremećaji prehrane.Među postupcima kojima pribjegavaju tragači za lje-potom su pridržavanje pomodnih dijeta, kupovanjekozmetičkih preparata, posjećivanje teretana i salonaza uljepšavanje te podvrgavanje estetskim operaci-jama. Svi spomenuti zahvati imaju jedno zajedničkoobilježje: puno koštaju.

Umišljena ružnoćaNebrojene žene same sebe vide kao u iskrivljenomogledalu, iako ih okolina doživljava sasvim normal-nima ili čak privlačnima. Psihijatri su skovali stručanizraz za umišljenu ružnoću - dismorfobija. Doslovnoto znači "strah od vlastite izobličenosti". Od težeg ob-lika dismorfofobije pati prosječno 1,5 odsto djevojakaizmeđu ranog puberteta i apsolventske dobi, a odblažih oblika i desetak puta više žrtava.

Dolaskom proljeća naše tijelo prolazi krozrazne promjene. Tijelo se budi, osjećamose veselije i puni smo energije. Razlogtome je upravo sunce! Naime, sunce utičena stvaranje hlorofila kod biljaka, a biljkena nas djeluju kao stimulans! Kakve ovoveze ima s dnevnim kremama, pitate se?Dolaskom proljeća i promjenama u metab-olizmu tijela, mijenjaju se i potrebe našekože, a samim tim trebamo i novu kremu -

prvenstveno dnevnu kremu! Dnevne kremeimaju funkciju štititi kožu od štetnih uticajatokom dana - od nečistoća i UV zračenja.Upravo zato bi svaka žena trebala imatikvalitetnu dnevnu kremu u svojojkozmetičkoj torbici! Kvalitetna dnevnakrema treba sadržavati antioksidativnesastojke i UV zaštitu zatim mora dobrohidratizirati kožu kako bi ona bila elastičnai otporna, te treba biti lagana kako bi pore

mogle pravilno disati. Najbolje bi bilo danabavite kremu s dodatkom protiv starenjakože, jer one dodatno hidratiziraju kožu.Zašto? Zato što manjak vode tj. hidratacijepotrebne koži dovodi do starenja kože inastanka prvih bora! Zdrava koža odraz jecjelokupnog stanja organizma. Današnjinačin i tempo života neizbježno uzrokujustres i umor koji se odražavaju na koži tepridonose razvoju brojnih nepravilnosti, a svremenom koža počinje gubiti svojuprirodnu sposobnost obnavljanja.

Prilagodite kremu za lice vremenskim uslovima

Patite li od dismorfobije?

Spriječite bore od sunčanjaBore, pjege, fleke, sve su to rezultati izlaganja lica suncu bez zaštite. Umjesto da se nadate najbol-jem, pobrinite se za adekvatnu zaštitu - šminkom. Dovoljno je provesti 15 minuta na suncu bez za-štite pa da lice pocrveni. Ne čekajte da vas još zadesi i navala nimalo simpatičnih mrljica jer jenjihovo "istrebljenje" mukotrpan posao. Velike fleke na istaknutim dijelovima lica (čelu, jagodicama,nosu i bradi), bodu u oči i utiču na zdravlje kože. Takve diskoloracije su jedan od osnovnih razlogazašto možete da izgledate starije nego što jeste, čak i ako nemate bore! Da biste bile sigurne da steučinile sve što možete da spriječite zloglasno fotostarenje, osim njegujuće ili zaštitne kreme sa za-

štitom od sunčevih zraka (SPF), nabavite i šminkuopremljenu tim poželjnim akronimom. Šminka morasadržati i UVA filtere, koji sprečavaju starenje od ultralju-bičastih zraka. Dok UVB zraci izazivaju opekotine napovršini kože, UVA zraci prodiru u dublji sloj kože izaziva-jući tamnjenje i starenje. U kategoriji šminke sa SPF-omnajbrojniji su puderi: kremasti, kompaktni, tekući i oni uvidu toniranih krema. Gotovo da više nema pudera bezbarem niskog zaštitnog faktora (SPF 10 ili 15). Najdoraslijizadatku i najprimjereniji osjetljivoj koži lica koja burnoreaguje na sunce su svakako dermokozmetički brendovi(najčešće se prodaju u apotekama). Takođe, provjerite dali koristite preparate sa eteričnim uljima koja mogu po-jačati hiperpigmentaciju.

Prosječna žena dnevno vidi od 400 do 600reklama, tako da je do 17. rođendana pod uti-cajem više od 250.000 komercijalnih poruka.Od tih reklama devet odsto neposredno govorio ljepoti, a još tri puta toliko ukazuje navažnost ljepote za uspjeh na raznim poljimaživota, što često rezultira pojavom dismorfo-bije ili umišljene ružnoće



"ŽVALE" STOMATITIS ANGULARISUglovi usana su zbog oticanja sline često vlažni ipodložni upali. Dugo se smatralo da su "žvale"zarazne, ali to postaju tek onda kada se dirajućiuglove prljavim prstima, čašom ili sušenjem prl-javom maramicom u to područje nasele strep-tokoke i gljivice. Bolest se tada vrlo brzo razvija iprenosi na druge osobe. Na koži u uglovima usanapojavi se crvenilo, dolazi do raspukline sluznice (ra-gade) pri otvaranju usta, koje uvijek bolno pucaju.Nesvjesno vlaženje tog mjesta jezikom, samopogoršava upalu. Zbog otvaranja usta, naprslinenerijetko krvare i stvaraju se kraste.Najčešći uzroci toj pojavi su: nedostatak vitamina B2,gljivica kandida, zaraza streptokokama istafilokokama, naročito kod djece koja žive u lošimhigijenskim uslovima, pojačano izlučivanje sline (ne-dostatak zadnjih zuba, spušteni zagriz, osobe kojestalno govore pa vlaže jezikom uglove usana).Liječenje se provodi prema upustvima ljekara, aprema uzroku; vitamin B2, nistatin mast (zakandidu) antibiotska mast širokog spektra, po-maže pet-odstotni salicilni vazelin, cinkovamast. Treba pripaziti na higijenu, posebno načistoću ruku i noktiju.

HERPES SIMPLEX - VIRUSNA, PRITAJENA BOLESTKod osoba koje su preboljele primarnu infek-ciju virusom Herpes simplex, virus može pri-jeći u stadijum mirovanja. Nakon nekihnespecifičnih podražaja (pretjerano sunčanje,veliki fizički napor, stres, psihička uzbuđenja

ili pad odbrambenih snaga organizma), možese ponovno aktivirati i izazvati herpes. Javljase na usnici ili na koži lica u obliku skupinemalih mjehurića, kojem prethodi žarenje i bol.Kad mjehurići puknu, stvaraju se kraste kojekasnije otpadnu bez ožiljka. Napomena: Nedirajte krastu rukama i ostavite je da otpadne.Liječenje: interferon mast, aciclovir.

AFTE Uzrok nije do kraja razjašnjen. Smatra se dastres i napetost pridonose pojavi solitarnih afta.

Obolijevaju i mlađe osobe. Na mjestu afte javljase crvenilo, velika bol. Slijedi ulceracija s ivicombjelkaste boje. Čitavo područje je vrlo bolno.Bolest se javlja u intervalima.Terapija: simptomatska, prije jela Anestindražeje, Panthenol tablete radi bržeepitelizacije, Dontisolon, C i B vitamini.

"SUVA USTA" Slab dotok sline, može biti posljedica nekihbolesti, menopauze, ali i nedovoljnog unosatečnosti u organizam. Neki lijekovi (antide-presivi, antihistamini, diuretici) tokom uzi-manja, takođe prolazno uzrokuju suva usta.Takvo stanje možete poboljšati češćim uno-som malih količina vode. Suva je sluznicaranjiva i pogodna za naseljavanje mikroorga-nizama. Posljedica suvih usta je i osjećajžarenja i peckanja.Savjet - uzimati hranu koja zahtjeva dužežvakanje i sadrži bjelančevine i povrće. Cuclanjekomadića leda i limuna često pomaže lučenjusline. Posjetite ljekara u svakom slučaju.

LOŠ DAH Iako perete zube i međuzubne prostore imate lošdah! Pogledajte svoj jezik! Ima li naslaga? Ne zabo-ravite nakon četkanja zuba očetkati i jezik! Postu-pak četkanja jezika može izgledati smiješan, alinjime se djelotvorno otklanja 75 odsto sumpornihspojeva koji uslovljavaju neugodan zadah.Savjet - Raznim tečnostima za usta otklanjamozadah na desetak minuta ili na jedan sat naj-duže, a dobra higijena definitivno rješava prob-lem.

Usta i zubi kod ljudi imaju veliku i važnu zadaću. Osim uloge u hranjenju i govoru, izuzetno je važan i estetski izgled koji pridonosi samopouzdanju. Ustasu posebno osjetljiva jer su izložena spoljnim i drugim faktorima, a često su i meta bakterija. Na sreću većina bolesti usta se brzo i lako liječi. Otkrijtekako nastaju i kako ih treba tretirati?

Najčešće bolesti usta

Stres utiče i na zdravlje usne šupljinePretjerani stres kod ljudi može prouzrokovati intenzivne glavobolje, bolove u stomaku ili jednos-tavno neugodan osećaj koji stvara nervozu. Previše stresa može takođe ostaviti posljedice i navaša usta, zube, desni i zdravlje uopšte. Potencijalni poremećaji koji se javljaju kao posljedicastresa, a utiču na vaše oralno zdravlje:• ranice na ustima• nesvesno škrgutanje zubima i snažno stiskanje zuba u stresnim situacijama• loša oralna higijena i loše navike u ishrani• paradontopatija

Škrgutanje zubimaPored vidljivih posljedica, stres vas može natjerati i da podsvjesno radite neke stvari koje mogubiti jako štetne po vaše oralno zdravlje, prije svega po zube. Ovdje se prije svega misli nastiskanje i škrgutanje zubima, kako tokom dana tako i noću, i to podsvjesno i nekontrolisano.Ovaj poremećaj je takođe poznat i pod nazivom bruksizam. Ukoliko već patite od bruksizma,stres može učiniti ovu nezgodnu naviku još gorom i štetnijom po vaše zdravlje, a može dovesti ido problema sa zglobom donje vilice koji se nalazi ispred uha, na mjestu gdje se spajaju lobanja idonja vilica. Kada je u pitanju liječenje ovog poremećaja, najbolje je najprije se obratiti svomzubaru i zatražiti njegov savjet. U ovakvim slučajevima, najčešća polazna tačka je nošenje poma-gala nalik protezi koje će vam pomoći da stiskanje i škrgutanje tokom noći svedete na minimum.



Implantologija je najmlađa grana stomatologije,a zasnovana je na kliničkim i laboratorijskim is-traživanjima. Osnovna joj je zadaća osteointe-

gracija implantata i kosti, što omogućava da seu dijelove bezube čeljusti "usadi" vještački zubkoji kasnije služi za izradu funkcionalne i es-tetske protetske rehabilitacije.

U kojim slučajevima se ugrađuju implantati?1. Pacijent mora biti zdrav.2. Implantati se ugrađuju u čeljust koja za toima povoljnu anatomsku građu.3. Pacijent mora imati besprijekoran nivo higi-jene (kod implantata ne postoji karijes, ali seoko implantata nalazi zubno meso koje seponekad zbog nedovoljne higijene može upaliti).

Kako se radi ugradnja?Bezbolno, pod lokalnom anestezijom, malimhirurškim zahvatom, specijalnom opremom iinstrumentima "usadi" se dio implantata.Nakon nekog vremena, kada se vidi da organi-zam ne odbacuje implantat, u usađeni implan-tat ugrađuje se njegov drugi dio koji služi zaizradu protetskog nastavka, krunice, mosta,proteze.U jednoj čeljusti može biti više implantata.

Danas postoje različite vrste implantata, a svakizahvat zahtijeva i kompletnu hiruršku i implan-tološku opremu koja poskupljuje čitav postu-pak. Posebne tehnike omogućavaju, ukoliko načeljusti nedostaje kosti, uzimanje autotrans-plantata ili ugradnju vještačke kosti ili ugrađi-vanje magnetskog implantata za totalneproteze. Međutim, sve tehnike poskupljujutakvu oralnu rehabilitaciju koja se izvodi tim-skim radom s oralnim hirurgom.Implantati se mogu ugrađivati, počevši od 16godina starosti pa nadalje, do starije dobi, u za-visnosti od zdravlja.

Uputstva nakon implantacijeNakon zahvata potrebno je na operisano po-dručje stavljati vrećice s ledom. Neposrednonakon zahvata ne jesti vruću hranu. Javi li sekrvarenje, javite se ljekaru. Nakon sedam dana,vade se šavovi i polagano se počinje održavatioralna higijena masiranjem zubnog mesa,onako kako vam je objasnio ljekar/zubar.Obavezna je kontrola plaka i higijene najmanjejedanput u tri mjeseca.

Mala škola oimplantatima

Redovnim i ispravnim pranjemodržavamo zube čistima bez zaostatakahrane i naslaga zubnog kamenca. Timeistovremeno podržavamo zdravljezubnog plaka, zdravlje zubnog mesa isluznice usne šupljine te povoljan sastavsline.

Čime čistimo zube?Zube peremo zubnom pastom i četki-com. Za održavanje čistoće svih zubnihploha koristimo i razna pomoćna sred-stva kao što je zubni konac, zubnečačkalice, interdentalni konusi i dr.

Kada i kako peremo zube?Postoje razne metode četkanja zubi, azavise od uzrasta i stanja usne šupljine.Svaka osoba treba naučiti metodučetkanja koja je najprimjerenija stanjunjenih zuba i gingive.Majka će od zubara naučiti kako senjeguju usta i zubi kod novorođenčadi imale djece. Djeca predškolske dobimoraju osim kod kuće, prati zube i u vr-tićima. Djeca školskog uzrasta će uokviru dječije stomatologije doznati kako,kada i zašto se peru zubi, ali će se imala i velika djeca ponašati onakokako to čine njihovi roditelji. Malodijete će oponašati majku, akada poraste, usvojiće oralno-

higijenske navike od roditelja, ako su ihoni ugradili u svoj način života.

Zubni konac - najvažnije pomoćno sredstvoPrimjena nije jednostavna i zahtijevanešto strpljenja, ali jednom naučenatehnika, nikada se ne zaboravlja. Naj-važnije je da se sistematski oslobodenaslage obje zubne površine u prostorumeđu zubima, pokretima gore-dole.Upotreba: Od role koju možete kupiti uapoteci odrežite oko dvadesetak cmkonca i omotajte je nekoliko puta okoprsta. Za čišćenje gornjih zuba, konac seomota preko palca i kažiprsta. Palac jeuvijek vani. Konac se nježno uvlači međuzube da nepovrijedi zubnomeso. Tada sedobro napne ivuče, prvoprema jednojstrani zuba, azatim premadrugoj.

Higijena prije svega

Od kada postoje ljakari/zubari, pokušavalo se na bilo koji način vratiti izgubljeni zub natrag u čeljust



zdravlje | ukratko

Naučnici su testirali ekstrakte dobijene iz nekolikobiljaka koji se koriste u tradicionalnoj i narodnojmedicini u Indiji protiv mikroorganizama koja semogu naći u ustima kod pacijenata oboljelih od ra-zličitih oblika oralnih karcinoma. Od 40 pacijenatakoji su bili uključeni u studiju, njih 35 je imalooslabljen imuni sistem sa smanjenim brojem neutro-fila. Rezultati su pokazali da osam testiranih biljakaznačajno utiče na rast organizama u laboratorijskimuslovima. Među biljkama se nalaze divlje špargle,balanites aegyptiaca, eclipta alba, drvo karija, rici-nus. "Prirodni lijekovi su sve značajniji u liječenjubolesti, a tradicionalno znanje obezbjeđuje polaznutačku u potrazi za lijekovima na biljnoj bazi. Otkrilismo da proces ekstrakcije ima veliki uticaj na speci-

fičnost i efikasnost biljnih ekstrakata protiv mikroba.Nekoliko biljaka koje smo testirali pokazali susposobnost istu kao antibiotici širokog spektra de-jstva. Mogli su da se bore protiv bakterija , uključu-jući E.coli , S. aureus i gljivice Candida i Aspergillus.Balanites aegyptiaca i ricinusovo ulje pokazali susvoju specifičnost prema Pseudomonas aeruginosa,bakteriju za koju se zna da je teško tretirati standard-nim antibioticima", ističe dr Jaya Parkash Yadav.

Najnovije naučno istraživanje pokazujeda žene koje pate od navala vrućina, poz-natijih kao valung, imaju smanjen rizik odsrčanog i moždanog udara. Naučnici jošuvijek ne mogu objasniti pojavu koju suidentifikovali iz analize podataka dobi-jenih od 60.000 žena učesnica u velikomameričkom istraživanju. Valunzi su jedanod najčešćih simptoma menopauze kojise javljaju iznenada, traju oko četiri min-uta u prosjeku i proizvode neugodan os-jećaj jake vrućine. Oni koji pate od njihmogu se u bilo koje doba naglo preznojiti,a česti talasi vrućine tokom noći moguozbiljno poremetiti san. Istraživači suotkrili pozitivne vijesti o valunzima poslijeproučavanja žena koje su učestvovale udesetogodišnjem istraživanju omenopauzalnim simptomima i srčanim iarterijskim problemima..

Četkica kojoj ne trebapasta za zubeJapanska kompanija"Jumešokunin" lansirala je zubnečetkice premazane nanomaterijal-ima, zahvaljujući kojima je pasta za zube suvišna. Dlačicečetkice, nazvane "misoka" premazane su nanomaterijalimazahvaljujući kojima je pasta suvišna, a nije obavezna ni do-datna higijena usne duplje tokom dana, obzirom da je do-voljna jutarnja procedura pranja zuba. Ovom četkicom jedovoljno zube prati samo ujutro i to bez paste. Autori četkicetvrde da "misoka" ne samo da čisti zube već njihovupovršinu čini vodonepropustljivom, tako da se na zubima netalože naslage koje izazivaju karijes.

Dužina prsta i bolesti neravaNovo istraživanjepokazalo je da bi dužinaprstiju mogla ukazivatina rizik za razvoj bolestimotoričkihneurona.Britanski is-traživači analizirali su dužinu prstiju 110 ljudi, a 47 odnjih imalo je najučestaliji oblik bolesti motoričkih neu-rona – amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS). Rezul-tati istraživanja pokazali su da ljudi kojima je četvrtiprst duži no drugi imaju veću vjerovatnost za razvojamiotrofične lateralne skleroze (ALS). Prijašnja is-traživanja pokazala su da je dužina prstiju djelomičnoodređena i nivoom muškog polnog hormona testos-terona kojoj je dijete prije rođenja izloženo.

Valunzi u menopauzičuvaju srce?

Novo istraživanje pokazalo je da ljudi koji imaju problema sademencijom mogu imati koristi od uzimanja litijuma. Istraži-vači sa univerziteta u brazilskom gradu Sao Paulu objavili suu stručnom časopisu „British Journal of Psychiatry“ rad ukojem su pokazali da liječenje litijumom može usporitirazvoj ovog neurološkog poremećaja. Tokom dvanaestomje-sečnog trajanja istraživanja kod svih učesnika zabilježeno jedaljnje propadanje intelektualnih sposobnosti, nopropadanje je bilo znatno sporije kod ljudi koji su uzimali liti-jum. Naučnici su propadanje testirali testovima intelektual-nih sposobnosti, a uz to su mjerili i nivo određenihbiomarkera, odnosno molekula koje se povezuju sa ak-tivnošću bolesti, u cerebrospinalnom likvoru.

Kanadski naučnici tvrde da lagano vježbanje većsedam dana nakon srčanog udara može biti vrlo ko-risno. Istraživači sa univerziteta u kanadskom graduAlberti proučavali su efekat koji vježbanjeneposredno nakon srčanog udara ima na oporavakpacijenta. Zbog toga su pregledali tridesetak ispiti-vanja koja su se bavila ovom temom. Pokazalo se davježbanje ima pozitivan uticaj na srčanu funkciju, a„najbolji efekat uočava se kada se sa vježbanjem za-počne vrlo brzo nakon srčanog udara“. Naučnici tvrdeda pozitivan efekat u tom slučaju traje duže od trimjeseca. Stručnjaci ističu da se program rehabil-itacije nakon srčanog udara treba provoditi pod bud-nim okom ljekara, i da se treba prilagoditi svakompacijentu.

Šta nakon srčanog udara?

Američki naučnicitvrde da su orasinajzdraviji od svihorašastih plodova.Istraživači su anal-izirali nivo antioksidanta u devet različitih vrstaorašastih plodova: orasima, bademima, kikirikiju,pistacijama, lješnjacima, brazilskim oraščićima,indijskim oraščićima, te macadamia i pekanorasima. Otkrili su da orasi imaju više antioksi-danata nego druge vrste orašastih plodova, a uz toimaju i vrlo zdrav omjer vlakana, proteina, vitaminai minerala. I prijašanja istraživanja ukazivala su daredovna konzumacija orašastih plodova pomaže usmanjenju rizika za srčane bolesti, no ovo istraži-vanje predstavljeno na sastanku Američkogdruštva hemičara, pokazalo je da su upravo orasi utome najdjelotvorniji.

Kafa štiti od raka prostate

Muškarci koji piju veće količine kafeizloženi su manjoj opasnosti da obole odraka prostate, pokazali su rezultatiameričkog istraživanja. Grupa naučnikasa Harvarda je tokom istraživanjautvrdila da konzumiranje šest šoljicakafe dnevno smanjuje za 60 odsto opas-nost od razvoja najsmrtonosnijeg oblikaraka prostate.

litijum pomaže u demenciji

orasi su vrlo zdravi

Biljke - novi antibiotici

loš san uzrokuje glavobolje?Postoje osobe koje svakod-nevno prolaze kroz agonijuzbog glavobolja. Kod nekihod njih je uzrok bolest spa-vanja ili apneja. Apneja je na-jčešći uzrok svih jutarnjihglavobolja koje se pojavljujunakon buđenja, a nestajusame od sebe u roku od 30minuta ili manje. Apnejapredstavlja prekide disanja utoku noći koji se javljaju u trajanju od 3 do 10sekundi i može ih biti do 30 po satu. Rezultat pore-mećaja sna su i različite glavobolje. Često se man-jak kiseonika ili višak ugljen-dioksida smatraouzrokom glavobolja i apneje. Nesanica, Ekbomovabolest (sindrom nemirnih nogu), periodični pokretiudova i mnogi drugi poremećaji, kao i apneja, mogubiti uzrokovani nedostatkom sna od čega nas čestoboli glava.



Novo istraživanje pokazalo jeda se djeca najviše debljajuizmeđu sedme i jedanaestegodine života. Naučnici sa bri-tanskih fakulteta Bristol, Stir-ling i Strathclyde proučavali supodatke prikupljene od 5,000djece koja su učestvovala uvelikom longitudinalnom is-traživanju djece rođene u bri-tanskom gradu Avonu tokomranih devedesetih. Autori is-traživanja napisali su da djeca

najčešće nakupljaju višak kilo-grama ili postaju pretila odsredine pa prema kraju onoga

što zovemo djetinjstvo. Devet-naest posto mladića i djevo-jaka počelo je premašivatiokvire zdrave tjelesne težine sobzirom na visinu izmeđusedme i jedanaeste godine živ-ota. Nasuprot tome samo jedeset posto djece nakupilovišak kilograma u periodu odtreće do sedme godine života,a samo sedam posto u dobi odjedanaest do petnaeste go-dine.

Najopasnije godine za gojaznost

1. Pokušajte odrediti vrstu plačai prepoznati što vam beba svo-jim ponašanjem želi reći. 2. Promijenite joj pelene.Pokušajte je nahraniti. Ako seplač javlja netom nakon dojenjaili hranjenja iz bočice, vjerovatnonije gladna. No sisanje je možeumiriti. Pomozite joj da nađešaku ili palac.3. Mijenjajte položaje pri do-jenju. Pokušajte dojiti ležećibočno, ležeći na leđima sa be-binim trbuhom na vašem itd.4. Pričajte joj blagim i utješnim

glasom dok se plač ne utiša.Ako vaš glas bude tih, i beba ćese stišati.5. Pridržavajte joj ručice i nožiceda se izbjegnu trzaji.

6. Umotajte je u njenu dekicu,tako da joj ručice i nožice budučvrsto omotane. Svakako jestavite na leđa i nemojte je os-tavljati samu.7. Podignite je da biste jepomilovali.8. Pokušajte joj nježno masiratileđa i udove.9. Pjevajte joj.10. Nosite bebu u marami ilinosiljci. 11. Hodajte s njom u naručju.Jednolično je ljuljajte gore-doleili je nježno njišite.

Šta preduzeti kada beba plače?

Namirnice koje izazivajualergijeKada dijete počne dajede čvrstu hranu,počinje opasnost odalergija koje nekenamirnice mogu daizazovu. Zato je bitnoda svaki put kada uvedete novu namirnicu sačekateod tri do pet dana prije no što uvedete sljedeću najelovnik, da biste mogli da budete sigurni da nemaalergijske reakcije. Postoji više od 160 namirnicakoje mogu da izazovu alergiju, ali devet su najčešćiizazivači: mlijeko, jaja, kikiriki, orasi, badem, riba,školjke, soja i pšenica. Simptomi da dijete imaalergiju mogu da se pojave nekoliko minuta ili neko-liko sati poslije jela. Ozbiljan problem postoji akoprimjetite osip, crvenilo kože, oticanje lica, jezika iliusana, povraćanje i dijareju, kašalj i šištav dah,teškoće pri disanju i gubitak svesti. Snažna reakcijatijela na hranu vrlo brzo može biti fatalna, pa moratebrzo reagovati. Ako su simptomi blagi, pedijatar ćezakazati test na alergene. Kada se utvrdi hrana kojapravi smetnje, obično se savjetuje da se izbjegava.Neke alergije nestaju s vremenom, one od mlijeka ijaja mogu nestati kad dijete odraste, dok alergije iza-zvane kikirikijem, orasima, bademom ili školjkamačesto budu uporne.

Djeca slabija zbogmodernog života?Moderni svijet podiže generacijuslabih mališana koji stasavajuuz kompjuterske igrice, umjesto

zdravog igranja na otvorenom sa vršnjacima, pokazala jenova studija. Odstupanje od tradicionalnih aktivnosti, kao štosu penjanje na drveće, uz konopac ili zidove, učinilo je mod-ernog 10-ogodišnjaka psihički slabijim od svojih vršnjakadeceniju ranije. Oni mogu manje puta za redom da uradevježbu sjedanja i ustajanja, kraće da se drže rukama u zgibu igeneralno imaju slabiju muskulaturu nego djeca 90-ih. DrGelvin Sanderkok, fitnes ekspert sa Univerziteta u Eseksu,proučavao je snagu 315 desetogodišnjaka upoređujući ih sa309 dečaka iz 1998. godine. Otkrio je da su čak i deca istogodnosa težine i visine slabija, manje razvijene muskulature ida nisu mogla da obave fizičke zadatke koje je ranija gen-eracija izvršavala sa lakoćom. Tačnije, snaga im se smanjilaza 26%, a čak je 50% manje njih bilo u stanju da rukama držispostvenu težinu.

Hormoni stresa utiču na djecuNovo istraživanje pokazalo je da budućemajke koje su pod stresom imaju većuvjerovatnost da rode razuzdanu djecu.Alina Rodrigez sa Instituta za psihijatrijukoji se nalazi u sklopu britanskog uni-verziteta Kings Koledž London proučila jeviše od 1,700 majki i otkrila da djeca kojasu u materici izložena hormonima stresaimaju veću vjerovatnost da razviju pore-mećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje(ADHD) kao i neke druge poremećaje pon-ašanja. U istraživanju se osim toga otkriloda takva djeca teže stvaraju odnose s dru-gom djecom kada krenu u školu.

Vježbe za jako srceNaučnici iz Univerzitetske bolnice Skane ušvedskom gradu Malme sproveli su istraživanjeu kojem je učestvovalo 223 djece. Cilj istraži-vanja bio je proučiti kako fizička aktivnost utičena zdravlje srca kod djece. Rezultati ovog is-traživanja objavljeni su u stručnom časopisu"Acta Paediatrica", a dr Tina Tanha, voditeljicaovog istraživanja, rekla je: "Dobro je poznato daje fizička neaktivnost kod odraslih povezana saširokim rasponom bolesti koje mogu biti sm-rtonosne." "Vjerujemo da naše istraživanjepokazuje jasnu vezu između fizičke neaktivnostii mnogostrukih faktora rizika za bolesti srca ikrvnih žila kod djece," objasnila je. Stručnjaci suistakli da ovo istraživanje pokazuje da se ljuditrebaju poticati na svakodnevnu fizičku aktivnostveć od najranije životne dobi.

Majka radi, dijete bolujeNovo istraživanje pokazalo je da su djeca čije majke rade sklonija boles-tima i povredama. Istraživanje koje su sproveli naučnici sa američkog uni-verziteta North Carolina State University pokazalo je da su djeca čije sumajke zaposlene sklonije nesrećama i bolestima poput astme. Rezultati supokazali da djeca čije majke rade imaju 200% veću vjerovatnost da će ostatiu bolnici, doživjeti napad astme ili pak slučajnu povredu ili trovanje.



U periodu od 16. do 21. maja u Barseloni uŠpaniji je održan 17. Sajam građevinarstva„CONSTRUMAT“. Sajam se već tradicionalnoodržava svake druge godine i predstavlja najz-načajniju sajamsku manifestaciju u oblastigrađevinarstva u Španiji.Sajmu su prisustvovali i kupci i posjetioci iz 58zemalja, kao što su Brazil, Kina, Maroko, Rusija,Čile, Rumunija, Mađarska, Francuska, Meksika idr. Preko 1.300 izlagača iz Evrope i svijetaprezentovalo je svoje najnovije proizvode idostignuća iz građevinske industrije i djelatnostikoje je prate. Izlagači su tematski bili podjeljeniu 8 sektora: mašine i zaštita, materijali i izo-lacije, završni radovi u građevinarstvu, stolarstvoi stakleni proizvodi, instalacije i oprema, održivograđevinarstvo, te informacione tehnologije i us-luge.Prema riječima organizatora ovogodišnji sajamviše nego ikada do sada otvorio je "novemogućnosti spoljne trgovine", pogotovo za špan-ska mala i srednja preduzeća. Pored internacionalizacije, inovacije, obnova iodrživost su tri ključne teme CONSTRUMAT2011. O značaju ovog događaja najbolje govoripodaci da je sajam posjetilo preko 245.000 pos-jetilaca, procijenjeni obim sklopljenih poslova

iznosi preko 200 milionaevra, uspostavljeno jepreko 4.500 direktnih i in-direktnih kontakata, sajamje održan na prostoru od160,000 m2.Mnogi vodeći interna-cionalni građevinski bren-dovi su se predstavili naSajmu. Globalni lider uproizvodnji kupatilskeopreme „Rocca“ prikazaoje novi dizajn kupatila usaradnji sa čuvenom itali-janskom dizajnerskomkućom „Armani“ i prezen-tovao svoja najnovijatehnološka dostignuća saakcentom na zaštitu živ-otne sredine i uštedu vode. Takođe jedan od ve-likih svjetskih brendova „Arcelor Mittal” jeprikazao svoja rješenja u domenu proizvodnjefasada sa naglaskom na solarne fasade. Nje-mački brend „Graf“ je prezentovao sistem pre-rade i ponovnog korištenja otpadne vode udomaćinstvu. Osim toga, bilo je drugihproizvođača i brendova koji su dali aplikativnarješenja u građevinarstvu i opremanju prostorapoštujući pri tom standarde u zaštiti životne sre-dine, energetske efikasnosti i korištenja ob-novljivih izvora energije.Posebno je bio intersantan štand Green Build-ing Council, Espana (Savjet za održivu gradnjuŠpanije), Udruženja španskih građevinskihkompanija sa ciljem promovisanja održive "ze-lene izgradnje", u građevinskom sektoruŠpanije. Takođe, poseban interes iskazan jeprilikom posjete štandu Sasa bioclimatica, nakome su vršena predavanja i edukacije Uni-verziteta u Barseloni, Građevniskog fakulteta

na temu promocije koncepta nove kuće ubudućnosti. Treba pomenuti da su poseban in-teres izazvala i idejna rješenja predstavljenaod strane danskih i norveških kompanija kojase odnose na održivu gradnju, ekološkarješenja za stanovanje, vikend kuće, zatimprezentacija njemačke kompanije SchwörerHaus, kuće budućnosti, koju prate kreditnelinije od strane njemačkih banaka.Posebno je zanimljiva opredjeljenost organiza-tora sajma za princip održivog razvoja u građev-inarstvu uz primjenu svih standarda ekološkekuće, te upotrebu obnovljivih izvora energije.Opšti utisak sajma je da je zaštita životne sre-dine i racionalno upravljanje energijom imper-ativ u građevinskoj industriji danas, tako da seproizvođači trude da osmisle rješenja kojimaće doprinijeti opštem podizanju standarda natom polju. Takođe je bitna podrška širedruštvene zajednice i uprave u toj namjeri.Više o sjamu na www.construmat.com.

ek kutakFond za zaštitu životne sredine RS

Građevinski sajam u Barseloni „CONSTRUMAT 2011“

Korak naprijed uodrživoj izgradnjiPiše: Siniša Cvijić, dipl. inžinjer

ahritekture, stručni saradnik u Fondu za zaštitu životne sredine RS



ek kutak I bi svjetlo! homestyle

I bi sunčevo svjetlo koje od „početka“ održava životna planeti Zemlji, neophodno za sve vrste, pa tako iza čovjeka. Sunce određuje prirodni bioritam čovjeka,njegovu aktivnu i pasivnu fazu u toku dana. Međutim,savremeno doba nam nameće malo više ciljeve, takoda smo primorani da svoju aktivnu fazu pro-dužavamo i krademo vrijeme od noći. Da bismo tadanormalno funkcionisali, koristimo vještačko osvjetl-jenje. Za razliku od sunca, na vještačko osvjetljenjemožemo uticati i mijenjati ga prema svojim potre-bama. Većina nas kao prvu asocijaciju na vještačko svjetloima sijalicu, odnosno rasvjetno tijelo, te tako punoviše pažnje poklanjamo izgledu i dizajnu lustera,nego svjetlu koje od njega dobijamo. Naravno, bitnoje i zanimljivim rasvjetnim tijelima obogatiti enteri-jer, ali to ne treba biti primaran cilj osvjetljenja. Pri-

marno kod osvjetljenja treba biti efekat koji pomoćusvjetla dobijamo i osjećaj koji izazivamo kod koris-nika prostora. Da bismo postigli željeni efekat,posebnu pažnju treba obratiti na ono što želimo osv-jetliti, dok sam izvor svjetla (rasvjetno tijelo) treba

staviti u drugi plan. Namjena prostora i emocijekakve želimo izazvati, treba da odrede način osvjetl-javanja i pristup rasvjeti.Sa druge strane, oblikom i vrstom lampi možemoosvježiti prostor, ali nikako ne trebamo osvjetljenjepodrediti izgledu lampe. Na tržištu nam se nuderaznovrsne svjetiljke, dekorativne lampe i lusteri, ko-jima možemo postići nove efekte i akcente u našemsvakodnevnom okruženju. U stambenim prostorima osvjetljenje može stvoritiosjećaj veće ili manje prostranosti, topline ili hlad-noće, a samim tim uticati i na naše raspoloženje –vedrinu ili sumornost. Sistemom rasvjete u jednomprostoru možemo kombinovati indirektno (neujed-

načeno) i direktno (ujednačeno) osvjetljenje. Indirekt-nim osvjetljenjem, usmjerenim na određene tačke,možemo naglasiti zanimljive detalje u prostoru kaošto su stepenice, niše, umjetnička djela i slično.Time postižemo dramatičan efekat ili prijatnu, in-timnu atmosferu. Ujednačeno osvjetljenim pros-torom postižemo harmoniju i smirujući efekat.Kod poslovnih i kancelarijskih prostora optimalnorješenje je direktno, ujednačeno osvjetljenje, koje semože postići ugradnjom LED rasvjete. LED rasvjetnatijela imaju duži vijek trajanja, manju potrošnju elek-trične energije, veći intenzitet osvjetljenja, te manjezagrijavanje rasvjetnog tijela. Ugradnjom cjelovitihsistema rasvjete možemo kontrolisati njeno ko-rištenje, a samim tim i ekonomske troškove. Istina,ulaganje u LED rasvjetu je isplativo na dugoročnestaze, jer pri nabavci na našem tržištu elementi suznačajno skuplji od običnih i fluo rasvjetnih tijela. Sobzirom da je osvjetljenje široka tema, teško bi biloizvući samo jedan zaključak. Možda sljedeći citatDean Skira, light dizajnera, najjasnije prenosiporuku cijele priče.„Svjetlo u arhitekturi nije radi arhitekture, nego radiljudi koji će živjeti u njoj.“

Spoljašnje osvjetljenje sa zanimljivim efektomsjene na zidu, „Lutron Electronics“

„Lutron Electronics“

LED plafonske svjetiljke „Zumtobel“

Gorana Pašalić, dipl.inž[email protected]



sony Vaio sa serijaKompanija Sony je zvanično objelodanilapostojanje VAIO SA serije 13.3“ ultraportablračunara koja bi trebala da budekonkurentna sa Lenovo ThinkPAd X1 mode-lima. Uprkos tome što posjedue gotovo pot-puno isto kućište od magnezijuma kao VAIOSB serija, SA serija je donekle tanja, debljine 2.4cm i posjeduje kao diostandardnog paketa AMD Radeon HD 6630 grafički karticu sa 1GB videomemorije, karakteriše je rezolucija 1600x900 piksela i posjeduje harddrive kapaciteta 500GB. Ostale specifikacije uključuju čitač otiska prstakao i Blu ray drive. Prema tvrdnji kompanije Sony ovaj računar može daobezbijedi 16 časova rada jednim punjenjem baterije.

Nedavno se pojavila prva 3D reklamaza iPad tablet računar. Njen kreator jekompanija Cooliris koja se nada da ćeova reklama donijeti značajne ino-vacije kada je u pitanju poslovanjekoje se odnosi na reklamiranje u mo-bilnom svijetu. Reklama promovišenovu seriju američkog Weastherkanala. Eksperti navode da jepotrebno da prođe određeno vrijemeda ovakva reklama bude prihvaćena.U Cooliris-u ističu da su razvili dvijetehnologije koje omogućavajukreatorima reklama da transformišu2D slike u 3D. Jedna se zove Pagekit iomogućava kreiranje dinamičkih 3Dslojeva.

Sony je dao prve znake toga da jePlayStation 4 već u fazi razvoja, a oveinformacije su objavljene u toku pred-stavljanja finansijskih rezultata kojisu ostvareni u toku proteklogmjeseca. Finansijski direktor kom-panije Sony, Masaru Kato, objasnio jeporast troškova vezanih za istraži-vanje i razvoj time da je rad na razvojubuduće zamjene za PS3 već u toku.On nije želio da kaže na koji seproizvod zapravo njegova tvrdnjaodnosi niti kada će se taj proizvod po-javiti na tržištu, ali se gotovo bezsumnje može reći da je u pitanju PS4.Kompanija Sony je pod velikim pri-tiskom da se zamijeni PS3 koji i daljebilježi lošiju prodaju u odnosu na Xbox360 i Wii igračke konzole.

U pripremi:PlayStation 4

LG je predstavio potpunonovi model 3D Blu-raykućnog bioskopa koji nudisavršen kvalitet zvuka i 3Diskustva, zahvaljujućisasvim novim i drugačijimtehnološkim inovacijama.LG 3D HX806PE Blu-rayHome Theatre, kućni bioskopstvoren za potrebe korisnika izCentralne i Istočne Evrope, imaprednje zvučnike sa podesivomvisinom, dok HLX56S Sound Bar,sa kompaktnim dizajnom i 4.1surround zvučnim sistemom,nudi takvo zvučno iskustvo nakoje bi i najmoderni bioskopi bili

veoma ljubomorni. Novi LGHX806PE je istovremeno veomaelegantan i elegantno se uklapa uprostor, sa svojim brojnimmogućnostima za podešavanjevisine zvučnika. Osim što zauz-ima malo prostora, ovaj Full HD3D kućni bioskop savršeno se uk-lapa uz svaki televizor.

Blu-ray kućni bioskop

HTC 10“ tabletHTC-ov prvi 10“ Android tablet kodnognaziva Puccini bi trebalo da u masovnuproizvodnu uđe narednog mjeseca. Puc-cini će koristiti Android 3.0 operativni sis-tem, mada će vjerovanto odmah popojavljivanju biti moguće izvršiti upgradena verziju 3.1. Imaće 10.1“ ekran osjetljivna dodir rezolucije 1280x800 piksela. Os-novu ovog računara će činiti QualcommSnapdragon MSM8660 čipset sa 1.5GHzScorpion jezgrom i Adreno 220 grafikom,te LTE podrškom. Za sada nije poznata ci-jena po kojoj će se ovaj računar prodavati.

steelseries Medalof Honor slušaliceUprkos činjenici da je ova godina bilau znaku Battlefield 3, ali i CoD Mod-ern Warfare 3, SteelSeries i daljeplanira izdavanje nekoliko uređajakoji će nositi Medal of Honor brend,MOD Edition 5Hv2 za PC i Spectrum5xb za Xbox 360. Dva MOH uređajaobezbjeđuju 'FPS-optimizovani' zvuk,a odlikuju ih specijalne slušalice,uvlačivi mikrofon, kao i dizajn kojiomogućava korisnicima da ih rastavena tri dijela radi lakšeg prenošenja.Spectrum 5xb korisnicimaomogućava da usmjere zvuk dok Au-dioMixer obezbjeđuje jednostavnipristup nezavisnim audio i glasovnimkontrolama.

Prva 3D reklama na iPadu gigabyte miš

Gigabyte ECO600 bežični laserski miš koji jepredstavljen prošlog mjeseca je upravo dobioodobrenje za prodaju od strane američke feder-alne trgovinske komisije, što znači da bi uskoromogao da se nađe u prodaji. Ovaj miš je vrlo intere-santan – dva tastera na njegovom vrhu omogućavaju dabrzo vršite izmjenu između rezolucija 800, 1200, 1600 dpi zavišu tačnost ili duže trajanje baterije. Kada smo kod trajanja baterije,komapnija tvrdi da ona može da traje čitavu godinu dana. Ovo nije takodobro trajanje kao što recimo nudi Logitech M515 koji obezbjeđuje dvijegodine trajanja baterije, ali je i ovo vrlo dobar rezultat.

Philips Brilliance monitorPhilips Brilliance familija LCD monitora i dalje raste i najnovijidodatak u okviru ove serije je 27“ model nazvan 273P3L kojikarakteriše TN panel, LED pozadinsko osvjetljenje kao i PowerSensor tehnologija koja podešava potrošnju energije u zavis-nosti od prikazanih sadržaja i prisustva ljudi. Zahvaljujući

ugrađenom senzoru, Philips monitor može da odredi kadakorisnik nije više ispred monitora i smanji

osvjetljenje dok se korisnik nevrati ispred monitora. Na ovanačin moguće je uštedjeti do 80%energije. Model 273P3L koristipostolje koje omogućava tri vrstepodešavanja. Monitor karakterišematična rezolucija od 1920x1080piksela te 2ms vrijeme odziva.

Corsair Flash Voyager UsB USB 3.0 opremljeni Corsair FlashVoayger drive jepočeo zvanično da se isporučuje i već semože pronaći u pojedinim prodavni-cama. Slično kao i njegov USB2.0 prethodnik, novi drive ko-risti gumeno kućište kojeobezbjeđuje zaštitu od udarakao i otpornost na vodu. Unapređenje brzine čitanja obezbi-jeđeno preko Flash Voyager USB 3.0 familije čini pristupanjevideu, slikama i drugim velikim fajlovima znatno bržim. Is-poruka sve većeg broja USB 3.0 omogućenih sistema značida se tržište brzo prilagođava novom standardu. Flash Voy-ager USB 3.0 linija je dostupna u kapacitetima od 8 do 32GBi svi modeli se isporučuju sa desetogodišnjom garancijom.



content | intro

Novi A6 Avant je lagane kon-strukcije - karoserija se sastojiod komadića aluminijuma (kojičine 20% sastava iste), a samovozilo ima dosta pogodnosti usmislu bezbjednosti od takve"miješane" konstrukcije. Kon-strukcija novog A6 Avanta je 30kg lakša od prethodnog modela, a u zavisnosti od vrste motora čitavautomobil može da bude i do 70 kg lakši.A6 Avant je dostupan u verzijama sa 6 različitih motora i 4 različitaprenosa. Standardni motor je 2.0-litarski TDI turbo-dizel sa 127 KS išestostepenim manuelnim mjenjačem. Dostupan je i 3.0-litarski TDItvin-turbo u konfiguracijama sa 204, 245 i 313 "konja". Ovaj posljednjiomogućava A6 Avantu da do 100 Km/h ubrza za 5.4 sekundi.Početna cijena modela za evropsko tržište iznosi oko 41,000 evra.

Volkswagen sprema Polo R hatchbeck sa dozomsportskog izgleda, koji bi trebalo da se pojavi do noveWRC kampanje njemačkog proizvođača, što znači daće se na tržištu naći 2012. ili 2013. godine. Radni nazivautomobila je Polo R20, ali će na kraju imati istunomenklaturu kao i Golf R. Polo R treba da učvrstivezu ka modelu Polo R WRC, tako da će imati dostatehničkih poboljšanja, kao što su pogon na sva četiritočka, prenos sa dvostrukim kvačilom i snažan turbo

motor. Prema najavama, pod haubom modela Polo Rnaćiće se motor od 210 KS mada neki izvori predviđajui 250 "konja". Opet, prema najavama jer nažalost nemadetaljnijih informacija, Polo će imati 1.6-litarski motor.Ono što se sigurno zna je da će biti ponuđen pogon načetiri točka (najvjerovatnije 4WD koji Audi razvija za A1quattro model, a koji će stići i u Volfsburg), dok se radina sedmostepenom DSG prenosu sa dvostrukimkvačilom.

Volkswagen sprema novi Polo r

Mercedes glNjemački proizvođač automobila Mercedes-Benz predstavio je ne-davno svoju Grand Edition "postavu", počevši od kombija Sprinterdalje do novog krosovera GL-Klase. Kao i na svim modelima GLserije, Grand Edition donosi unikatne 20-inčne alu-felne, novakožna sjedišta u dvije boje i crne elemente u unutrašnjosti vozila.Tu su još i zatamnjena prednja svjetla, crna zaštitna maska hladn-jaka i redizajnirani prednji branik na kome se nalaze LED dnevnasvjetla. Početna cijena je 80,206 evra za GL350 CDI BlueEfficiencyGrand Edition, dok za model GL500 ide i do 99,127 evra.

Opel Zafira Tourer imaće svjetsku premijeru na 64.međunarodnom sajmu automobila u Frankfurtu od15. do 25. septembra 2011. Kroz savršen spojfunkcionalnosti i udobnosti Zafira Tourer unosivrhunske kvalitativne vrijednosti i inovativnetehnologije Insignije kao i Opelovu konstruktorskufilozofiju – “spoj vajarskog umijeća i njemačke pre-ciznosti” – u segment monokeb vozila. Pojam“Tourer” u imenu vozila označava kvantni skok un-aprijed. Sa značajno izmjenjenim sistemom sje-denja Flex7, treća generacija Opelovogkompaktnog monokeba postavlja nove standardefleksibilnosti i kvaliteta kabine. Međutim preobražajide i dalje od ove poboljšane sposobnosti mijenjanjaizgleda kabine: ukupno iskustvo je podignuto na višinivo. Opuštena vožnja, zahvaljujući prefinjenomdizajnu, osjećaju prostranosti u kabini, unapri-jeđenoj šasiji i inovativnim tehnologijama kojepoboljšavaju udobnosti i bezbjednost.

opel Zafira Tourer: Prvoklasni transformer

Novi audi a6 avant

Elegantna i energična lanciadeltaLancia delta je privlačna ineodoljiva limuzina.Postavila je potpuno novestandarde u svijetu automo-bilizma, a suština je u iz-gledu. Stil, elegancija,energičan prednji i zadnji diovozila, aerodinamična linija,spoj inovacije i dizajna, potpuno nova tehnologija krova koji senaslanja direktno na zadnje staklo, svaka linija vozila naglašenazavršnom obradom sa hromiranim detaljima, luksuzan, ali ne ipretjeran u detaljima, čine ovu Lancia-u posebnom. Ponuda mo-tora je u rasponu od 1.4 do 2.0, sa snagom od 120 do 200 KS, a„upakovan" je automatski i manuelni mjenjač sa šest brzina.Prema fabričkoj deklaraciji, benzinski agregati u kombinovanojvožnji potroše 7,8 litara na 100 kilometara, dok su dizelaši znatnoštedljiviji - 5,7 litara.

guma Michelin koja se sama popravljaGumom koja sesama popravljaMichelin zado-voljava potrebukupaca zabezbjednom iekonomičnomgumom.Guma koja sesama popravljaje realan odgovorna očekivanje potrošača: pouz-dana, ekonomična guma koja sim-bolizuje težnju proizvođača da seoptimizuje korišćenje sirovina, jerguma koja se rijeđe mijenja možeda pređe više kilometara i ima dužirok trajanja.Takve putničke gumemogu da idu po ekserima bez naj-manjeg gubitka pritiska vazduha.One su napravljene iz jedinstvenegumene smjese koja može mo-mentalno da zatvori rupu koji sepojavljuje u gazećem sloju.Pritom one čuvaju sve karakter-istike gume kao što su bezbjed-nost i ušteda goriva. Sada sekoristi nova gumena smjesa kojaje stabilna i ne zadržava se udonjem dijelu gume, što se do-gađa kada se auto nalazi naparkingu duže vrijeme, a nema nivibracija u vožnji. Osim toga,tehničko rješenje Michelin - a nedovodi do pogoršanja drugihkarakteristika gume, kao što jeotpor kotrljanja, koji utiče nautrošak goriva.

Volvo - štedljivi dizelašUspješni Volvovinoviteti srednjeklase, limuzinaS60 i karavan V60dobili su štedljiveverzije 1.6 DRIVe.Radi se o novoj,temeljno do-rađenom modelu PSA-Fordovog turbodizelašaobujma 1560 ccm, koji je umjesto dva bregastavratila dobio jedno i umjesto 16 ventila osam.Nazivnom snagom od 115 KS i okretnim mo-mentom od 270 Nm, pruža neočekivano dobreperformanse: najveću brzinu od 192 km/h iobrzanje do stotke u 11,2 s (karavan 190 km/h i11,4 s). Glavni je adut potrošnja goriva, koja zaS60 iznosi samo 4,4, a za V60 4,5 litara na 100km. To je postignuto i serijskim sistemomStart&Stop. Cijena je u Njemačkoj 27.950,odnosno 28.950 evra.



Ministarstvo prosvjete i kultureRS raspisalo je konkurs za kn-jiževnu nagradu „Branko Ćopićza mlade“ za učenike osnovnih isrednjih škola i studente na vi-sokoškolskim ustanovama u Re-publici Srpskoj. Teme kojimmladi mogu konkurisati su: „Pri-jatelj se u nevolji poznaje“, „Pri-jateljstvo nema cijenu“ i „Tolikoljudi, nigdje prijatelja“. Konkursje otvoren do 1. oktobra 2011.godine i dostupan je na portaluwww.eobrazovanje.com, kao i naportalu Vlade Republike Srpske(www.vladars.net) – na straniciMinistarstva prosvjete i kulture.Prva nagrada iznosi 500,00 KM,druga nagrada 300,00 KM atreća nagrada 200,00 KM. Zastudentske radove predviđena jejedna nagrada – za najbolji eseju iznosu od 500,00 KM.

Nagrada „BrankoĆopić za mlade“

U prošlom (majskom)izdanju Intermezzagreškom su pomi-ješani nazivi i terminiodvijanja dvije izložbe ugaleriji CollegiumArtisticum Sarajevo.Naime izložba HalilaTikveše “Bilješke,skice, crtarije, maštar-ije i druge rukotvorine”

je trajala od 11. majado 3. juna, dok je za-jednička izložba Flori-jana, Ivana, Vladimirai Josipa Mićkovićotvorena 25. maja, atrajala je do 11. juna.Izvinjavamo se au-torima izložbi, kao iosoblju CollegiumArtisticum-a.

Izložba Florijan Mićković i sinovi

Tradicionalni, de-veti po redu MostarBlues Festival(MBF), najjačiblues festival uregiji, objavio jeovogodišnji pro-gram i zbog velikogzanimanja u junu je počela prodajakarata preko interneta.MBF će biti održan od 22. do 25. julau Mostaru. Produkcijski tim MostarBlues Festivala je potpisao ugovoresa headlinerima ovogodišnjeg festi-vala, a s obzirom na sve veću posjetui činjenicu da MBF i programski za-htijeva velike koncertne prostore,ovogodišnji, deveti po redu MBF, ćese održati u Sportskom centru„Kantarevac“. Imena kao što su Ana

Popović, VlatkoStefanovski iMiroslav Tadić, telegendarni BigBrother & TheHolding Company,garantuju vrhun-sko muziciranje, te

kontinuitet u nastojanju organizatorada svake godine ponudi kvalitetnijiprogram. Da je Mostar grad bluesaposjetioci će se uvjeriti već na uvod-noj večeri kada će se blues emitovatii svirati praktično u cijelom gradu, učemu su pomogli i sarajevski fanovibluesa Amer Zenunović, JasminLičina i Orhan Čampara, koji suposebno za ovogodišnji MBFpripremili HD projekciju sa najz-načajnijih svjetskih blues festivala.

9. internacionalni Mostar Blues Festival

Goethe-Institut u Bosni i Herce-govini po peti put organizuje "Sed-micu njemačkog filma" koja će seodržati kao i prethodnih godina unekoliko gradova Bosne i Herce-govine: u Banja Luci, Sarajevu,Tuzli, Zenici, Bihaću, Mostaru,Trebinju, Goraždu,Gračanici,Tešnju i ČelincuGoethe-Institut „Sedmicom nje-mačkog filma“ nastavlja svojekulturne aktivnosti širom Bosne iHercegovine. Ovogodišnji filmski

program „Sedmice njemačkogfilma“ se sastoji od pet višestrukonagrađivanih filmova kojireprezentativno predstavljajusavremenu njemačku kine-matografiju ove decenije.Gledaoce očekuju filmovi oljubavi, prijateljstvu i raznim fase-tama života: "Crossing the BridgeThe Sound of Istanbul”, „Jedanmoj prijatelj”, „Polska Love Sere-nade“, „Nestali – Warchild“ te„Istina ili izazov“.

Baščaršijskenoći 2011.“Baščaršijske noći” su najvećakulturna manifestacija,odnosno ljetni festival kulture,u Sarajevu i Bosni i Herce-govini. Održavaju se svake go-dine od 1. do 31. jula naCentralnoj pozornici na platoupreko puta zgrade Vijećnice,kao i na raznim drugimotvorenim prostorima u Sara-jevu. Prirodno, najveći dio pro-grama se održava u staromdijelu grada – Baščaršiji, pre-punoj kulturno-istorijskihspomenika. Zahvaljujući vi-sokom kvalitetu programa,atraktivnim otvorenim pros-torima i besplatnom ulazu, sviprogrami bilježe veliku pos-jećenost. Tokom mjesec danaodrži se 40-50 raznih kulturnihprograma koje posjeti oko150.000 posjetilaca. Programisu zaista raznovrsni: opera,balet, pozorišne predstave,rock koncerti, sevdalinke,likovne izložbe, književnevečeri, programi za djecu, kon-certi, ozbiljne i zabavnemuzike, filmske predstave,folklor… Tradicionalno i ove go-dine manifestacija je otvorena1. jula Bečkim koncertom uizvedbi Sarajevske filharmonijena Centralnoj pozornici. Cijeliprogram „Baščaršijskih noći“pogledajte na www.bascarsi-jskenoci.ba.

Sedmica njemačkog filma 2011.

Goethe-Guerilla je projekat koji je pokrenut naGoethe-Institutu u Beogradu 2010. godine.Nakon velikog uspjeha u realizaciji istogGoethe-Guerilla se širi i u susjedne zemlje:Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo iMakedonija. Goethe-Guerilla su mladi ljudiizmeđu 20 i 25 godina, koji predlažu i orga-nizuju programe sa ciljem da mladima u

Bosni i Hercegovini približe njemački jezik ikulturu na drugačiji i direktniji način nego štoje to uobičajeno. Članovi su: Kenan Salihbe-gović, Emina Čamdžić, Anja Gerin, HilmaUnkić, Jasmina Voloder. Nakon radioniceGoethe-Guerilla počinje sa radom u Bosni iHercegovini, gdje će uz pomoć Goethe-Insti-tuta realizovati nove projekte.

Izabrano pet članova „Goethe-Guerille“ u BiH


kultura

Baščaršijske noći 2011– izdvojeno iz programa

1.07.-30.07.Koncerti: 16. jul Massimo Savić 19. jul TBF (Hrvatska)21. jul Haris Džinović24. jul Burhan Šaban26. jul Edin Edo Pandur (35 godina diskografske kuće "Sara-jevodisk")27. jul gudački kvartet "Dominat" (Rusija)

Izložbe: 6. jul izložba fotografija "Dvojnost" Erola Čolakovića-Šehića(galerije Collegium Artisticum i Black Box)24. jul izložba kaligrafija Mirsada Mirze Smajovića (Morićahan)14. jul izložba grafika i slika Kemala Konakovića "ALUzijan"(Galerijia"Mak")

Predstave:11. jul "Krokodil Lacoste" Kamerni teatar 55 (aula Vijećnice)18. jul "Dimnjačar" monodrama Ljubomira Kerekeša-Hrvatska (Kolobara han)Ulaz na sve programe je besplatan.

l l l l l l l l

36. Mostarski teatarski festival

26.08.– 1.09.

Glavni program: Narodno pozorište, Sombor, SrbijaDanica Nikolić Nikolić„SITUACIJE ili gresi mlade Ikonije“Režija: Nikola Zavišić

Teatar Rubikon, Rijeka, HrvatskaZvonimir Peranić (prema Krleži, Kamovu i Kafki)„Koji k?“Reditelj: Zvonimir Peranić

Mostarski teatar mladihSafet Plakalo„U traganju za bojom kestena“Režija: Stevan Bodroža

Teatar itd, Zagreb, HrvatskaMiran Kurspahić/Rona Žulj„Žrtve zemljopisa 2“Reditelj: Miran Kurspahić

Bosansko narodno pozorište, Zenica, BiHApril de Angelis„Zatvorenih očiju“Reditelj: Lajla Kaikčija

Hartefakt fond, Beograd, Srbija„Hipermnezija“Režija: Selma Spahić

*U glavnom programu biće izvedena i premijera festival-skog projekta po tekstu Almira Imširevića u okviru region-

alnog projekta „Neizgovorene misli“. Ovom premijeromFestival će biti otvoren.

Da li je teško pronaći svoj muzički pravacu današnjem vremenu šunda i kiča?Da! Veoma je teško naći muzički pravac kojiodgovara meni i mom senzibilitetu, a da je sdruge strane prihvaćen kod većine publikebez predrasuda. Iako je u današnje vrijeme,kako rekoste, kić i šund dominantan, trebaslušati muziku i tekstove i vjeruj te mi daima dosta dobrih i kvalitetnih pjesama kojesu greškom slušaoci svrstali u tu kate-goriju, tako da sam uz dosta truda islušanja uspjela da napravim repertoar kojimi odgovara i u kojem se ja dobro osjećamtokom interpretacije, a s druge strane jeprihvaćen od publike. Dosta puta sam dosada izjavila da još uvijek ne želim da se 100% žanrovski opredijelim, jer volim probatinove stilove i mišljenja sam da svojimvokalnim sposobnostima to mogu i realizo-vati.

Muzika za tebe predstavlja?Muzika za mene predstavlja svakod-nevnicu. Ona me zabavlja, oraspoloži,rastuži, naljuti. Naime, budim se sa pjes-mom na usnama, svoje dnevne aktivnostinajčešće obavljam uz muziku, liježem ukrevet s pjesmom. Ne bih mogla zamis-liti jedan dan bez muzike. Dosta vremenaprovodim u traženju novih pjesama poz-natih ili nepoznatih autora i pjevača,volim da sam u toku i to je nešto što mezabavlja i oduzima puno vremena, alizadovoljstvo je.

Da li je u pripremi snimanje video spotaza tvoj prvi singl „ S jastuka“?Snimanje spota za moj prvi singl „ S jas-

tuka“ je u toku. Trenutno smo u fazi bi-ranja lokacija na kojima će se realizovatisnimanje, zatim odabiru haljinakreatorice Belme Tvico koje ću nositi uspotu i najteži dio posla odabir muškogstatiste koji će sa mnom odglumiti neko-liko scena u spotu, s toga svi zaintereso-vani mogu da se jave na moj facebookprofil .

Da li trema ima uticaja na tvojim nas-tupima?U principu trema utiče na moje nastupe,ali pozitivno. Rijetko kad mi se dogodi dazbog treme moj nastup bude lošiji odprethodnog, najčešće neki drugi faktoriutiču na konačni ishod mog nastupa, kaošto su raspoloženje i zdravlje,

Šta te najviše opušta kada si između če-tiri zida?Muzika, naravno.

Sa kojim pjevačem bi voljela da snimiš duet?Voljela bih snimiti duet sa Ogijem Radi-vojevićem, Ninom Badrić, AleksandromRadović, Željkom Joksimovićem, grupomAlogija, Davidom Bisbalom itd.

Gdje se vidiš za deset godina?Vidim se kao diplomirana pravnica, sastalnim radnim odnosom u advokatskojkancalariji Sanjina i Dunje Fazlić. Nar-avno, sretno udata. A sa druge straneimam dva ili više uspješnih albuma i ve-liki broj nastupa iza sebe po BiH i šire, dai dalje gradim i ulažem u svoju pjevačkukarijeru. Skromno, ali nikad se ne zna.

Dunja Fazlić, pjevačica

Budim se sa pjesmomDunja je rođena 11.10.1990. u Sarajevu. Svoje prve muzičke korake napravila jejoš u osnovnoj školi "Ćamil Sijarić" na Dobrinji. Nakon završene osnovne škole, up-isala je srednju Muzičku školu u Sarajevu gdje je školovala svoj prelijepi glas. Poredpredivnog glasa, Dunja svira klavir i gitaru. Pravni fakultet u Sarajevu upisala je2009. godine, a aktivna je u mnogim nevladinim organizacijama, cijeli svoj životje izviđač, voli extremne sportove, druženja, putovanja, prirodu ...



4 4 | i n t e r m e z z o | j u n 2 0 1 1 .

muzika |film

Godine ljubavi – od 21.07.Režija : Giovanni VeronesiUloge: Robert De Niro, Monica Bellucci, Riccardo Scamarcio, Laura Chiatti,Carlo Verdone, Luciana Littizzetto, Silvio MuccinoFilm "Godine ljubavi" sastoji se od tri priče koje prate tri različita, a ipakmeđusobno povezana para. Roberto i Sara su na pragu zajedničkog života.Nekoliko dana prije vjenčanja Roberto na poslovnom putu upoznaje šar-mantnu djevojku kojoj je nemoguće odoljeti. U međuvremenu, u Rimu, Eli-jana živi život fatalne žene koja zavodi i muškarce i žene, da bi ih kasnijeucjenjivala. Jedna od njenih žrtava je i Fabio, televizijski voditelj, kome će kratkotrajno zado-voljstvo s Elijanom upropastiti porodicu i karijeru. U Elijaninoj i Sarinoj zgradi živi i stariji američkiprofesor koji se zaljubljuje i shvata da želja i osjećanja ne umiru s godinama.

palasmultiplex

Harry Potter i darovi smrti 2. dio 3D – od 14.07.Režija: David YatesUloge: Daniel Radcliffe, Rupert Grint, Emma WatsonHarry Potter i Darovi Smrti 2. dio posljednja je avantura mladog čarobnjaka,ispričana kroz dva cjelovečernja filma. Pred vam je posljednji film - veliko fi-nale! Borba između dobrih i zlih sila svijeta čarobnjaka eskalira u veliki rat.Ulog nikad nije bio veći i niko nije zaštićen. Harry Potter biće pozvan prinijeti

svoju posljednju žrtvu dok se posljednji okršaj s Voldemortom približava. Početak kraja.

Hanna - od 07.07.Režija: Joe WrightUloge: Eric Bana, Cate Blanchett , Saoirse Ronan, Olivia WilliamsHanna je jedinstvena tinejdžerka koja ima snagu, izdržljivost i inteligencijupravog vojnika, sve to može zahvaliti svom ocu, bivšem operativcu CIA-e, koji juje odgajao u divljinama Finske. Živeći potpuno različito od ostalih djevojakanjene dobi, Hanna je odgajana i trenirana samo za jedan cilj: da postanesavršeni ubica. Uskoro će Hannu njen otac pod krinkom poslati na tajnu misiju zbog koje ćeproputovati gotovo čitavu Evropu, istovremeno se skrivajući od misterioznih agenata koje jeposlala nemilosrdna agentica CIA-e koja skriva vlastite tajne.

Peti Međunarodni filmski festival KratkofilPlus 2011. održaće se u Banjaluci od 9. do13. avgusta.Kroz proces „rekonstrukcije“, pod čijimmotom se održavao prošlogodišnjiKratkofil, došlo je do promjene konceptafestivala, ali kratki film i dalje ostaje ufokusu takmičarskog programa, dok ćese u revijalnom dijelu prikazati neki od na-jznačajnijih dugometražnih filmova koji suobilježili festivale širom Evrope. Jedan od dugometražnih filmova koji ćese prikazati u revijalnom programuKratkofila Plus, na Open Air-u, na Kasteluje novi film Akija Kaurismakija podnazivom “Le Havre“.Film „Le Havre“ je premijerno prikazanna ovogodišnjem Filmskom festivalu uKanu gdje je primljen veoma toplo zbogoptimizma kojim zrači. Kaurismaki nam ufilmu „Le Havre“ priča o bivšem piscu ipoznatom boemu Marcelu koji živi u do-brovoljnom izgnanstvu u lučkom gradu LeHavre. Pored filma “Le Havre” posjetioci festivalamoći će pogledati i dva značajna filma izregije, a to su “Cinema Komunisto” i“Šuma Summarum”. Film „Cinema Ko-munisto“ je srbijanski film režiserke MileTurajlić koji istražuje mit o Jugoslaviji iljude koji su kreirali njenu fikciju. Govori oulozi onih kojima je bio dodijeljen zadatakda prave filmsku naraciju zemlje koja je isama mogla biti fiktivna. Film „ŠumaSummarum“ je hrvatska akcijska

komedija režisera Ivana-Gorana Viteza.Radnja filma prati holandskog vlasnikahrvatske marketinške agencije koji vodisvoje zaposlenike na akcijski team build-ing vikend tokom kojeg se dešavaju čudnesituacije.U saradnji sa „The Finnish film founda-tion“ Kratkofil Plus realizuje Fokus naFinsku, jer je finski film ”Duhovi”, režiseraJana Ijasa dobitnk Grand Prix-a 2009. go-dine. U okviru ovog programa bićeprikazani finski dugometražni igrani,kratki i dokumentarni filmovi. Dokumentarni film, kojem se ove godine naKratkofilu Plus posvećuje posebna pažnja,biće obogaćen i blokom filmova sa Festivaladokumentarnog filma iz Lajpciga.U okviru festivala, kroz edukacijski seg-ment, održaće se prezentacija digitalneplatforme za autore filmova „Reelport“koja olakšava prijavu i pregled filmova kojise prikazuju na festivalima u Evropi.Ove godine takmičarski program, poredBanjaluke prikazaće se i u drugim opšti-nama Republike Srpske, a to su Bijeljina,Milići, Vlasenica, Laktaši, Srebrenica.

FILM “LE HAVRE” AKIJAKAURISMAKIJA NAKRATKOFILU PLUS

*Multipleks Palas zadržava pravo izmjene plana ulazaka filmovaRezervacije ulaznica: 051/217 -409

www.bl-bioskop.ba

Ultimativni slovenski party-festivalski brand Dance Re-public u saradnji sa SupraTravel po prvi put se pred-stavljaju u jednom od na-jboljih open air klubova uEvropi, klubu Papaya.Proslavljeni organizatorimega događanja u Slovenijikoji su poznati po raspro-danim spektakularnimnastupima Tiesta, Armin

Van Buurena, Paul Van Dykau party vikendu početkom (4.-5.) avgusta po prvi put ćehrvatskoj publici predstavitisvjetsku senzaciju Chicane iplanetarno popularnogGaretha Emerya. Dance Re-public događaji su poznati poodličnoj produkciji i nenad-mašnoj publici. Vip reserva-tions & info:[email protected]

Dance Republic u Papay-i


palasHanna - od 07.07.Režija: Joe WrightUloge: Eric Bana, Cate Blanchett , Saoirse Ronan, Olivia WilliamsHanna je jedinstvena tinejdžerka koja ima snagu, izdržljivost i inteligencijupravog vojnika, sve to može zahvaliti svom ocu, bivšem operativcu CIA-e, koji juje odgajao u divljinama Finske. Živeći potpuno različito od ostalih djevojakanjene dobi, Hanna je odgajana i trenirana samo za jedan cilj: da postanesavršeni ubica. Uskoro će Hannu njen otac pod krinkom poslati na tajnu misiju zbog koje ćeproputovati gotovo čitavu Evropu, istovremeno se skrivajući od misterioznih agenata koje jeposlala nemilosrdna agentica CIA-e koja skriva vlastite tajne.

25. godina na sceni Hari Varešanović

Opstati 25 godina u burnim vremenima kakvasmo mi imali nije lako. Da li je bilo kritičnihtrenutaka kada ste mislili da grupe više nećebiti?Nikada. U karijeri je bilo velik broj ne baš li-jepih trenutaka, ali ipak su brojniji onisuprotni. Mi smo jedna od rijetkih muzičkihekipa koja je i privatno nerazdvojna, tako dasmo počeli po našim privatnim zabavama daslavimo taj jubilej. Ne mislim da ima neketajne i specijalne formule uspjeha. Svi mi kojipuno radimo i imamo talenta, i koji smo usp-jeli napraviti neki svoj muzićki stil, i toradimo dugo godina dragi smo publici.

Da li biste išta promijenili, da li ima nekihkajanja zbog povučenih ili nepovučenihpoteza?Mislim da ne. Svi mi volimo najviše uspjeh, ane volimo neuspjeh. Svaka karijera imapovremenih stagnacija i lutanja. Ponekad meiznervira kad lopta par puta udari stativu, aneće da uđe u gol i pored moje odlične igre.

Da li danas hitovi nastajulakše nego ranije kadase uzme u obzir iskustvokoje imate?Nije lako napraviti hit, pani kada imate iskustvokoje imam ja.

Sarađivali ste sa mnogimvelikim imenima domaćei regionalne scene. Da liima još neko s kim bistebez pogovora uradiliduet?Ja sam čovjek koji imapuno dueta u karijeri,mogu reći sa svim megazvijezdama regiona, takoda nije isključeno da ćuimati još neki. Uvijekradim sa ljudima koji su mi i prijatelji, a ne samosaradnici.

Stigli su nam ljetnji odmori, s kim i gdje najviševolite da ljetujete? Da li ste već odabrali desti-naciju za ovu godinu?Naravno, sa svojom porodicom. Ali još uvijeknismo odabrali destinaciju za ovu godinu.

Godine su bile zahvalne i prema vašem izgledu,da li je umjerenost vaša tajna i koliko vam jebitna fizička aktivnosti?Ne znam da li mogu da kažem da je tajna ili ne,ali da, umjeren sam što se tiče hrane. Bitna je,kad imam vremena, idem povremeno na pli-vanje, mislim da čovjeku u mojim godinama, tonajviše priliči.

Kako biste se opisali u ulozi tate, a kako u ulozidede?Uz povremene zabrane i kontrole, trudio sam seda im pružim što više slobode i mislim da se topokazalo kao dobro. Sa svojom djecom imamodličan odnos i trudim se da slobodno vrijemeprovodim s njima. Isakovo rođenje učinilo me jezaista presrećnim i zbog njega se osjećam kaoda hodam trideset centimetara iznad zemlje.

Već duži niz godina ste romantično ispunjeni, dali vjerujete da svako na svijetu ima svoju srodnudušu?Vjerujem.

Grupa Hari Mata Hari koja je prodala više od pet miliona nosača zvuka, osnovana je 1986. go-dine. U istoriju jugoslovenske pop scene upisali su se 1990. godine albumom “Strah me da tevolim”, kada su premašili sve rekorde i dostigli cifru od 700 hiljada prodatih ploča. Povodom25. godina postojanja, popularna grupa „Hari Mata Hari“ održala je koncert krajem maja uVelikoj dvorani Sava centra u Beogradu. Nakon Beograda slijede koncerti u Sarajevu i Zagrebu,a grupa priprema i novi snigl koja bi trebao da se pojavi tokom ljeta. Sa osnivačem i pjevačemgrupe razgovarali smo o velikih 25 godina karijere

interview


*Multipleks Palas zadržava pravo izmjene plana ulazaka filmovaRezervacije ulaznica: 051/217 -409

www.bl-bioskop.ba

„Kada sam krajem prošle godine postao deda,shvatio sam sve one ljude koji su rekli da seunuče voli više od djece. Moje emocije sumnogo jače nego ranije. Isak je divan dječak ijedva čekam da ga, kada poraste, povedem nasvoje koncerte.“


Kod nas su kokošja jaja i dalje dominantna, ali traže sei pačja, guščja, prepeličja, nojeva i fazanova jaja. Zbognjihove sveopšte dostupnosti, raznovrsne primjene,jednostavne pripreme i okusa koji se prilaže brojnimnamirnicama i podnebljima, a posebno zbog hranjivevrijednosti, jaja su omiljena i bez njih je danas kuhanjenezamislivo. Bogata proteinima, jaja su odličan izvorfosfora, selena, riboflavina, pantotenske kiseline, vita-mina B12, A i D, dobar izvor željeza, cinka i vitamina B6i folata. Jasno je, jaja su dragocjen saveznik našegzdravlja. A zamku holesterola izbjeći ćemo budemo likonzumirali jaja umjereno do 3 komada sedmično.Nacionalne kuhinje svih kontinenata veoma se oslan-jaju na jaja, njihova hranjiva i ukusna svojstva. Za jajimaposežemo pri pripremi kolača i krema, brojnih umaka,za pripremu smjese za pohovanje i nabujaka. Kao štosmo već zaključili, jaja su u sastavu brojnih jela, ali jeduse i sasvim samostalno npr. meko i tvrdo kuhano jaje,kajgana, fritata ili fritaja, omlet, jaje na oko, poširanajaja i drugo. Prednosti jaja su navodno bili svjesni i našipreci. Tako se priča da su Rimljani kratko prokuhanajaja, posuta biberom, celerom i pinjolama i uronjena umed jeli vjerujući u njihove afrodizijske osobine. Poz-nati francuski zavodnici su jaja iz istog razloga pili kaoljubavni napitak u čaši s konjakom. I Kazanova jenavodno uoči ljubavnih poduhvata konzumirao salatu sjajima začinjenu uljem i octom.

RAZNA JAJA ŠIROM SVIJETANacionalne kuhinje svih kontinenata veoma se oslan-jaju na jaja, njihova hranjiva i ukusna svojstva. Tvrdokuhana jaja su na primjer dio folklora Etiopije i dio sutradicionalnog jela doro wat, afrički yamovi se čestoserviraju upravo s jajima, a nadaleko poznat je i afričkipuding od papaje i žumanjaka jaja. U Aziji su jaja i to zanaše podneblje neuobičajenija ona pačja, pravaposlastica, a poznate su azijske role od jaja. Pripremajaja je nezaobilazan dio folklora zemalja JužneAmerike, posebno pržena i tvrdo kuhana. Jaja su neza-obilazna pri paniranju pa su tako i sastavni dio najpoz-natijeg ruskog specijaliteta filea Pojarskog. Ham &

eggs ili šunka i jaja popularna je kombinacija namir-nica koje se jedu za doručak, a specifična su za zemljeengleskog govornog područja. O bavarskoj kremi s ja-jima ne moramo ni govoriti, ona je na samom početkukulinarske abecede. Samo mekano kuhano jaje sekrije iza brojnih naziva i verzija pa ćete ga prepoznati u:meko kuhanim jajima Chivry, jajima Colbert, Carême,Bernis, Brimont, Brillat-Savari, pa onda idu mekokuhana jaja na češki način, benediktinski, firentinskomekano kuhana jaja i brojna druga. Dok ih nazivi ipokoji sastojak razlikuje, kuhana jaja se najboljeposlužuju s dodatkom soli i bibera uz prepečeni hljeb,kao doručak ili kao predjelo. Kod nas su kokošja jaja i dalje dominantna, pačja iguščja rjeđe na našem jelovniku, a prepeličja jaja sesmatraju delikatesom i jedu se ili sirova ili u tomagu -omletu od jaja koji se koristi u maki i nigiri sushijima.Zanimljivo je da u Kolumbiji prepeličja jaja gube svakiekskluzivitet i dio su svakodnevne prehrane, a mogu senaći kao sastavni dio fast-food prehrane u recimohamburgerima i hot-dogovima (tvrdo kuhana). Gale-bova jaja preferiraju Englezi, Francuzi i Skandinavci snaglaskom na Norvežane. Tražena su i manje dos-tupna fazanova jaja i jaja emua. Jaja biserke (afričkeptice) mogu se posebno u proljeće kupiti na nekojafričkoj tržnici, dok su jaja divljih ptica u većini zemaljauglavnom zakonom zaštićena.A sjećate li se prije 10-ak godina u našim krajevima ve-likog buma farmi koje su uzgajale nojeve i prodavalenojeva jaja? I šta se desilo sa silnim farmama koje su unojevim jajima vidjeli budućnost i mogućnostposlovnog uspjeha? Kako to nije tema našeg članka,reći ćemo samo da su nojeva jaja veoma zdrava, asamo jedno jaje težine cca kilogram i po može nahran-iti višečlanu porodicu.

KOMBINACIJA JAJA I DRUGIH NAMIRNICAJaja se odlično prilažu brojnim klasičnim i egzotičnimnamirnicama, kultiviranom i samoniklom bilju. Ako jošniste, svakako probajte jednu ili više od ovih kombi-nacija: jaja s vrhnjem, hljebom, maslacem,

šparogama, šunkom, slaninom, pršutom, paradajzom,špinatom, sirom, parmezanom, lukom, porilukom,radičem, cikorijom, paprikama, peršunom, biberom,vlascem, kaparima, gljivama, kavijarom, tartufima,pilećom jetricom, dimljenim lososom, usoljenim file-tima srdele ili inćuna i drugima. Ukoliko smo neštozaboravili, molimo vas da nas podsjetite.

TIPS&TRICKS• Za pripremu mekano kuhanih jaja najprimjerenija sujaja stara od 4 do 10 dana.• Jaje u frižideru ostaje svježe do 10 dana.• Želite li jajima duže održati postojanost i svježinu,složite ih u frižider okrenute širim dijelom prema gore.• Kod kajgane i omleta potrebno je posebno paziti navrijeme pripreme da jaja ostanu vlažna i sočna.• Da još jednom razbijemo predrasude - boja žuman-jka zavisi od hrane koju perad konzumira. Zato ne stojikonstatacija da su tamniji žumanjci pokazatelj kvalitetajajeta.


Jaja na sto načinaJaja na sto načinaTako obična i tako nezamjenjiva

Iako nismo sigurni šta jebilo prije, kokoš ili jaje, sig-urni smo da jaja možemospremiti na sto načina. Otome svjedoče brojni re-cepti, ali i tradicionalnakuharska kapa koja ima čaksto nabora, po jedan zasvako jelo od naših omil-jenih jaja


gastro/recepti

Pileći paprikaš Zdravo i ukusno, uz to nikalorijska vrijednost nije prev-elika. Kombinacija izvrsnihnamirnica i neodoljivih aroma.Probajte!!!Sastojci: 80 dag piletine, 3kašike ulja, 5 dag suhe sla-nine, 1 glavica luka, 1 kašikavegete, 1 kašika konzervira-

nog paradajza, crvena paprika, so, 1 kašika brašna, 1 veza peršuna, 2kašike kisele pavlake ili 0,5 dl vina.Priprema: Očišćenu piletinu izrežite na komade i pospite vegetom.Luk i slaninu sitno isjeckajte. Na ugrijanom ulju kratko propržitepripremljenu slaninu i luk. Zatim dodajte piletinu i zapecite je sa svihstrana. Nakon toga umiješajte paradajz i papriku. Dodajte so. Svedobro promiješajte i pirjajte na umjerenoj temperaturi, povremenodolijevajući manje količine vode. Kad meso omekša, stavite brašnorazmućeno u malo vode, prokuhajte, po potrebi dosolite i na krajuumiješajte kiselu pavlaku ili vino i sjeckani peršun. Poslužite skuhanim krompirom ili tjesteninom.

Slani rolat Iako smo navikli da rolatibudu poslastice, ovaj rolatfilovan šunkom i sirom sig-urno će vas oduševiti.Sastojci: Tijesto - 0.5 l mli-jeka, 70 g brašna, 70 g mar-garina, 4 jajeta. Fil - 1pavlaka, 2 kašike senfa, 200g šunke - sjeckane, 200 gtvrdog sira. Priprema: Tijesto - mlijeko, brašno i margarin skuvati kao puding, do-dati jaja i smjesu peći u podmazanom plehu oko pola sata na 180oC.Fil - sve sastojke pomiješati. Filom premazati tijesto i saviti u rolat.

Čokoladni mus Čokolada, čokolada,čokolada ni oni malo-brojni neljubiteljislatkog ne mogu dajoj odole, a u ovom re-ceptu sve se vrti up-ravo oko nje.Mmmmmmmmm....Sastojci: 1 čokoladaza kuhanje, 150 gmargarina, 1 pakovanje gumenih bombona, 1 slatka pavlaka, 50 gjagoda.Priprema: Čokoladu staviti da se otopi na pari, uz umjerenomješanje dodati margarin i dobro promiješati dok se ne dobijeglatka masa. U glatku masu od čokolade i margarina dodatigumene bombone ili spužvice uz 3 čajne kašike vode i dobro miješatidok se ne istope bomboni. Pustiti 5-6 min. da se smjesa ohladi, nesklanjati sa vatre, ali je smanjiti na najmanje i dodati slatke pavlakeu smjesu od čokolade i mješati dok ne postane gusto međutim pazitida ne zagori. Kada se smjesa zgotovila u male kalupe sipati smjesu iubaciti po jednu jagodu,nakon toga staviti u frižider da se ohladi.

Naša preporukaMRKVA GROUP

Mali Bravadžiluk 5, Sarajevo71 000, Bosna i Hercegovinae-mail: [email protected]: +387 53 25 19

RIBNJAK TOPLIK

Vuka Karadžića 250, SarajevoLukavicaTel: +387 57 32 14 55Fax: +387 57 32 14 56e-mail: [email protected]

RESTORAN BAŠČA

Sedrenik do broja 101, SarajevoTel: +387 61 17 77 91Kontakt osoba: Enver Poturković

PRENOĆIŠTE I RESTORAN ALAS

Braće Mažar i Majke Marije 48,BanjalukaTel/fax: +387 51 21 26 02Tel: +387 51 21 16 78e-mail:[email protected]@gmail.comwww.alasbl.com

RESTORAN MARCO POLO

Bulevar Stepe Stepanovića185a, BanjalukaTel: +387 51 23 80 40Fax: +387 51 23 50 81e-mail: [email protected]

RESTORAN KAZAMAT

Tvrđava KastelTeodora Kolokotronisa bb, Ban-jalukaTel: +387 51 22 44 66, 22 44 60Fax: +387 51 22 44 61e-mail: info restorankazamat.netwww.restorankazamat.com

RESTORAN VAPIANO

Alta Shopping Center Franca Lehara 2, SarajevoTel: +387 33 95 38 54e-mail: [email protected]



Punokrvni konji iz Sirije borili su se sa ek-stremno teškim uslovima na koje nisu bilinaviknuti a potom, zadržavajuci fenotip identičanizvornom arapskom konju prelazi se na uzgoj"nečistih" konja iz najboljih evropskih ergela.Ergelu "Borike" od legende i priče pogodnesamo za prepričavanje novim naraštajima dijelioje mali korak, ali optimizam gorštaka koji su sevijekovima brinuli o konjima, pitomili ih i pri-lagođavali teškim uslovima u kojima su i samiživjeli nadživio je mit.Prvobitni cilj ergele bio je da se planskim od-abirom dobije krupniji, masivniji brdski konj sakrupnijim vratom i vojsci potrebnim osobinama,a za to je bio potreban arapski konj kao ople-menjivač. Iz ovog kraja u narodni uzgoj, ali i zaprivredu, vojsku i druge potrebe, dolaze visoko-rasni konji po kojima je BiH postala poznata, nesamo u regionu nego i u Evropi. U najboljim vre-menima ergele "Borike", šezdesetih, sedamde-setih i osamdesetih godina prošlog vijeka,arapski i bosansko-brdski konji redovno su pob-jeđivali na domaćim i inostranim poljoprivrednimsajmovima. U početku rada ergele krenulo se sanekoliko linija da bi se s vremenom, zbog domi-nacije u nasljeđivanju osobina, zadržale dvije uz-gojne linije: "Miško" i "Barut". Svi muški potomcinose ime po liniji oca, dobijaju svoje mjesto umatičnim knjigama: datum rođenja, ime imatični broj oca i majke, te broj žiga, ili, jednos-tavnije, svakom grlu može da se prati porijeklonajmanje četiri generacije unazad, a za većinugrla čak i do deset generacija. Žensko potomstvodobija ime po rodu (porijeklu majke) i matičnibroj i žig, koji ih prate kroz cijeli život.

UVOZ IZ SIRIJEErgela Borike je od 1895. godine počela uvozitiprve punokrvne arapske konje iz Sirije. Ek-stremni uslovi na ergeli nisu bili pogodni za op-stanak i kvalitetni uzgoj čistokrvnog pustinjskogkonja, pa je zbog toga veliki broj uvezenih konjaiz Sirije obolio i uginuo. Zato su ubacivani i arap-ski punokrvni i polukrvni konji iz najboljih evrop-skih ergela Radautz, Babolna i Slawuta, koji subili prilagođeni na ovu klimu. Takav selekcijskiuzgojen arapski konj služio je kao oplemenjivačbosansko brdskog konja i sačuvan je i dandanas. Nakon 110. godina uzgoja konj je ostaofenotipski identičan izvornom arapskom konju,ostao je nepromijenjen i izgledom i karakterom,

s tim da je očeličen uslovima koji nisu nimaloslični onima u njihovoj pradomovini.

BOSANSKO-BRDSKI KONJZa potrebe austrougarske vojske, ali i zapoljoprivredu i šumarstvo, ukrštanjem arapskih itradicionalnih bosanskih konja dobijena jeizuzetno izdržljiva rasa bosansko-brdskih konja,koja se ubrzo pokazala pogodnom za narodniuzgoj, a pogotovo za potrebe vojske. Bosanskibrdski konj je jedina bosanskohercegovačka au-tohtona rasa konja. To je konj čelične tjelesnegrađe, nesrazmjerne snage, otporan na bolesti,snažne konstitucije i velike izdržljivosti, vrlodobro prilagođen klimatskim prilikama područja

na kojem živi, a zadovoljava se skromnom ishra-nom i smještajem. On se vrlo vješto i okretnokreće i po najnepristupačnijim planinskim pred-jelima noseći razne vrste tereta ili razne vrste ja-hača, uvijek oprezan i siguran. Bosanski brdskikonj je jedina bosanskohercegovačka autohtonarasa konja.

HOTEL BORIKENedaleko od ergele, podignut u borovoj šumi,okruženoj proplanicima po kojima su jurili konjivrani i neosedlani smješten je hotel Borike.Odmah nakon izgradnje 1974. godine je privukaopažnju političke i estradne elite. Pravo na ljepotuprirode, najbolje konje i beskrajne količine ozonaimali su samo odabrani. Bilo je to vrijeme kadasu na Boričkoj visoravni snimani filmovi i televiz-ijske drame, a i legendarna grupa "Bijelodugme" boravila je nekoliko mjeseci upravo naBorikama i uz konje ovdašnje ergele su nastalenjihove najbolje pjesme na albumu "Požuritekonji moji, dug je put".

Matična ergela "Borike" osnovana je 1893. go-dine, a njen primarni cilj je bio stvaranje ide-alnog konja jedine ove vrste na Balkanu za čijikrajnji cilj Austro-Ugarska nije štedjela ni novacni stručnjake


Izgubljeni biseri prirode

ErgelaBorike


turizam


U periodu od 15.06 do 15.09.2011. godineodržava se 4. Međunarodni putujući festi-val ekologije i turističkog filma – ITEF2011. Festival se održava na nesvaki-dašnjoj lokaciji, u najmodernijim pre-voznim sredstvima, autobusimaCentrotrans Eurolinesa, što pružasasvim novi način gledanja festivalskihfilmova. Neobična lokacija za održavanjefestivala, te turistički i eko filmovi kojipredstavljaju vrlo "gledljiv" sadržaj, re-cept su za savršen festival i savršenoputovanje. Jedinstven koncept festivala

nudi zanimljivu lokaciju za posjet festi-valu, drugačiju atmosferu i drugačijepoglede.Autobusi Centrotrans Eurolines-a kojioperiraju na 28 međunarodnih linija, iove godine će, kako pokazuju podaci obroju putnika na prethodnim festival-ima, biti mjesto susreta više od300.000 putnika koji će imati prilikubliže se upoznati sa turističkim desti-nacijama, kulturnim i istorijskimnaslijeđem zemalja učesnica, temeđunarodnom načinu i stilu života.

Povodom dana Parka prirode Hutovoblato, WWF predstavlja koncept, koji usvijetu postaje sve značajniji za oču-vanje prirodnih blaga. Poznat je podimenom PES (Payment for Environ-mental Services) ili plaćanje uslugaekosistema. Po prvi put WWF prim-jenjuje ovaj koncept i u Bosni i Herce-govini – za područje Parka prirodeHutovo blato, međunarodno zaštićenemočvare od posebne ekološke iekonomske vrijednosti. „Iako zanekoga to može biti iznenađenje,priroda ima visoku ekonomsku vrijed-nost. Zapravo nam studija WWF-a,koju izrađujemo, pokazuje da je Parkprirode Hutovo blato od značajne ekonomske vrijed-nosti i da njegovo očuvanje nije značajno samo za svaživa bića koja ovise od njega, nego i za ekonomiju ci-

jele regije,“ rekao je Zoran Mateljak,lokalni koordinator WWF-a. PESstudija usluga ekosistema Hutovogblata jasno pokazuje, da je voda naj-važniji i najkritičniji resurs Hutovogblata. Pored podržavanja bogate bi-ološke raznolikosti, vode Hutovogblata nude i cijeli spektar ekonomskoznačajnih usluga od velike važnosti zaljudsku dobrobit i ekonomiju, od po-državanja poljoprivrede i ribolova, doublažavanja prirodnih opasnosti kaošto su poplave, koje su samo u 2010.uzrokovale milionske štete. “Konceptplaćanja usluga ekosistema podržavaodrživi razvoj strategije upravljanja

prirodnim resursima koji direktno koristi privredi idruštvu,“ rekla je Ivana Marević, vođa izrade PESanalize za Hutovo blato.

U Bihaću je održana prva sjednicaDirekcije 39. Una regate, na kojoj jerazmatran okvirni i finansijski planovogodišnje manifestacije. Poredpredstavnika opšina iz Unsko-san-skog kantona, sjednici su pris-ustvovali i predstavnici opština NoviGrad, Kostajnica, Grad HrvatskaKostajnica i Dvor na Uni.Kotizacija za učesnike ovogodišnje39. Internacionalne Una regate je50 KM, a biće održana od 25. do 31.

jula, sa sedam kampova: KulenVakuf, Štrbački buk, Bihać, cazin-ski hotel "Sedra", BosanskaKrupa, Novi Grad i HrvatskaKostajnica. Direktorica Turističkezajednice Unsko-sanskog kantonaJasminka Šuško izjavila je da će seorganizatori ove godine ozbiljnoposvetiti provođenju zabrane isti-canja vjerskih, nacionalnih, poli-tičkih i sličnih obilježja, s obziromda je ovo turistička manifestacija,

koja se uspješno realizuje na mul-tietničkom i prekograničnom pros-toru, pa se takvi incidenti ilipotencijalno nezadovoljstvo učes-nika ne smiju dozvoliti.

4. Međunarodni putujući festivalekologije i turističkog filma

Utvrđen Prijedlog zakona o turizmu u RSVlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog za-kona o turizmu i dala saglasnost na prijedlogstrategije razvoja ove oblasti za period od 2011.do 2020. godine. Ovim zakonom preciziraju semjere i sredstva na planu promocije i unapređi-vanja razvoja turizma, a sve radi ostvarivanjastrateških ciljeva u ovoj oblasti koji će biti defin-isani Strategijom razvoja turizma, u master-planovima razvoja za pojedina turističkapodručja, kao i u ostalim planskim dokumen-tima. Glavni ciljevi i motivi za donošenje potpunonovog Zakona o turizmu sadržani su u potrebistvaranja pretpostavki za: kvalitetnije uređenjeoblasti pružanja usluga turističkih (putničkih)agencija, definisanje ukupnih podsticajnih mjerai usmjeravanje razvoja manje razvijenih turis-tičkih područja i specifičnih vidova turizma, za-štita stranih investitora u turizmu, koncesije uturizmu, uspješnije regulisanje inspekcijskognadzora nad primjenom odredaba ovog zakona,sa adekvatnom kaznenom politikom radi suzbi-janja sive ekonomije u oblasti turizma i legal-izacije ukupnog turističkog prometa.

Una Regata od 25. do 31. jula

Nova studija WWF-a za Hutovo blato

Hotel “Fortuna” u saradnji sa “Guča Travel” turističkomagencijom, ove godine je približio “Dragačevski sabortrubača” u Guči svim ljubiteljima trube. Za sve posjetioceiz Republike Srpske i BiH izrađen je poseban aranžmankoji podrazumijeva prevoz, smještaj, hranu i fakultativneizlete na atraktivne lokacije u blizini Guče. Takođe, svimposjetiocima je 24 časa na usluzi vodič, tako da suodličan provod i odmor zagarantovani.Sve dodatne infomacije o aranžmanu možete dobiti narecepciji hotela "Fortuna" ili na brojevima telefona:051/358-640, 066/777-757.

Posjetite 51. Sabortrubača u Guči


5 0 | i n t e r m e z z o | j u n 2 0 1 1 .

Telekom Srpske, informacije 1185

Kvarovi na telefonima 1275

Buđenje i poziv u određeno vrijeme 1401

CJB 122

Vatrogasci 123

Hitna pomoć 124, 230-620

Poliklinika 247-333

Klinički centar Banja Luka 342-100

Autobuska stanica 090 513-000

Željeznička stanica 301-229

Vodovod i kanalizacije 212-316

Stambeni servisi –Održavanje stanova 228-060

“Elektrokrajina” Banja Luka 247-100

Centar za obavještavanje 121, 212-500

“Čistoća” 304-477

Meteorološka stanica 307-943

“Gradsko groblje” 214-107, 065/646-312

KULTURNI CENTRI

Narodno pozorište RS 317-949

Dječije pozorište RS 232-844

Gradsko pozorište Jazavac 462-887

Narodna i univerzitetska biblioteka RS “Petar Kočić” 215-859

Banski dvor 305-336

Francuski kulturni centar 219-238

MOTELI

Prenoćište i restoran “Alas” 212-622

PARFIMERIJE

Didaco Commerce 586-777

PRIVATNE ZDRAVSTVENE USTANOVE

Očna ambulanta “Profi Optic” 219-056

ZU Stomatološka ordinacija “MODENT 1” 324-240

Slana soba 304-105

Banja lUKa 051Autobuska stanica 213-100Željeznička stanica 655-330Aerodrom Sarajevo 289-100BIHAMK informacioni centar 1282 Stanje na putevima 1282Pomoć na putu 1282Policija 122Vatrogasci 123Hitna pomoć 124 Tačno vrijeme 125Telegram 1202 Opravka pretplatničke linije 1272Telefonske informacije 1182BH Telecom 232-652BH pošta 252-525Federalni hidrometeorološki zavod 276-700MUP kantona Sarajevo 122MUP Federacije BiH 280-020Finansijska policija Federacije BiH 714-950Elektrodistribucija 751-000Vodovod 210-707Kanalizacija 668-259JKP "Gras" 293-333JKP "Rad" 641-051Sarajevogas 272-980Sarajevo navigator 657-302Gorska služba spašavanja 061/299 -443Klub spasilaca 2000 Sarajevo 241-262PTT kvarovi 977Opšta bolnica Sarajevo 285-100

KULTURNI CENTRINarodno pozorište Sarajevo 663-647 Pozorište mladih Sarajevo 205-799Kamerni teatar 55 523-079SARTR 665-189Umjetnička galerija BiH 266-550Galerija SPKD "Prosvjeta 444-230 Galerija "Mak" 471-828 Muzej Sarajeva 215-534 Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH 471-828 Historijski muzej BiH 210-418

HOTELIEurope 580-400Sarajevo 777-900Hollywood 773-100

RESTORANI, ĆEVABDŽINICEĆevabdžinica Mrkva 532-519Restoran Bašča 061/177-791

sarajevo 033

OGLAŠAVAJTE SE U PRVOM BESPLATNOM MAGAZINU U RS

tel: +387 51 214 828email: [email protected] www.intermezzo.ba


m a r t 2 0 1 1 . | i n t e r m e z z o | 5 1

Banja lUKa 051

AMERICAN UNIVERSITY IN BOSNIA AND HERZEGOVINABanja Luka

U AKADEMSKOJ 2011/2012 GOD., AUBiH INVESTIRA DO $3 MILIONA DOLARA ZA STIPENDIRANJE STUDENATA.

Sve informacije vezano za upis: 080 020 137 (besplatna info linija)

UPIS JE U TOKU!

SARAJEVO BANJA LUKA MOSTAR TUZLATel.: +387 (0)33 296 415 Tel.: +387 (0)51 233 500 Tel.: +387 (0)36 312 420 Tel.: +387 (0)35 321 050

[email protected]

ZAŠTO UPISATI AUBIH?UNDERGRADUATE PROGRAM

International political science

Studijski programi sa AUBiH i SUNY Canton diplomom.GRADUATE PROGRAM

DOCTORATE PROGRAM

INSTITUTE FOR R.&.D. SOUTHEAST EUROPE

STUDIJSKI PROGRAMI

SUNY/AUBiH diploma na 12 rata od: 250 € / m.AUBiH diploma na 12 rata od: 120 € / m.AUBiH magistarski studij na 12 rata od: 230 € / m.AUBiH doktorski studij na 12 rata od: 313 € / m.

ŠKOLARINE

J 2011/2012

E

OKSMDE AKAU

MA

INVESTIR

S

HiUB., AGODJ 2011/2012

REVINUNACIRE

DO

anja LukaN

$3 MILIONADOA INVESTIR

BAAINSOBNIYTI

A

N

ENDIRPSTIA ZA RLADO

IVOGEZREHDN

A.

A

TASTUDENEJNA

N



Documents

Intermezzo VI 2011