Intermezzo jul/avgust 2012

FOTO RETROSKOP

www.intermezzo.ba

Uspješno organizovan još jedan

Kratkofil Plus

Nina Badrić obradovala fanove ljetnim koncertom

Franz Ferdinand nastupao uokviru Kastel Rock Fest-a

Deveti susret Banjalučana „Vezen most“ obil-

ježen muzikom i kulturom

Na gradskom stadionu izvedena punk

opera „Dom za vješanje“

U ljepoti folklora uživali su građani tokom dana

Dukatfest-a

Laka nastupao u DFK

Skokovi sa gradskog mosta

obilježili početak manifestacije

„Ljeto na Vrbasu“

Održana Likovna kolonija gradova partnera

Ako ikada u ovo vrelo doba pomislili da jamožda bolje jedan dan da ostanete kući,da malo pobrišete prašinu, sreditenagomilani prljavi veš ili nešto slično, a nauštrb nekog druženja, naš savjet je da za-žmirite na oba oka i jednostvano iskoristitemaksimalno ljepotu ljetnih dana. Ljeto jepravo vrijeme da svojoj ljenosti pružiteoduška, pa šta ako nije sve „pod konac“.Takođe, ne zaboravite odvojiti i koji sat zasebe, da si pružite zasluženi ugođaj uzmirišljave svijeće i čašu vina, ili naprostosamo da ležite i ne radite niša. Možda i damaštate, jer nije to samo privlegija djece. Imi odrasli treba da sanjarimo o mjestimana kojima bismo otišli, možda o skrivenimstrastima, o skupim jahtama ili bezo-brazno velikim vilama.Hladni dani, sumorno vrijeme i isto takoraspoloženje će doći puno brže nego štosmo toga i svjesni, zato dani potrošeni udokolici neka budu naše punjenje baterijaza sve one izazove koje će s jeseni doći. Još ako vam se pri ruci nađe ljetni dvobrojIntermezza, bićete i raspoloženi i in-formisani u isto vrijeme.U novom izdanju donosimo pregršt zan-imljivih tekstova vezanih upravo za more,sunce, putovanja. Kako da iskoristite sveblagodeti morske soli, da „pametno“potamnite, ali i da uživate u okusimamediteranske prehrane, koja važi za jednuod najzdravijih na svijetu.Za one koji vole da posjećuju kulturne izabavne manifestacije tu su najave nekihod najbitnijih događaja u Banja Luci, ali iregionu. Mi vam želimo dobar provod gdjegod da se nađete. U dodatku Potrošač infobiće korisno da saznate gdje se sve to kriješećer, a da nisu u pitanju slatkiši, kao i kojisu to preparati za sunčanje koje treba izb-jegavati. Pisali smo i o očuvanju sliva ri-jeke Vrbas, kao jednog od najznačajnijihturističkih potencijala. Nadamo se da smo i sa ovim brojem is-punili vaša očekivanja, a želimo vam nez-aboravno i bezbrižno ljeto, sa punoosmjeha i lijepih uspomena.

vrijeme za dokolicu

| Izdavač: Portal Media Group |Adresa:Meše Selimovića 55/II, 78000 Banja Luka |Tel:051 214 828 |Email: [email protected], [email protected] | V.d. gl i odg. urednik: Senka Trivić | Novinari: Đorđe Kostić, Emina Kamberović, Saša Stojković

| Fotograf: Milan Vučić | Marketing: Svetlana Krecelj | www.intermezzo.ba |

Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: 07.030-053-160-17/10, od 12.08.2010. godine, „Intermezzo“ Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasila pod rednim brojem 601.

cITy nEws 6Ko, gdje i kada...Banjaluka

BUsInEss 10Vijesti i aktuelnosti iz zemlje, regije i svijeta...

BEAUTy 32Slani tretman za duh i tijelo!

dIjETE I vI 36Ljeto u gradu

UrAdI sAM 37Kućica za mačke u monitoru

kUlTUrA 40Zanimljivosti iz svijeta glume, knjige, pozorišta...

GAsTro 44Mediteranska prehrana

TUrIzAM 48Eko regata 2012 “Čist Vrbas”

POSEBAN PRILOG!!!

38HoMEsTylE“Cik cak” po vertikali

InTErvIEwBraća Teofilović

34zdrAvljEToplotni udar

43

content | intro

j u l / a v g u s t 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 5

TEMA Finansijskisunovrat “Pošta Srpske”

18

ŠŠtteettnnee mmaatteerriijjee uu ssrreeddssttvviimmaa zzaassuunnččaannjjee

PPrriiggoovvaarraattiissaammooppiissaanniimmppuutteemm

ZZaabbrraanniittiiuuvvoozz sseezzoonnsskkiihhpprrooiizzvvooddaa

U selu Lunje kod Prače raste prvaplantaža pitomog lješnaka u ovimkrajevima. Njen vlasnik MuzaferŠehović, diplomirani ekonomista, dosada nije imao previše veze sapoljoprivredom. On je na zapuštenoj itotalno neiskorištenoj površini zasa-dio skoro 500 stabala lješnaka, jersmatra da se moramo okrenutiproizvodnji hrane. „Odlučili smo se zalješnak zato što je ovdje prirodnostanište divlje lijeske, ali i zbogekonomskih razloga, jer iako se čeka

izvjesno vrijeme do prvog branja, to jevrlo profitabilan biznis, pa je zaradaosigurana“ rekao je Šehović.Pripremu zemljišta i sadnju završio jeprije dvije godine, započeta je gradnjasistema za novodnjavanje i to će bitiosnovna, početna investicija u posluod kojeg se mnogo očekuje. Naime,Šehović tvrdi da je za košenje trave,okopavanje i orezivanje sadnica iberbu potrebno utrošiti 30 radnihdana godišnje, a plantaža višestrukouzvraća.

PPoorrooddiiccaa mmoožžee žžiivvjjeettiioodd 550000 ssttaabbaallaa lljjeeššnnaakkaa

Suša je uništila oko 80 odsto trave i gotovo cjelokupan rodkukuruza u Republici Srpskoj, tako da stoka na farmama u Srp-skoj iduće zime bukvalno neće imati šta da jede. Poljoprivred-nici ističu da ne treba zanemariti ni mršave prošlogodišnjezalihe sijena, tako da će, kako ističu, morati da smanje brojmuznih krava i tovnih goveda, ali i živine, da ne bi morali dagledaju kako životinje umiru od gladi. Iako se poljoprivrednici idalje nadaju kiši, koja bi koliko-toliko osvježila suve i ispucale li-vade, sve su prilike da će veliki broj teladi i pilića završiti nastočnim pijacama, u mesarama ili zamrzivačima.

Potražite nas na fejsbuku

ZZbboogg vveelliikkiihh ssuuššaauunniišštteennaa ttrraavvaa ii kkuukkuurruuzz uu cciijjeelloojj rreeggiijjii

Po nalogu Zdravstveno-sanitarneinspekcije, Inspekcije za hranu teVeterinarske inspekcije u Službigrada Banja Luka proteklogmjeseca uništeno je 3.790 kilo-grama namirnica čija se vrijednostprocjenjuje na 588.455 KM. Riječje uglavnom o namirnicama sa is-teklim rokom trajanja, a čije se

uništavanje obavlja po zahtjevu.Trgovci i gradski inspektori samoprisustvuju uništavanju i donoseodgovarajući zapisnik - navedenoje u saopštenju iz Službe grada. In-spektori Odjeljenja za inspekcijskeposlove proteklog mjeseca suobavili 1.575 kontrola, a zbogutvrđenih nepravilnosti izdato je 65

prekršajnih naloga, na osnovukojih su izrečene novčane kazne uiznosu od 48.600 KM.Urbanističko-građevinska in-spekcija je donijela 13 rješenja orušenju objekata koji su izgrađenibez odobrenja za građenje ili bezlokacijskih uslova. Istovremeno,zbog nepoštovanja reda vožnje

prevoznici su kažnjeni sa 5.100KM.

UUnniišštteennoo 33..779900 kkiillooggrraammaa nnaammiirrnniiccaa

Podravka je u sklopu Lino turneje organizovalaradionice muzike i plesa za mališane u vrtićima“Maslačak” i „Zvjezdica“ u Banjaluci. Radionicesu vodili stručnjaci za muziku i ples koji su djecikroz zabavu i igru nastojali približiti ove umjet-nosti s ciljem da pobude njihovo zanimanje, te ihpodstaknu na razvijanje ljubavi prema kulturi iumjetnosti. “Nakon prve Lino turneje u sklopukoje smo posjetili vrtiće u nekoliko bh. gradova sazabavno-edukativnom predstavom, željeli smonastaviti druženje s mališanima i kroz drugu Linoturneju kako bismo djeci približili muziku i ples.Podravka kroz projekte poput ovih nastoji kreiratiedukativne, ali ujedno i zabavne sadržaje za djecute im omogućiti otkrivanje i razvijanje afinitetaprema umjetnosti već od predškolske dobi”, is-takla je Mila Zovko, direktorica marketinga Po-dravke u BiH. „Izuzetno smo srećni što nam seukazala prilika za druženje s Podravkom. Ovo jevrlo interesantno i inovativno i za dječake i zadjevojčice, jer imamo dvije paralelne radionice –muzička i plesna. Mislim da su kroz igru naučilimnogo danas – kako djevojčice o kretanju tijela,

radionice muzike i plesa za mališane u Banjaluci

Zahvaljujući zajedničkoj akciji „Čistoće" i „Ak-vane" - „Odvoji i recikliraj - otpad nije smeće" je9. jula, u periodu od 10 do 11 časova, 2.167 pos-

jetilaca besplatno ušlo na bazen, što je najvećiodziv od kada traje akcija, saopšteno je iz JP"Akvana". Da podsjetimo, svakog ponedjeljka upomenutom periodu svi koji donesu pet praznihplastičnih boca ili limenki stiču pravo da be-splatno uđu u akva park. Cilj akcije je da sepodigne svijest kod, prije svega, školske omla-dine o neophodnosti zaštite životne sredine, a sdruge strane, kako ističu u "Akvani" - da setinejdžerima i na ovaj način zahvale što su iz go-dine u godinu njihovi najvjerniji posjetioci nabazenu.

Besplatan ulaz za 2.167 kupača

Liverpoolski sastav Brit Floyd, koji slavizadivljujuću muzičku ostavštinu Pink Floyda,u sklopu ‘A Foot In The Door World Toura2012′ svoj će veličanstveni tribute show pred-staviti 3.11. (subota) u Olimpijskoj dvoraniZetra u Sarajevu i 6.11. (utorak) u DvoraniBorik u Banja Luci. U manje od godinu danaod njihovog pojavljivanja, Brit Floyd“fenomen” su prihvatili obožavatelji PinkFloyda širom svijeta. Priznati zbog savršen-stva izvedbe pjesama, jedinstvene “floy-dovske” animacije, ali i umjetničkog spojazvuka i svjetla, postali su naširoko smatraniza najveći Pink Floyd tribute show u svijetu.Nakon što je Brit Floyd nastupao na više od150 koncerata u 2011. godini, ove godinekreću na novu turneju sa potpuno novim pro-gramom “A Foot In The Door” u povoduizlazka novog službenog istoimenog best of

albuma Pink Floyda, a nastupi će sadržavatisve pjesme sa albuma u cijelini, pjesmu popjesmu, kako su ih izabrali lično članovi PinkFloyda. Kao dodatni bonus, zbog velikog in-teresa, novi show Brit Floyda uključivaće ipunu, 23 minute dugu izvedbu pjesme“Echoes”, snimljenu za jedan od mnogihklasika Pink Floyda, album “Meddle” iz 1971.godine.

BrIT Floyd ATrAkcIjA sTIŽEU sArAjEvo I BAnjAlUkU

konkurs za najbolji studentski dramski tekstStudentsko pozorište u Ban-jaluci raspisalo je javnikonkurs za za originalni stu-dentski dramski tekst.Pravo učešća na konkursuimaju svi koji trenutno studi-raju na Univerzitetu u Ban-jaluci, bez obzira na mjesto prebivališta. Bićerazmatrani originalni dramski tekstovi izvornonapisani na srpskom ili na nekom drugom jeziku.Prema Pravilniku, uzimaće se u obzir neizvođeni ine nagrađivani dramski tekstovi. Studentsko po-zorište preuzima prava na objavljivanje svih tek-stova prispjelih na konkurs i prava napraizvođenje. Dodjeljuje se samo jedna nagrada,pod nazivom "Crveni kesten". Nagrada podrazumi-jeva diplomu i praizvedbu teksta i nije novčaneprirode. Dramski tekst i skeniranu prvu stranu in-deksa autora slati isključivo putem email-a na-jkasnije do 15. oktobra 2012. godine na adresu:[email protected].

6 | i n t e r m e z z o | j u l / a v g u s t 2 0 1 2 .

Njegov vlasnik Zoran Suvajac potvrdio je da su zbognerazumijevanja vlasti morali zatvoriti taj dio Zooparka i sada imaju problem gdje da smjeste sve živ-otinje. Zoo park je u svom sastavu imao izletište,zabavni park, rekreativni park, ugostiteljski itrgovački dio i mali Zoo vrt. Uprava parka se više nijemogla sama brinuti o životinjama, zbog čega je čestotražila pomoć od Vlade. Pomoć je izostala, a done-seni su i zakoni po kojima moraju zbrinjavatiugrožene životinje. Sve to je dovelo do gašenjajedinog Zoo vrta na ovim prostorima. “Sve ostalo usklopu Zoo parka i dalje radi, ulaz je slobodan i svimogu doći u obilazak. Ima još uvijek nešto životinjicai uvijek će ih biti, ali to nije više Zoo vrt”, rekao jeZovan Suvajac. Većina životinja poklonjena, dok je diou privatnom posjedu, a dio pušten u prirodu, poputsrna i lisica. Ostaje nerješeno pitanje vukova i medv-jeda. Iako se već dugo govorilo o teškom položaju Zoovrta, pomoć im niko nije ponudio. U sklopu Zoo vrtaposjetioci su mogli vidjeti preko 50 vrsta životnja, odmagarca, ponija, koza i srne, pa do noja, lame, medv-jeda, vuka i majmuna. Vrt je udomio i napuštenubebu medvjeda koju su hranili na flašicu. Dali su muime Momčilo, pa se to ime zadržalo iako se kasnijesaznalo da je u pitanju ženka. Cijena ulaznice za Zoovrt bila je skromnih 2 KM.

Banjaluka ostala bez zoo vrta

city news

razvoju mišića i tome šta sve njihovo tijelo može,tako i dječaci o tome kakve sve zvukove mogu daproizvedu na različitim instrumentima koji su zaveliki broj njih još neka vrsta egzotike,“ istakla jeLara Pejić, vaspitačica u vrtiću „Maslačak“.Nakon radionice djeca su se zabavljala s Linomedvjedićem i uživala u poklonima iiznenađenjima koja je pripremio za njih. Lino je usklopu svoje turneje pored Banja Luke bio i uMostaru, Bijeljini, Zenici, Tuzli, Sarajevu, i Bihaću.

Banja Luka


Prodajni salon LTG galerijeotvoren je na radost mnogihbanjalučkih umjetnika, ali i svihonih koji se pronalaze u svijetuumjetnosti i kulture. Pred posjeti-ocima je visok kvalitetumjetničkih djela, koja mogu da

krase njihove privatne prostore.Prodajni salon LTG galerije otvo-rio je istaknuti umjetnik profesorMilivoje Unković, ističući da ot-varanjem prodajnog salona LTGgalerija proširuje koncept sa jošjednim objektom, koji će sasvim

sigurno, pored kulturne ulogeimati i segment poboljšanjamaterijalnog položaja umjet-nika putem komisione prodajesvojih djela. Prema njegovimriječima, jedini uslov za sarad-nju sa autorima je ispunja-vanje umjetničkog nivoaponuđenih djela.

Prodajni salon lTG galerije

Obnova mosta u Karanovcu trebalobi da počne u septembru, a u tokuje izbor izvođača radova. „Tender zaizbor najpovoljnijeg izvođača radovaobjavljen je 9. i trajaće do 30. jula,poslije čega slijedi otvaranje ten-derskih ponuda, izbor izvođača ipotpisivanje ugovora sa izvođačemkoje je planirano za kraj avgusta”,rekla je Natalija Kostrešević, port-parol javnog preduzeća "Putevi Republike Srpske". U "Službenom glasnikuBiH" u oglasniku javne nabavke za izvođača radova na izgradnji mosta uKaranovcu stoji da je procijenjena ukupna vrijednost ugovora 1,7 milionaKM bez PDV-a, a da je rok izvršenja radova šest mjeseci.

od septembra obnova mosta u karanovcu

Izložba slika save Šumanovića

rekordna posjećenost

Ženski kamerni hor"Banjalučanke" osvojio je dvije sre-brne medalje na Svjetskoj horskojOlimpijadi u Sinsinatiju, u SAD, ukonkureniciji 500 horova iz više od80 zemalja svijeta. Hor"Banjalučanke", koji je bio jedinipredstavnik Republike Srpske i BiHna Olimpijadi u Sinsinatiju, srebrnemedalje je osvojio u kategorijamaženskih horova i folklorne muzike.Banjalučki hor je postignutim usp-jehom odbranio olimpijsko srebroosvojeno na prethodnoj Svjetskoj

horskoj Olimpijadi u Kini 2010. go-dine. Učešćem na Olimpijadi uSinsinatiju, pod rukovodstvom diri-genta Mladena Matovića,banjalučki hor je postao i prviansambl iz Republike Srpske koji jerealizovao nastup na prostoru SAD.

Banjalučankama dva srebra na svjetskoj horskoj olimpijadi

Izložba slika Save Šumanovića u Muzeju savremene umjetnosti RepublikeSrpske i dalje pobuđuje veliku pažnju i pozitivne reakcije publike. Odsvečanog otvaranja izložbe u Muzeju savremene umjetnosti RepublikeSrpske, 5. jula 2012, i tokom prve dvije sedmice trajanja izložbe, Muzej jezabilježio 4000 posjetilaca, što predstavlja rekordnu posjećenost u istorijiove institucije! Pored domaće publike, izložbu je vidjelo i nekoliko stranihdelegacija i turista iz Srbije, Rumunije, Njemačke, Poljske, Danske, Aus-tralije i Švedske. Postavku u Muzeju koja podrazumijeva dva autorskaprojekta Galerije slika „ Sava Šumanović“ iz Šida: „Poslednja decenija“ i„Sava Šumanović, lično, porodično, nacionalno“, prati i propagandni ma-terijal koji su obezbjedile kolege iz Šida , te posjetioci mogu u prostorijamaMuzeja kupiti reprodukcije, razglednice i ostale suvenire koji ostaju kaotrajna uspomena na ovog značajnog umjetnika. Podsjećamo da će izložbabiti otvorena do 5. avgusta 2012.

"Igre bez granice" od 31. jula od 03.avgusta Treće "Igre bez granica" bićeodržane u vodenom parku „Ak-vana" od 31. jula do 03. avgusta,saopšteno je iz ovog javnogpreduzeća. Ekipe se sastoje odpo tri muška i tri ženska člana, imoraće da prođu četiridinamične, zabavne, ali zahtjevne discipline, kao što su akvarelo basket,poligon "Akvana", poligon "Oaza" i poligon "Mediteraneo". Svi zain-teresovani, pod uslovom da su punoljetni, mogu se prijaviti putem tele-fona, broj 065/673-656.

Jelen Demofest izabrao je Auroru i Deerin the Headlights za najperspektivnjebanjalučke bendove zbog posebnog do-prinosa razvoju muzičke scene gradaBanjaluke. "Suočeni sa činjenicom dase svake godine na festival prijavi velikibroj banjalučkih bendova, pružili smoim priliku da, bez obzira na učešće ilineučešće na festivalu, osvoje nagradukoja u određenoj mjeri može pomoćirazvoj njihovog stvaralaštva", saopštenoje iz Jelen Demofesta. Novčani fond za

nagradu je uvećan, te će bendovi osvojitipo 1.500,00 KM svaki. Važno jenapomenuti da su se oba bendaposebno istakla u promociji autorskemuzike kroz regionalne i evropske nas-tupe, medijske objave, ali i, u slučajuAurore, hrabrošću pokazanom usamostalnoj organizaciji solističkogkoncerta na trgu Krajine. Bendovima ćenagrada biti uručena na festivalu koji ćebiti održan od 26. do 28. jula na tvrđaviKastel.

Izabrani najperspektivnijibanjalučki bendovi

Tokom ovog ljeta u nekolikogradova Bosne i Hercegovineodržaće se muzičko-pivski festivalBestfest u okviru koga će nastupitiveliki broj rock sastava i DJ-eva.Publika ima mogućnost putemFacebook strane festivala da glasau kom gradu želi da se održi ovajhappening, koji izvođači će nas-tupiti i pod okriljem kog pivskogbrenda. Za sada je poznato da ćese ova manifestacija održati 11.

avgusta u Banjaluci, dok jeglasanje za izvođače u Banjalucijoš uvijek u toku.

"Bestfest" i u Banjaluci

Banja Luka

8 | i n t e r m e z z o | j u l / a v g u s t 2 0 1 2 .

Udruženje za razvoj ur-bane kulture organizujevisoko-kvalitetni „Inten-zivni kurs engleskogjezika za djecu i odrasle“u Domu omladine. Ponajpovoljnijim uslovimau gradu, polaznici ćemoći da pohađaju jedanod sledećih nivoaedukacije, a poudžbenicima i pro-gramima Cambridge.Kursevi su intenzivni,dva puta nedjeljno po 2nastavna časa od 45minuta. Omogućenopohađanje posebnih pro-grama za najmlađe po-laznike (za polaznike od4 do 8 godina). Cijena in-tenzivnog kursa je100,00 KM. Početno te-

stiranje će se održati podogovoru, a grupe do 15polaznika, minimalno 8,u jednoj grupi, počinjusa radom po formiranju.Termini kursa će bitiprilagođeni polaznicimai mogućnostima Domaomladine, dok će nas-

tavu izvoditi isključivoprofesori engleskogjezika. Nakon položenogzavršnog ispita, po-laznici će dobiti sertifikato uspješno završenomkursu. Prijave na tele-fon: 051/216-289; mail:[email protected]

Intenzivni kurs engleskog jezika

25.07-05.08.2012. Otvaranje: 19:00Izložba radova kombinovane tehnikeNEW WORLDAutori: Sandro Fazlinović i Emir ToromanovićOrganizator: OSBL i POP28.07.2012. Od 11:00 do 20:00 časovaDIZAJN BUVLJAK

Organizator: OSBL i UAA!31.07.2012. u 20:00hDokumentarni filmPozivTHE CALLING, 66 MIN., 2011, SADAutor: Max IganOrganizator: Pokret „Sloboda“ Banja Luka

dom omladine Banja luka

Gradonačelnik DragoljubDavidović i predsjednikSkupštine grada Banja Luka,Slobodan Gavranović, položilisu kamen temeljac za iz-gradnju vatrogasnog doma uDervišima. Dom će bitiizgrađen u dvije faze. Prvafaza podrazumijeva izgradnjui opremanje objekta i ovaj

posao je vrijedan oko1.360.000 KM. U drugoj fazibiće izgrađeni pristupnasaobraćajnica, priključak zavodu i struju, te obavljenospoljašnje uređenje. Vrijed-nost ovih radova procijenjenaje na oko milion KM. Rok zazavršetak radova je kraj2013. godine.

Savjetovalište Klinike za infektivne bolestiKliničkog centra Banja Luka, obilježiće 28. jul -Svjetski dan svjesnosti o hepatitisima, saopštenoje iz ove ustanove. Tokom cijelog dana, savjeto-valište će biti otvoreno, a građanima će bitiponuđene usluge dobrovoljnog, anonimnog, be-splatnog i savjetodavnog testiranja na hepatitise

i HIV, a po želji i serologije na herpes simpleksinfekciju i sifilis. Testove visokog kvalitetaobezbijedio je UNDP, a stručni savjetnici i labo-ranti, radiće volonterski. Iz savjetovalištanaglašavaju da svi građani, bez obzira na to da liimaju zdravstveno osiguranje, mogu besplatnopristupiti testiranju.

Besplatno testiranje na hepatitise i HIv

Počela izgradnja modernog vatrogasnog doma u dervišima

Berislav Blagojević dobitnik književne stipendije Borislav PekićBerislav Blagojević iz Banjaluke (za nacrt romana Tiši od vode) je jedan od dvojice ovogodišnjih dobitnikastipendije Fondacije Borislav Pekić za prozno djelo u pripremi. Pored ovog Banjalučanina, nagrada ide i u rukeSlobodanu Bubnjeviću iz Pančeva (za nacrt romana Sedmi narod). Žiri Fonda Borislav Pekić, u sastavu LjiljanaPekić, Predrag Palavestra, Mileta Prodanović, Vladislava Gordić Petković i Gojko Božović je istakao da suizmeđu trideset i osam prijava pristiglih na konkurs, radovi nagrađenih se izdvojili kako zrelošću i cjelovitošćuumjetničke vizije, tako i sistematičnošću u njenom izlaganju. Berislav Blagojević je pisac rođen u SlavonskomBrodu, koji živi i stvara u Banja Luci. Nedavno se čitalačkoj publici predstavio sa novom zbirkom priča “Revolu-cionar”.

Berislav Blagojević (lijevo) nauručenju stipendije

Banja Luka


održan sevdah Fest

Prvi Banja Luka Sevdah Fest je završenspektakularnim koncertom AmireMedunjanin na tvrđavi Kastel. Sev-dalinku "Stade se cvijeće rosom kititi"na otvorenju ovog nastupa s Amirom jeuglas pjevalo više od 500 Banjalučana."Jutros mi je ruža procvjetala", "Karan-

file", "Ah, što ćemo ljubav kriti", "Janomori", "Zemi me, zemi"... samo suneke od pjesama koje je Amiradoslovno besprijekorno izvela. Njeneinterpretacije prekidane su petominut-nim aplauzima i porukama iz publike:"Bravo, bravo!"

NVO ,,Milenijum“ iz Srpca šest go-dina organizuje Međunarodniradni volonterski kamp ,,Mladi zaživot“. Ovaj kamp je jedan odjedinstvenih oblika volonterskograda koji nudi pozitivne i praktičneoblike okupljanja mladih ljudi izrazličitih zemalja i kultura, kako biživjeli i radili zajedno na projek-tima koji doprinose lokalnim za-jednicama. Cilj ovog projekta jesterazvijanje volonterskog duha iekološke svijesti mladih ljudi, kao iupoznavanje sa kulturom iobičajima drugih naroda preko

volontera iz drugih zemalja. Ciljnagrupa su volonteri uzrasta od 18do 30 godina koji su spremni zanova iskustva, znanje i zabavu.Kamp traje od 27. do 31. jula 2012.godine i održava se u seoskomnaselju Gornja Lepenica, 20 kmudaljeno od grada Srpca (50 kmudaljen od Banjaluke). Volonteriće u toku 5 dana raditi na izgradnjii uređenju izletišta u okviru kojegje smješten kamp. Oni koji suzaintersovani mogu se javitinadležnima u prostorijama“Zdravo da ste”.

“zdravo da ste” volonterski kamp

Predstavljena knjiga „dajak; vrbaska lađa“Sve što je neko želio da sazna o autentičnom banjalučkom čamcu, dajaku,a nije imao odakle da čuje, i dobije na uvid na jednostavan, a istovremenostručan način, sada može da dobije na uvid i riječju i slikom u knjizi "Dajak;vrbaska lađa", autora doc. dr Mirze Biščevića. „Razlog da napišem ovu kn-jigu bila je, usuđujem se reći, jedna žalosna spoznaja da je ljudima van BiHdajak potpuna nepoznanica. Nisam nikada izvan naše zemlje sreo čovjekakoji zna šta je dajak. Svima sam pričajući o našem čamcu postavio milionupitnika, ali, nažalost, nisam dobije odgovore. I što je još žalosnije, i u BiHmožda manje od jedan posto zna šta je ovo čamac. Čak i mnogiBanjalučani ne znaju šta je dajak“, objašnjava autor Biščević u izjavi Fenirazloge zbog kojih se odlučio da napravi ovu enciklopedijsku knjigu koja jerekla sve najvažnije o dajaku. Dajak je čamac koji su autohtoni stanovniciBanje Luke koristeći se motkom vozili uz rijeku Vrbas, što je jedinstveno ucijelom svijetu. Biščević u knjizi opisuje nastanak, tehničke karakteristike,način vožnje dajaka i trka dajak-lađi, ali i nedirnute ljepote Vrbaskog kan-jona i njenih obala.

Peto po redu izdanje festivala Jelen Demofest u Banjaluci održaće se od26. do 28. jula na tvrđavi Kastel. Zvanično je poznat i program mani-festacije na kojoj će prema riječima organizatora nastupiti ukupno 39sastava. Spisak izvođača predvode grupa Majke i hrvatski PsihomodoPop, dok će ulaz tradicionalno biti slobodan. Program festivala možetepogledati ispod, više informacija na zvaničnom sajtu.

demofest Banjaluka 2012 - Program festivala

"Serbian jazz, bre!" sastoji se od impozantnog niza portreta - preko 200 fo-tografija na kojima je prikazano više od 90 najznačajnijih ličnosti srpskogjazza. Demofest u svojim programskim okvirima ide korak dalje,pokušavajući da publici svaki put donese neku novu perspektivu iz koje semuzika može promatrati, doživjeti. Red je došao na jazz i to kroz fotografiju. Uholu GP Jazavac, svakog dana festivala (26-28.juli), od 11 do 18 sati, publikaće imati priliku uživati u ovom nesvakidašnjem muzičkom fotougođaju.

jazz izložba na demofestu

26. jul15 takmičarskih bendovaAesthetic Emphaty (mini koncert)MajkeZemlja GrupaDJ Terry Farley

27. jul15 takmičarskih bendovaBig Buga (mini koncert)Darkwood Dub & Bisera

VeletanlićT.B.F.DJ Ben Hoo

28. julFinale tekmičarskog delaPlišani Mališan (promocija al-buma)Psihomodo PopSopotDJ Goran Starčević & DJ Spark

1 0 | i n t e r m e z z o | j u l / a v g u s t 2 0 1 2 .

Energoinvestnaplaćuje 9 miliona dolara odsirijske kompanijeVlada Federacije BiH donijela je Odlukukojom Energoinvestu Sarajevo odobrava ot-varanje posebnog namjenskog (escrow)računa u Banque SBA S.A. Paris Francuska,radi naplate potraživanja. Radi se o potraži-vanjima po presudi Vrhovnog suda za up-ravne postupke Sirije prema kojoj dužnikPublic Establishment for Distribution & Ex-ploation of Electrical Energy Damascus, Sir-ija, treba uplatiti 9.000.000 američkih dolara.Energoinvest Sarajevo je dužan da ova sred-stva unese u Federaciju BiH i zatvori račun uroku od 30 dana od datuma njihovog priliva,saopšteno je iz Vlade FBiH.

„Nektar“ pivo, najnagrađivanijibrend Banjalučke pivare, nasvečanoj dodjeli u Atini krunisan jetrofejom međunarodnog kvaliteta –najvećim priznanjem za kvalitet uizboru Međunarodnog instituta zaodabir kvaliteta „Mond selekšn“(Monde Selection). Trofej se dod-jeljuje proizvodima koji su tri go-

dine za redom osvojili zlatnumedalju za kvalitet nameđunarodnom takmičenju „Mondselekšn“. „Nova boca je za nasznačila odluku da ponudimo najboljimogući proizvod. Odluka da Nektarplasiramo na tržište u novoj boci sepokazala kao pravi izbor. Iskazanozadovoljstvo naših kupaca je pre-vazišlo sva naša očekivanja, a ovanagrada nam je dodatna motivacija,jer je kvalitet kojem posvećujemotoliko pažnje potvrđen i u stručnommeđunarodnom okruženju,“ reklaje Milka Stanivuković, menadžer za

odnose s javnošću Banjalučke pi-vare. U konkurenciji više od 2500proizvoda iz cijelog svijeta, poredTrofeja, „Nektar“ pivo je dobilo izlatnu medalju za kvalitet.Međunarodni institut za selekcijukvaliteta iz Brisela više od 50 god-ina organizuje izbor i ocjenjivanjesvjetskih brendova u sedam kate-gorija. Banjalučka pivara jenagrađivana od 1984. godine, odkada je osvojila ukupno 11 zlatnih,11 srebrnih i četiri bronzanemedalje, kristalni kup i trofejmeđunarodnog kvaliteta.

zlatni „nektar“ krunisan trofejommeđunarodnog kvaliteta

Balkan Investment Bank otvorila je filijalu uGradišci i time proširila svoju poslovnu mrežu unastojanju da klijentima iz ove regije bude još dos-tupnija. “Iako nismo bili direktno prisutni u opštiniGradiška, u prethodnom periodu smo upravo uovom području plasirali značajna sredstva uoblasti proizvodnje i poljoprivrede, što predstavljaveoma bitan segment naše poslovne orijentacije, akoji se odnosi na podršku kvalitetnih, prosperitet-nih i projekata koji doprinose razvoju privrede i ot-varanju novih radnih mjesta. Klijentima iz oveopštine pružali smo usluge iz naših najbližih

poslovnih jedinica u Srpcu, Laktašima i Banjaluci.Otvaranjem filijale bićemo još dostupniji, moćićemo brže i kvalitetnije da reagujemo na zahtjeve,ne samo fizičkih lica, već i svih onih koji doprinoseunapređenju uslova za razvoj privrede u opštiniGradiška. Kao i u drugim opštinama u kojimposlujemo, Balkan Investment Bank će nastojatida bude i društveno odgovoran partner u lokalnojzajednici kako bismo zajednički gradili što boljeuslove za razvoj i napredovanje ove opštine”, is-takao je Željko Katić, zamjenik direktora Komerci-jalne divizije Balkan Investment Bank.

Business

otvorena filijala u Gradišci

Registrujte vozilo brzo i jednostavnoPostojeću ponudu kredita za registraciju i osiguranje vozila Balkan Investment Bank je unapri-jedila sa još povoljnijim uslovima. U saradnji sa devet najvećih osiguravajućih kuća fizičkim licimasada se odobravanju krediti u iznosu i do 5.000,00 KM, sa otplatom do 12 rata. Detaljne informa-cije o navedenom proizvodu mogu se dobiti u svim poslovnicama Balkan Investment Bank, na in-ternet stranici www.bib.ba i putem besplatne info linije 0800 50 242..

U konkurenciji više od 2500proizvoda iz cijelog svijeta,pored Trofeja, „Nektar“ pivo jedobilo i zlatnu medalju zakvalitet.

Balkan Investment Bank

j u l / a v g u s t 2 0 1 2 . | i n t e r m e z z o | 1 1

Konsultantska kuća Revicon Sarajevoi poslovni magazin Prizma dodijelilipriznanja najuspješnijoj banci,osiguravajućem društvu i mikrokred-itnoj organizaciji u BiH, kao i najusp-ješnijim menadžerima u ova trisektora. Nagrade prema izboruposlovnog magazina Prizma su dodi-jeljene u šest kategorija. Ukonkurenciji najuspješniji menadžerbanke u BiH, izabran je BerislavKutle, direktor UniCredit BankMostar, najuspješniji menadžerdruštva za osiguranje u BiH je DinkoMusulin, direktor Euroherc osigu-ranja, dok je za najuspješnijeg

menadžera u mikrokreditnom sek-toru u BiH proglašen Braco Erceg,rukovodilac Službe za odnose sa in-vestitorima MKD Mikrofin BanjaLuka.

kristalna prizma raiffeisenbanci i sarajevo osiguranju

zaduženost rafinerije nafte pet puta veća od kapitalaGubici Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu za2011. iznose 46,2 miliona KM, a gubici iz min-ulih godina čak i više od 356 miliona KM. Uku-pan gubitak ovog preduzeća 1.januara ovegodine iznosio je čak 402,3 miliona KM. Podacio enormnoj dubiozi u kojoj se nalazi Rafinerijapotvrđeni su i u odluci usvojenoj na redovnojgodišnjoj Skupštini akcionara ovog preduzećaodržanoj 29.juna. Konstatuje se i da Rafinerijanema čime da „pokrije“ silne gubitke, a i nećeni imati sve do 2015.godine! „Obzirom daRafinerija sada nema izvore za pokriće gu-

bitaka, te da oni ostaju nepokriveni, ovo pitanjeće se rješavati poslije završetka rekonstrukcijei modernizacije akcionarskog društva i dobi-janja prvog profita. Prema dugoročnimplanovima razvoja, završetak rekonstrukcije iprvi profit očekuju se od 2015.godine“, navodise u odluci usvojenoj na Skupštini akcionaraRafinerije. U konsolidiranom finansijskom izv-ještaju za prošlu godinu revizorska kuća „De-loitte“ Banja Luka upozorila je i da je netozaduženost Rafinerije nafte preko pet puta većaod kapitala tog preduzeća.

ISPLATEKAMATEUNAPRIJED

VRIJEDNIHNAGRADA

NA KAMATUBONUS

BusinessAgencija za bankarstvo Fed-eracije BiH ukinula je 11. jula ovegodine bankarsku dozvoluHercegovačkoj banci Mostar (iz-datu 1997.), čime prestaje postu-pak prinudne uprave u ovojbanci. Ova odluka je, kakoprenose bh. portali, donesena naprijedlog stečajnog upravnika.Hercegovačka banka je u likvi-daciju otišla nakon neuspjelihpokušaja prodaje i dokapital-izacije kako bi se sanirale finansi-jske dubioze u koje je zapala. UAgenciji za bankarstvo FBiH (FBA)ističu da su tokom privremene up-

rave činjeni napori na očuvanjuimovine i iznalaženju potenci-jalnog investitora za prodaju, spa-janje, pripajanje ili dokapitalizacijubanke.

business

Pokrenut likvidacioni postupaku Hercegovačkoj banci

Prema pravilniku Agrarnog fonda, planirano je da seisplaćuje podsticaj od tri feninga po kilogramupoljoprivrednim proizvođačima za predatu i prodatupšenicu u mlinove i otkupne stanice, rekao je načelnikOdjeljenja za privredu i poljoprivredu opštine BijeljinaPredrag Jović. On je napomenuo da poljoprivredniproizvođači koji su predali i koji namjeravaju da

predaju pšenicu, moraju dostaviti potvrdu da su up-isani u registar poljoprivrednih proizvođača, tedostaviti svoje tekuće račune kako bi novac biouplaćen direktno njima. „Rok za za dostavljanje po-dataka za mlinove i otkupne stanice sa područjaSemberije je 1. septembar“, rekao je Jović. On jedodao da poljoprivredni proizvođači imaju rok do 30.

jula da opštinskim odjeljenjima dostave dokaze opredatoj pšenici.

Podsticaj za pšenicu tri feninga

business


negativna stopa rastaBdP-a od 0,9 odstoProcijenjeni bruto domaćiproizvod /BDP/ u Republici Srp-skoj obračunat po proizvodnompristupu u prvom tromjesečjuove godine imao je negativnustopu rasta od 0,9 odsto uodnosu na isti period prošle go-dine, podaci su Republičkog za-voda za statistiku. Posmatranoprema područjima djelatnosti, rast bruto dodate vrijednosti povećana jeu javnim, komunalnim, ličnim i uslužnim djelatnostima za 3,3 odsto, fi-nansijskom posredovanju za tri odsto, saobraćaju i komunikacijama za2,7 odsto. Manja vrijednost u prvom tromjesječju, u odnosu na isti periodprošle godine, od 6,3 odsto bila je u prerađivačkoj industriji, 5,5 odsto ugrađevinarstvu, 4,1 odsto u poljoprivredi.

Na području opštine Trebinje dokraja godine, ako budu postignutidogovori, trebalo bi da počne iz-gradnja fabrike hemijskih proizvodaza završnu fazu u građevinarstvu ukojoj bi bilo otvoreno više stotinaradnih mjesta, rekao je načelnik oveopštine Dobroslav Ćuk. Ćuk je is-takao da je Jovan Šarenac, pred-stavnik Firme “Henkel” za Balkan,

čije je sjedište u Beogradu, sa kojimje razgovarao u opštini, pokazao ve-liki interes da fabrika bude napravl-jena na području Trebinja i to u štoskorije vrijeme. Ćuk je naglasio dabi u početnoj fazi gradnje bilo an-gažovano 30-ak radnika, afunkcionisanjem fabrike bilo biotvoreno dodatnih od 350 do 400radnih mjesta.

Nova banka a.d. Banja Luka svečano je otvorilaEkspoziture Tuzla, sa izdvojenim šalterimaRobni terminal i Brčanska malta. EkspozituraTuzla se nalazi na novoj lokaciji, u ulici Drugogkorpusa Armije BiH – SPO3 Stara željezničkastanica, gdje je upriličen prijem za zvanice,predstavnike medija i građane Tuzle. Vrpcu jezajedno sa direktorom Nove banke mr MilanomRadovićem presjekla zamjenica ministra finan-sija Tuzlanskog kantona gospođa Edina Kurević,

čime je simbolično obilježen početak radaposlovnice. Otvaranje novih poslovnica je bilaprilika da Nova banka iskaže podršku Javnojustanovi za predškolski odgoj i obrazovanje“Naše dijete”. Donacija je bila u novcu i nam-ještaju, a ček je primila direktorica ove us-tanove gospođa Anela Halilović. Radno vrijemeEkspoziture Tuzla je od 08.00 do 16.00 časovaradnim danima i od 08.00 do 12.00 časova sub-otom.

otvorene tri poslovnice u Tuzli

Uskoro gradnja fabrike hemijskih proizvoda u Trebinju

Trgovinska kompanija Delez za ovugodinu planira investicije od 30 mil-iona evra u Srbiju, a najveći dionovca namjenjen je za izgradnjunovih i renoviranje maloprodajnihobjekata, dok je dio za snižavanjecijena, povećanje efikasnosti poslo-vanja i zaposlenost. U Delezu sunaveli da su ove godine otvoriličetiri nova maloprodajna objekta ito u Pančevu, Čačku, Šidu iPetrovacu na Mlavi, a do kraja go-dine biće otvoreno još 12 novih pro-davnica. “Sljedeći objekti Maksisupermarketa i Mini Maksija biće

otvareni u Smederevskoj Palanci,Beogradu, Požarevcu i NovomSadu”, najavili su u toj kompaniji iistakli da će nove investicije donijetii nova radna mjesta za kadroverazličitih kvalifikacija. Kako jerečeno, planovi za Delezov distribu-tivni centar su izmjenjeni, tako dase očekuje da će njegova izgradnjapočeti u prvom kvartalu 2013. go-dine, a ne u ovoj godini, kako jeranije bilo najavaljivano. KompanijaDelez postala je vlasnik beograd-skog trgovinskog lanca Delta Maksiu martu 2011. godine.

delez ulaže 30 miliona evra u srbiju

Priznanje za “Naj bh.proizvod”ove godine dodijeljeno je Kom-paniji Mira koja se bavi proizvod-njom keksa i srodnih proizvoda,a izvozi više od 80 odsto svojeproizvodnje. U Sarajevu jeodržana ceremonija dodjele priz-nanja vodećim kompanijama uBiH prema ostvarenim rezulta-tima u 2011. godini, koje su or-ganizovale “Poslovne novine” uokviru projekta “100 najvećih uprivredi” BiH.

kompaniji Mira nagrada“naj bh. proizvod”


business

za socijalno zbrinjavanjeradnika 1,22 miliona kM

Vlada Republike Srpske odborila je 1,22 miliona KM za socijalno zbrinja-vanje 1.168 radnika iz 64 preduzeća koji su ostali bez posla usljed stečaja ililikvidacije. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Petar Đokić rekao jeda je za ovu godinu planirano 10 miliona KM za program socijalnog zbrinja-vanja radnika, a u toku ove godine realizovano je 2,3 miliona KM. Đokić jenaveo da je od 2004. godine u okviru ovog programa izdvojeno ukupno160,2 miliona KM kojim je zbrinuto 56.078 radnika. On je ponovio da jeVlada spremna dati podsticajna sredstva za banjalučku „Fabriku duvana“,ukoliko dođe do potpisivanja kolektivnog ugovora u toj firmi.

slovenija traži pomoć – alarm za regionPredsjednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin rekao je da za svepredstavlja alarm činjenica da će Slovenija zatražiti finansijsku pomoć izevropskih fondova zbog visokog javnog duga. Bugarin je rekao da je tačinjenica alarm i za Srbiju, koja nema privredni rast koji bi joj daomogućnost da se zaduži više. On je upozorio na pad ekonomske aktivnostiu prvom kvartalu ove godine od 1,3 odsto, industrijske proizvodnje za 5,9odsto, dok je spoljni dug porastao na oko 24 milijarde evra. Prema nje-govim riječima, ne može se očekivati da strani investitori prošireproizvodnju u Srbiji sve dok postoji politička neizvjesnost. On je naveo daje prvi i osnovni uslov da bi strani ili domaći investitor ulagao u privreduda ne postoji politička neizvjesnost, te dodao da je teško procijeniti kolikogubi srpska privreda zbog toga.

Ruski državljani vlasnici su 32odsto stranih preduzeća u CrnojGori, pokazuju najnoviji podaciMonstata, crnogorskog Zavoda zastatistiku. Najveći broj preduzećačiji osnivači nisu državljani CrneGore se nalazi u Podgorici, oko 27odsto, dok u Andrijevici i Pluži-nama nema firmi u stranom vlas-ništvu. Nakon ruskih državljana,procentualno gledano, najvišestranaca vlasnika preduzeća uCrnoj Gori je iz Srbije – 15,7 odsto,Ukrajine – 6,6 odsto i Kine 4 odsto.Prema podacima Monstata, vlas-

nici 12,8 odsto preduzeća u stra-nom vlasništvu u Crnoj Gori sukompanije iz inostranstva, dok os-tatak pripada pojedincima. Iz Mon-stata su saopštili da je,posmatrano po opštinama, procen-tualno učešće preduzeća u stra-nom vlasništvu najveće u Podgorici– 26,74 odsto. Značajan brojpreduzeća čiji osnivači nisu državl-jani Crne Gore se nalazi u Budvi23,91 odsto, Baru 15,46 odsto,Herceg Novom 11,28 odsto, Kotoru7,42 odsto i Tivtu 5,48 odsto, navodise u saopštenju.

rusi vlasnici trećine stranih firmi u crnoj Gori


business

NLP Institut iz Beograda organizujeu saradnji sa ProEducom iz Ban-jaluke prvi NLP Starter 9. i 10. 11.2012. godine u Banjaluci. Tokomdvodnevnog seminara, polaznici ćeimati priliku da slušaju zanimljiva iinteraktivna izlaganja NLP treneraSlavice Squire, osnivačice prvogNLP instituta i Coaching akademijeu Srbiji i tako saznaju nove načineda budu efikasniji u ostvarivanjuličnih i poslovnih ciljeva, ostvareuspješnu komunikaciju i savladajuprepreke. “Drago nam je da organizujemoNLP Starter i u Banjaluci jer smona našem Institutu u Beograduimali već nekoliko polaznika iz overegije koji su sa NLP-om ostvariliznačajne rezultate i postigli vlastiteciljeve. Znamo da postoji intereso-vanje, a i potreba za ovim vidomedukacije i sigurni smo da će NLPStarter mnogima promijeniti pogledna život i poslovanje i pomoći im uličnom i poslovnom razvoju”, is-takla je Slavica Squire, osnivač ipredavač NLP Instituta. Neuro Lingvističko Programiranje(NLP) nastalo je proučavanjemizvrsnosti, i razvilo se u

metodologiju koja modelujeizvrsnost ekstremno uspješnihposlovnih ljudi, i objašnjava kakorazličiti ljudi razmišljaju, štaosjećaju, kako se izražavaju i pon-ašaju kako bi postigli vrhunskerezultate.“Kada budete razumjeli NLP,razumjećete bolje kako funkcioniševaš um i kako funkcionišu drugiljudi, uključujući vaše zaposlene,kolege, saradnike i klijente”, kažeSlavica Squire. NLP pomaže indi-viduama, timovima i organizacijamada promijene navike i ponašanjekoje ih sputavaju i da izgrade novaponašanja koja podržavaju njihovposlovni uspjeh.Više o NLP Institutu, predavačimakao i NLP Starteru možete saznatina [email protected] iliwww.nlpinstitut.com. Broj mjesta jeograničen.

Šta ćete naučiti: - Kako mogu NLP vještine da seprimjene za prodaju, marketing,prezentaciju, rješavanje konflikata,pregovaranje, uvođenje promjene,građene timova, liderstvu i coach-ing-u.

- Kako da uspostavite odličnu ko-munikaciju sa različitim tipovimaljudi.- Kako da postavite ciljeve i da ihpretvorite u svoju realnost.- Kako da izbrusite svoju komu-nikacione vještine i postanetevrhunski komunikator.- Kako da razumijete različite

stilove razmišljanja.- Kako koristite snagu i sposobnostvašeg uma i sve resurse koje pose-dujete.- Da svjesno koristite nesvjesne ko-munikacione procese.- Da maksimalno izoštrite i opti-malno koristite svoju moć za-pažanja.

nlP starter u BanjaluciPrvi korak ka željenoj budućnosti

Ocjene brojnih eksperata govore dase privreda EU i dalje nalazi unezavidnoj i neizvjesnojsituaciji –makroekonomskaanaliza dinamikeostvarenog rasta uBiH uprošloj go-

dini otkriva da su indikatori rasta,nakon prvog tromjesečja, uglavnom

konstatno slabili prvenstvenousljed širenja dužničke krize

u EU i neposrednomokruženju. Takođe, neke

od najvećih evropskihprivreda pokazuju

jasne znakove uspora-vanja, što će biti nastavljeno iu budućem periodu, navodi

Odjeljenje za makroekonomsuanalizu Uprave za indirektnooporezivanje /UIO/ BiH.Sve to u kombinaciji sa porastomnezaposlenosti dovodi do daljegjačanja fiskalnog pritiska i pro-dubljivanja dužničke krize u poje-dinim zemljama evrozone, što senegativno odražava i na privredeizvan evrozone. Kada je riječ o BiH,makroekonomska analiza dinamikeostvarenog rasta u prošloj godiniotkriva da su indikatori rasta,nakon prvog tromjesečja, uglavnomkonstantno slabili prvenstvenousljed širenja dužničke krize u EU ineposrednom okruženju.

neizvjesnost utiče na spoljnotrgovinsku razmjenu BiH

zemlje u usponu će dominirati?Polovina svjetske proizvodnje obavljaće se u zemljama u usponu gdje će brojdomaćinstva sa godišnjim primanjima većim od 30.000 dolara biti veći nego uSAD. Očekuje se da će to biti do 2020. godine. Privredni rast će ove godine uzemljama u usponu dostići 4,9 odsto, 2013. šest odsto, a 2014. 6,5 odsto.Zemlje čija se tržišta razvijaju ubrzanim tempom postaju sve bogatije, a srednjaklasa, željna kupovine, sve brojnija. Usporavanje privrednog rasta zemalja zabilježenopočetkom godine biće kratkotrajno a prije svega azijske države će uz pomoć mone-tarne i fiskalne politike pronaći načina za dalji privredni skok. Riječ je o zemljama uusponu, u koje su od ukupno 25 zemalja svrstane i Kina, Indija, Brazil, Rusija, astudiju objavljuje konsultantska kuća Ernest i Jang . Broj domaćinstava u zemljamasa rastućom ekonomijom sa godišnjim prihodom većim od 30.000 dolara, ili 2.500dolara mjesečno udvostručiće se do 2020, i dostići 149 miliona, što će biti više nego uSAD gdje će ta cifra iznositi 120 miliona ili 116 miliona u evrozoni. Dok se 2011. tričetvrtine troškova ukupne svjetske potrošnje obavljalo u razvijenim zemljama, za 25godina ta prevaga će biti u korist zemalja u usponu. Samo azijske zemlje u usponukao što su Indija, Indonezija, Kina prestići će razvijene zemlje, i u njima će biti zastu-pljeno 40 odsto ukupne svjetske potrošnje. “Azija će od povećanja potrošnje, većih in-vesticija i ulaganja u infrastrukturu na domaćim tržištima izvući najveću korist”,objašnjava jedna od autorki studije Aleksis Karklins- Marći. “Kroz 25 godina, tržištazemalja u usponu predstavljaće više od 40 odsto ukupnog svjetskog tržišta”, dodajeautorka. Sektori za osiguranje, finansije i trgovinu u zemljama u usponu posebno ćeprivlačiti strane investicije.

1 6 | i n t e r m e z z o | j u l / a v g u s t 2 0 1 2 . .

Na ovom putu neophodno je da lideri porodičnih firmibudu maksimalno posvećeni radu, ali i prate određenapravila u načinu poslovanja. Većina porodičnih firmi započinje sa radom ne pazećitoliko na određenu jasnu strukturu i formalnosti usvakodnevnom funkcionisanju, te u glavnom preživl-javaju i rastu na temelju izrazite snage volje i genijal-nosti svojih osnivača. Ipak vremenom s rastom firmepostaje sve kompleksnije upravljati svime, te vođenjebez razmišljanja unaprijed postaje izuzetno rizično. Uporodičnoj firmi, najveća promjena u tom trenutku jefunkcija menadžera. Iako je osnivač još uvijek taj kojidonosi sve konačne odluke, menadžeri su ti koji tre-baju dobro poznavati situaciju na tržištu, informisativlasnika i nastojati davati tačnu informaciju koja će mupomoći u donošenju prave odluke. Ovo svakako po-drazumijeva uzajamno povjerenje i preuzimanje odgov-ornosti. Uz nedostatak korporativnog upravljanja, takođe sepojavljuje i nedostatak formiranja formalnog budžeta.Obzirom na tako dobre sposobnosti osnivača, koji sve

ima u svojoj glavi i čini da prihodi rastu, vjerovatno nijepostojala stvarna potreba za formalizaciju budžeta.Ipak veća firma sa većim brojem zaposlenih znači većiprihodi ali i veći troškovi. U tom trenutku, apsolutno jevažno da firma budžetira prihode i rashode. Naravnoovo ne znači da će uvijek imati tačne procjene, ali ćepružiti osnovicu za uporedbu stvarnih prihoda irashoda olakšavajući proces upravljanja efikasnošću iprofitabilnošću.

ČIJI SI TI MALI?Gledajući sa strane jedna od glavnih kritika koja seupućuje ovim firmama jeste da je prezime sadašnjih ibudućih uposlenika bitnije od njihovih sposobnosti,edukacije i iskustva što vrlo često upravo predstavljaglavnu prepreku da firma dostigne svoj puni potencijal.Naravno, ova situacija se može izbjeći ukoliko liderstvofirme razvije proceduru i politiku napredovanja za-poslenih unutar firme. Praksa je pokazala da sumnoge porodične firme ovaj problem uspješnorješavale na način da mlađi zaposlenici, bilo da su dioporodice ili ne, morali počinjati od "dna" radeći nekeosnovne zadatake u mnogim različitim područjimaposlovanja, tako da nauče raditi i upoznaju se saposlom "iz temelja".

PRAVI NASLJEDNIK JE...U posljednje vrijeme ono što se najviše istražuje po pi-tanju porodičnih firmi je transfer na narednu gen-eraciju gdje dosta firmi zakaže i nestane. Mnogestudije pokazale su da prenos firme nije jedan događajveć duži proces koji itekako može uticati na poslovanjefirme, ali i krajnji ishod transfera na narednu gen-eraciju. . U njihovoj želji da djeca preuzmu posao,mnogi vlasnici firmi naprave greške. Pametan pristupje da im dopuste da ostvare svoje snove negdje drugo.Na ovaj način, mogu se vratiti na posao kasnije, ali teknakon što su istraživali svijet rada i vjerovatno stekli ko-risne vještine i iskustvo koje se mogu implementirati u

porodičnom biznisu. Ipak vlasnici firme imaju itekako važnu ulogu u prepoz-navanju nasljednjika i njegovog razvoja. Transfer firmeje izazovan proces jer na primjer u određenim životnimfazama je lakše starijim generacijama da podijele svojeznanje i razvijaju nasljednika, dok u tim fazamanasljednik nije isto spreman za prihvatanje savjeta iučenje. Zbog toga transfer nije uvijek paralelni procesizmeđu trenutnog vlasnika firme i nasljednika. Ovaj jazitekako može da utiče na cijeli proces i kasnije samishod, no i na jednim i na drugim je da rade na tome.

PROJEKAT „PORODIČNE FIRME“ Porodične firme se susreću sa mnogobrojnim iza-zovima, kako u svijetu tako i u BiH. U inostranstvu usvom radu dobijaju podršku, kako jedni od drugih takoi od organa vlasti. Kakva je situacija u BiH ne možemoznati, jer se ovim firmama malo bave. Centar zaedukaciju PRO EDUCA je prvi inicijator u BiH za pokre-tanje ovih tema sa projektom „Porodične firme“. Pro-jekat je omogućio realizaciju prvog istraživanja oporodičnim firmama u BiH, te je izdata i prva pub-likacija u regiji na ovu temu. Naredna aktivnost PROEDUCA-e je i prva konferencija o porodičnim firmama,koja će okupiti ugledne predavače i goste iz regije, tepružiti program koji će porodičnim firmama u BiHpomoći da krenu sa rješavanjem svakodnevnih prob-lema. Porodične firme mogu podići cijelu našuekonomiju na noge, pa zar nije vrijeme da im seposveti više pažnje.

kojim putem do uspjeha?Pokretanje porodičnog biznisa u našoj zemlji nije

jednostavna stvar, ali kada ste već pokrenuli iimate porodični biznis zasigurno je još veći izazovvoditi ga uspješno i osigurati da raste i razvija se

Većina vlasnika firmi željela bi da njihova djeca učestvuju u poslovanju firmekako bi je kasnije preuzela. Međutim po-javljuje se problem da njihova djeca apsolutno nemaju interes za firmu.

business Porodične firme:

Krajem maja 2011. godine, rukovod-stvo „Pošta Srpske“ je Okružnomtužilaštvu i Centru javne bezbjednostiDoboj podnijelo krivičnu prijavu protivradnika “Pošta Srpske”, BogdanaDavidovića i Miroslava Stevanovića,zbog sumnje da su ukrali oko333.000 maraka iz preduzeća. U pri-javi je tada navedeno da suStevanović, kao direktor Radne je-dinice Preduzeća za poštanskisaobraćaj Doboj i Davidović, kao šefOdsjeka za ekonomske odnose, u pe-riodu od 1. jula 2008. do 30. aprila2011., sa računa raznih klijenata pre-bacivali novac na druge račune, kojisu zatim podizali i uzimali za sebe.Navedeno je i to da su Davidović iBogdanović komplikovanim transak-cijama stornirali dio uplata koje suuplaćivali različiti budžetski korisnici,a onda su iznose koje su nezakonitoskinuli knjižili na nepostojeće stavke,kako bi pokušali prikriti trag novca.Preduzeću je nanesena šteta od603.210 KM, a sindikalnoj organizaciji103.151 KM.Prevara je otkrivena tek kada su se“Pošte” suočile sa problemomnaplate svojih potraživanja. U “Poš-tama” su izvršili usaglašavanje stanjadugovanja svih budžetskih korisnika iutvrdili da se iznosi na evidencijamane poklapaju. Interna revizija jeutvrdila da je Davidović uplate koje sudolazile knjižio kao pogrešne uplate,a dio tih uplata usmjeravao na blaga-jnu i putem blagajničkog čekapodizao novac u iznosima od 6.000 do7.000 KM. Na opšte čuđenje,Davidović je tada svu odgovornostpreuzeo na sebe, pojasnivši da jesamoinicijativno popunjavao nalogebez znanja njegovog nadređenogStevanovića, dok je Stevanović pis-meno izjavio da je ostavljao bjanko

naloge Davidoviću u slučajevima daih popunjava kada je on opravdanoodsutan s posla, te da nije znao da ihje on koristio na ovakav način. Polici-jska istraga je završena, a predOkružnim sudom još nije podignutaoptužnica, tako da je jedina kaznakoja je stigla Stevanovića i Davidovićabila prestanak radnog odnosa u“Poštama Srpske”.Ovo podsjećanje nema za cilj daaludira na to da u “Poštama Srpske”ima mnogo lopovluka, nego da sudva rukovodna lica tri godine prisva-jala novac preduzeća i da je internojkontroli trebalo isto toliko vremenada otkrije pronevjeru. Manjak efikas-

nosti u segmentu unutrašnje organi-zacije je, međutim, samo dio prob-lema sa kojima se susreće PTTsistem Republike Srpske, formiran1997. godine. Ti problemi se, pre-vashodno, odnose na loše poslovne ifinansijske rezultate “Pošta”, kao i naniz pogrešnih, često i sumnjivih od-luka uprave i Nadzornog odborapreduzeća, koje idu deceniju unazad,a koje za posljedicu imaju to danekad respektabilna javna kompanijapostane gubitaš.

RASPRODAJA NEKRETNINANa sjednici održanoj krajem 2011.godine Nadzorni odbor “Pošta“ je

prihvatio odluku o prodaji 14 objekatapreduzeća, zajedno sa pratećim ob-jektima i zemljištem, čija je ukupnaknjigovodstvena vrijednost, u tomtrenutku, procijenjena na 12,8 mil-iona maraka. Radi se o objektimapovršine od 200 do 1.760 m2 koje su„Pošte“ ranije izdavale pod zakup, ilisu jednostavno bili prazni. Najvrijed-nije nekretnine su one u Prijedoru,procjenjene na 3,3 miliona KM, a vri-jednost veću od milion maraka imajunekretnine u Prnjavoru, Srebrenici,Bileći i Vlasenici. Za prodaju supredviđeni i objekti u Kalinoviku,Kozarcu, Doboju, Čelincu, Šamcu,Sokocu, Istočnom Sarajevu, pa čak i

Finansijski sunovrat„Pošta srpske“

Gubici sve veći, poštarisve nervozniji

Tema


pojedinim banjalučkim mjesnim za-jednicama. Nadzorni odbor je na 13.redovnoj sjednici, održanoj dana09.12.2011. godine naveo dapreduzeće nema potrebu za timnekretninama, pošto njihovo održa-vanje zahtijeva značajne troškove, aprodajom navedenih nekretnina ćebiti obezbjeđena neophodna sredstvaza realizaciju investiocinih aktivnostipreduzeća.„Konkretno, riječ je uglavnom o ne-upotrebljivim nekretninamazajedničkih službi nekadašnjeg PTT-a, čijom prodajom neće trpjeti nipreduzeće niti građani u tim mjes-tima. Prošlo je vrijeme velikih poš-tanskih objekata, i ovo preduzećemora biti dostupno korisnicima naprometnim mjestima, poput hiper-marketa i benzinskih pumpi. Mimoramo mijenjati sistem i ići u sus-ret korisnicima umjesto da oni dolazenama na noge. Dio zarađenog novcado iznosa od milion maraka bićeiskorišćeno za investiranje u kupov-inu manjih poslovnih prostora, u ciljustvaranja efikasnije poštanskemreže, a prodajom objekata neće tr-pjeti ni preduzeće, ni građani, zatošto će u tim opštinama ostati drugejedinice poštanske mreže“, istakla jeJasminka Krivokuća, direktorica“Pošta Srpske”. Jedan od ovdašnjihekonomskih stručnjaka, ujedno idobar poznavalac stanja u PTT sek-toru, koji nije želio da mu pominjemoime, navodi da je odluka Nadzornogodbora o prodaji objekata katastro-falna, jer preduzeće uvodi u nešto štobi se moglo nazvati „početak kraja“.On ističe da je najlakše rasprodatiobjekte i od dobijenog novca pokrivatigubitke u kojima „Pošte“ grcaju, alida to nije rješenje. „I do sada jepreduzeće poslovalo sa gubicima, aliniko nije razmišljao da počne darasprodaje objekte po čitavoj Repub-lici Srpskoj, da bi onda kupovaomanje objekte za istu namjenu, kaoda se radi o agenciji za nekretnine, ane o jednoj od najvećih javnih kom-panija. To mi liči na klasično meše-tarstvo, možda čak i na pranjenovca“, konstatuje naš sagovornik.Nadzorni odbor preduzeća je, u višenavrata, zaključio da bi od 263 pošteu RS čak 171 trebalo da budezatvorena, iz prostog razloga što nepostoji ekonomska opravdanost nji-hovog postojanja, odnosno nisurentabilne. One pošte koje bi ostaleda rade, njih 92, nalaze se u grad-skim sredinama, što dovodi dozaključka da u ruralnim područjimaviše nema potreba za poštama, jersela svakako izumiru. U priču onerentabilnosti se uklapa i poslovnibilans „Pošta“ za prvi kvartal 2012.godine. Ukupni prihodi su 13.306.000,a rashodi 13.537.000, što znači da jegubitak za prva tri mjeseca tekuće

godine 230.000 maraka. Na pitanjekoliki je akumulirani gubitakpreduzeća, zaključno sa 2011. godi-nom, od Krivokućeve smo dobiliodgovor da su „Pošte“ ostvarile neu-tralan finansijski rezultat. Čini se ne-realnom ova konstatacija, jer jegubitak u prvom tromjesečju tekućegodine samo nastavak loših finansi-jskih rezultata iz prethodnih godina.Prema izvještajima o bilansu usp-jeha, koji je dostupan na web sajtuBanjalučke berze, a sa neažuriranimpodacima i na web sajtu „Pošta“, evi-dentno je da je gubitak preduzeća u2009. godini iznosio bezmalo 6 mil-iona maraka. Trend pada poslovnihprihoda i rasta rashoda je nastavljenu 2010., kada je gubitak, po osnovubilansa uspjeha preduzeća, iznosioskoro 8 miliona maraka, a u 2011.godini se popeo na oko 12 milionamaraka. Međutim, velika enigma sufinansijski izvještaji iz prethodnih go-dina, recimo onog iz 2008. godine, ukojem su prikazani ukupni godišnjiprihodi i rashodi potpuno identični iiznose 50.222.571 KM! Naš sagov-ornik ističe da se radi o klasičnom„friziranju“ finansijskih izvještaja, štoje protivzakonito. „Smiješno je daukupni prihodi i rashodi u bilansu us-pjeha budu identični u fening.Očigledno se radi o tome da jerukovodstvo svoje finansijske izvješ-taje prethodnih godina namještalo, ato je moralo proći i Nadzorni odbor“,kaže on. Navodi i jedansimptomatičan podatak, a to je darukovodstvo „Pošta“, kao i drugih ve-likih javnih kompanija, npr. „Žel-jeznica RS“, konstatno izbjegava daprikaže realne gubitke. Tako su„Pošte“, u 2011. godini ostvarile gu-bitak od 11,8 miliona maraka, ali jeukidanjem razgraničenja

(računovodstveni parametar) taj gu-bitak pokrila sa 10,8 miliona maraka,tako da je prikazani gubitak svega 1milion KM. Osim toga, naš sagov-ornik smatra da bi trebalo podrobnoistražiti odluke rukovodstva, aposebno Nadzornog odbora „Pošta“,o trošenju 140 miliona maraka dobi-jenih od „Telekoma Srpske“. Naime,poznato je da su nakon razdvajanjaPTT sistema kod nas, od 1997. do2007., „Pošte“ dobijale 5% odukupnog prihoda „Telekoma“. Tasredstva su, kako je tada obrazložioNadzorni odbor, bila namijenjena zarazvoj i investicije poštanskog sis-tema. Kako se razvijalo i investiralonajbolje ilustruju već izneseni para-metri.

SLABA NAPLATADa „Poštama“ malo toga polazi zarukom govore i podaci o naplatiračuna na terenu. Preduzeće ima 622poštara, a prosjek računa po jednompoštaru iznosi 87 komada. Najvišenaplata na domu se izvrši u okviruradnih jedinica Banja Luka, Doboj iFoča, ali se tu, uglavnom radi o ru-ralnim područjima, jer u gradu sukorisnicima dostupni šalteri „Pošta“.Rukovodstvo nimalo nije zadovoljnoprosjekom naplate računa na terenu,pogotovo nakon što je propao do-govor sa Poreskom upravom RS, oprenosu računa za porez nanepokretnosti, jer nisu dobili traženusaglasnost od Ministarstvasaobraćaja i veza u Vladi RS. Poreskauprava RS, u skladu sa Zakonom opoštanskim uslugama RS, obratila se”Poštama Srpske” za dostavu400.000 računa i naglasila da nijespremna ovu uslugu platiti 1.200.000KM prema važećem cjenovniku“Pošta Srpske”, jer raspolaže sa

ograničenim budžetskim sredstvimaza ovu namjenu, u iznosu od 320.000KM.Uprava i Nadzorni odbor “Pošta”, dane bi ostali bez prihoda po ovom os-novu, donijeli su Odluku o odobra-vanju traženog popusta u iznosu odčak 73% na cijenu za jednokratanprenos računa Poreske uprave RS, teje odluka upućena na saglasnostMinistarstvu saobraćaja i veza RS,pošto na važeći cjenovnik usluga sa-glasnost daje Vlada RS, a uprava iNadzorni odbor nemaju nadležnostza davanje navedenog popusta. Sa-glasnost nije data, a “Pošte” su os-tale kratkih rukava. Tih 320.000 KM bi“Poštama”, u ovom trenutku,vjerovatno dobro došle, pogotovozbog činjenice da je tekuća likvidnosttoliko loša da para jedva ima za brutoplate radnika, a i one su smanjene ujanuaru ove godine.

SMANJENJE PLATA KAO SPASČlanovi Nadzornog odbora su uprvom mjesecu 2012. godine prih-vatili mišljenje Odbora za reviziju“Pošta Srpske” da se Plan poslovanjaza 2012. godinu mora korigovati u di-jelu rashoda za održavanjepreduzeća, kao i mišljenje Sindikata“Pošta” da se plate moraju smanjitisvima za isti procenat, a predloženoje da se smanje i naknade za članoveNadzornog odbora, sve u ciljupomoći preduzeću za izlaz izpostojeće situacije. Osim smanjenjaplata, tema o kojoj se najvišeraspravljalo na sjednici Glavnog odb-ora Sindikata „Pošta“, održanoj 7.februara 2012. godine je i prijedloguprave preduzeća o ukidanju obavezeisplate regresa radnicima za 2011.godinu. U diskusiju su se uključivalipredstavnici sindikata iz sjedišta svo-

Tema tema


tema

jih radnih jedinica i svi su bili jedno-glasni da se o smanjenju cijene radasa 190 na 180 KM ne mogu izjasnitibez mišljenja svoje baze. Nakon sas-tanka Glavnog odbora, sve sindikalneorganizacije su održale sastanke usvojim organizacionim dijelovima, tedostavile pisano mišljenje. Saglas-nost za promjenu, odnosno sman-jenje cijene rada sa 190 na 180

maraka uz obavezu isplate dijela re-gresa iz 2010. i regresa iz 2011.go-dine dala je jedino Radna jedinicaBijeljina.Ostale sindikalne organizacije nisubile za ovaj prijedlog. Međutim,nakon par dana je održan sastanakNadzornog odbora preduzeća, nakojem je predsjednica Odbora za ek-sternu reviziju iznijela mišljenje da se

ne može prihvatiti predloženi Planposlovanja preduzeća za 2012. god-inu sa planiranim rashodima kao uPlanu. Odnosno, s obzirom da susredstva za razgraničenje u 2012.manja nego u 2011. godini, pojavljujese problem da preduzeće ne možeplanirati veći poslovni gubitak nego u2011. godini, te mora predložitimanje rashode za 2012. godinu. I pomišljenju revizorke, jedini izlaz se vidiu smanjenju plata. Direktorica, Jas-minka Krivokuća, iznijela je stav up-rave koji je predložen i sindikatu, alije sindikat dao negativno mišljenje oistom. Nakon iscrpne raspravečlanova NO, uprave preduzeća ipredsjednice sindikata, predsjednikNadzornog odbora je ponovio da setrenutna finansijska situacija jedinomože prevazići jedino smanjenjemcijene rada sa 190 na 180 maraka, uzobavezu isplate dijela regresa iz2010. i regresa iz 2011.godine. Pred-sjednica sindikata je ponovila stavsindikata da radnici ne prihvatajunikakvo smanjenje plate u situacijikada ona nije povećavana posljednjetri godine, dok su troškovi životadrastično povećani. O svemu tomepisano je i u glasilu preduzeća“Poštonoša” broj 81. iz aprila 2012.godine. Na kraju ovih pregovora,Nadzorni odbor je ipak uvažio staveksterne revizorke i odlučio da„skreše“ plate, ali je uvažio i tezusindikata time što je odlučeno da svipodjednako moraju snositi teretkrize. Rečeno-učinjeno.Menadžmentu i radnicima plate susmanjenje za 5,6%, s tim da je gen-eralna direktorica smanjenje maloosjetila, jer sad prima platu od 2.850

KM. Ni izvršnim direktorima, kojihima sedam, smanjenje nije mnogonaškodilo, mjesečno dobijajući 2.375maraka za svoj rad. Lako jeizračunati koliko para godišnje odesamo za plate tih osam direktora. Onikoji su smanjenje značajnije osjetilisu poštari i službenici „Pošta“, čija jeprosječna plata sada oko 680maraka. Javna je tajna da su poštari,ali i mnogi službenici, veoma nezado-voljni svojim statusom i da situacijanaprosto „ključa“. Žalbe poštara se,osim smanjenja i kašnjenja plata,odnose i na nizak stepen materijalnihulaganja u poštarsku opremu, pogo-tovo uniforme i obuću, kao i naponižavajuće uslove rada, jer suprinuđeni da osim redovnih ak-tivnosti, u koje ulaze dostava inaplata računa, moraju da prodaju irazne srećke, bingo listiće, dopune zamobilni, ali i da raznose novine ireklamne flajere. „Radnici PoštaSrpske 30. maja su dobili aprilskuplatu, tako da ne možemo govoriti odvomjesečnom kašnjenju plate.Činjenica jeste da se nekada plata zaprethodni mjesec isplaćivala 10-tog umjesecu, te da je zbog prethodnonavedenih problema u poslovanju, is-plata pomjerena 20-tak dana“, kažedirektorica Krivokuća. Sa drugestrane, članovi Nadzornog odbora„Pošta“ su zadržali popriličneapanaže, pa tako mjesečna naknadaza jednog člana odbora iznosi 400KM. Nadzorni odbor godišnje, u pros-jeku, održi 10 sjednica, a pošto imapet članova, ispada da se za njihovozasjedanje godišnje izdvoji najmanje20.000 maraka. Svakome od njih je todopunski izvor prihoda.

NADZORNI ODBOR “POŠTASRPSKE” (preuzeto iz glasilaPoštonoša izdanje nov. 2010.)

DUŠAN VJEŠTICA (predsjednik odbora)Rođen 04.01.1974.godine, u Glamoču. Završio Tehničku akademiju uBeogradu, 1998. godine i stekao zvanje diplomirani inženjer hemijsketehnologije. Godine 2001.-2006. završio magistarski studij na Uni-verzitetu u Banja Luci. Trenutno zaposlen u “UniCredit Bank” a.d. BanjaLuka, kao izvršni direktor i Rukovodilac neprekidnosti poslovanja ikriznog menadžmenta. Radio je u MUP-u RS-Uprava krim. policije i Up-rava za obrazovanje, kao i u ODP “Kosmos”. Stalni je sudski vještak ičlan Udruženja sudskih vještaka RS. Osim funkcije predsjednika Nad-zornog odbora “Pošta”, član je Upravnog odbora Turističke organizacijegrada Banja Luka i član Školskog odbora Srednje tehničke škole Banja Luka.

MARA PILIPOVIĆ (zamjenica predsjednika)Rođena 04.06.1954, u Meljinovcu-Donji Lapac, Hrvatska. Osnovnu isrednju školu završila u Bihaću, a 1977. Pravni fakultet u Novom Sadu.Pravosudni ispit je položila 1980. u Sarajevu. Radila je u RMC Bihać,Okružnom sudu Bihać, te obavljala poslove sekretara Projektnog za-voda u Bihaću. Takođe je, tokom karijere, obavljala poslove stručnogsaradnika i predsjednika Osnovnog suda u Donjem Lapcu. Od septem-bra 1994. godine radi u Fondu PIO RS, na poslovima referenta dru-gostepenog organa odlučivanja.

JOSIP AMULIĆ (član)Rođen 30.07.1946.godine, u Banja Luci. Osnovnu školu završio u BanjaLuci, a Srednju fiskulturnu i Fakultet fizičke kulture u Sarajevu. U neko-liko osnovnih škola je radio kao nastavnik i profesor fizičkog vaspitanja,a radio je u Školi za slušno oštećenu i gluvonijemu djecu u Banja Luci.Pored profesionalne karijere bio je i aktivan sportski radnik. Aktivno jeigrao rukomet u RK “Borac” od 1965. do 1974. Po okončanju aktivneigračke karijere, započeo je trenerski rad, u rukometnim klubovima“Borac” i “Mladost”, iz Banja Luke.

BORIS STOJANOVIĆ (član)Rođen 13.12.1978. u Mostaru. Završio Pravni fakultet u Banja Luci 2004.agodine. Prije dvije godine je položio pravosudni ispit. Od 2004. dodanas zaposlen je u advokatskoj firmi “Sajić”, Banja Luka. U imenik ad-vokata Advokatske komore RS upisan je ove godine.

RADOMIR DRAGIČEVIĆ (član)Rođen 15.05.1954.godine u Osmacima, Zvornik. Završio Višu ekonom-sko-komercijalnu školu u Sarajevu, 1988., a 2006. godine u Zrenjaninu,na Fakultetu “Mihajlo Pupin” stekao zvanje diplomirani inženjerproizvodnog menadžmenta. Radio u Skupštini opštine Kalesija, SIZ-usocijalne zaštite Kalesija, Centru za socijalni rad Kalesija, u d.o.o. “Mir-jam” Zvornik, p.p “PS-Todorović” Zvornik, d.o.o “De Komerc” Zvornik.Od 1997. do danas radi kao ovlašćeni računovođa kod više poslodavacana području opštine Zvornik, a uz to obavlja i funkciju finansijskog di-rektora i menadžera preduzeća “Tisa-Mod” Zvornik. Povrh svega, od2008. godine je član Upravnog i Nadzornog odbora Turističke organi-zacije opštine Zvornik.


tema

Dodajmo i to da je sadašnja direktor-ica „Pošta“, Jasminka Krivokuća, ujunu 2011. godine upisana u sudskiregistar kao lice ovlašćeno za zastu-panje „Pošta Srpske“. Sve do tada,ovo preduzeće je zastupao bivši di-rektor Milutin Pejić, iako se protivnjega 2008., 2009. i 2010. godinevodio sudski postupak zbogzloupotreba službenog položaja iovlašćenja, kao i zbog nepoštovanjaZakona o javnim nabavkama. Osvemu tome mediji su naveliko pisali,ističući da je Pejić povezan sa nizomfinansijskih malverzacija, zbog čegaga je Osnovni sud u Banja Luci i osu-dio na tri mjeseca zatvora, ali je ovu

presudu poništio Okružni sud BanjaLuka, zbog kako su rekli nedostatkadokaza.

KONTROVERZAN IZBOR ČLANOVA NOSadašnji Nadzorni odbor je imenovanna vanrednoj sjednici Skupštine ak-cionara preduzeća, održanoj 1. no-vembra 2010. godine i čine ga: DušanVještica (predsjednik), Mara Pilipović(zamjenik predsjednika), te BorisStojanović, Radomir Dragičević iJosip Amulić, u svojstvu članova.Članovi komisije za izbor Nadzornogodbora su bili: Dragojla Grabovac iPiljo Lipovac iz “Pošta Srpske”, teRadmila Kocić, Svjetlana Dragišić iRadovan Piljak, svi iz Ministarstva zasaobraćaj i veze. Na konkurs se pri-javilo oko 20 ljudi, a u uži izbor jeprošlo njih 18. Prema našim saznan-jima, sam izbor Nadzornog odbora,na Skupštini akcionara, pratile sukontroverze, a pojedini akcionari suse otvoreno pobunili zbog načina izb-ora i kvalifikacija izabranih. Naime,Komisija je na Skupštini podjelila ak-cionarima spisak kandidata sa dod-jeljenim brojem bodova. Na spisku senalazilo samo ime i prezime, kao ibroj bodova. Na osnovu tih podatakaakcionari su trebali da glasaju i da odponuđenih 18 kandidata izaberu 4.Neki akcionari su tada, sumnjajući uregularnost izbora, tražili od pred-sjednice komisije, Dragojle Grabovac,da javno pročita biografije pet prvo-rangiranih, a potom i neke biografijenižerangiranih kandidata. Ispostavilose da neki od tih nižerangiranih imajumnogo “jače” biografije i višeiskustva u PTT sektoru od onih prvo-rangiranih. Jedan od nižerangiranih, ito tek na 12. mjestu je mladi doktor

elektrotehnike, Zoran Đurić, koji ima33 godine, ali i 8 godina prethodnogradnog iskustva u “Poštama”. Đurićtrenutno radi kao nastavno lice naElektrotehničkom fakultetu u BanjaLuci i njegovu stručnost su na sjed-nici Skupštine potencirali mnogi ak-cionari. Međutim, umjesto njega,članovi odbora su postali bivširukometaš i profesor fizičkog vaspi-tanja koji ima 65 godina, računovođakoji je promijenio 10-ak preduzeća ikoji, uz to, sjedi u još nekoliko odborai preduzeća, ili mladić koji radi u ad-vokatskoj kancelariji koja ima ugovoro saradnji sa “Poštama” (je li to,možda, sukob interesa)? Apsolutnišampion po broju funkcija je pred-sjednik NO, Dušan Vještica, pa je pi-tanje kako uspjeva da postigne sveto. Dovoljno je pogledati njihove bi-ografije.Za mandata ovog Nadzornog odboraje odlučeno da “Pošte Srpske” odus-tanu od preuzimanja Poštanske šte-dionice RS, koje im je prije više oddvije godine naložila Vlada RS. Nad-zorni odbor je kao razloge zbog kojihse protive pripajanju Poštanske šte-dionice u prvi plan istakao preuzi-manje finansijskih gubitaka i radnikatog poslovnog subjekta, koji u pros-jeku imaju 52 godine i nepovoljne suobrazovne strukture, pa se ne bimogli adekvatno radno angažovati utehnološkom procesu rada “Pošta”,što bi dodatno finansijski otežaloposlovanje preduzeća. Pored toga,Nadzorni odbor je konstatovao i to dabi pripajanjem povjerioci “Pošta”imali pravo da od preduzeća traženamirenje svojih potraživanja, a nesa-glasni akcionari otkup svojih akcijačija je tržišna vrijednost oko 3 milionamaraka. Uprava i Nadzorni odbor

“Pošta” su svojevremeno tražili pripa-janje Poštanske štedionice, prven-stveno zbog toga što su željele dadobiju zgradu u strogom centru BanjaLuke, koju su planirali za sjedištePost banke. Pošto se osnivanje Postbanke izjalovilo, cijeli ekonomski teretplata zaposlenih i gubitaka iz ranijegperioda bi pao na “Pošte”, što nije biloprihvatljivo. Osim toga, zaposleni uPoštanskoj štedionici imaju posebneugovore o radu koji propisuju visokeotpremnine i upravo su radnici vršilipritisak na Vladu RS da budu pripo-jeni “Poštama” i dobiju enormneiznose otpremnina, iako faktičkičitavu deceniju ništa nisu radili, jer jeFond PIO Poštanskoj štedionici još2001. godine uskratio posao dodjelepenzija, tako da je sada likvidacija je-dina opcija.

IZOSTANAK JAVNE REVIZIJEŠto se tiče revizorskih izvještaja„Pošta Srpske“, treba naglasiti daiako javno preduzeće godinama an-gažuje privatne revizorske kuće, a tosu DOO „Revidere“, iz Bijeljine, „BLRevizor“ Godinama unazad revi-zorsko mišljenje koje privatne revi-zorske kuće daju o finansijskomposlovanju „Pošta“ moge se sublimi-rati u dvije riječi: realno i objektivno.Po svim značajnim pitanjima je finan-sijski položaj Akcionarskog društva„Pošte“ realan i objektivan, kažu pri-vatni revizori. Tako je već godinamaunazad, a privatni revizori tu i tamoizraze poneko „skretanje pažnje“, kaonpr. na isplatu neisplaćenog regresa,ubrzanje aktivnosti oko uknjižavanjaprava vlasništva nad pojedinim ob-jektima, itd… Ostaje da se vidi da li ćese trend pozitivnosti nastaviti i nakonšto poslovanje „Pošta“ pročešljaglavni republički revizor, Boško Čeko.Pošto se radi o javnom preduzeću,Čekini revizori su se prihvatili posla,izvještaj se može očekivati uskoro, aliČeko nije želio da otkriva detalje prijenjegovog objavljivanja.Na kraju, treba reći da su „Pošte“, kra-jem februara ove godine, svečanomakademijom u Narodnom pozorištuRS, obilježile 15 godina postojanja irada. Na svečanosti su bile prisutnebrojne bitne ličnosti iz politčkog iprivrednog života, predstavljene sunove usluge, a direktorica je naglasilada su „Pošte“ 2011. godine dobileMeđunarodni poštanski kod, kojiomogućava samostalnost u oblastimeđunarodnog poštanskogsaobraćaja. Dodiljene su i nagrade na-jzaslužnijim radnicima. Ni ovog puta,izgleda, nije moglo bez rastrošnosti, paje kompletna svečanost koštala čitavih100.000 maraka. A taman su se rad-nici obradovali regresu.

(*Tekst objavljen na portalu www.intermezzo.ba 29.6.2012.)



Jedan od bitnih dijelova mehanizma svakog, pa ijavnog preduzeća, čine članovi Nadzornog ili Up-ravnog odbora. Danas, većina ovih preduzeća i/ili in-stitucija nema upravni odbor, već upravu i višečlaniNO, od tri do sedam, osam članova. U samomstatutu preduzeća definišu se obaveze i dužnostiovog tijela kompanije, ali generalno glavni cilj nad-zornog odbora je nadzor nad funkcionisanjempreduzeća i izvještavanje akcionara o tome. Poredtoga, nadzorni odbori imenuju članove uprave kom-panije te odobravaju generalnu strategiju poslovanja.Prema tome NO ima jednu od najvažnijih uloga, zbogčega bi na te funkcije trebalo da se imenuju kvalifiko-vane i odgovorne osobe. U teoriji.Međutim, dosadašnja praksa pokazuje da su članoviNO vrlo malo zainteresovani za istinski prosperitetjavne kompanije. Kroz seriju od pet istraživačkihpriča Intermezzo je nastojao da ukaže na nekeuočene anomalije u javnim preduzećima/organizaciji, a koje su dobrim dijelom povezane upravo sanelogičnostima i neregularnostima u odabiru i raduNadzornih odbora. Te priče su se bavile situacijamau Energoinvestu, Krajina osiguranju, Turističkoj or-ganizaciji RS, BH Telecomu i u Poštama Srpske.Posljednja pisanja medija o ekonomskim sunovra-tima Šuma RS, Željeznica RS, kao i prošlogodišnjiizvještaj o poslovanju Ureda za reviziju institucijaFBiH, u kojem se ističe da od ukupno revidiranih 12finansijskih izvještaja javnih preduzeća za 2010. god-inu niti jedno nije dobilo pozitivnu ocjenu revizora, nenagovještavaju potrebne promjene. Takođe ni jednainstitucija, opština nije za tu godinu dobila pozitivnorevizorsko mišljenje u FBiH. Prema podacima sasajta Glavne službe revizije javnog sektora RS prošle

godine revizori su izvršili 48 revizija budžetskih koris-nika dajući 18 pozitivnih mišljenja, 29 mišljenja sarezervom i jedno negativno mišljenje. Velikim javnimkompanijama poput već pomenutih Šuma Srpske,Željeznica RS, Pošta Srpske i Elektroprivrede RS re-vizori se posljednjih godina nisu bavili, a ako je suditipo najavama uskoro bi trebalo da pred oči javnostidospiju i revizije njihovih poslovanja.„Pokazalo se da javna preduzeća bilježe velike gu-bitke u svom poslovanju, a nosioci su razvojaSrpske. Nije u pitanju klasična revizija finansijskihizvještaja, ali ni revizija učinka, već će predmetnašeg posmatranja biti revizija poslovanja koja će usebi sadržavati i reviziju finansijskih izvještaja i re-viziju učinka“, rekao je pred najave revizija BoškoČeko, glavni revizor RS.Kroz dosadašnja iskustva Intermezza istražujućiovu oblast, nedvojbeno se još jednom pokazalokoliko je teško dođi do informacija, naći rele-vantne sagovornike, a nisu nas zaobišle ni prijet-nje i pritisci. Vrlo je teško i samo identifikovanjeosoba koje su postavljene za članove NO, kao ipronalazak adekvatnih biografija i načina na kojesu imenovani u ta tijela. Sve to dovodi dozaključka da, za razliku od direktora, oni uspije-vaju izbjeći bilo kakva pozivanja na odgovornost,jer šira javnost često ni ne zna da određenaosoba obavlja funkciju u više NO javnih kom-panija/institucija i sl., obezbjeđujući sebi dodatniizvor zarade. Posebna dilema proizilazi iz pitanjada li jedna osoba može efikasno biti član više NOili UO, dok obavlja stalni posao na trećemmjestu. O svim tim i sličnim pitanjima tražili smokomentare od predstavnika struke.

TARIK KURBEGOVIĆ, DIREKTOR SARAJEVSKE BERZE„Neosporno je da kvalitetan i stručan rad Nadzornogodbora uveliko doprinosi i utiče na pozitivan rezultatposlovanja bilo kojeg poslovnog subjekta. Kada govo-rimo o Nadzornim odborima u javnim preduzećimapotrebno je razdvojiti dvije stvari: propisanu proce-duru kroz koju prolaze kandidati i sam odabir kandi-data, gdje smatram da je procedura sama po sebidobro postavljena da bi se izabrao kvalitetan kadar,međutim konačan izbor kandidata može biti upitan.Takođe, smatram da je država kao „dobar biznis-men“ u svakom slučaju bolja od loše privatizacije“.

MR ARMIN AVDIĆ, PROFESOR NA EKONOMSKOMFAKULTETU SARAJEVO „Ono što iz dosadašnjeprakse znam jeste da pošteniljudi neće doći na ta mjesta ilivrlo rijetko. Mislim da su gen-eralno stručniji nego što subili u prethodnom periodu, akoliko će krasti i uništavati to

nestručan i neodgovoran nadzorni odbor šteti idržavnom preduzeću i partiji

Veliki broj javnih preduzeća danas se susreće sa finansijskim izazovima, a mnoga od njih su u procesu likvidacije ili stečaja. Osim te osobine, njih vežu imnoge druge karakteristike poput velikog uticaja politike i/ili partija, prisutnosti korupcije, mita i dr., a što se u krajnjoj liniji odražava i na (ne)ostvarenerezultate poslovanja

tema


ne možete znati dok čovjeka ne stavite u priliku dakrade. Znajući moralni nivo cjelokupnog stanovništvau BiH da možda 90% ljudi krade i želi da krade,posebno od države i svojih sugrađana, a preostalih10% su pošteni, onda će biti i ovaj omjer po mojojprocjeni biti takav po upravnim odborima. Posebnokada se uzmu u obzir zakoni koji su napravljeni daštite kriminalce onda je moguće krasti i po zakonu.Zakone su inače donijeli kriminalci – jer su oni većinau društvu i donijeli su ih na demokratski način. Stogamoj komentar u tom pogledu nema nikakvog uticajana stvarnost. Sada samo plaćamo cijenu lošeg ilinikakvog odgoja ljudi iz komunizma koji su spremnikrasti, a gdje su i ovi sada i oni prije njih se odgajali, ito se može očekivati narednih 15-20 godina (dok seima šta ukrasti). Zbog toga i zbog ovih logičnihzaključaka ne vidim uopšte razloga za organizovanjepriče oko ovakve teme. Tu se ne može ništa promi-jeniti na makro planu nego treba početi odgajati ljudekoji žele da budu sposobni i koji ne žele da kradu odbilo koga i bez obzira na cijenu. I za 30 godina ćemoonda imati drugu situaciju.“

DR IBRAHIM OKANOVIĆ, GENERALNI REVIZOR FBIH„Kao čelni čovjek Ureda za reviziju samo mogu ko-mentarisati nalaze iz revizorskih izvještaja onih kli-jeneta kod kojih je vršena revizija. Ono štonaglašavam, a što je utvrđeno revizijom je prisutnostpojave da je jedna osoba imenovana u više nadzornihodbora, što u svakom slučaju može uticati na kvaliteti odgovornost u vršenju dužnosti. Što se tiče imeno-vanja članova nadzornih odbora jedino ispravnimsmatram, da je potrebno odabrati kvalitetne istručne kadrove koji će svojim radom doprinijetijavnom interesu, a ne ličnom i koji tu funkciju nećeobnašati isključivo radi materijalnih ili nekih drugihpobuda. Izabrani članovi nadzornih odbora trebaju seponašati savjesno, djelovati u interesu građana iobavezni su imovinu, sredstva za rad i finansijskasredstva koja su im povjerena koristiti isključivo usvrhu za koju su namijenjena i na efikasan način.Jedino ovakvim ponašanjem se postiže kvalitet radau nadzornim odborima.“

URED ZA REVIZIJU BIH“Ured za reviziju institucija BiH ima izuzetnoograničeno iskustvo po pitanju revizija javnihpreduzeća – radili smo tek reviziju BHRT-a, iz pros-

tog razloga što je javnih poduzeća u vlasništvu državeBiH tek nekoliko. U većini javnih preduzeća – daklepreduzeća koja se često nazivaju državnim, većinskeudjele imaju niže nivoi uprave – entiteti, kantoni, opš-tine, a za njihovu reviziju zadužene su naše kolege izentitetskih ureda za reviziju.Bilo bi nam stoga nezahvalno komentarisati pitanjakojima se, zbog administrativne strukture u BiH,nismo susretali te tako niti stekli dovoljno uvida iiskustva kako bismo mogli davati generalne ko-mentare.”

EROL MUJANOVIĆ, ANALITIČAR PRI UNDP UBIH (ISKUSTVA IZ FRANCUSKE) „Politika je, dakle, veoma prisutna u odabiru članovanadzornih odbora, zato što su veze sa politikomneraskidive i jer se radi o ogromnim kompanijama iogromnim finansijskim interesima, i u tom slučajuFrancuska se ne razlikuje puno od BiH. Skandali subrojni i cifre u igri ili štete za kompaniju i društvozbog rada nadzornih odbora su proporcionalniveličini francuske ekonomije, dakle kolosalni. Neri-jetko nalazimo slučajeve rotacije gdje se poslijeskandala članovi samo ‘sklanjaju’ u drugu kompanijui nastavljaju da obnašaju istu ili sličnu funkciju. Iakosu skandali i malverzacije finansijske prirodenajčešći u okviru aktivnosti nadzornih odbora, uFrancuskoj je bio i znatan broj skandala seksualneprirode, te skandala ispuštanja radioaktivnog otpadai zagađenja okoliša.“

DAMIR MILJEVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR „Tehnologija biranja članova upravnih i nadzornihodbora u državnim preduzećima poznata je već godi-nama i sastoji se u tome da nakon opštih ili opštin-skih izbora partije koje dođu na vlast prvomeđusobno podijele plijen (tj. državna preduzeća) paonda na mjesta u UO i NO stavljaju svoje podobnepartijske kadrove bez obzira da li oni poznaju ili nepoznaju problematiku i djelatnost preduzeća. Ovosvakako nije dobro s obzirom da ta preduzeća ondane rade u javnom ili državnom interesu negoisključivo u interesu onih koji su ih postavili što seuostalom vidi i po rezultatima rada državnihpreduzeća.“

SAŠA GRABOVAC,IZVRŠNI DIREKTOR UDRUŽENJA EKONOMISTA RS SWOT„Opštepoznato je dapolitika prije svegaodređuje kadrovskarješenja, tako je bilo iprije rata, ovog zad-njeg, i u ratu, a i poslije.Imali smo dostarazličitih opcija navlasti, mislim da se ta praksa ne razlikuje puno u za-visnosti koja je od tih opcija bila trenutno umogućnosti da postavlja kadrove na ta mjesta.Takođe, neko apelovanje na činjenicu da je punobolje da imamo stručne ljude, a ne po tome da se onipostavljaju po političkoj liniji, neće naići na plodno tle,jer svi mahom kažu, barem deklarativno, da se vodeprincipima stručnosti, međutim samo površnimuvidom u sastave tih NO vidimo da to baš i nije tako.Bilo bi puno realnije pokušati objasniti političkimpartijama da je za njih u političkom smislu, ne daapelujemo na njihov patriotizam, neke društvene vri-jednosti, nego na njihov dugoročni politički uspjeh,puno efikasnije, da ako je već takav način kadrovanja,da političke partije između sebe podijele „plijen“ uvidu javnih preduzeća, institucija i dr., daju najk-valitetnije ljude jer će na najbolji način promovisativrijednost i kvalitet partije, da doprinesu razvojupreduzeća i da će to dugoročno donijeti glasove, jersve političare na svijetu prije svega interesuje glas,kako doći do glasova. Mi dajemo jednu drugu per-spektivu gledanja, mjesto u NO ne treba da budenagrada, jer postavljanjem nestručnih ljudi namjesta u NO u globalu i dugoročno doprinosi štetipartije i smanjenja broja glasova.“

SRĐAN BLAGOVČANIN, IZVRŠNI DIREKTORTRANSPARENCY INTERNATIONAL BIH „Činjenica je da je osnovni kriterijum za postavljanje uNO državnih i javnih preduzeća stranačka pripadnost ilirodbinska ili prijateljska povezanost. To je u tolikojmjeri postalo uobičajeno da političke partije o tomegovore na potpuno javan način i čak imaju svojekadrovske komisije za selekciju najlojalnijih članova nate pozicije. Naravno da članovi NO izabrani na takavnačin, a ne na bazi stručnosti, imaju obavezu daizvršavaju stranačke naloge koji se nerijetko tiču ivršenja teških zloupotreba u državnim preduzećima asve u stranačkom ili u interesu najviših stranačkihrukovodilaca i njima bliskih tajkuna. Stoga nikog i netreba da čudi da je većina javnih i privatnih preduzeća ugubitcima i bez ikakve perspektive. Dakle, jedan dioproblema je što se na te pozicije postavljaju nekompe-tentni ljudi, a drugi i možda opasniji što oni ta postavl-jena otplaćaju izvršavanjem naloga političkih partijakoji su ih postavili i na takav način rade direktno naštetu tih preduzeća odnosno, na štetu javnog interesa.“

(*Tekst objavljen na portalu www.intermezzo.ba 5.7.2012.)

tema

Štetne materije u sredstvima zasunčanje

Prigovaratisamopisanimputem

zabranitiuvoz sezonskihproizvoda

U selu Lunje kod Prače raste prvaplantaža pitomog lješnaka u ovimkrajevima. Njen vlasnik MuzaferŠehović, diplomirani ekonomista, dosada nije imao previše veze sapoljoprivredom. On je na zapuštenoj itotalno neiskorištenoj površini zasa-dio skoro 500 stabala lješnaka, jersmatra da se moramo okrenutiproizvodnji hrane. „Odlučili smo se zalješnak zato što je ovdje prirodnostanište divlje lijeske, ali i zbogekonomskih razloga, jer iako se čeka

izvjesno vrijeme do prvog branja, to jevrlo profitabilan biznis, pa je zaradaosigurana“ rekao je Šehović.Pripremu zemljišta i sadnju završio jeprije dvije godine, započeta je gradnjasistema za novodnjavanje i to će bitiosnovna, početna investicija u posluod kojeg se mnogo očekuje. Naime,Šehović tvrdi da je za košenje trave,okopavanje i orezivanje sadnica iberbu potrebno utrošiti 30 radnihdana godišnje, a plantaža višestrukouzvraća.

Porodica može živjetiod 500 stabala lješnaka

Suša je uništila oko 80 odsto trave i gotovo cjelokupan rodkukuruza u Republici Srpskoj, tako da stoka na farmama u Srp-skoj iduće zime bukvalno neće imati šta da jede. Poljoprivred-nici ističu da ne treba zanemariti ni mršave prošlogodišnjezalihe sijena, tako da će, kako ističu, morati da smanje brojmuznih krava i tovnih goveda, ali i živine, da ne bi morali dagledaju kako životinje umiru od gladi. Iako se poljoprivrednici idalje nadaju kiši, koja bi koliko-toliko osvježila suve i ispucale li-vade, sve su prilike da će veliki broj teladi i pilića završiti nastočnim pijacama, u mesarama ili zamrzivačima.

Potražite nas na fejsbuku

zbog velikih sušauništena trava i kukuruz u cijeloj regiji

Po nalogu Zdravstveno-sanitarneinspekcije, Inspekcije za hranu teVeterinarske inspekcije u Službigrada Banja Luka proteklogmjeseca uništeno je 3.790 kilo-grama namirnica čija se vrijednostprocjenjuje na 588.455 KM. Riječje uglavnom o namirnicama sa is-teklim rokom trajanja, a čije se

uništavanje obavlja po zahtjevu.Trgovci i gradski inspektori samoprisustvuju uništavanju i donoseodgovarajući zapisnik - navedenoje u saopštenju iz Službe grada. In-spektori Odjeljenja za inspekcijskeposlove proteklog mjeseca suobavili 1.575 kontrola, a zbogutvrđenih nepravilnosti izdato je 65

prekršajnih naloga, na osnovukojih su izrečene novčane kazne uiznosu od 48.600 KM.Urbanističko-građevinska in-spekcija je donijela 13 rješenja orušenju objekata koji su izgrađenibez odobrenja za građenje ili bezlokacijskih uslova. Istovremeno,zbog nepoštovanja reda vožnje

prevoznici su kažnjeni sa 5.100KM.

Uništeno 3.790 kilograma namirnica

Uprava za inspekcijske poslove Livanjskog kan-tona vrši pojačanu kontrolu prometa prehram-benih proizvoda u prodavnicama i ugostiteljskimobjektima na području svih šest opština ovog kan-tona, zbog učestalih pritužbi građana na kvalitet ihigijensku ispravnost namirnica koje kupuju. Di-rektor Uprave Dubravko Kovačević izjavio je da suinspektori tokom redovnih kontrola utvrdili da seu prodavnicama mesa u Livnu, meso uglavnomdrži van rashladnih vitrina, mlijeko, mliječniproizvodi i jaja često u prostorijama koje nisu kli-matizovane, a na zelenoj pijaci jaja i mliječniproizvodi izloženi su suncu i visokoj temperaturi.

Kovačević je rekao novinarima da je Uprava za in-spekcijske poslove upozorila sva pravna i fizičkalica koja stavljaju u promet lako kvarljiveprehrambene proizvode da su obavezna obezbi-jediti odgovarajući temperaturni režim za trans-port, skladištenje i čuvanje tih proizvoda kako bise izbjeglo njihovo zagrijavanje i razmnožavanjebakterija.“Ukoliko sanitarni i veterinarski inspektori u pos-tupku redovne ili kontrole po dojavama građanautvrde da nije obezbijeđen odgovarajući temper-aturni režim za transport, skladištenje i čuvanjelako kvarljivih namirnica, iste će biti stavljene van

prometa, a vlasnici će biti sankcionisani u skladusa zakonom. Na ovaj način, kao i učestalijim uzi-manjem uzoraka, želimo da zaštitimo potrošačeod trovanja higijenski neispravnim namirnicama uljetnom periodu”, poručio je Kovačević.

PojAČAnA konTrolAPrEHrAMBEnIH nAMIrnIcA

2 | P o t r o š a č I N F O

Na pitanje – „da li prigovarati us-menim ili pisanim putem?”, našodgovor je uvijek ovo drugo. Evo izašto je bolji pisani prigovor:– ovo je jedini način da imate tragda ste se obratili povodomžalbe/prigovora/molbe/zahtijeva;– firma kojoj upućujete pisaniprigovor ozbiljnije pristupa nje-govom razmatranju, ako je upućenpisanim putem;– firma ima obavezu da vam odgov-ori pisanim putem,

– u slučajevima kada postoji nad-zorni organ nad radom službe načiji rad/uslugu/proizvod prigo-varate, često je neophodno da senajprije obratite toj službi, pa tekonda nadzornom organu. Nemadrugog načina, no da se dopisujete;– ako slučaj dođe do suda, apso-lutno je neophodna pisanaprepiska, kao dokaz da ste pokušalida problem riješite;– na ovaj način se izbjegavaju velikedoze stresa.

Prigovarati samo pisanim putem

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivredeRepublike Srpske Miroslav Milovanović rekao jeda je fabrika “Semberka” u Janji kod Bijeljinekvalitetno i perspektivno preduzeće, i da očekujeda će imati mnogo svjetliju budućnost.Milovanović je podsjetio da je Vlada RepublikeSrpske u ovoj godini izdvojila 70.000 maraka“Semberki” za otkup domaćih poljoprivrednihproizvoda, da bi preduzeće moglo da uđe u ciklusproizvodnje. On je podsjetio i da je Vlada Srpskeprošle godine preduzeću “Semberka” odobrila150.000 maraka za sanaciju dijela štete nastale upoplavi 2010. godine. On je istakao da je kom-pletna godišnja proizvodnja “Semberke” nami-jenjena za izvoz i da je sva godišnja proizvodnjaprodata.

“semberka” perspektivno preduzeće

Nakon što Hrvatska od 1. julanaredne godine postane članicaEvropske unije, Bosna i Herce-govina ne samo da neće moćiizvoziti proizvode životinjskogporijekla u te zemlje nego ih nećemoći ni transportovati ka trećimtržištima. Ukoliko bh. vlasti nepoduzmu baš ništa na ispunja-vanju propisanih standarda okontroli hrane za izvoz, podaci opokrivenosti uvoza izvozom će bitijoš dramatičniji od onih koji suprije nekoliko dana prezentovaniu Spoljnotrgovinskoj komori BiH.Podsjećamo, prema tim podacima, u prvih petmjeseci ove godine ostvaren je izvoz iz BiH uvrijednosti od 3.216.397.180 KM, što je za226.042.418 KM, odnosno 6,57 posto manje uodnosu na isti period prošle godine. Vrijednostuvoza je iznosila 5.851.475.098, što je za32.447.365 KM, odnosno 0,56 posto više uodnosu na prvih pet mjeseci 2011. godine. Ovenepovoljne promjene rezultirale su smanjen-jem pokrivenosti uvoza izvozom za 7,08 posto

koja u ovom periodu iznosila 54,97posto. Alternativa bh. izvozu sutreća tržišta, ona izvan EU i ze-malja iz sporazuma CEFTA.Međutim, ta tržišta, prema mišl-jenju makroekonomskoganalitičara STKBiH Igora Gavrana,nedovoljno su iskorištena. PoredSAD-a, tu su i tržišta Turske iIrana, te Sjeverne Afrike. Međutim,Gavran kaže da čak i ako osigu-ramo tržište u Turskoj, ako se neostvari regularan pristup LuciPloče, od izvoza neće biti ništa."Ako ispunimo sve standarde da

robu životinjskog i biljnog porijekla možemoizvoziti, onda bismo mogli računati i na tržišteRusije. Problem je transport jer do Rusije nemožemo doći mimo teritorije EU. Ovdje ne mis-lim samo na alternativu Hrvatskoj nego naizvoz nekih drugih proizvoda koji nisu ničimuslovljeni, ali ih nismo izvozili jer nismo imali iliznanja ili pristupa takvim tržištima. U SADbismo mogli izvoziti na hiljade proizvoda", kažeGavran.

U sAd možemo izvoziti hiljade proizvoda

Bez obzira na to da li se obraćate javnom ili komunalnom preduzeću, državnom organu ili privatnoj kompaniji, postoje pravila kojih bi se trebalo pridržavati kako bi pritužba bila djelotvornija

Nema ni jednog razloga da se GMO (Genetskimodificirani organizam) proizvodi u BiH, i mizaista ne trebamo da budemo neka narednazemlja koja će da dozvoli da se proizvodi GMO.“To govorim kao naučnik, kao čovjek“, Izjavio jeprof. dr Kasim Bajrović, direktor Instituta zagenetički inžinjering i biotehnologije Sarajevo i

član Savjeta GMO BiH, na pitanje da li je BiHuopšte potrebna GMO hrana, s obzirom da BiHima oko četiri miliona građana. Ipak, mišljenjaje da BiH ima obavezu da kontroliše i vrši se-lekciju, da li je hrana koja se uvozi izvana, iličak proizvodi u BiH, genetički modifkovana ilinije. Bajrović je pojasnio da postoje sve za-

konske pretpostavke da se konačno moževršiti kontrola genetski modifkovane hrane(GMO), odnosno, hrane koja inicijalno sadržigenetski modifikovane organizme.

nema ni jednog razloga dase GMo hrana prozvodi u BiH

P o t r o š a č I N F O | 3

U Republici Srpskoj se proizvodi svega četvrtinanjenih ukupnih potreba za pšenicom, pa ćehljebno žito, kao i ranijih godina, ponovo uvozitiiz zemlja u okruženju. Za razliku od RS-a, Ru-munija u ovoj godini, nakon žetve, očekuje višakmerkantilne pšenice i u narednom perioduponudiće je ovom bh. entitetu, najavili su iz Min-istarstva poljoprivrede, šumarstva ivodoprivrede RS-a. Ovom kulturom u RS-u jeove godine zasijano oko 25.000 hektara, a uznajoptimističnije prognoze očekuje se prinos od30.000 do 40.000 tona hljebnog žita, tako da ćerazliku od 160.000 tona u odnosu na njenepotrebe ponovo uvoziti. Domaći ratari su jošprije početka sjetve upozoravali da su svake go-dine u sve težoj situaciji zbog čega se smanjujebroj zasijanih oranica. Procjenjuje se da je u

odnosu na 2006. gotovo pet puta smanjen brojobradivih površina u RS-u. Nije im išla narukuni hidrološka situacija, ali ni uvjeti koje morajuispuniti za dobijanje podsticaja iz entitetskogbudžeta. Ovogodišnji rod pšenice je zbog nepo-voljnih vremenskih prilika i biljnih bolesti nanekim parcelama umanjen i do 30 posto, a zaisto toliko procenata skuplja je i sjetva i žetva,upozoravaju poljoprivrednici. Žetva je većpočela, ali i ove godine, kao uostalom iprethodnih, Vlada Republike Srpske ratare držiu u neizvjesnosti. Zadnja najava je da bi za de-setak dana trebalo da bude poznato kolika ćeda bude tržišna cijena, a koja neće biti ispod0,38 KM za kilogram. Sve to otvara mogućnostspekulacija, ali i strah proizvođača da će izgu-biti i na ovoj strani.

republika srpska proizvodi svegačetvrtinu potreba za pšenicom

Neprofitna organizacija koja se zalaže za bezbjedneproizvode i zaštitu potrošača prilično je stroga u svo-jim zahtijevima. Da bi neki preparat dospio na njenu„pozitivnu” listu ne smije da sadrži oksibenzon, retinilpalmitat (oblik vitamina A), ne smije da ima zaštitnifaktor veći od 50 i mora da štiti i od UVA i od UVBzračenja. „Rezultati su neznatno bolji nego prošle go-dine, ali i dalje nas iznenađuje što imamo tako maloproizvoda da preporučimo potrošačima”, rekla je drNeka Leiba, viši analitičar EVG, a prenosi Si-En-En.EVG navodi da 56 odsto svih preparata za sunčanje naameričkom tržištu sadrži hemikaliju oksibenzon.Njena primarna funkcija je da apsorbuje ultravioletnozračenje, ali neka istraživanja pokazuju da koža upijaovu hemikaliju koja u tijelu imitira estrogen i po nekimistraživanjima može da izazove endometriozu. EVG ineki stručnjaci za toksikologiju vjeruju da oksibenzonmože da dovede do oštećenja ćelija i da izazove rakkože.Zvanična tijela nisu tako stroga prema ovoj hemikaliji.Američka akademija dermatologa tvrdi da je oksiben-

zon bezbijedan. Odobren je za korišćenje i u Evropskojuniji. EVG takođe apeluje na potrošače da izbjegavaju

retinil palminat. U nekim istraživanjima koje je finan-sirala vlada ustanovljeno je da ovaj oblik vitamina Amože da poveća rizik od raka kada se koža izlažesuncu. Međutim, istraživanje je rađeno na miševima,a dokazi za ljude nisu dovoljno ubjedljivi.„Potrošači se nerviraju kad nemaju alternativu. Ipak,cilj našeg izvještaja je da pokažemo da na tržištu imasredstva za sunčanje koji ne sadrže ove hemikalije”,rekla je dr Leiba iz EVG.Ove godine je manje preparata koji sadrže retinilpalmitat, 25 odsto u odnosu na 33 odsto u 2011. go-dini. EVG navodi da ovaj sastojak ne čini kremu efikas-nijom i dok se ne obave dodatna istraživanjapreporučuju potrošačima da izbjegavaju proizvode saovom hemikalijom.EVG, takođe, preporučuje potrošačima da ne kupujukreme sa faktorom većim od 50. SPF (sun protectionfactor) djeluje tako što upija ili odbija sunčeve zrake.Studije su pokazale da sredstvo sa faktorom 15 možeda blokira 93 odsto UVB zraka. SPF blokira 97 odsto,a faktor 50 – 98 odsto.

Štetne materije u sredstvima za sunčanjeSamo četvrtina od 1.800 testiranih preparata za sunčanje efikasno štiti od obje vrste štetnog zračenja a da istovremeno ne sadrži potencijalnoopasne sastojke. Ovo su rezultati ovogodišnjeg vodiča za bezbjedan izbor sredstva za sunčanje koji je sastavila Ekološka radna grupa (EVG)

Bh. roba mora da bude zastupljenana policama svih trgovačkih centarau Bosni i Hercegovini, rekao je BrunoBojić, predsjednik Spoljnotrgovinskekomore BiH."Prije nekoliko dana održan je sas-tanak međukomorskog savjeta,odnosno svih predsjednika privred-nih komora u BiH. Dogovorili smose da ćemo pokrenuti inicijativu dase zabrani uvoz sezonskihpoljoprivrednih prehrambenihproizvoda kojih imamo u dovoljnimkoličinama. To neće poremetititržište niti biti u suprotnosti sa liber-alizacijom tržišta jer sve zemlje usvijetu to rade na isti način", kažeBojić. Bojić dodaje da, kakoevropske zemlje Bosni i Hercegoviniuvode kvote, na isti način se trebapostaviti i naša zemlja prema njima.

Sve to treba uraditi kako bi se osigu-rao nesmetan plasman bh.proizvoda koji su sigurno kvalitetnijiod onih koji dolaze iz drugih evrop-skih zemalja. Ovih dana se diglaprašina oko inostranih trgovačkihlanaca. Iz Hercegovine su došlipozivi na bojkot hrvatskog Konzuma,a sve zbog toga jer su poljoprivred-nici nezadovoljni tretmanom u ovommegakoncernu. Ministar trgovineFBiH Milorad Bahilj je nakon togarekao da je bio prijedlog u Zakonu ounutrašnjoj trgovini da na policamatrgovačkih lanaca mora biti naj-manje 50 odsto domaćih proizvoda.Međutim, taj prijedlog se nije svidiopredstavnicima Evropske komisije.Potom je ministar Bahilj kazao da upriči o plasmanu robe nije za to dabilo ko bude nadređen ili podređen.

zabraniti uvoz sezonskih proizvoda

džombić: kredit bi mogaoda iznosi oko milijardu kMPredsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić izjavio je da bikredit Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) BiH mogao da iznosi okomilijardu KM. "To bi mogao biti iznos kredita za čitavu BiH. Za sada se unaredne dvije godine na raspolaganje stavlja oko 360 milona eura, uz po-dršku Svjetske banke i Evropske komisije i sa mogućnošću da se aranž-man produži na treću godinu", rekao je Džombić za Alternativnu televiziju.On je istakao da bi MMF već u septembru ove godine mogao odobriti novistand-by aranžman BiH kada bi bila isplaćena prva tranša kredita, a drugatranša bi trebala biti isplaćena u decembru ove godine.

4 | P o t r o š a č I N F O

Ljudi obično potcjenjuju količinu šećera koja senalazi u napicima koje smatraju za „zdrave“, a ovunamirnicu ne očekuju ni u mnogim slanimproizvodima, pokazuju istraživanja.Autori studije na univerzitetu u Glazgovu zatražili suod 2.000 osoba u Velikoj Britaniji i SAD da procijenekoliko šećera ima u nekim bezalkoholnim pićima.Iako su mnogi pretjerali u ocjeni koliko ga ima ugaziranim napicima, potcijenili su nivo šećera ufrapeima i voćnim sokovima, prenio je Bi-Bi-Si.Istraživanje je takođe pokazalo da bezalkoholnapića mogu da predstavljaju veliki udio u ukupnom

kalorijskom unosu. Za čist sok od jabuke ili po-morandže, energetsko piće s kofeinom i frape pot-cijenili su količinu šećera za dvije do četiri kašičice,a za jedan napitak na bazi mandarine omanuli su zaskoro 18 kafenih kašičica. Priznali su da kadarazmišljaju o ishrani potpuno zanemaruju količinukalorija koju unose na ovaj način. Naučnici koji suobavili istraživanje podvukli su da preterana konzu-macija bezalkoholnih napitaka u velikoj mjeri dopri-nosi gojaznosti. Ali šećer nije skriven samo u ovimnapicima. Svi su svjesni da su čokoladnim kolačimaunijeli velike količine šećera, ali stručnjaci upozo-ravaju da je veliki problem to što je on u svakod-

nevnoj ishrani u mnogim namirnicama „nevidljiv“.Ironično je to što hrana koja se reklamira kao zdrav-ija zato što ima manje masti zapravo sadrži višešećera. „Kada iz industrijskih proizvoda izbacitemast, oni nisu baš privlačni za ljudska nepca.Neizbježna posljedica je da proizvođači, da bipopravili ukus i teksturu, dodaju druge sastojke, ajedan od njih je šećer,“ kaže za „Dejli mejl“ Tam Frajiz Nacionalnog foruma za borbu protiv gojaznosti.Testovi koje je sproveo ovaj londonski dnevni listpokazuju da u nekim proizvodima, omiljenim međuBritancima, ima neočekivano mnogo šećera, čak i uonim koji se obično smatraju zdravim.

Gdje se kriju šećeri?Namirnica koju mnogi svrstavaju u četiri bijele smrti (uz so, brašno i mast) nalazi se i uproizvodima u kojima je ne bismo očekivali: kečapu, salatama, aromatizovanim mineralnim vodama…

Neprivlačni ljudi susreću se sdiskriminacijom u međuljudskimodnosima, ali i situacijama gdje jeravnopravnost propisana – uškoli, profesiji i pred sudom.Naime, istraživanja pokazuju daprivlačni učenici i studenti dobi-jaju više pažnje i bolje ocjene odnastavnika, zgodni pacijenti boljunjegu, zgodni kriminalci dobijajumanje kazne. Izgled u dobrojmjeri utiče i na poslovni uspjeh.Profesor Daniel Hamermeš sTeksaškog univerziteta i DžefBidle s Državnog fakulteta uMičigenu otkrili su da neatrak-tivni ljudi zarađuju 5 do 10 odstomanje od prosječno zgodnih dokprosječni zarađuju 3 do 8 odstomanje od zgodnih.Oni su takođe otkrili daneprivlačni muškarci u Velikoj

Britaniji zarađuju 18 odsto manjeod prosjeka, dok neprivlačnežene zarađuju 11 odsto manje odatraktivnih kolegica.Jedno istraživanje u Velikoj Bri-taniji pokazalo je da privlačnostkandidata za posao u velikojmjeri utiče na odluku o zapošlja-vanju te da postoji velika razlikaizmeđu plata i statusa zgodnih imanje zgodnih zaposlenika. KarlSenior i Majkl Batler sa Uni-verziteta Aston upozoravaju daposlodavci trebaju biti svjesnisvoje motivacije kod zapošlja-vanja, jer mogu biti podložni pre-drasudama i pristranosti. Naime,izvrnuta percepcija zvana „haloefekt“ dovodi do toga da atrak-tivnim ljudima pripisujemo idruge pozitivne osobine, kažuSenior i Butler.


Francuska agencija Skandia istraživala je odaklebogatstvo milionerima i milijarderima u Fran-cuskoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Singapuru, Dubaijui Hong Kongu, a rezultati su jako zanimljivi.Tako je većina francuskih i britanskih milionerabogatstvo stekla na osnovu uspješne karijere.Italijanski bogataši, njih čak 70 odsto svoje mil-ione može zahvaliti nasljedstvu, dok se petinabogataša iz Hong Konga obogatila na igrama zasreću.

Istraživanje je pokazalo da francuski milionerisvoj novac ulažu prvenstveno u nekretnine, ple-menite metale i umjetnine, a nisu skloni rizicima.Britanci i Italijani skloniji su rizicima, a čestoulažu u drago kamenje. Najviše su skloni rizicimamilioneri iz Singapura, Dubaija i Hong Konga, avećinom ulažu na finansijskim tržištima.Većina anketiranih milionera želi živjeti umatičnoj zemlji, no oni koji bi se selili imajurazličite motive: Britanci više sunca, Francuzi ne

vjeruju ekonom-skoj politicivlade, dok bo-gataši izItalije,

Dubaija, HongKonga i Singapuražele bolje uslove rada

i života.

kAko sU do novcA doŠlI svjETskI BoGATAŠI?

Od same pomisli na posaoosjećate grč u želucu jer niste udobrim odnosima s radnimkolegama?! Zapitajte se gdje jeproblem i poduzmite određene ko-rake, počevši od sebe. Da bi imalidobar odnos s kolegama na poslupročitajte naše savjete i zapitajtese da li možete učiniti nešto da siučinite ugodnijim vrijeme prove-deno na poslu.Nikada se ne miješajte u posaosvojih kolega i nikada ih namjernonemojte povrijediti. Kad se odnosijednom poremete, teško ćete opetuspostaviti prisnost pa je najboljeda prvi učinite korak premapomirenju. Dobro komunicirati skolegama i pretpostavljenimaznači uvijek znati što treba reći iučiniti, a to je u direktnoj vezi svašom sposobnošću komunici-ranja.Obratite posebnu pažnju ovim sit-nicama:• morate naučiti slušati sagov-ornika, dakle dopustiti i drugimada iskažu svoje mišljenje• uvijek morate znati što komesmijete reći• još je važnije kojim ćete riječima

i tonom to izgovoriti te kakvimćete pokretima popratiti svojeriječi• treba znati odabrati i pravitrenutak da nešto kažete• nastojte biti što prirodniji• nemojte izgovarati riječi iza kojihne stojite• nemojte se pretvarati, jer naposlu provodite trećinu svog vre-mena i niko ne može glumiti osamsati dnevnoVažno je pokazati fleksibilnost,promijeniti stav i izviniti se ako steshvatili da baš i niste bili u pravu.Prilagodite se trenutku i osobi skojom razgovarate, te na pravinačin iskažite svoje stvarnoraspoloženje.Nekoliko važnih stvari za dobrukomunikaciju na posu: budite iskreni sve primajte s malo humora mislite pozitivno uvijek pokazujte razumijevanjeprema osobi s kojom razgovarateNa poslu je važna pravilna i zdravakomunikacija s nadređenim ikolegama, ako uspijete to postićiodlazak na posao će biti manjenaporan.

Poboljšajte odnoss radnim kolegama

karijera

zašto lijepi ljudi zarađuju više?

Novo istraživanje Citrixa, kompanije koja diza-jnira tehnologiju za zaposlenike koje rade „nadaljinu“, pokazuje da se mnogo ljudi kojiobavljaju posao od kuće zapravo bave i jošmnogim drugim aktivnostima. Prema po-dacima dobijenim anketiranjem 1013američkih zaposlenika, koje je u junu ove go-dine provela Wakefild agencija za istraživanje,43 odsto ukupno ispitanih gleda televiziju dok20 odsto igra video igrice u periodu kada bitrebali obavljati svoj „službeni“ posao. Zan-imljiv je podatak da se roditelji češće bave saovim navedenim aktivnostima nego oni koji ne-maju djecu, prenosi businessweek.com. Osimgledanja televizije i igranja video igrica, većinaih konzumira alkoholna pića za vrijeme obavl-

janja posla; 24 odsto je priznalo da pije. 26odsto je navelo kako s vremena na vrijememalo odrijema. Ostali su ometeni sa obavljan-jem kućanskih poslova; 35 odsto ih čisti kuću a28 odsto kuva. Ipak, usprkos svim ometanjima,osobe koje obavljaju posao od kuće zapravo suproduktivniji od svojih kolega iz kancelarije,pokazuju preliminarna istraživanja Uni-verziteta u Stanfordu o kineskim putničkimagentima. Jack M. Niles, osnivač kompanije zasavjetovanje, JALA Internationl, dao je svojemišljenje o ovom pitanju: Ako zaposlenik radisvoj posao i pritom ostvaruje željene rezultate,ne vidim problema u tome da tu uklopi drije-manje, kuvanje ili gledanje televizije u tzv.radni dan.

Kriza eura se na više načinapokazuje kao jako dobra situacija zaNjemačku. Osim što diktira uslovedržavama eurozone koje su upale ufinansijske probleme, Njemačkaprivlači i njihovu visokokvalifikovanuradnu snagu, bez koje bi njemačkaindustrija bila izgubljena.Institut njemačke privrede (IWF) izKelna se u svojoj novoj studiji poz-abavio uticajem emigrantske radnesnage na njemačku ekonomiju tedošao do rezultata koji zapravo inisu toliko iznenađujući. Naime,njemačka privreda ne bi moglapreživjeti, a kamoli odlično poslovatibez visokokvalifikovanih stručnjakakoji su porijeklom izvan Njemačke!U proteklih deset godina je od

sveukupnog broja useljenika njihčak jedna četvrtina imala završenfakultet, a među njima ih je 12 odstos diplomama matematike, infor-matike, tehničkih i prirodnih nauka,što se posebno traži na njemačkomtržištu rada.Takođe, broj fakultetski obrazovanihuseljenika je od 2000. do 2009. go-dine narastao za 11 odsto, a međunjima su – objašnjava direktor IWF-aMichael Hether – „naročito dobrokvalifikovani useljenici iz južno-evropskih država, posebno iz Grčke iŠpanije“.Čak 46 odsto useljenika iz ovihdržava ima fakultetsku diplomu, a15 odsto njih iz traženih tehničkihnauka.

Provjerite imate li šanse za zapošljavanje u njemačkoj

Šta ljudi stvarno rade kada „rade od kuće"

karijera



Terapijska i blagotvorna svojstvamorske soli poznata su još od an-tike. Već su se tada preporučavalekupke u morskoj vodi pri tretiranjurazličitih zdravstvenih tegoba, kaošto su išijas i reuma, adjelotvornost je uočena i kod kožnihoboljenja, upala ili rana.Čak i poznata legenda o rođenjubožice ljubavi i ljepote, Afroditi,tumači kako je ona nastala upravoiz morske pjene. Posebno je na ci-jeni so iz Mrtvog mora, čiji je salin-itet čak do nekoliko puta veći oddrugih soli, i to zbog svojih gotovočudotvornih sastojaka. Mrtvo-morska so nezaobilazna je u savre-menim kozmetičkim tretmanima,ali i preparatima za njegu te ul-jepšavanje lica i tijela.

POSEBNE KUREPodsticanje metabolizma iizlučivanje štetnih materija posljed-ica su djelovanja morske soli, kao iizlučivanje nakupljenog viška vodeiz kože i vezivnog tkiva. Koža nakontretmana postaje otpornija, glađa,zategnutija i osjetno mekša. Prob-lem grube i ispucale kože na lak-tovima te stopalima takođe se lako

može riješiti uz pomoć morske soli.Različiti upalni procesi, perutanje inečista koža takođe se uspješnotretiraju morskom soli. Osimučinka na kožu, morska so djelujena cijeli ljudski organizam čemu uprilog ide i činjenica velike sličnostislane morske vode i krvne plazme.Kupke na bazi morske soli prak-tikuju se pri kuri mršavljenja te čaki uklanjanja nakupina celulita, apoznat je i njihov anti-aging učinak.Ukoliko se u vodi od 38 stupnjevaCelzijevih otopi kilogram morskesoli te se ta kupka ponavlja tri putasedmično u periodu od mjesecdana, moguće je riješiti problemcelulita, posebno ukoliko je riječ opočetnim stadijumima.

DETOKSIKACIJSKA KUPKAPoznato je da topla voda podstičefunkciju jetre, bubrega i kože kojisu zaduženi za filtriranje i otklan-janje toksina nakupljenih u orga-nizmu. Tokom kupke podiže setemperatura tijela čega je rezultatpomjeranje štetnih materija krozlimfu i krvotok prema površini. Tajproces čišćenja znatno olakšavamorska sol otopljena u vodi, a uovakvoj detoksikacijskoj kupci tem-perature 38 stupnjeva Celzijevih, zašto bolje rezultate, bilo bi idealnouživati oko 30 minuta.Ovako spravljena kupka neće po-dariti ugodu samo tijelu, već i duhu,putem relaksacije i osvježenja. Pritome veliku ulogu ima visok posto-tak magnezijuma čija jeučinkovitost u borbi protiv mod-ernog “neprijatelja“ stresdokazana. Veća djelotvornostkupke može se postići i prethodnim

pilingom cijelog tijela. Kristalna,obrađena morska so pravi je eliksirza zdravlje kože. Bogata je miner-alima, elementima u tragovima,aminokiselinama i vitaminima kojisu snažan podsticaj razmjeni ma-terija u koži.Luksuzni spa centri koriste morskuso kako bi napravili piling tijela, uk-lonili grubu kožu i dali vašem tijelunovi sjaj i izgled. Ove tretmanemožete probati i u privatnostivlastitog doma.Evo nekoliko načina kako možeteefikasno iskoristiti prednostimorkse soli!

PILING ZA KOŽUPomiješajte šest šolja soli s vodomi bademovim uljem, dok ne dobijeteglatku, zrnastu smjesu. Pilingnanesite na vlažno tijelo i umasira-jte u kožu. Možete ga nanijeti i lufarukavicom i na taj način izmasiratitijelo.

PILING ZA LICEOvaj recept vrlo je jednostavan.Morsku so prstima utrljajte na

vlažno lice, izbjegavajući pritompodručje oko očiju. Ono je os-jetljivije od ostalih dijelova lica, paso može izazvati iritaciju. Tokommasaže koncentrišite se na obrazei t-zonu, a poželjno je da so prodreu kožu. Ovaj piling je vrlo blag, paga možete koristiti i nekoliko putasedmično.

DETOKSIFICIRAJUĆI TRETMANMorska sol tijelo čisti od toksina.Za jedan takav tretman pomiješajtemalo soli i vodu. Smjesu nanesitena kožu i ostavite nekoliko trenu-taka, dok tijelo upije hranjive sasto-jke. Piling dobro isperite tušem.

PILING OD SOLI I MARELICEPomiješajte dvije šolje morske solii pola šolje ulja od (koštice) mare-lice. Ovo je ulje bogato vitaminima iprirodno omekšava i njeguje kožu.Ovako pripremljen piling nanesitena tijelo, umasirajte laganimkružnim pokretima i isperitetoplom vodom i blagim sapunom.Vaša koža biće sjajna i svježa nadodir.

Luksuzni spa centri koriste morsku so kakobi napravili piling tijela,uklonili grubu kožu i dalivašem tijelu novi sjaj i izgled. Ove tretmanemožete probati i u privatnosti vlastitogdoma.

BeautyBrojni sastojci morske soli, poput različitih minerala i elemenata utragovima, pridonose zdravlju, ali imaju i znatan uticaj na žensku

ljepotu. Kalcijum, magnezijum, mangan, jod i željezo samo su neki odsastojaka koji morsku so čine dragocjenom u službi ljepote i zdravlja

SLANI TRETMANI ZA DUH I TIJELO!

beauty


- sunce treba izbjegavati od 11 do 17 sati- izbjegavati prekomjerno sunčanje, kako u prirodi tako iu solarijumu- osobe s velikim brojem mladeža moraju izbjegavatisunce- osobe koje su imale maligni tumor kože, ili ako je nekou porodici imao melanom moraju izbjegavati odlazak nasunce- posebnu pažnju potrebno je obratiti na mladeže naleđima koje ne gledate tako često- kožu treba zaštititi kremom koja sadrži UV-A i UV-B fil-tre- trajnost sredstva za sunčanje je oko 2 godine ako ihpravilno čuvamo u frižideru. Ali ako ste ih čuvali natoplom mjestu, ili ste potrošili veći dio pakovanja, najboljeje da svake godine kupite novo- važno je da se krema sa zaštitnim faktorom nanese i do30 minuta prije izlaska na sunce

- zaštitni faktor iznad 40 nemasmisla, jer već zaštitni faktor 33 filtrira 97odsto UV-B zračenja- za dobru zaštitu potrebno se mazati svaka 2 sata jer seaktivni sastojci kreme počinju vremenom raspadati- zaštitna krema treba biti nanesena obilno- posebnu pažnju treba posvetiti čelu, usnama, ušima,nosu, prsima i ramenima- boravak u sjeni na obali ili u sjeni na brodu takođe tražipunu zaštitu zbog velike refleksije UV zračenja sapovršine vode- od djelovanja UV zraka nismo zaštićeni ni u vodi, mokrakoža je osjetljivija na sunce pa može izgorjeti oko 4 putabrže nego suva- koža može izgorjeti i u hladu ili čak pri oblačnom vre-menu, budući da se UV zrake odbijaju od reflektirajućihpovršina, poput vode i pijeska, a prolaze i kroz oblake- prilikom boravka na suncu obavezna oprema sukvalitetne sunčane naočale koje štite od UV zračenja,šešir sa širim obodom te laka i svijetla odjeća- potrebno je piti puno tekućine i jesti laganiju hranu spuno voća i povrća- nakon plaže obavezno je tuširanje kako bi se ukloniliostaci kreme za sunčanje i soli. Kožu je zatim potrebnonamazati hidratantnom kremom s vitaminom E kako bijoj se vratila vlažnost i elastičnost- sunčanje se ne preporučuje ako koristite neke lijekove,(npr. antibiotike), jer može uzrokovati crvenilo i osip.

OPREZ NA SUNCU!

Preplanulosttokom čitave godineBoju svakako zadobijate isključivo sunčajući se. Tokom zime, preplanulost je i dalje vaša

želja, ali malo teže ide. Kako biste održali taman ten nakon sunčanja, poslušajte nekolikozdravih rješenja

Preplanulost ćete zadržati isključivo ako ste sepažljivo sunčali. Ako ste po svaku cijenu riješili daprisvojite bronzanost za svega pola sata, jedino štoćete dobiti za uzvrat su opekotine. Boja koju imatekada opekotine spadnu traje vrlo kratko, koža je iziriti-rana i vrlo brzo počinje da se peruta. Zato seobavezno naoružajte kremama za sunčanje, koje ćeimati dovoljno visok zaštitni faktor da vas zaštite, a daipak možete da zadobijete zdravu preplanulost kože.

PRIJE I POSLIJE SUNČANJAPrije izlaganja suncu obavite piling cijelog lica i tijela,kako ne biste imali fleke poslije sunčanja. Vaša pre-planulost treba da bude jednako raspoređena posvim dijelovima vašeg lica i tela, kako biste lijepo iz-gledali. Iako vam hladna voda mnogo više prija odnešto toplije nakon bronziranja tijela, ipak se opredi-jelite za ovu drugu varijantu. Bitno je i da kupka kojomse tuširate bude vrlo blaga, kako ne biste nadražilakožu. Primjetite li da ste negdje i pored čuvanja ibježanja u hlad izgorjeli, nanesite poslije tuširanja nataj dio tijela hladan jogurt. Lijepo će vam rashladitikožu, manje će vas boljeti opekotina, a i brzo će izvućicrvenilo.

KREMICE I TABLETICEPoslije bazena, plaže, rijeke, gdje god da ste se

sunčali, hidrirajte kožu mlijekom ili uljem za tijelo.Nemojte je trljati peškirom, jer ćete tako podstaći pe-rutanja i guljenje kože, već samo natapkajte lice i tijelonjime. Na tržištu su u posljednje vrijeme sve proda-vaniji preparati koji čuvaju vašu preplanulost. Tu sukreme, gelovi, ulja, ali i tablete. Kako oni djeluju? Kadaprestanete da se sunčate, prestaje i sama proizvodnjamelanina, prirodnog pigmenta koji podstiče preplanu-

lost, a ovi proizvodi čine da se on i dalje stvara iako nisteizloženi suncu. Tablete su bogate betakarotenom i onezapravo čine da preplanulost bude još veća, imajuslično dejstvo kao kreme za samopotamnjivanje. Kakone biste postali žuti, što se naročito dešava onima svije-tle puti kada nanose kremu za samopotamnjivanje, nepretjerujte. Niti će vaša koža izgledati zdravo i lijepo, nitiće vašem želudcu prijati bespotrebne količine tableta.


Naše tijelo ima razne metode za održavanje un-utrašnje tjelesne temperature na normalnomnivou od oko 37 °C, kao što su – u zavisnosti odtemperature okruženja - sužavanje i širenje krvnihsudova, znojenje, drhtavica, pojačan osjećaj žeđi teneki drugi mehanizmi prilagođavanja. Sposobnostodržavanja stalne tjelesne temperature usprkospromjenama u temperaturi sredine naziva se ter-moregulacija. Tokom ljetnih dana suočavamo se sekstremno visokim temperaturama vazduha, asituacija je još nepovoljnija ako ne duva vjetar teako je vlažnost visoka. Dolazi do opasnosti od za-kazivanja mehanizama kojima se naš organizambrani od visokih temperatura.

REAKCIJA ORGANIZMA NA VRUĆINEKada je spoljna temperatura visoka dolazi do po-jave znojenja, koje ima funkciju hlađenja orga-nizma. Međutim, pritom se iz tijela gube tekućina ielektroliti, a zbog intenzivnog znojenja može doćido pojave toplinskih grčeva i toplinske iscr-pljenosti. Iako su neugodne, ove pojave u pravilune zahtijevaju ljekarsku pomoć. Ogledaju se

grčevima u mišićima, mučninom, nagonom napovraćanje, osjećajem malaksalosti,razdražljivošću, ubrzanim pulsom, ubrzanim dis-anjem, a može doći i do kolapsa (nesvjestice).Za vrijeme ljeta česta je i pojava sunčanice, do kojedolazi kada se osoba kreće nepokrivene glave pojakom suncu. Tada dolazi do širenja krvnih sudovaoko mozga te pregrijavanja samog moždanogtkiva. Uz već navedene simptome izlaganja visokimtemperaturama, sunčanica se može manifestovatii ozbiljnijim poremećajima svijesti.U slučaju pojave nekih od simptoma koji prateizloženost velikim vrućinama, potrebno je reagovatisklanjanjem sa sunca u hladovinu te uzimanjemvećih količina tekućine radi njene nadoknade.Pomoći će i tuširanje mlakom vodom, a u slučajupojave toplinskih grčeva i lagana masažazahvaćenih mišića. Iako su često neugodni, ovisimptomi u pravilu ne ostavljaju dugotrajneposljedice na organizam, no ponekad glavobolja iosjećaj iscrpljenosti mogu potrajati i nekoliko dana.

TOPLOTNI UDARToplotni udar može se razviti postepeno, no moženastati i iznenadno. U slučaju dugotrajnog izla-ganja vrlo visokim vrućinama može doći dotoplotnog udara. Riječ je o potencijalno vrlo opas-nom stanju u kojem organizam zbog zakazivanjamehanizama termoregulacije gubi sposobnostprilagođavanja visokim spoljašnim temperatu-

rama. Budući da organizam više nije u stanju sniz-iti tjelesnu temperaturu na fiziološki nivo, tjelesnatemperatura može prijeći 40 °C, pri čemu možedoći do oštećenja vitalnih organa kao što sumozak, srce i bubrezi. Simptomi toplotnog udarasu sljedeći:l tjelesna temperatura iznad 40 °Cl jaka glavoboljalnesvjestical smušenostl crvena i vruća koža, bez pojave znojenjalmučnina i povraćanjelgrčevilubrzan rad srcalubrzano i plitko disanjePotrebno je reagovati brzo jer neliječeni toplotniudar može dovesti do trajnih posljedica, pa čak ismrti. U međuvremenu morate odmah pružitipomoć oboljeloj osobi - morate je ohladiti. Unesiteoboljelu osobu u klimatizovan prostor te po potrebiskinite s nje suvišnu odjeću. Ako ste u mogućnosti,otuširajte osobu u mlakoj vodi, a pomoći će i stavl-janje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuhe i pre-pone. Ako je osoba pri svijesti, dajte joj piti hladnutekućinu, najbolje vodu ili izotonični napitak. Ako jeosoba bez svijesti ili ako povraća, postavite je ubočni položaj kako se ne bi ugušila. Pratite tjelesnutemperaturu oboljele osobe toplomjerom i nas-tavite hlađenje dok temperatura ne padne na nor-malnu vrijednost, oko 37°C.

zdravljeToplotni udar

Sposobnost održavanja stalne tjelesne temperature usprkos promjenama u temperaturi sredine naziva se termoregulacija.

Ljeto nam sa sobom donosi i velike vrućine,koje teško podnose ne samo hronični bolesnicii starije osobe, već predstavljaju velik napor iza organizam mladih, zdravih ljudi

zdravlje


Poznati u medicini kao nevi (nevus), a u narodukao beleg, mladeži su skupine pigmentnih ćelijakoje se najčešće pojavljuju kao mala, tamnobraon mjesta na koži torza, lica, ruku i nogu.Mogu biti raznih boja i oblika, a mogu da se po-jave bilo gdje - na koži kosmatog dijela glave,ispod pazuha, ispod noktiju i između prstiju.Tipični mladeži su braonkasta mjesta u nivoukože. Raznih su oblika (od ovalnog do okruglog),i različitih dimenzija (od veličine glave čiode dotri-četiri centimetra u prečniku), kao i različiteboje. Mogu da budu crvenkasti, od svijetle dotamno braon, u boji kože ili žućkasti.Bez obzira kako i kada nastaju, sve mladežetreba kontrolisati, a to naročito važi za ljude kojimnogo vole da se sunčaju, pogotovo za one kojiimaju veći broj mladeža.

SIMPTOMI ZA KONTROLUNajveći problem je to što je opasni melanom,najteži oblik raka kože, vrlo sličan bezopasnimmladežima. Upravo zbog toga dermatolozi, a unekim zemljama i udruženja dermatologa, re-dovno podsjećaju na važnost kontrole i redovnuzaštitu kože. Međutim, prije odlaska kod

ljekara, mladež može da se ispita jednostavnimsamopregledom. To nije pouzdan metod, ali po-maže da se na vrijeme uoči eventualna prom-jena veličine, oblika i boje mladeža, što jedovoljno upozorenje za odlazak na pregled.Ukoliko mladeži svrbe, ili imate osećaj da peku,ukoliko su bolni, vlaže ili krvare, ukoliko su za-paljeni, prekriveni ljuspicama kože ili krastama,ili ukoliko počinju da rastu, mijenjaju oblik iboju - odlazak do ljekara je neophodan.

SUMNJIVE SKIDATIDermatoskopom se zapažaju najranije, golimokom nevidljive promjene mladeža, kao i na-jranije promene krvnih sudova, što je od pre-sudnog značaja za rano prepoznavanjemalignog melanoma kože i drugih zloćudnihtumora kože.Ako se melanom otkrije na vrijeme, izlječenje jegotovo sigurno. Postoje određeni tabui da ćemladež postati maligni ukoliko se ukloni ilipovrijedi - što nije tačno, ne postoje nikakvidokazi za takav stav. Sve sumnjive mladežetreba ukloniti na vrijeme, kako se ne bi trans-formisali u nezgodnu varijantu.

BOJA MOŽE DA ZAVARABezopasan mladež i opasan melanom nisusrodni, ali im je boja ista. Istraživanja potvrđujuda je opasnost od melanoma veća kod osobakoje su u djetinjstvu imale jake opekotine odsunca, tako da djecu treba posebno zaštititi odUV zračenja. Djeca bi, čak i u popodnevnimsatima, trebalo da budu u hladu, a kada seigraju na suncu, moraju da se zaštite kapom,pamučnom majicom, platnenim pantalonicamai kremom sa visokim zaštitnim faktorom. Jakeopekotine od sunca su one sa crvenilom iplikovima.

AKO JE MLADEŽ SUMNJIV...● Sunce je najopasnije za osobe sa izrazito svi-

jetlom kožom● Osobe sa mladežima prečnika većeg od šestmilimetara, a naročito sa mladežimaasimetričnih policikličnih ivica, neoštroograničenim, u većoj su opasnosti da obole odmelanoma. S obzirom da sunce pospješujerazvoj mladeža, zaštita i samokontrola suneophodni.● Ako je mladež sumnjiv, ljekar savjetuje nje-govo odstranjivanje. Zahvat je bezopasan i bezpropratnih pojava. U zavisnosti od indikacija ipreporuke ljekara, za odstranjivanje mladeža sekoriste dvije metode: radio laser, kojim se upotpunosti uklanja mladež - bez bola, krvarenjai naknadnog šava. Hirurška intervencija seobavlja minimalnim rezom. Svaki uklonjenmladež se šalje na histološku analizu.

AKO MLADEŽ PROMIJENI OBLIK...n Bezopasan mladež je pravilnog oblika, okru-gao, ovalan ili duguljast. Ako po sredini zamis-lite liniju koja mladež dijeli na dva jednakadijela, i utvrdite da ti dijelovi nisu jednaki, po-tražite mišljenje dermatologa. Lakše ćeteutvrditi da li je mladež simetričan ako razvučetekožu.n Pažljivo osmotrite ivice mladeža. Ako suravne, uredne i čistih obrisa, sve je u redu. Akosu ivice nepravilne, ili nejednake boje, potražitemišljenje lekara.n Benigni mladež ima boju bijele kafe ili jesvetlo kestenjaste boje. Jako tamni mladeži, go-tovo crni, crvenkasti, ili tamno kestenjasti - ra-zlog su za odlazak kod ljekara.n Ako je prečnik mladeža veći od šestmilimetara, potrebno je obratiti se ljekaru.Međutim, sama veličina ne ukazuje na opasnostukoliko nije praćena nekim drugim pokazatel-jem - bojom ili nepravilnim ivicama.n Budite oprezni ako mladež mijenja oblik iujednačenu boju, ako dobija sivu, crvenu iliplavu nijansu, ili ako se povećava.

zdravljeMladeži i druge promjene na koži malo kogaostavljaju ravnodušnim. Strah da je svakapromjena put ka obavezno najgorem ishodu,ili, sa druge strane, ignorisanje i neodgovornoophođenje prema uočljivim promjenama nakoži, nisu dobri modeli ponašanja

Ukoliko mladeži svrbe, ili imate osećaj da peku, ukoliko su bolni, vlažeili krvare, ukoliko su zapaljeni,prekriveni ljuspicama kože ili krastama, ili ukoliko počinju da rastu,mijenjaju oblik i boju - odlazak doljekara je neophodan.

MLADEŽI POD LUPOM

KAMPOVANJEAko vaše dijete voli boravak u prirodi,spakujte šatore i opremu te se vikendomuputite na kampovanje. Izaberite pitomomjesto koje nije daleko od vašeg doma,dobro se pripremite i osigurajte sve nužno,uključujući hranu pogodnu za izlet i priborza prvu pomoć te loptu ili neku druguigračku koju dijete voli. Ne zaboraviteobavijestiti bližnje o mjestu na kojem senalazite i planiranom vremenu koje tamonamjeravate provesti. Povedete li i kućnogljubimca, veselju neće biti kraja!

IGRE BEZ GRANICAGotovo da nema djeteta koje se ne voliigrati vani: na igralištu, u pjesku, na penjali-cama, ljuljati na ljuljački. Odvedite ga upark i na igralište kad god možete jer suljetni dani dugi i sunčani. Ako je vaše dijetesramežljivo i obično se igra samo, pod-staknite ga da se povremeno u igri druži s

ostalom djecom. Podstaknite ga i raznimrekvizitima: hulahop, gumi-gumi, role,društvene igre...

VOLIM ZELENOAko imate vrt ili balkon s teglama i neštozemlje, možete uključiti dijete u akciju sad-nje biljaka, cvijeća ili začinskog bilja. Sig-urno ćete oboje uživati u toj “zelenoj”aktivnosti i boravku na svježem vazduhu.

BUĆ, BUĆAko ne idete na jednosedmični ilidvosedmični odmor na more, to ne značida ne možete povremeno otići do rijeke,jezera ili bazena u blizini mjesta u kojemživite i priuštiti djetetu uživanje u vodenimigrama.

OSVAJANJE SVIJETA NA DVA TOČKAAko vaš mališan još nije naučio vozitibicikl, s pomoćnim kotačima ili bez

njih, ljeto je odlično doba za to.Posvetite li mu svaki dan malo vre-mena i ohrabrite ga jer prvosamostalno balansiranje na bicikluovo ljeto može mu učiniti nezabo-

ravnim. Ako je dijete još premaleno zasamostalnu vožnju, a vi imate bicikl,možete na njega namontiratisjedalicu za bebe i zajedno otići uprirodu.

ljeto u graduOvog ljeta ne idete na more, ostajete kod kuće, ali želite da vaše dijete što

kvalitetnije provodi ljetne dane? Evo nekoliko ideja

dijete i vi


• Djecu nikada ne ostavljajte bez nadzora u vodiili u blizini vode. Dijete se može utopiti u vodidubokoj svega 2,5 cm• Kad je bazen izvan upotrebe, osigurajte ga za-štitnom ceradom i osigurajte ogradu koja ćespriječiti da dijete samostalno može doći dobazena i utopiti se. Vrata ograde držitezaključana. Bazen u dvorištu ne preporučuje sedok dijete ne navrši pet godina• Rešetkama (ili drugom odgovarajućom opre-mom) zaštitite spremnike za skupljanje kišnicei septičke jame. Osigurajte svoje dvorište takoda dijete ne može izaći iz njega i doći u blizinuceste, rijeke ili jezera...• Vještačko jezerce u vrtu ispraznite dok dijetene navrši barem dvije godine

• Djetetu navucite rukavice za plivanje kojeodgovaraju standardima (imaju sigurnosneventile)• Igračke za naduvavanje i zračni madraci nemogu služiti kao rekvizit za plivanje djetetaneplivača. Oni ne štite od utapanja, zato dijeteuvijek mora imati rukavice za plivanje, čak i kadse vozi na dušeku.• Djeca ispod 3 godine koja ne znaju plivati tre-bala bi nositi prsluk za spašavanje• Birajte bazene i kupališta na kojima je organi-zovan nadzor (ne)plivača i na kojima takođeimaju svu potrebnu opremu za prvu pomoć uslučaju utapanja i educirani su spasioci• Učenje djeteta kako se pliva ne podrazumi-

jeva da je vaše dijete sigurno u vodi, stoga bu-dite uz dijete čak i kad nauči plivati• Ne dopustite djetetu da skače u bazen• Obujte djetetu sandalice kako bi izbjegloproklizavanje dok trčkara oko bazena, a ujednoga time štitite od mogućih gljivica koje nijeteško “zaraditi” na bazenu• Nakon korištenja bazena sklonite iz njega sveigračke kako dijete ne bi bilo u iskušenju da ihdosegne• Izbjegavajte kupati se s djetetom u bazenu ukojem je velika gužva i mnogo je starije djecekoja puno skaču, rone i stvaraju buku. Tadapuno teže možete kontrolisati da li je sa djete-tom sve u redu• Imate li priliku, za mlađu djecu koristite semanjim bazenima namijenjenim upravo njima.• Ne odvodite dijete na dublju stranu bazena,nego s njim plivajte u dijelu za neplivače. Ivama se može dogoditi nezgoda ili vas uhvatitigrč, pa će vam biti lakše izaći iz bazena.• Ako se ne osjećate sigurno na javnim bazen-ima, nabavite djetetu bazenčić po njegovojmjeri u kojem ćete zagrijati vodu na suncu ibezbrižno se igrati s njim, bez straha od nez-goda.

PrAvIlA zA kUPAnjE U BAzEnUKako bi djeci uljepšali ljetne mjesece, roditelji djecu odvode na gradske bazene ili im kupanje u bazenu omoguće u dvorištu. Drže li se svih mjera

bezbjednosti? Donosimo osnovna pravila za ponašanje s djecom u blizini bazena:

Zanimljivi dizajnera iz Estonije- Pavel Sidorenko- jeponudio odličnu ideju kako napraviti dekorativni zidnisat, čiji nam se dizajn jako svidio jer je minimalistički,jednostavan i praktičan. Među njegovim radovimanaišli smo na satove napravljene od gramofonskihploča- što nam se veoma sviđa jer smo nostalgični ivolimo recikliranje. Pogledajte ova tri moguća dizajnazidnih satova, a osim gramofonskih ploča trebaće vami satni mehanizam koji možete skinuti i sa nekog nikadvoljenog ranije dobijenog sata ili ga kupiti.

GrAMoFonskA PloČA kAo sAT?

Uradi sam


kućica za mačkeu monitoru

Sređujete svoj dom, odbacujete stare i dotra-jale stvari, zamijenjujete novima, te aranžiratedetalje na nov način. Posebnu atmosferusvakoj prostoriji daće blaga svjetlost kojadolazi iz različitih ukrasnih izvora. Za izraduplave-bijele čarolije potrebno vam je:dvostruko ljepljiva traka širine 6 i 12 mm jed-nostavne, ravne čaše (npr. za sok) okrugle iduguljaste prozirne perlice u bijeloj i različitimnijansama plave boje (boje izaberite po ukusuili po onome što imate od ostataka starihnarukvica, minđuša, lančica. Takođe, možetepotražiti u radnjama gdje prodaju nakit ručneizrade, veoma je jeftino.) sitne srebrne kuglicemale, debele svijeće, makaze, fen za kosu,dvostruko ljepljivu traku.

IZRADALjepljivu traku različitih širina zalijepite narazličitim razmacima na prethodno dobro opranui osušene čaše ili prema tome kakav ste uzorakuzeli. Na prostor koji ste odvojili za radni, istresitesve perlice koje imate. Odlijepite zaštitnu foliju saljepljive trake i provaljajte čašu preko perlica, dokse cijela traka, koju ste namijenili za tu boju, nebude ispunila perlica. Praznine među dvije bojeperlica treba da ispunite sitnim srebrnim kugli-cama (ili kuglicama u sivoj boji). Na kraju svakučašu koju ste dekorisali trebate sa svih strana oko2 minuta sušiti fenom kako bi se fiksirale perlice ibiseri. U gotove čaše stavite po jednu bijelu iliplavu svijeću. Ugasite svjetlo, zapalite fitilj i uživa-jte u plavičastim tonovima razasutim po sobi.

Pronašli smosavršeni pro-jekt za sve vasmačkoljupce ireciklažoljupce.Sudeći poslikama na in-ternetu, mačkejako vole ležatina laptopovimai tastaturama, pa zaključujemo da im jetehnologija baš nekako draga. U ovom projektuodlučili smo vašu macu smjestiti u monitor. Čak iako nekim slučajem nemate doma monitors vul-garis, uvjereni smo da ga možete pronaći na pop-ularnom reciklažnom dvorištu. Takođe, nijeproblem izvaditi sve što se nalazi u monitoru,samo će vam trebati odvijač/i (šarafciger) i vri-jeme. Za bojenje monitora preporučujemo akrilneboje.

negativ lampa

Gotovo smo sigurni da u vašim domovima, uprašnjavim uglovima ladica, čuče davno zabo-ravljeni negativi. Ako niste pretjerano nostalgični,tada imamo odličan jednodnevni projekat za vas.Ono što će vam trebati je lampa, ljepilo, makaze inegativi, a možete pokušati i sa rendgen nalaz-ima. I svakako malo slobodnog vremena danapravite ovu neobičnu i jedinstvenu lampu.

Ukrasnečaše za svijeće - svijećnaci


Unutrašnje ili vanjske stepenice – pitanjekoje se, osim za polje arhitekture, veže i zasociološke i kulturološke „navike“ našegpodneblja. Vanjske stepenice planiraju seuglavnom u kućama koje treba da rješestambeno pitanje za više generacija, a ko-liko je to s jedne strane isplativo, a sadruge praktično, ostaje kao tema za raz-matranje. Međutim, tamo gdje postojimogućnost i želja za unutrašnjim stepeni-cama, treba imati i jasnu viziju, pogotovo ufazi projektovanja prostora, da bi se od un-utrašnjih stepenica načinio jedan akcenatu prostoru ili ugodna i funkcionalna zona.

POZICIJAPozicija stepenica u prostoru zavisi od ras-poreda ostalih prostorija. Iako su najčešćesmještene pored ulazne zone, stepenicemogu biti planirane i u sklopu dnevnog bo-ravka kao slobodnostojeće ili konzolne. Utom slučaju trebalo bi da budu smještenetako da zadovolje funkciju, ali da nenarušavaju prostornu cjelinu dnevne zone.Čak i prema Feng-Šui principimauređenja, stepenice treba pozicioniratinegdje „sa strane“, nikako direktno odulaznih vrata, i preporučuju se blago za-krivljena stepeništa.

FORMA I MATERIJALIZACIJAPrilikom projektovanja, obaveza projek-tanta je da, poštujući standarde o visini,dužini i širini gazišta, u osnovi predvidi opti-malne stepenice. Po formi najpraktičnijesu dvokrake i jednokrake stepenice sapodestom. Spiralne stepenice moždadjeluju kao najekonomičnije u smislu ušt-ede prostora, ali s obzirom da postojestandardi o minimalnoj širini gazišta nahodnoj liniji, i one zahtjevaju dosta prostorada bi, prije svega, bile sigurne i bezbjedneza korištenje. Osim funkcionalnosti, stepenice treba dabudu i estetski element doma, što sepostiže formom i krajnjom obradom. Ste-penište sa širim dnom u odnosu na vrh,

prema Feng-Šui principima, simbolizujebogatstvo koje ulazi u vaš dom. Poštujući iline Feng-Šui principe, proširenjem neko-liko završnih gazišta i krivolinijskim for-mama, postiže se fluidnost prostora, atakve stepenice djeluju uvijek elegantno isofisticirano. Materijalizacija stepenica ponajvišeodređuje krajnji estetski efekat. Kod liveniharmirano-betonskih stepenica, koje sukonstruktivni dio objekta, gazišta i čela ste-penica mogu se završno oblagati gran-itom, mermerom, drvetom ili nekim dr.pogodnim materijalima. Iako se radi o un-utrašnjim stepenicama, završna obradane bi trebala biti mnogo ispolirana i glatka,a ni jako zaobljene podužne ivice gazišta,iako izgledaju lijepo, nisu baš preporučljive. Kod konzolnih ili slobodnostojećih ste-penica sa podkonstrukcijom, spektar ma-terijala se proširuje i na razne vrste metala,čelika i stakla. Stepenice mogu bitiizrađene od metala, što je ujedno i završnaobrada, a konzolni princip ugradnje pružamogućnosti za razna kreativna i inovativnarješenja. Iako navedeni materijali djelujuhladno za stambeni prostor, u kombinacijisa drvetom mogu se osmisliti zaista mod-erna i veoma ugodna rješenja.

PRAKTIČNOSTIstina, unutrašnje stepenice zahtjevaju višekorisnog prostora, i to je često razlog zaštoljudi izbjegavaju takva rješenja. Ipak, pros-tor ispod stepenica može se praktičnoiskoristiti, te čak i osmisliti tako da budeestetski dominantan u prostoru. Ugradneladice, ormari ili police ispod stepenicamogu biti dobro mjesto za odlaganje, a uslučaju gdje su stepenice dio dnevnog bo-ravka, taj prostor može poslužiti za smješ-tanje TV ugradne komode i polica zaknjige. Zavisno od organizacije, ispod ste-penica mogu biti smještani i ugradni ele-menti kuhinje. Osim prostora ispodstepenica, na interesantan način se možeiskoristiti i podest drvenih stepenica, kao

„sanduče“ za odlaganje stvari i sitnica.Kombinovanjem materijala i forme, tevodeći se jasnom idejom šta želimo,moguće je od utilitarnih stepenica,pogrešno posmatranih samo kao jedne

vrste vertikalne komunikacije, napraviti ak-cenat koji „nosi“ glavnu notu uređenjaprostora našeg doma.

Gorana Pašalić, dipl.inž.arh. [email protected]

„cIk cAk“ Po vErTIkAlIHomestyle

homestyle

Salon se nalazi na adresi Stefana Dečanskog103, mjestu poznatom kao Koridor. Izložbeni diočini 15 potpuno uređenih boksova koji na najboljinačin vizualizuju široku ponudu iz asortimana vi-soko kvalitetnih proizvoda koje Bagno salonnabavlja za bh. tržište za zadovoljstvo svojih ku-paca. Prodajnu podršku čine arhitekte koji nastručan i inovativan način želje klijenata pretačuu stvarna rješenja kupatila.Od asortimana je potrebno istaći keramiku svjet-ski vodećih proizvođača, sanitarije koje poredfunkcionalnosti karakteriše i dizajn, te ostalaprateća oprema velikog kvaliteta u širem cjen-

ovnom dijapazonu.„Potrudili smo se da na jednom mjestu okupimonajjače svjetske proizvođače, poput: Porcelanosagrupo, koja slovi za svjetskog lidera u proizvodnjikeramike i sanitarne opreme, nadalje: Villeroy &Boch, Dornbracht, Jacuzzi, Catalano, CottoD’Este, GranitiFiandre, Cezar, Hansgrohe, u pi-tanju su izuzetno poznati brendovi koji pružajusigurnost svojom tradicijom i potvrđenomkvalitetom. Osim toga, klijenti se mogu posavje-tovati sa našim arhitektama u samomizložbenom prostoru i potražiti dodatnu uslugu“,riječi su Dragana Grujičića, Bagno menadžeraprodaje.Svi zainteresovani mogu saznati više o Bagno nazvaničnoj Facebook straniciwww.facebook.com/Bagno.ba

otvoren Bagno salon u Bijeljini


Nakon nedavno otvorenog salona u Banjaluci, Bagno svijet kupatila otvorio je svoja vrata i u Bijeljini

BAGNO savjeti:

Šta je automatska baterija (armatura)?Pod nazivom automatska obuhvaćena je svasanitarna armatura (slavine umivaonika ilituševa, ispirači pisoara ili zahoda i sl) za čijuuporabu - upotrebu, tj. za otvaranje i zat-varanje protoka vode, nije potrebno dodirivati(okretati, pritiskati, povlačiti) nikakve elemente(ručice, prekidače, tipke i sl), već je sve riješenoautomatski, djelovanjem magnetskog ventilana osnovi odgovarajućeg infracrvenog, radi-jskog ili mikrovalnog signala. Njihova je prim-jena osobito prikladna u svim javnimsanitarnim prostorijama, kao npr. u turističkim iugostiteljskim objektima, javnim zgradama,bolnicama, školama itd. Sa druge strane, oviuređaji su i veliki ušteđivači vode jer se protokotvara tačno u trenutku kada treba i zatvaratačno kada za njim više nema potrebe.

Zašto nehrđajući čelik?Nehrđajući čelik danas igra značajnu ulogu ukvaliteti življenja. Za primjenu u domovima,sportu, ili životnoj sredini, nehrđajući čelik jepostao uobičajeni materijal. Ovaj materijalpruža izdržljivost, učinkovitosti i niske cijeneodržavanja. Zajedničke karakteristikenehrđajućih čelika je da ne zahtijevaju dodatnezaštitne prevlake. Hrom koji je prisutan unehrđajućem čeliku, kreira bezbojni, trans-parentan sloj oksidacije štiteći ga od korozije.Ako dođe do oštećenja zaštitnog sloja, on sesamostalno obnavlja uz dejstvo vode i kiseonikaiz vazduha. Nehrđajući čelik osigurava funkcionalnost u na-jljepšem obliku, pored upotrebe drveta,prirodnog kamena ili tekstila. Ovakve kombi-nacije su savršene za dizajn kuhinje i kupatila.Zahtjevi za nehrđajućim čelikom postaju sveveći, dok su njegove ekonomske, ekološke i es-tetske kvalitete postale široko cijenjene. Imamnogo razloga da se odlučite nehrđajući čelik, aneki od njih su: otporan na mrlje, otporan nakoroziju, dugovječan, ima dugoročnu vrijed-nost, otporan na hrđu, otporan na vatru, estet-ski izgled, lako se čisti.Još više savjeta potražite na sajtuwww.bagno.ba


Tuzla dobija filmski festival

Tuzla će od 22. do 26. avgusta 2012.godine biti domaćin prvog Tuzla filmfestivala - južnoslavenskog filma,nosioc projekta je NVO Magic Fac-tory i zajedno sa svojim partneromUG Diva organizuje ovaj nesvaki-dašnji događaj pod pokroviteljstvomopštine Tuzla uz podršku Vlade Tu-zlanskog kantona. Želja organiza-tora je da tokom pet dana koliko ćeFestival trajati, građani imaju priliku

da uživaju u vrhunskim filmskimostvarenjima. Pored filmova sajužnoslavenskih prostora koji će bitiprikazani u četiri kategorije(dugometražni, kratki igrani, doku-mentarni i animirani), festival ćeobilovati i drugim aktivnostima kaošto su: okrugli stolovi, diskusije, de-bate, razgovori sa zvijezdama, tezabavom u širokoj ljetnoj turističkojponudi Tuzle.

„kočićevo pero“ vladimiru PištaluKnjiževnikVladimir Piš-talo dobitnik jepriznanja"Kočićevopero" zaproljeće i ljeto2012. godineza roman"Venecija",koje dodjeljujeizdavačkakućaZadužbina "Petar Kočić" Ban-jaluka - Beograd. Nagrada sedodjeljuje za "visoka dostignuća usavremenoj književnosti i odanost

ljepoti Kočićeve misli i riječi". Odobitniku nagrade odlučivao ježiri u sastavu Miljenko Jergović,Mladen Vesković i Nikola Vukolić.

Pripreme za 19. međunarodno likovno saborovanje u Višegradu, koje ćese održati od 25. do 31. avgusta, u punom su jeku. Ova prestižna kul-turna manifestacija i ove godine okupiće eminentne umjetnike izzemlje i inostranstva. Organizator likovnog saborovanja je Gradska ga-lerija Višegrad. Direktor ove institucije Hadži Branko Nikitović rekao jeda će saborovanje biti održano u manastiru Dobrun, Dobrunskoj rijeci,Višegradskoj banji, Andrić gradu, kod ćuprije, kao i u prostorijama ga-lerije. „Saborovanje je već steklo punoljetstvo, što znači da pred sebesada moramo stavljati mnogo ozbiljnije i odgovornije zadatke. Tako ćese naša priča o mostovima između naroda i država, te ta mnogoljud-nost, produžiti tematskom celinom vezanom za Andrića i 120 od nje-govog rođenja“, rekao je Nikitović.

likovno saborovanjeu višegradu

samostalna izložba - spikedU Gradskoj galeriji Col-legium Artisticum (Sara-jevo), je otvorenasamostalna izložba"Spiked", Danijela Premeca koju možete pogle-dati do 10. avgusta 2012.Danijel Premec je rođen1976. godine u Sarajevu,BiH. Od 1994. do 2001.godine studira naAkademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek kiparstvo, gdje i mag-istrira na Odsjeku za kiparstvo, skulpturu i instalaciju 2008. godine podmentorstvom profesora Mustafe Skopljaka i prof.dr. SadudinaMusabegovića. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja za svoj rad. Nje-govi radovi se nalaze u nekoliko javnih i privatnih kolekcija. U svomumjetničkom radu koristi se različitim medijima od skulpture i objekatado instalacija, performansa, videa, fotografija.

Trideset sedmi mostarski teatarski festival bićeodržan od 31. avgusta do 6. septembra. Festivalće pokazati snagu Mostarskog teatra mladih upunom kapacitetu i u Mostar dovesti brojneteatarske umjetnike, producente, kritičare, di-rektore festivala,... da učestvuju u stvaralačkomprocesu radeći na novim eMTeeM – ovim pro-jektima iz ovogodišnjeg repertoara, saopštenoje iz Centra za dramski odgoj. Biće to festival

premijera, svojevrstan sajam umjetničkog po-tencijala koji želi oživjeti obamrlo mediteranskolice Mostara. Dio planiranog Okvirnog reper-toara eMTeeM – a 1974 biće realizovan u tokuljeta i činiće program 37. mostarskogteatarskog festivala. Ovim festivalom želimosvjedočiti da Mostar nije mrtav grad. Zato ćemoto ovogodišnjeg festivala biti "Mostaru trebaeMTeeM", navodi se u saopštenju.

37. mostarski teatarski festival

kultura

repertoar


Ti i tvoja sestra ste ove godine predstavljali BiH naSlavjanskom bazaru, kako je došlo do toga?“Koncertna poslovnica” iz Banja Luke već godinamaima saradnju sa direkcijom festivala “Slavjanski bazar”i predlaže predstavnike Bosne i Hercegovine. Sistem jeevrovizijski. Dakle, ovlaštena kulturna insitucija u državipredloži direkciji festivala izvođače koji imaju dobre ref-erence i koji su u svojoj zemlji na početku kvalitetnekarijere. Direkcija pregleda sve reference pred-loženog predstavnika i ukoliko zadovoljava njihovekriterijume dolazi do zvaničnog poziva učesnikaod strane Festivala. Ove godine smo poziv zaučešće dobili sestra i ja. Ona je nastupala nadječijem festivalu “Slavjanski bazar” koji se u istovrijeme održava u Vitebsku, a ja na prestižnomfestivalu za odrasle od 18 do 30 godina.

Od najranijeg djetinjstva si imao sliku čime bi volioda se baviš. Da li su pravci etno muzika i klasikanešto od čega se nećeš uskoro odvajati?Da, tačno je da sam oduvijek imao cilj u životu, i dasam se trudio da dođem do njega. Mislim da samsada na dobrom putu uz Božiju pomoć. Ljubavprema etno muzici je na početku mog stvar-alaštva odigrala ključnu ulogu. Tako su nastale prveakademske kompozicije inspirisane muzikomBalkana, zatim etnomjuzikl „Toplik“ itd. Ali ne mislimda to bude moj jedini muzički izraz. Naprotiv, u nas-tavku stvaralaštva imam namjeru da se udaljim malood etno muzike i odradim nešto novo. U planu je novikoncert mojih kompozicija akademske ili umjetničkemuzike koji će donijeti nešto potpuno novo. Mislim daće to biti dobar korak dalje.

Predaješ i u osnovnoj muzičkoj školi, koliko je zahvalnoraditi sa djecom?

Imao sam sreću da sam jako mlad počeo raditi uprosvjeti i družiti se sa djecom. Kažem to tako jer samu ovom trenutku uspio pristupiti djeci na najprirodnijinačin i stvoriti odnos kakav donosi obostrano zado-voljstvo. Nemam nikakvih poteškoća u radu sa dje-com. Imam autoritet, a djeca me, kako mi kažu, volekao nastavnika.

Koliko si zadvoljan pažnjom i prijemom DVD izdanjaToplik iz 2011. godine? Reci nam malo više o njegovomnastanku?Jako sam zadovoljan pažnjom koju je izazvao „Toplik“.DVD je izašao u izdavaštvu Radio – televizije IstočnoSarajevo kao rezultat velikog interesovanja publike zasamo djelo i kao dobro sredstvo za njegovu dalju pro-mociju. Inače, etnomjuzikl „Toplik“ je djelo koje je pre-mijerno odigrano u januaru prošle godine i djelo koje jeodigralo bitnu ulogu u mojoj karijeri. Otvorilo mi jemnoga vrata a između ostalih i odlazak na „Slavjanskibazar“. Intenzivno i predano sam radio oko pola godine

na stvaranju djela. Radio sam muziku, scenario i režiju„Toplika“ dok sam ostale stvari prepustio stručnimljudima iz oblasti koreografije, scenografije, kostimo-grafije itd.

U svojoj dosadašnjoj karijeri dobio si mnoge nagrade,da li bi neku posebno izdvojio i uopšte tvoj stav prematakmičarskim festivalima?

Iskreno, nisam baš ljubitelj festivala i takmičenjajer tu uvijek bude nekorektnosti i nepravilnosti.Teško da je kada na takvim manifestacijama svepostavljeno na svoje mjesto. Uvijek nešto nije bašnajbolje rješenje i sl. Od nagrada bih izdvojioGRAND PRIX za najbolju kompoziciju i nagradu zanajbolju interpretaciju na festivalu „Prvi aplauz“2008. godine. Tada sam prvi put izveo svoju au-torsku pjesmu „Pogled u oči“. Izdvojiću još iGRAND PRIX za najbolju kompoziciju na dječijemfestivalu „Dječja mašta može svašta“ 2010. godineu Brčkom. Tada je Ana prvi put učestvovala na fes-tivalu sa pet i po godina, prvi put izvela pjesmukoju sam radio za nju i prvi put pobijedila. Tonikada neću zaboraviti.

Nakon Slavjanskog bazara, kakvi su daljnji planovi?Pored koncerta i promocije mojih novih kompozicijaakademske muzike u planu su i učešća na još ozbiljni-jim muzičkim manifestacijama, zatim dalji rad sa dje-com i dječijim pjesmama itd. Volio bih objedinitidosadašnje pjesme za djecu u jednu cjelinu. Jošrazmišljam na koji način je najbolje to uraditi. Svakakomoram naglasiti da mi je u planu i uredno završitifakultet, jer već sada jedva stižem sve obaveze da uk-lopim. Za sada sve funkcioniše u najboljem redu ali neznam do kada će još moći tako. Moraću dobro složitiprioritete.

Đorđe Jovančić, muzičar

Đorđe je mladi muzičar, kompozitor, akordeonista, i pjevač iz Istočnog Sarajeva. Student je Muzičke Akademije u Sarajevu, na odsjeku za kompoziciju. Pored završenog osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja,pohađao je i časove solo pjevanja. Veoma rano se počeo baviti muzikom, sviranjem harmonike i pjevanjem a kasnije i kompozitorskim radom. On i nje-gova mlađa sestra Ana su ove godine predstavljali BiH na Slavjanskombazaru, a mi vam predstavljamo kratki intervju sa ovim nadarenim mladićem

korAk dAljEkultura

konkurs za nagraduMak dizdar

Upravni odbor Kulturne manifestacije SlovoGorčina, Stolac, raspisao je konkurs za dod-jelu književne nagrade Mak Dizdar za prvuneobjavljenu knjigu poezije. Rukopise u triprimjerka, obavezno pod šifrom koja ćesadržavati adresu i broj telefona, slati naadresu:P.P. br. 49 88 360 Stolac(sa naznakom za Kulturnu manifestaciju Slovo Gorčina ).Pravo učešća imaju svi građani Bosne i Hercegovine, Crne Gore,Hrvatske i Srbije koji do sada nemaju objavljenu knjigu pjesama i kojinemaju preko 35 godina. Rukopise treba poslati najkasnije do 5. av-gusta 2012. godine, nakon čega će žiri proglasiti nagrađene mladepjesnike.

konkurs na temu jahača ApokalipseGrupa SF-Serbia raspisalaje konkurs za priču/stripfantastike, naučne fan-tastike i horora, na temuJahača Apokalipse, a nakonkursu moguučestvovati svi zaintereso-vani sa prostora bivše Ju-goslavije. Maksimalan brojriječi za priču je 7000, amaksimalan broj tablistripa je 12. Radovi morajubiti na srpskom ili srodnim jezicima s ovih prostora (hrvatski, bosanski,crnogorski), otkucani u Wordu na standardnim YU fontovima. Konkurs trajedo 1. oktobra 2012, kada će na sajtu i forumu SF-Serbia, i forumu kao i nazvaničnoj FB strani biti proglašena pobjednička priča/strip. Pobjedničkapriča/strip ući će u Raketlu #4, zajedno sa drugoplasiranim, itrećeplasiranim, a autori/ce deset najboljih radova dobiće kao nagradustrip, knjigu, ili CD.


muzika |film

VITEZ TAME: POVRATAK OD 26. JULARežija: Christopher NolanUloge: Christian Bale, Joseph Gordon-Levitt, Gary Oldman, AnneHatheway Sudbinu našeg omiljenog borca za pravdu zna samo jedan čovjek, iz-vanredni režiser Christopher Nolan koji je ovoga puta stavio Batmanapod težak fizički i psihički pritisak. Bruce Wayne je stariji, nakon osam

godina izbivanja ni njegova fizička sprema nije onakva na kakvu smo navikli a negati-vac nikada nije bio brutalniji. Ali, ipak Batman izlazi iz svoje jazbine i bori se za svojgrad jer zločinci su ovoga puta oštrijino ikada Bane i Catwoman poigraće se sanegovim umom i iskušati sve njegove granice. Ovo je borba za najjače!

ČAROBNI MIKE OD 19. JULARežija: Steven SoderberghUloge: Channing Tatum, Alex Pettyfer, Olivia MunnMike je zabavljač. Posjeduje mnoge talente i šarm, on živi američki sanna razne načine. Po danu on je običan momak, ali po noći, on ječaroban. Glavna je zvijezda muške striperske revije koja već godinamadrma lokalnim klubom Xquisite. Što ga više dame vole, to više troše štojako usrećuje vlasnika kluba Dallasa. U malom Kidu, Mike će pronaćiveliki potencijal. On će postati njegov učenik kojeg će podučiti tajnama zanata i lakezarade. U međuvremenu Mike će upoznati prekrasnu Kidovu sestru Brooke. Ona jedefinitivno neko oko koga će se on potruditi sve dok im na put ne stane njegov divljinačin života.

TOTALNI OPOZIV OD 09. AVGUSTARežija: Len WisemanUloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine, Bryan CrystonNova priča uključuje nacionalne države Evroamerike i Novi Šangaj, sa Da-glasom Kvejdom, radnikom u fabrici koji počinje da vjeruje da je špijun, iakonije svjestan za koju stranu. Vilos Kohagen, lider Evroamerike koji je podplaštom zaštite svog naroda, tajno priprema invaziju na Novi Šangaj.

MERIDA HRABRA 3D OD 09. AVGUSTARežija: Mark AndrewsUloge: Judita Franković, Ljubo Zečević, Ksenija Pajić, Slavica Knežević,Draško Zidar, Sreten Mokrović, Ozren GrabarićJoš od pradavnih vremena priče o epskim bitkama i mističnim legen-dama prenosile su se s generacije na generaciju kroz neravne i misteri-ozne predjele Škotske. Slična će se stvar desiti i sa Meridom Hrabrom,glavnom junakinjom koja će se suočiti sa tradicijom, sudbinom i najžešćom zvjeri.Merida je vješti strijelac i plahovita kćer kralja Fergusa i kraljice Elinor. Odlučna u tomeda sama skroji vlastiti životni put, Merida prkosi staroj tradiciji običaja koji predstavljasvetinju gospodarima zemlje.

NEDODIRLJIVI OD 19. JULA Režija: Olivier Nakache, Eric ToledanoUloge: Francois Cluzet, Omar SyKomedija o milijarderu tetraplegičaru i njegovom pomoćniku,mladiću koji je tek izašao iz zatvora. Topla emocionalna priča koja jeinspirisana istinitim događajima. Film koji u Evropi ruši sve rekordegledanosti.

Jubilarani deseti Beer fest, koji će seodržati od 14. do 19. avgusta na Ušću,okupiće najkvalitetnije rok izvođače izregiona. Nastupiće „Prljavo Kazalište”,„Plavi orkestar“, „Crvena jabuka“,„Partibrejkersi”, „Hladno Pivo”, VlatkoStefanovski, „Plejboj”, „Vampiri”,Rambo Amadeus, „ZabranjenoPušenje”, „Obojeni program”... Odizvođača koji nastupaju možda se na-jviše očekuje od “Prljavog kazališta”koje po prvi put izlazi na pozornicuBeer festa i u Beograd dolazi poslijeviše od dvadeset godina pauze. ''Bel-grade beer fest'' je po prosječnoj pos-jeti najveći pivski festival ujugoistočnoj Evropi. Za pet dana koliko

traje, festival posjeti preko 500.000ljudi. Ovakvu posjećenost imazahvaljujući svojim osnovnim princip-ima - besplatnom ulazu, izuzetnommuzičkom programu i širokoj ponudidomaćih i inostranih pivskih brendova.''Belgrade beer fest'' je osnovan 2003.godine. Za devet godina postojanja oko4.650.000 posetilaca moglo je da vidiviše od 450 besplatnih muzičkih nas-tupa, degustira preko 90 brendova pivai učestvuje u brojnim društvenim kam-panjama. Kao poklon posjetiocimapovodom desetogodišnjice postojanjamanifestacije program će trajati šestumjesto pet dana, a ulaz će ostati slo-bodan kao i prethodnih godina.

Beer Fest Beograd 2012

Red Hot Chili Peppers - jedna odgrupa najprepoznatljivijeg zvuka, kojaobjedinjuje najraznovrsnije muzičkestilove; punk, funk, rock, punk rock,psihodeliju najavljuje svoj koncert 29.avgusta na zafrebačkom hipodromu.Zagrebački koncert biće dio njihove

svjetske turneje 'I'm with you'.Turneja je službeno započela u sep-tembru u glavnom gradu Kolumbije, atrajaće čak dvije godine, odnosno diokoncerata biće održan i u 2013. go-dini. To je prva turneja benda nakonpromocije ' Stadium Arcadiuma'.

sArAjEvocinema city033 567 230www.cinemacity.ba

PAlAsMultiplex051 217 409www.bl-bioskop.ba

Peppersi u zagrebu

NOBELOV TESTAMENT OD 02. AVGUSTARežija: Peter FlinthUloge: Malin Crépin, Richard Ulfsäter, Björn Kjellman, Leif Andrée,Kajsa Ernst, Erik Johansson, Felix Engström, Andreas Rothlin-Svens-son, Antje TraueNovi triler producenata Milenijum trilogije prati kriminalističkog re-portera, Anika Bengcon, koja na Nobelovom banketu postaje svjedokspektakularnog ubistva. Dvoje ljudi je ubijeno, od kojih je jedan kontroverzni ljekar,Aron Vizel. Anika, kao ključni svjedok, u obavezi je da ne otkriva ništa što je vidjela.Teroristička grupa u vezi sa Bliskim Istokom ubrzo prihvata odgovornost za ubistva, aslučaj postaje predmet interesovanja međunarodnih medija i policije.

Tom jones uljetnjem duhuNakon izvrsnog prošlogodišnjegkoncerta u Zagrebu, Tom Jonesdolazi u Pulu! Ovog ljeta, 14. av-gusta 2012. legendarni Tom Joneszapjevaće u Pulskoj Areni!


sArAjEvo

PAlAs

Prvo jE nAsTAlA MUzIkA PA noTEBraća Teofilović, umjetnici

Muzika Teofilovića je dragulj koji se rijetko nađe. Ona u sebi objedinjuje više od dva vijeka muzičkog naslijeđa i etno muziku cjelokupnog regiona.Mnoge od pjesama koje Radiša i Ratko izvode bile skrivene u kolektivnom pamćenju naroda, mnoge druge pjesme sasvim su zaboravljene ilisačuvane samo u fragmentima. Teofilovići su tragali, i tragaju za njima, a sada su nove arije predstavili albumom „Vidarica“ koji su uradilizajedno sa gitristom Miroslavom Tadićem. O saradnji, planiranim koncertima i ponečem privatnom razgovarali smo sa braćom blizancima,čije će muzičko naslijeđe ostati potomcima kao vječna spona sa prošlošću i našim iskonskim muzičkim bićem.

Album Vidarica je najnoviji muzički pro-jekat u kojem sarađujete sa gitaristomMiroslavom Tadićem. Ukratko kako stedoživjeli saradnju i po kojim karakteris-tikama biste izdvojili ovaj CD od vaša triranije objavljena?Ovaj CD se se izdvaja od predhodnih potome što je cijeli napravljen u sazvučju sagitarom. Ranija naša izdanja bila su „acapella“, tek ponegdje uz pratnju nekogstarog instrumenta. Za nas je to sasvimnovo iskustvo i još jedan očekivanimuzički iskorak, koji se negdje i očekivaokada smo nas dvojica u pitanju. Mi senismo odrekli našeg izvornog dvoglasa,ali čini nam se da smo sa ovom sarad-njom po mnogo čemu cijelu našumuzičku priču zahvaljujući Mirolsavupodigli na još jedan viši nivo.

Ko je odlučivao o pjesmama koje su sena kraju našle na CD-u? I uopšte da limeđu vama kada su u pitanju dogovorioko npr. repertoara i sl. vladademokratija, autokratija ili nešto treće?Naše poznanstvo i prijateljstvo sa Mirol-savom traje skoro 13. godina, tako da serepertora sam nametao kroz naše raz-govore i nekoliko koncerata koje smoodržali 2007. godine u okviru Gitar Art

Festivala. Kada se sretnu ljudi koji imajuzajednička interesovanja, sličan odnosprema radu i životu, ujednačen kriterijumi predaju se emocijama kada stvaraju,onda nastaje jedno ovakvo izdanje.

Ovaj album obilježava i činjenica da stesami svoj izdavač, tj. iskoristili ste novetehnologije i dali u promet digitalno iz-danje. Koje su to prednosti i maneovakvog načina distribucije muzike?Prednost te tehnologije je da vas bilo gdjena svijetu mogu odmah pronaći, čuti ikupiti izdanje, tj. ne moraju ići u CD shop.Za istinske kolekcionare smo ipak štam-pali jedan tiraž, jer i dalje postoje slušaocikoji bi željeli da imaju i fizičko izdanje. Kodnas se još uvijek tehnologija "skidanja" sainterneta nije ustalila potpuno, ali senadam da će uskoro to biti dostupno u ci-jelom regionu. Distribuciju za regionuzela je Croatia records, a mi smo sanašim izdavačem Helicom publishingdistributeri za Srbiju. Miroslav je takođeobjavio CD u SAD preko izdavača Ninewinds. “ Vidarica“ se može naći i u BanjaLuci u CD Shop Kec, Stari Tržni Centar,Gospodska.

Album je istovremeno izdan i na tržištu

Srbije i Amerike, koliko ima interesa saobe strane i da li ćete ga promovisati i nateritoriji Balkana, jer sadrži pjesme iz ci-jele regije?Naša promocija je bila zvanična uBeogradu 17. maja ove godine, naš prvikoncert je održan 9. jula u Zagrebu.Potom se Mirolsav vraća u SAD i tamo senastavlja promocija. Već je izašlo dostaintervjua u Srbiji, i Makedoniji, takođe inekoliko recenzija u Hrvatskoj. Mi plani-ramo i jednu promociju u Banja Luci najesen, kao i u Novom Sadu. Za sada jekritika izuzetna i mi smo jako zadovoljnikako se cijelo izdanje promoviše.

Kada se pripremate za koncert imate lineki svoj poseban ritual?Nekih posebnih rituala nemamo, jedinoprije koncerta nam je potreban odmor iapsolutni mir.

U jednom intervjuu ste rekli da nematenikakvo muzičko obrazovanje, te da vamni note nisu bliske. Kako je to uopštemoguće?Mislim da je to protumačeno napogrešan način, naravno da imamopotrebno muzičko znanje, ali način nakoji mi pripremamo pjesme, je potpunodrugačiji od ustaljenog bavljenjamuzikom. Prvo je nastala muzika panote, a jedna od značajnijih je i teorija

Pitagorejaca definisana još u davnimvremenima kao „harmonija sfera“.

Osim etno muzike, koji muzički pravci ćevam praviti društvo u trenutcima opuš-tanja?Svaka dobra muzika i dobar koncert jedobra priprema za stvaranje. Nemamoneki određeni muzički pravac kojislušamo, ali sigurno je to dobra klasičnamuzika, filmska ili nešto ne toliko poz-nato, ali kvalitetno iz svijeta „worldmusic“ scene.

Da li imate interese i prema nekim hobi-jima posebno, nekom sportu i sl.?Imamo hobije i to su košarka i plivanje,gdje smo redovno aktivni i na taj načinodržavamo i kondiciju koja jeneophodna.

Braća ste blizanci, da li vas ljudi i daljemješaju, i da li ste ikad koristili svojusličnost da se i našalite?Obično blizance veziju za takav vidzabave. Ljudi najčešće sami griješe, jersmo na prvi pogled jako slični, ali nikadato nismo koristili ili zloupotrebljavali.

Vaš idealan ljetnji odmor bi izgledaokako?Idealni odmor je na selu bez mnogo ljudiu tišini.

Interview


Personalni računari u obliku kakavdanas manje više poznajemo su natržištu već 30 godina. Prije dvadese-tak godina su postojala određenastanovišta da će do današnjeg danaračunari u ovom obliku nestati. To senije ispunilo, ali na dobrom putu jeda se dogodi u svjetlu pojaverazličitih novih tipova računara kakvisu tableti i druge vrste prenosivihračunara. U današnje vrijeme jemoguće više nego ikada kupiti kom-paktni prenosivi računar. Upravo tonas navodi na zaključak da ćeračunari kakvi su poznati biliprethodnih decenija, dakle desktopsa zasebnim monitorima prestati dabudu predominantni i da će ustupitimjesto mobilnim računarima.

kraj Pc računarana vidiku

Kako se sada situacija odvija desktop, laptop i tabletračunari uskoro će postati dio prošlosti budući daGoogle Glass utabava stazu ka sistemima koji će senositi ali i onima koji će, na neki način, biti diočovječijeg tijela. Patrick Moorhead, analitičar MoorInsights & Strategy navodi da Google Glass u pot-punosti mijenja način na koji shvatamo računare teda se nikako ne radi o fazi ispitivanja već da je u pi-tanju funkcionalni prototip nove generacije računara.Moorhead naglašava da američka vojska, naročitospecijalne jedinice, već koriste računare koji se nosei koji im služe za komunikaciju i GPS zadatke, ali daova tehnologija još nije dostupna za obične korisnike.

Google Glass otvara novu eru

KompanijaTwitter je ob-javila veliki brojunapređenja zanjihov popu-larni servis.Međuobezbijeđenimunapređenjimasu automatskokompletiranjepretrage, prikazivanje rezultatakoji prave razliku između stvarnihimena i Twitter korisničkih imena,prikazivanje preciznijih sugestija irezultata sljedbenika. Korisniciimaju na raspolaganju mogućnostda sami za svoje potrebe odlučekoliko su ove izmjene značajne ali

sigurno je da je pretraživanje uokviru Twitter servisa postalodaleko lakše. Sada kada se unesepojam za pretraživanje Twitter ćeautomatski predložiti sugestije iizvršiti korekciju gramatičkihgrešaka, a sve to je sada dostupnoi za iOS i Android.

Twitter obezbedio unapređenjaKompanija Wacom je

najavila novu verzijusvog 24HD ekranakojim se upravljadodirom olovke. Novimodel nosi oznaku24HD touch i nudi mul-titouch funkcionalnostza kompanijin 24“ inputuređaj. Dodatne karak-teristike se ne za-vršavaju ovdje. Za dodiromogućeni 24HDtakođe posjedujeunapređijeni ekran kojipokazuje 1.07 milijardiboja pri čemu pokriva97% Adobe RGB game iimplementira RGB pozadinsko osv-jetljenje koja unapređuje prikaz bojana ekranu. Takođe, možete da koris-tite Express Keys i Touch Rings da

prilagodite tok rada za maksimalnuefikasnosti. Kada ovaj model budestigao u prodaju on će se savršenouklopiti sa funkcionalnostima kojenudi Windows 8.

Hd ekran na dodir olovke

Tehnostyle

Najveći prob-lem sa kojimse trenutnosuočavakom-panijaGoogle iAndroid jestepiraterija. Jed-nostavno rečeno, sve veći broj piratskih aplikacijana Android uređajima ima veliki negativan uticajna proizvođača pa je tako sve veći broj onihproizvođača koji se odlučuju na nepopularnoreklamiranje u okviru samih aplikacija da bi sepopunio jaz koji se javlja u okviru Google Playservisa. Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, činise da za sada nema efikasne zaštite za Androidpa su proizvođači primorani da se oslanjaju samina sebe i na svoje umijeće snalaženja.

Piraterija ubija AndroidKompanija Nikon je nedavno pred-stavila svoj najnoviji DSLR modeloznake D4. Ovaj modelse do sada prikazaoveoma dobro, ali jekompanija objavila na-jnoviji firmware zapomenuti model kojinosi oznaku 1.02 i kojidonosi mnoštvo manjihpopravki. Tako sada vlas-nici ovog modela imaju na raspolaganju na prim-jer opciju da se formatiranje memorijske karticemože izvršiti iz MyMenu sekcije, gama za AdobeRGB slike koja je prikazana na ekranu aparata jesada promijenjena pa je moguće dobiti mnogozasićeniji prikaz boja, stabilnost mrežne konek-cije kada je FTP upload opcija odabrana jeuvećan. Update firmware je dostupan za Windowsi Mac OS X računare.

dorađen nikon d4


content | intro

Peugeot 208 je za bosanskohercegovačko tržište pre-mijerno predstavljen na Vlašiću.“Peugeot je jedan od lidera na tržištu u B segmetu iupravo sa 208, nasljednikom 207-ice najprodavanijegPeugeot modela u BiH, želimo učvrstiti i zadržati tupoziciju. 208 je dostupan u verziji sa troja i peteravrata i idealno je vozilo za sve generacije otvorenihpogleda na svijet. 208-ica je na drugim tržištima odtrenutka lansiranja ostvarila odlične rezultate i vozačisu ovaj model okarakterisali kao veoma sigurno,kompaktno i urbano vozilo sa izuzetno malompotrošnjom”, rekao je Denis Mašić, direktor mar-ketinga kompanije Vermont, generalnog uvoznika idistributera Peugeot proizvoda za BiH.208-ica je lakša i kraća od svog prethodnika. Usprkos ovim karakteristikama u unutrašnjosti je sada višekvalitetnog prostora za putnike. Prostor za prtljag je povećan i iznosi 285 litara što je više za 15 litara uodnosu na model 207. 208-ici je od Euro NCAP-a (New Car Assessment Programme) dodijeljeno 5 zvjed-ica što je dodatna potvrda za Peugeot da su uspjeli kreirati automobil koji je izuzetno siguran.

6. jula 2007. godine, italijanski Fiat je na tržištelansirao model koji će ovom brendu pomoći daponovo stane na noge. Riječ je, naravno, o novomćinkvećentu, a u čast ovog jubileja, stiže speci-jalna verzija prigodnog imena. Riječ je o "HappyBirthday" verziji modela 500 i 500C, koje će bitiproizvedene u ograničenoj verziji od 555 primjer-aka, sa početnom cijenom od 12,900 evra,odnosno 15,400 evra za kabriolet model. "HappyBirthday" donosi širok spektar stilskih i praktičnihdodataka, među kojima treba izdvojiti navlaku zavolan u retro stilu, bijele bočne retrovizore ikrovnu antenu posebno urađenu za ovu verziju. U

standardnoj opremi se još nalaze klima, električni podizači, hromirani detalji i MP3/CD radio. Kupci će moćida biraju između dva benzinska motora, 1.2-litarskog četvorocilindričnog sa 68 KS i 0.9-litarskogdvocilindričnog TwinAir agregata, sa turbo kompresorom i 84 KS.

Predstavljen Peugeot 208 za bh tržište

opel Adam: Prosto jedinstvenSa potpuno novim ADAM-om,Opel izbacuje na tržište mali, šik,gradski automobil koji stvara sveveće mogućnosti u modno-nadahnutom A segmentubrenda. Opel Adam kombinujesmjelu, moćnu konstrukciju samogućnostima za gotovobezbrojne personalizacije, što svakog Adam-a čini potpuno jedin-stvenim. Pored toga, pruža vrhunske tehnologije iz viših segmenata,uključujući novi ugrađen info-zabavni sistem, koji integriše vlasnikovsmartfon u automobil (Android i Apple iOS), čineći aplikacije zasnovanena internetu dostupnim u kabini. Sa gotovo 3,70 metara dužine (širinabez retrovizora 1,72 metra), agilna trovratna verzija je savršena za ur-bano okruženje. Opel Adam će se u početku nuditi sa tri efikasna ben-zinska motora (1.2 l 51 kW/70 ks, 1.4 l 64 kW/87 ks i 1.4 l 74 kW/100 ks)u spoju sa 5-stepenim manuelnim prenosom.

AutoroĐEndAnskA vErzIjA FIATA 500

Leteći automobil je davnašnja želja bro-jnih entuzijasta, koju smo do sadauglavnom gledali u naučno-fantastičnimfilmovima, ali koji bi uskoro mogao dapostane stvarnost. Brojnim "krosover-ima", na kojima sa manje ili više usp-jeha rađeno tokom godina, pridružio semodel Transition, američke kompanijekompanije Terrafugia, osnovane 2006.Transition je u aprilu predstavljen nasajmu automobila u Njujorku, a sadastižu vijesti o završetku složenog dijelatestiranja, kako u vazduhu tako i nadrumu, što znači da je serijska proizvod-nja dobila zeleno svjetlo i da će prve is-poruke krenuti krajem ove godine. Saspoštenim krilima, Transition seposebno ne razlikuje od prosječnogčetvorotočkaša, sa sve farovima,pokazivačima pravca, ukratko - svimešto možete naći na svakom automobilu.Teoretski, Terrafugia Transition jesavršeno prevozno sredstvo, koje svomvlasniku omogućava da bira na kojinačin će putovati. Naravno, ovakvoposebno vozilo ima i posebnu cijenu od220,000 evra, koja iako velika, možedonijeti komercijalan uspjeh kompaniji.

leteći automobilu prodaji dokraja godine

novi renault clioNovi Renault Clio je prvi produkcijskimodel, koji u potpunosti predstavlja noviRenaultov dizajnerski jezik, prvi put viđenna atraktivnim koncept modelima, kao štoje DeZir. Prema riječima dizajnera Lau-rensa Van den Ackera, novi je Clio začetkao dio senzualne skulpture koja stim-uliše želju. Dominiraju blage linije, bez agresivnih uglova. U poređenju sa prethod-nikom, novi je Clio mnogo dinamičniji, zahvaljujući nižem stavu, širem tragutočkova i smanjenjem razmaka između točka i blatobrana. Kada govorimo o ino-vacijama, Clio nastavlja Renaultovu tradiciju, te nudi brojne nove elemente, kojimapodiže standarde u klasi malih vozila. Neki od njih su; Renault R-Link – inte-grisani tablet spojen sa automobilom i internetom, nudi kontakt sa spoljnim svije-tom putem velikog 7-inčnog ekrana osjetljivog na dodir i upravljanja glasom. NoviClio donosi i svjetsku inovaciju – Bluetooth radio sa Bass Reflex sistemom,pametnim audio sistemom, koji od automobila čini koncertnu dvoranu.

Mediteranski model prehrane je lakoprepoznatljiv po poluvegetarijanskojprehrani s ribom umjesto mesa,maslinovim uljem te voćem ipovrćem. Mediteranska je hrana na-jbolji model za zdravu prehranu! Epi-demiološka istraživanja provedena naKreti te u Lionu i oko Tuluza u Fran-cuskoj pokazala su da je dugovječnostlokalnoga stanovništva veća od onogau kontinentalnom dijelu zemlje.Amerikanci su napravili hibridno uljeprema modelu maslinovog ulja, amodel "Piramida zdrave prehrane"nije ništa do li mediteranski model.

DVA PREHRAMBENA STILAU stvari, gledajući nešto šire, imamosudar dvaju prehrambenih stilova; sjedne strane zapadni stil poznat poobilju, pretjeranim kalorijama, crven-ome mesu i visokom holesterolu, tedrugi, mediteranski model, koji je lakoprepoznatljiv po poluvegetarijanskojprehrani, uz korištenje ribe umjestomesa, maslinovog ulja umjesto mar-

garina i drugih zasićenih masnoća, tepo obilju voća i povrća.Oba stila prehrane imaju i odgovarajućezdravstvene posljedice; tako je posljed-ica prvoga stila 500.000 mrtvih godišnjeod bolesti krvog sistema u SAD, dok jekod drugog trend umiranja po toj os-novi bitno manji, a život daleko zdraviji.Zaključci nisu izvedeni na temelju sim-patija za jedan ili drugi stil, već na os-novu jakih argumenata.

ŠTA SU POKAZALA ISTRAŽIVANJA?Istraživanje pod nazivom "Studija 7 ze-malja" pokazalo je da je smrtnost odbolesti krvnog sistema u južnoj Evropi2-3 puta manja nego u kontinental-nom dijelu, na primjer, u Njemačkoj iIrskoj, a osobito u odnosu na SAD.Dugoročno gledajući, posljedica je tozamjene crvenoga mesa ribom i os-talim plodovima mora, svakodnevnekonzumacije crnog vina, te korištenjamaslinovog ulja.Pored toga, unos voća i povrća, štoznači unos balastnih materija, vitam-

ina i drugih zaštitnih supstanci dalekoje veći na jugu Evrope. Ako izuzmemospomenute pretpostavke zdravlja,imamo tzv. "dugoročnu" blagodat uobliku dužega života. Sve su studijejasno dale do znanja da osobe koje sesistemski hrane namirnicamatipičnim za mediteransko podneblje upravilu duže žive. Ljubitelji dobre

kapljice će reći da je to rezultat zam-jene vode vinom, ali očito nije u pitanjusamo to. Ima i cijeli niz drugih, za or-ganizam korisnih materija koje semogu naći jedino na Mediteranu.Blaga klima mediteranskih zemalja(16) omogućuje rast povrća s velikimlisnatim dijelovima, kao što su raštikai zelena salata, preko cijele godine, teagruma (limun, narandža, grejp, man-darina), kivija, smokava, badema,grožđa, brokule i kupusa, a te sunamirnice bogate raznim zaštitnimsupstancama.

MASLINOVO ULJE I CRNO VINOPosebno valja istaći maslinovo uljekao najveći prirodni izvormononezasićenih masnih kiselina,koje su toliko važne za stvaranjeravnoteže masnoća u krvi. Istraživanjepod nazivom "Studija 7 zemalja"pokazalo je da je smrtnost od krvnihbolesti u južnoj Evropi 2-3 puta manjanego u kontinentalnom dijelu.

Ta je hrana prije svega niskokalorična,ima vrlo malo holesterola i mnogobalastnih materija, dakle posjedujesve atribute zdrave prehrane. Onapreko cijele godine osigurava visokizvor vitamina C u prirodnom kom-pleksu s bioflavonoidima, visok izvorbeta karotena, dovoljno vitamina E, te,najzad, sasvim dovoljno Omega-3masnih kiselina koje se na kopnu uredovnoj prehrani ne mogu dobitiosim ako volite ribu.I na kraju, tu je obilje crnog vinarazrijeđenog vodom, kojim se gasi žeđ.Danas se smatra da su polifenoli izcrnog vina najbolji lovci slobodnihradikala, tj. da po načinu djelovanjaspadaju u grupu antioksidansa. Dvijevelike čaše dnevno mogu djelovati vrlopovoljno na zdravlje, a da pritom ne iza-zovu probleme s alkoholom. Ako setome dodaju zaštitni faktori iz bijelogluka, brokule i kupusa, može se govoritio nadprosječnoj obrambenoj barijeri.

ZAŠTO FRANCUZI MALO OBOLIJEVAJU OD INFARKTA?Navedeno pitanje sadrži aluziju napoznati "francuski paradoks" (Frenchparadox). Pojam je nastao zbogčinjenice što Francuzi, koji satimasjede za stolom i doslovce uživaju u je-lima, ipak ne obolijevaju od bolestikrvog sistema, prvenstveno od in-farkta, u tolikoj mjeri kao što je slučajs Ircima ili Amerikancima.Istraživanja na Kreti i oko Liona supokazala da je tamošnja lokalnahrana za osobe sklone infarktu boljaod bilo koje službene medicinske di-jete. U čemu se ona sastoji? Vrlo malomesa, mnogo kuvanog povrća, obiljeagruma, nemasna riba i crno vino poželji. Treba li tome dodati i mnogo kre-tanja na morskom vazduhu?

U mediteranskoj kuhinji koristi se riba umjesto mesa, maslinovo ulje umjesto margarina, te obilje voća i povrća


SPOJ ZDRAVLJA I NEODOLJIVIHAROMA

GastroMediteranska prehrana

Ta je hrana prije sveganiskokalorična, ima vrlomalo holesterola i mnogobalastnih materija, dakleposjeduje sve atributezdrave prehrane.

PREPUSTIMO SE ZAČINIMA,

SVJEŽIM I SUVIM!Začini su nam uvijek dragocjen saveznik u kuhinji

Recepti:recepti/savjeti

Voćna salata sa cimetom i kikirikijemJako brza i sočna salata sa kombinacijom narandžastog ižutog voća, posuta kikirikijem i cimetom uz kuglu šlaga….Potrebno: 1 narandža oljuštena i izrezana na kriške, 1 ba-nana oljuštena i izrezana na kolutove, 1 mango oljušten i is-jeckan, 1/2 dinje očišćene od sjemenki i izrezane na kocke,1/2 ananasa očišćenog i izrezanog na kocke ili iz konzerve,1/2 šolje samljevenog kikirikija, malo ostaviti i cijelog zaposipanje, 1 kaščica cimeta u prahu, gotovog šlaga po želji.Priprema: Pomiješati svo voće, sipati u činije i onda posutisa cimetom, kikirikijem istaviti kuglu šlaga poporciji i služiti odmah.Najbolje je ako je voćeveć prethodno bilo ufrižideru!

Kuvana škarpinaDa se lagana, niskokalorična prehrana ne sastoji samo ugrickanju sirovog povrća, najbolji je primjer jedinstvenamediteranska kuhinja. Obilje kuvane ribe i povrća osiguravavitak stas, sjajnu kosu i lijepi ten.Potrebno: so, biber u zrnu, 1 kašika vegete, 50 ml masli-novog ulja, 1 lovorov list, 50 g mrkve, 1 korjen peršina, 1glavica luka, 3 čena bijelog luka, 2-3 kašike vinskog sirćeta,1,2 kg škarpine, peršin. Priprema: U posudu stavite vodu, dodajte so, papar, vegetu,malo ulja, lovor, očišćenu i narezanu mrkvu i peršin, luk ibijeli luk, pa pustite da malo prokuva. Zatim dodajte sirće iočišćenu ribu, pa kuvajte oko 20 minuta.Posluživanje: Pažljivo izvadite ribu iz juhe, stavite je naovalni tanjir, dodajte kuvanu mrkvu i peršin, prelijte je s

malo riblje juhe ipreostalim uljem,pospite nasjeck-anim peršinom iposlužite s ku-vanim krumpirom.

Mahune na mediteranskinačin Potrebno: 500 g zelenih mahuna, so, 1 kašika maslinovogulja, 100 g luka, 1 čen bijelog luka, 500 g paradajza, 2 kašikemješavine mediteranskiuh začina, 2 kašike narezanogbosiljka, 1 kašika nasjeckanog peršina. Za odreske: 4 telećaodreska (600 g), 1 kaščica soli, 2 kaščice ulja. Priprema: Mahune očistite, narežite, operite i kuvajte uposoljenoj vodi 15-20 minuta. Na maslinovom ulju propecitenasjeckani luk, dodajte protisnuti bijeli luk, oguljenparadajz narezan na kockice, pospite mediteranskimzačinima i pirjajte desetak minuta. Umiješajte kuvane iocijeđene mahune i na kraju pospite bosiljkom i peršinom.Teleće odreske potucite, posolite i pecite na zagrijanom uljusa svake strane oko3 minute. Posluži-vanje: Mahuneposlužite toplo uzpečene telećeodreske.

Začini su dijelovi biljaka koji sadrže puno eteričnih ulja intenzivnog mirisa iokusa. Kao začini koriste se samo određeni dijelovi bilja, na primjer listovi, kori-jenje, plodovi, lukovice, pupovi, sjemenke, a kod nekih začina i kora. Začini sekoriste u kulinarstvu oplemenjujući jela, u medicini zbog ljekovitih svojstava i ukozmetičkoj industriji. Usprkos niskoj hranjivoj vrijednosti, začini igraju važnuulogu u našoj prehrani, dajući ton i zaokružujući utisak jela.Stoga se mnogi odlučuju uzgajati začine u vrtu kao ukras među drugim kul-turama ili u posebnim začinskim gredicama, u posudama na balkonu ili na pro-zorskoj klupici posađene u manje teglice.Onako kako nam to uslovi dozvoljavaju, bitno je da ih uvijek imamo pri ruci.Primjenom začina najjednostavnije jelo može postati festival mirisa i okusa.Njima možemo učiniti totalni "makeover" poznatim jelima koja su nam pomalodosadila. Začini su nam uvijek dragocjen saveznik u kuhinji.

ZAČINI U NAŠOJ KUHINJI?Začini koji se kod nas najčešće koriste prilikom pripreme jela, neki i na dnevnojbazi, jesu: lovor, ružmarin, celer, peršin, majčina dušica, mažuran, matičnjak,timijan, metvica, chili papričica, biber, bosiljak, kadulja, kopar, korijander, la-vanda, vlasac i dr.Na našim kuhinjskim policama i frižiderima sve su češće prisutni i: kapari,gorušica, hren, klinčići, šafran, kajenski papar, anis, cimet, muškatni oraščić,kardamom, kurkuma, ingver, i dr.Primjenom začina najjednostavnije jelo može postati festival mirisa i okusa.Neke biljke tek sušenjem razviju svoju aromu, posebno one s velikim udjelometeričnih ulja. Bilje poput majčine dušice, bibera, ružmarina, kopra, chilipapričica i bijelog luka možemo čuvati i u maslinovom ulju, a onda takomeđusobno prožetim sastojcima oplemenjivati i začinjavati jela, npr. salate.Zaključujemo, usprkos tome što kad god imamo prilike koristimo svježe, netomubrane začine, suvi začini igraju vrlo važnu ulogu u modernom kulinarstvu. Osimšto korištenje sušenih začina nije ograničeno zbog vremena dospijevanja, suvizačini nam omogućavaju pripremu egzotičnih jela s nama geografski nedostup-nim svježim začinima.Začini mogu biti izvrsni kulinarski saputnici. Koristite ih smjerno, znalački, ali irazigrano i smjelo. Uzgajajte, berite, uživajte, sušite i oplemenjujte svoja jelazačinima!


Gastro


Eko regata, koja već drugu godinu zaredom plovi od izvora do ušća rijekeVrbas ima za cilj povećanje svijestijavnosti o zaštiti ove rijeke kroz ak-tivnosti čišćenja njenih obala odčvrstog otpada. Ovogodišnja Eko re-gata pod sloganom „Čist Vrbas”krenula je 29. juna iz Gornjeg Vakufa inastavila svoj put kroz Bugojno, DonjiVakuf, Jajce, Banjaluku, Laktaše istigla na svoj cilj 3. jula u Srbac. Ekoregata je samo jedna od aktivnostipartnerskog projekta koji realizujeRazvojni program Ujedinjenih nacija(UNDP) BiH u partnerstvu s VladomJapana i kompanijom Coca Cola. „Glavna podrška japanske vladeprema BiH je da podstiče održivekonomski razvoj štiteći pri tom živ-

otnu sredinu. Vrbas je divna rijekakoja pruža veoma mnogo potencijalaza razvoj ekonomije u toj regiji. Kakoje Vlada Japana i u proteklom peri-odu podržavala projekte razvoja ekoturizma u slivu Vrbasa, kroz projekatkoji realizuje u saradnji sa UNDP ćeobezbijediti 1,3 miliona KM“, rekao jeYoshiaki Makino, prvi sekretarJapanske ambasade u BiH.

AKCIJA, REAKCIJAOve godine, više od 750 vreća čvrstogotpada je izvađeno iz Vrbasa i poku-pljeno s njegovih obala za 5 dana re-gate. Ovo je pokazatelj da je Vrbas,naš prijatelj, opterećen velikomkoličinom čvrstog otpada koji se ne-propisno odlaže i često se može naći

u rijeci i na njenoj obali. To daljepostaje problem svih lokalnih zajed-nica koje se nalaze nizvodno u slivu,a ne samo problem opštine u kojoj jenastao. Razlozi za stvaranje divljih deponija,odnosno nelegalno odlaganje otpadana mjesta koja za to nisu predviđenasu višestruki:• Nepostojanje ili loše funcionisanjesistema organizovanog odvoza i/ili is-pravnog odlaganja otpada na nivoulokalne zajednice;• Nesavjesno ponašanje građana;• Nepostojanje zakonskih propisakoji definišu sankcionisanje pon-ašanja pojedinaca.Zbog ovog, ali i drugih problema kojiutiču na kvalitet rijeke Vrbas, Koordi-nacioni tim gradonačelnika inačelnika opština u slivu Vrbasa,2004. godine potpisao je povelju oočuvanju ove rijeke, čime su seobavezali da će zajednički djelovati uaktivnostima zaštite Vrbasa.Uključivanjem lokalnih zajednica od

izvora do ušća Vrbasa, eko regatadaje podršku provođenju ove povelje ianimira građane da odlažu otpad namjesta predviđena za to. Briga o Vr-basu nije samo na donosiocima od-luka, jer svi trebamo da snosimoobavezu i odgovornost da bismo gaočuvali. Što prije shvatimo da jeVrbas naše zajedničko dobro, svićemo zajedno prije početi da živimobolje od korištenja rijeke na održiv iekološki prihvatljiv način. S ovim cil-jem, pokrenut je i partnerski projekatUNDP, Vlade Japana, te Coca-Colečijim aktivnostima bi se uticalo napodizanje svijest građana koji žive uslivu, jer čistoća voda i sliva rijekeVrbas direktno utiče na kvalitet čaševode na našem stolu, te zagađenosthrane koju uzgajamo na njegovimobalama. Pored ovog ekološkog i zdravstvenogefekta, očuvanje Vrbasa ima i veomaznačajan ekonomski efekat, jer jeVrbas veliki turistički potencijal i uznjegovo održivo upravljanje, može se

EKO REGATA 2012 „ČIST VRBAS“Turizam

Kada upitate stanovnike koji žive u nekom od gradova na zelenoj rijeci šta je Vrbas za vas, odgovor je uglavnom isti - Vrbas je moj prijatelj! Da limožemo učiniti nešto više za svog prijatelja?

ZNANJE I INFORMISANOSTGRAĐANA O OTPADU U toku uličnih akcija koje su se organizovale u vrijeme trajanja Eko re-gate Vrbas 2012, građani su imali priliku popuniti kratku anketuvezanu za znanje i informisanost o problemu otpada. Anketu suukupno popunila 242 ispitanika/građana u 5 gradova u kojima su serealizovale promotivne aktivnosti: Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, BanjaLuka, Laktaši.

Koga smatrate odgovornim za problem otpada u vašoj opštini?

Koliko dnevno uzmete plastičnih vrećica u prodavnici/pekari/pijaci?

turizamTurizam


Prva stvar koju ćete morati gledati je veličinaapartmana. Ako odlazite samo na odmor bezposebnih planova za zabavu i aktivnosti ondavam veličina nije toliko presudna. S drugestrane, ako putujete s porodicom i djecom,trebaće vam puno više prostora i soba tako daćete morati odabrati potpuno opremljen apart-man sa kuhinjom, spavaće sobe i odvojenom tr-pezarijom. Znajući šta tražite, biće vam lakopronaći pravi apartman i time učiniti vaš boravakugodnijim.Ako planirate odlazak na odmor vjerovatno ćetehtjeti vidjeti i istražiti mjesta koja posjećujete,tako da je lokacija vašeg apartmana jedan odvažnijih faktora. Odaberite apartman koji senalazi na razumnoj udaljenosti od znamenitostikoje želite posjetiti kada dođete na odredište.Godišnji odmori su namijenjeni za uživanje izabavu, tako da nema smisla zaglaviti u sao-bražaju ili trošeći vrijeme hodajući okolo tražećismjerove. Odaberite mjesto koje ima jednosta-van pristup svim znamenitostima koje želite pos-jetiti. Isto tako morate uzeti u obzir da je mjestou kojem se nalazi apartman sigurno za šetnjuusred noći.Kod odabira apartmana vodite računa o budžetu

koji ste namijenili za cijeli odmor. Neka troškovismještaja ne prelaze50% ukupnogbudžeta.Većina apartmanauz odmor će vamponuditi pogod-nosti kao što subazen i parking usklopu najma, aako to nijeponuđeno prov-jerite koliko ćevas koštati. Os-tati u kontaktu sprijateljima i sasvojim

domom znači da morate imati i pristup inter-netu. Ako najmodavac ne nudi ovu uslugu uvijekmožete provjeriti za širokopojasne bežične vezeili blizina lokala (restoran, caffe bar…) sa wi-fipristupom.

Blizina infrastrukture je takođe neizbježna. Ublizini apartmana mora biti trgovinaprehrane, tržnica, pijaca će vam olakšati

nabavku svježeg voća, povrća i naravnoribe, zatim obavezno morate imatiapoteku i dom zdravlja. Kad kažemo ublizini onda mislimo najviše 500 m tako

da sve možete obići pješke.Blizina plaže nije presudna! Čak je bolje

da je plaža izvan mjesta, pogotovo akoste sa svojim vozilom, jer to će

vam olakšati da sa sobomponesete čim više stvari kojebi vam mogle zatrebati. Ako jeplaža blizu apartmana ondabudite spremni da ćete se us-prskos blizini puno puno punonahodati jer pješke prenijeti svepotrebne stvari, pogotovo ako

ste sa prodicom, i nije baš jed-nostavno!

savjeti za traženje apartmana

obezbijediti i ekonomska stabilnostlokalnih zajednica u slivu. „Briga o vodi jedan je od prioriteta’Coca-Cole’ u regionu, ali i na svjet-skom nivou, te su naša nastojanjausmjerena na tri važna područja –smanjivanje količine vode u proizvod-nji pića, usklađivanje svih proizvodnihpostupaka radi upotrebe vode, te ula-ganje u projekte razvoja lokalne za-jednice s ciljem zaštite voda. Uskladu s ovim smjernicama, dragonam je što kroz projekat 'Čist Vrbas'imamo priliku da ukažemo navažnost zaštite voda, te da po-mognemo lokalnoj zajednici u ovojinicijativi usmjerenoj ka čišćenju ri-jeke Vrbas i jačanju svijesti o njenojvažnosti za lokalni razvoj“, izjavila jeBoška Trbojević, direktorica Odjela zakomunikacije i odnose s javnošću zaHrvatsku i BiH, Coca-Cola HBCHrvatska d.o.o. Projekat će rezultirati povezivanjem

institucija lokalnih zajednica, komu-nalnih službi i rafting klubova u ci-jelom slivu Vrbasa s ciljemefikasnijeg djelovanja na zaštitikvaliteta vode rijeke Vrbas, kao ičistoće njenih obala i samog korita.

PRATEĆE AKTIVNOSTIEko regatu 2012 “Čist Vrbas” pratilesu i ulične akcije u Bugojnu, DonjemVakufu, Jajcu, Banjaluci i Laktašima,gdje se građanima dijelio informa-tivno-promotivni materijal, i ukazivalona značaj uključivanja lokalnogstanovništva da se aktivnije uključi uočuvanje rijeke Vrbas i njenih obala.Ove akcije bile su organizovane u

saradnji sa lokalnim organizacijamacivilnog društva, jer su one pokretačipromjena u društvu i mogu iniciratirješavanje problema koji postoje uslivu. Uloga lokalnih OCD je veomaznačajna, jer svojim aktivnostimamogu da utiču na sve interesnestrane, kako na donosioce odluka igrađane, tako i privredne subjekte ucilju promocije održivog razvoja.“Zadovoljni smo odzivom građana,jer nam je važno da podignemo svi-jest o potrebi brige za Vrbas kaozajedničkog dobra velikog broja ljudi.Međutim, kampanja koju sadprovodimo i projekat čiji je ona dioimaju za cilj mnogo više od čiste

vode. Želimo pokazati ljudima da jebriga o Vrbasu i prirodi uopšte za-pravo briga o njima i njihovimporodicama, te da zaštitom Vrbasamogu učiniti mnogo za sebe i svojenajbliže – u smislu zdravijeg, ali iprosperitetnijeg života,“ rekao jeGoran Vukmir, portfolio menadžerUNDP BiH.Pored rafting klubova, u akcijučišćenja uključio se i vrlo značajanbroj građana, što predstavlja posebnoohrabrenje za buduće aktivnosti kojeće se realizovati u slivu Vrbasa, a ucilju njegovog očuvanja. Da li će oveaktivnosti uticati na svijest građana ida li će se u slivu Vrbasa ostvariti jošbolja saradnja između lokalnih zajed-nica, pokazaće eko - regate u nared-nim godinama, koje će, nadamo se,uskoro postati isključivo turističke ida će problem čvrstog otpada u Vr-basu ostati u istoriji borbe za njegovoočuvanje.

Kad idete na odmor imate mogućnost boravka u hotelima ili možete ostati u apartmanima, a ako ste se odlučili ostati u apartmanu, lociranje pravog isigurnog stana za vaš boravak je vrlo važno. Sljedeći savjeti će vam pomoći da pronađete jedan bez puno poteškoća

Pored ekološkog i zdravstvenog efekta, očuvanje Vrbasa ima i veoma značajan ekonomski efekat, jer je Vrbas veliki turističkipotencijal i uz njegovo održivo upravljanje, može se obezbijediti i

ekonomska stabilnost lokalnih zajednica u slivu.

Telekom Srpske, informacije 1185Kvarovi na telefonima 1275Buđenje i poziv u određeno vrijeme 1401CJB 122Vatrogasci 123Hitna pomoć 124, 230-620Poliklinika 247-333Klinički centar Banja Luka 342-100Autobuska stanica 922 000 Željeznička stanica 301-229Vodovod i kanalizacije 212-316Stambeni servisi –Održavanje stanova 228-060“Elektrokrajina” Banja Luka 247-100Centar za obavještavanje 121, 212-500“Čistoća” 304-477Meteorološka stanica 307-943“Gradsko groblje” 214-107, 065/646-312

KULTURNI CENTRINarodno pozorište RS 317-949Dječije pozorište RS 232-844Gradsko pozorište Jazavac 462-887Narodna i univerzitetska biblioteka RS “Petar Kočić” 215-859Banski dvor 305-336Francuski kulturni centar 219-238

PARFIMERIJEDidaco Commerce 586-777Parfimeria Sergio 226-150

CENTRI ZA LJEPOTUSpecijalizovani Centar za trajnu epilaciju Nomasvello 258-150Centar za estetiku lica i tijela Perfectus 213 -313

MOTELIPrenoćište i restoran “Alas” 212-622

HOTELIHotel Ćubić 331-000

KAFIĆICafe bar “Harmonija” 065/773-775

RESTORANIKrčma kod Alekse 300 242Healty Lifestyle 066/424 139Pizzeria San Remo 315-815

Autobuska stanica 212-411

Bolnica 210-971

Opština 209-099

Policija 207-633

Željeznička stanica 210-395

Pošta 212-111, 210-522

Elektrodistribucija 201-211

Gradska toplana 211-640

Vodovod i kanalizacija 226-460

Vatrogasci 123

Matična služba 233-121

KULTURNI CENTRI

Biblioteka ''Filip Višnjić'' 205 – 603

JU centar za kulturu ''Semberija'' 204 – 202

Galerija ''Milenko Atanacković'' 206 – 472

Muzej ''Semberija'' 201 – 292, 206 – 910

CJB Istočno Sarajevo 316-104 Vatrogasna brigada 340-734Bolnica Kasindo 316-054Dom zdravlja 340-782 Autobuska stanica 317-377Taksi 340-200Elektrodistribucija 317-929, 317-930Sarajevo Gas 340-113Vodovod i kanalizacija 340-480Apoteka 316-260, 317-902Pošta 316-168Osnovni Sud (Sokolac) 448-113Osnovni Sud (odjeljenje Istočno Sarajevo) 342-528

KULTURNI CENTRIMatična biblioteka 340-778 Narodna biblioteka Pale 223-418Narodna biblioteka Sokolac 401-350Kulturni centar Pale 227-132Kulturni centar Istočno Novo Sarajevo 342-842Ustanova za kulturu ''Pero Kosorić'' Sokolac 448-407Kulturni centar Trnovo 610-352

IsToČno sArAjEvo 057


BIjEljInA 055BAnjA lUkA 051

SEPTEMBER

Entertainment & Humor

Intermezzo jul/avgust 2012