Jezična Norma

8/19/2019 Jezična Norma

1/27

Jezična norma, jezičnipurizam, frazeologija i

tvorba riječi


2/27

Jezična norma

• određuje pravilnost jezičnih jedinica ustandardnom jeziku i u funkcionalnimodnosima

• sastoji se od:• pravopisne (ortografske) norme• pravogovorne (ortoepske) norme• stilističke norme• leksičke norme• gramatičke norme koja može biti:

• fonoloka• morfoloka• sintaktička


3/27

• norme su svjesno načinjene i određene• mnoge se pravopisne norme određuju dogovorom

(ili su najče!e u uporabi)•

norme se određuju posebnim normativnimpriručnicima• valja razlikovati uzusnu (upotrebnu) normu i

kodi"kacijsku normu•

uzusna norma proistječe iz upotrebe jezika• kodi"kacijska norma je norma zabilježena u

priručnicima, a može biti deskriptivna (opisna) ipreskriptivna (propisna)


4/27

• pravopisna norma određuje kako !ese to pisati

• pravopisi sadrže pravila te norme• pisanje velikoga i maloga slova stvar je dogovora i jezične tradicije iprakse u svakom trenutku


5/27

• pravogovorna norma određuje kakoto treba izgovarati

• mnogi ne znaju da oblik radit ćutreba izgovarati #radi!u$, a ne #radit!u$, a mnogi čine također velikupogreku izgovaraju!i #raditi!u$


6/27

• gramatička norma sastoji se od fonoloke,morfoloke i sintaktičke norme

• gramatika određuje i gramatička pravila i

norme• instrumental imenice kralj je kraljem, a ne

kraljom

• u sklonidbi mukih imena pravilno je: Ivo,Ive, Ivi%%%, ali čuje se i dubrovački tipsklonidbe & Ivo, Iva, Ivu%%% to je ipak stilskiobilježeno i regionalno


7/27

• primjeri za krenje morfolokenorme:

želim oti! & želim oti!ikad otiđem & kad odemmi bi doli & mi bismo doli

vidjeo & vidioumirivam & umirujemdonesti & donijeti


8/27

• primjeri za krenje sintaktičke norme:'vrimo odvoz krupnog otpada & odvozimo krupni otpad'prole su obje vožnje Janice & prole su obje Janičinevožnje

'čekati na bolja vremena & čekati bolja vremena'amobor je nedaleko agreba & amobor je nedaleko od'agreba'smeta me buka & smeta mi buka

'laže me & laže mi'da li & je li'bez obzira to su govorili & bez obzira na to to su govorili


9/27

• stilistička norma određuje to pripadakojemu funkcionalnom stilu

• ono to je dobro u jednomfunkcionalnom stilu, ne mora bitidobro u drugom stilu


10/27

*eksička norma

• odgovore na pitanja to ulazi u leksičkunormu mogu nam dati jezični savjetnici,znanstveni i stručni članci, a rječnici

djelomično• normom se određuje to je standardno, a

to nestandardno, to pripada kojemfunkcionalnom stilu, to je denotativno, a

to konotativno• leksem ne!e u!i u standardnojezičnu

normu ako kri bilo koju od pet normi


11/27

• u normu ne!e ulaziti riječi koje su: – dijalektizmi ( pomidor, peškir, kapija,

lancun, pajcek)

– barbarizmi (veškuhinja, cajtnot, šuster, pendžer, sokak)

– žargonizmi (kolac, bifati, zakucati) –

strane riječi (body scanner, hatchback,spinaker ) – posuđenice za koje imamo dobru

zamjenu (muzika, apoteka, printer,kompjutor )


12/27

Jezični purizam

• jezični purizam razvio se iz težnji zato boljim, čistijim jezikom

• puristi posebno paze na sljede!e: – pravopisne nepravilnosti – uklanjanje regionalnih obilježja – ispravnu uporabu leksema


13/27

• u leksiku purizam prati:+novotvorenice+privedenice

+dijalektizme+posuđenice

• purizam ne zanimaju:+eponimi i egzotizmi

+internacionalizmi (djelomično)+posuđenice za koje nema dobre hrvatske

zamjene


14/27

• neke novotvorenice i prevedenice koje su puristi(-+ih godina) ocijenili kao nepravilne, no one sudanas potpuno uobičajene i normativne riječi:kolodvor, imendan, gradonačelnik

• umjesto riječi čudovište predlagana je riječ grdosija,neman, umjesto malodobnik nedoraslac, umjesto

pelud pelac ili pelak • prihva!ene su i neke novotvorenice kao zamjena za

posuđenice: –glasovir umjesto klavir –oporba umjesto opozicija


15/27

• za neke su posuđenice predlaganezamjenske hrvatske novotvoreneriječi, ali neuspjeno: za kilometar&

mjeretina, magnet+gvozdoteg


16/27

./012*234J0

• 4ma dva značenja: dio leksikologije koji proučavafrazeme%

ukupnost frazema nekog jezika(hrvatskog, njemačkog) ilineki dio frazema jednog

jezika(frazeologija žargona)


17/27

•

5% bog jučeranjeg nogometa jedva je sljede!e jutro ustao na lijevu nogu%

•

6% 7ad se ef pojavio na vratima, svisu odmah znali da je ustao na lijevunogu%

./018 je sastavljen od vieriječi, ali od najmanje dvijupunoznačnica%


18/27

• /iječi od kojih se frazem sastoji ne

mogu se isputati ili mijenjati9(postojanost veze dijelova frazema)

asukati rukave% 2bu!iduge rukave%

asukati nogavice%


19/27

• .razem je nedjeljiva, stabilna,

ustaljena veza riječi%

• /iječi u frazemu se ne mogu

doslovno shvatiti (u svomdenotativnom značenju)% ajmanje jedna riječ dobiva novo značnje9

; laži su kratke noge%(


20/27

• načenje cijelog frazema može

poprimiti potpuno neovisno značenjeo značenju sastavnih riječi%

;stati na lijevu nogu%+


21/27

• .razem može biti predikat, subjekt,

priložna oznaka i objekt%• ubjekt: ; jučeranjoj policijskoj akcijiuhva!ena je velika zvjerka%• >redikat: 2n je bio lak pod kapom%• >riložna oznaka načina:

?ivio je na visokoj nozi%• 2bjekt: >ričala je samo trice i kučine%


22/27

4@07@4A70 @/;7@;/0 ./0180

• .razemi se po sintaktičkoj strukturidijele na:

frazeme rečenice

frazeme sintagme


23/27

5%./0184 /1A14B1

• amostalno prenose potpunu obavijest,ubrajaju se poslovice i krilatice%

• e može se opisati pomo!u istovrijedneriječi ili sintagme ve! samo pomo!uistovrijedne rečenice%

Co!i !e maca na vratanca%(Dit !eve! prilike za osvetu%)


24/27

• >2*2E4B1 su frazemi jer se njihovo

značenje ne shva!a doslovno% rela kruka sama pada%

• 7/4*0@4B1 su citati, rečenice, afrazemi su jer ih običnoreproduciramo kao ustaljene oblike

bez ikakvih promjena, uvijek imajukonotativno značenje% 7ocka je bačena% (2dluka je

pala%)


25/27

6%./0184 4@0381

• ajbrojniji oblici frazema

•

/abe se kao riječi, nemajusamostalnu ulogu u tekstu%• ;loga frazema u rečenici određena je

njegovim značenjem i može sezami%jeniti sinonimnim riječima ilisinonimnim sintagmama


26/27

8ože i!i mirne due% (8ože i!i

spokojno%)

;činio je to teka srca% (;činio jeto nerado%)

; njihovoj je ku!i ve! bio kuhan i

pečen% (Dio je stalno u njihovoj ku!i%)


27/27

• 7ad dva frazema imaju suprotna

značenja, to su frazemskiantonimi%

biti crven kao jabuka + biti zdrav• 7ad dva frazema imaju isto značenje,

nazivamo ih frazemski sinonimi%

(izgledati) kao s duom u nosu &(loe, bolesno izgledati)

Documents

Jezična Norma