6
Koji je zadatak i sadržaj prostornog planiranja? Zadatak prostornog planiranja je da obezbijedi racionalno korištenje prostora i policentričan razvoj. Na ovim principima planira se namjena organizacija prostora Sadržaj prostornog plana je: Stanje prostornog uređenja i njegova valorizacija Ciljevi prostornog razvoja Koncepcija prostornog razvoja Mjera za realizaciju prostornog razvoja Ili Analiza i vrednovanja stanja situacije Razrada ciljeva Oblikovanje alternativa i redoslijeda akcija Višekriterijalnog vrednovanja alternativa Kako se utvrđuje namjena prostora i čemu ona služi? Buduća namjena prostora utvrđuje se na osnovu postojeće namjene i višekriterijalnog vrednovanja psotrora i njegove podobnosti za različite namjene, kao i na osnovu potreba za različite djelatnosti u planskom periodu. Služi za uređenje, odnosno prostorno planiranje korištenja prostora. Koji su uobičajeni modeli koji se koriste u prostornom planiranju? Christaller-ovi i Lorijevi moel za raspored naselja odnosno stanovništva i radnih mjesta, Gravitacioni (graviti) model za raspored stanovništva, radnih mjesta i transporta Multivarinatna regresiona analiza za utvrđivanje zavisnoti i faktorska analiza Višekriterijalno vrednovanje (Elektra, Prosto zbrajanje težinskih vrijednosti kriterija, Linearna raspodjela težinskih kriterija, Frakciona selekcija) za vrednovanje različitih varijanti prostornog razvoja, indeks društvenog razvoja za mjerenje društvenog razvoja i slično. Čemu služe ciljevi, kako se utvrđuju i koje vrste ciljeva imamo? Ciljevi su skup ljudskih vrijednosti datih u obliku izjava kojima se izrađavaju određeni ideali društva. Utvrđuju se na osnovu sistema društvenih vrijednosti. Vrste ciljeva: opći i posebni, međusobno zavisni i nezavisni. Posebni ciljevi mogu biti mjerljivi pa se daju u oblik zahtjeva i zadataka. Šta su regije?

Koji je zadatak i sadržaj prostornog planiranja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

glupsot2

Citation preview

Page 1: Koji je zadatak i sadržaj prostornog planiranja

Koji je zadatak i sadržaj prostornog planiranja?Zadatak prostornog planiranja je da obezbijedi racionalno korištenje prostora i policentričan razvoj. Na ovim principima planira se namjena organizacija prostora

Sadržaj prostornog plana je: Stanje prostornog uređenja i njegova valorizacijaCiljevi prostornog razvoja Koncepcija prostornog razvojaMjera za realizaciju prostornog razvoja Ili Analiza i vrednovanja stanja situacijeRazrada ciljevaOblikovanje alternativa i redoslijeda akcija Višekriterijalnog vrednovanja alternativa

Kako se utvrđuje namjena prostora i čemu ona služi?Buduća namjena prostora utvrđuje se na osnovu postojeće namjene i višekriterijalnog vrednovanja psotrora i njegove podobnosti za različite namjene, kao i na osnovu potreba za različite djelatnosti u planskom periodu. Služi za uređenje, odnosno prostorno planiranje korištenja prostora.

Koji su uobičajeni modeli koji se koriste u prostornom planiranju?Christaller-ovi i Lorijevi moel za raspored naselja odnosno stanovništva i radnih mjesta, Gravitacioni (graviti) model za raspored stanovništva, radnih mjesta i transporta Multivarinatna regresiona analiza za utvrđivanje zavisnoti i faktorska analizaVišekriterijalno vrednovanje (Elektra, Prosto zbrajanje težinskih vrijednosti kriterija, Linearna raspodjela težinskih kriterija, Frakciona selekcija) za vrednovanje različitih varijanti prostornog razvoja, indeks društvenog razvoja za mjerenje društvenog razvoja i slično.

Čemu služe ciljevi, kako se utvrđuju i koje vrste ciljeva imamo?Ciljevi su skup ljudskih vrijednosti datih u obliku izjava kojima se izrađavaju određeni ideali društva.Utvrđuju se na osnovu sistema društvenih vrijednosti. Vrste ciljeva: opći i posebni, međusobno zavisni i nezavisni. Posebni ciljevi mogu biti mjerljivi pa se daju u oblik zahtjeva i zadataka.

Šta su regije?Regije su homogene prostorno funkcionalne cjeline koje su se formirale kroz duže vrijeme na bazi geografskih, historijskih, kulturnih, funkcionalnih i drugih principa iliRegije čine više općina sa izraženim regionalnim centrom, odnosno više subregionalnih (općinskih) centara. Regije se obično razlikuju po prirodnim, kulturnim i privrednim karakteristikama.

Page 2: Koji je zadatak i sadržaj prostornog planiranja

Koji su pokazatelji koji se koriste u prostornom planiranju i kako se dolazi do njih?Pokazatelji koji se koriste u prostornom planiranju vezani su za:-prostor(geoprometni položaj, klimu, zemljište, mineralne resurse, šume, prirodne vrijednosti, geološke i hidrološke karakteristike)-naselja(Stanovništvo, urbanizacija i urbana područja, urbana oprema, stanovanje)-infrastrukturu(saobraćaj, vodoprivreda, energetika i telekomunikacije)-djelatnosti(Privreda i društvene djelatnosti)Pokazatelji se izvode iz razvojnih planova, studija, statistike, snimanja na terenu i slično.

Procedura definisanja namjene površina i svrha definisanja namjeneNamjena površina definiše se na ovnosu prirodnih i stvorenih podobnosti prostora. Obično se utvrđuje podobnost prostora za razne namjene na osnovu više kriterija(Prostorni, ekonomski, socijalni i okolinski). Utvrđivanju buduće namjene polazi se od postojeće namjene i potreba pojedinih djelatnosti za prostor. Nastoji se racionalno koristiti prostor a najveći dio koristi se za primarne namjene (poljoprivreda, šumarstvo, vode)Svrha planiranja namjene prostora jeste da se svakome prema potrebama obezbijedi prostor ali i uskladi sa mogućnostima prostora i prioritetima korištenja kako bi se obezbjedio skladan razvoj svih djelatnosti i postigla ekonomičnost u korištenju prostora i okolinska održivost.

Vrste planova, razmjera karata za ove planove i čemu služe?Uobičajena podjela kod nas je:-prostorni planovi, urbanistički i detaljni planovi.Prostorni planovi rade se za državu (1:200.000), regije 1:50.000 i općine 1:25.000)Urbanistički planovi rade se za gradove 1:10.000, 1:5.000 i 1:2.500Detaljni planovi dijele se na regulacione planove i urbanističke projekte razmjere 1:1000 do 1:250.Prostorni i urbanistički planovi su strateški planovi za određivanje namjene prostora i prostorne organizacije. Što je niži nivo planovi su detaljniji. Detaljniji planovi rade se za pojedina područja grada ili turistička područja a u okviru njih se reguliše način izgradnje objekata i definišu urbanističko tehnički uvjeti.

Sličnosti i razlike između SPUO i PUO?SPUO se rade na strateškom (planskom) nivou i u okviru ovih studija pocjenjuju se uticaji pojedinih sistema ili varijanti projekata objekata na okolinu kako bi se mogao odabrati tip ili vrsta objekta i njegova lokacija. Kod PUO vrši se detaljna ocjena svih pozitivnih i negativnih impakata, ali za datu lokaciju objekta. U okviru ovih studija uvrđuju se i načini otklanjanja ili smanjenja negativnih uticaja kao i procjena troškova.Sličnosti se odnose na procedure izrađe i utvrđitanje uticaja a razlike su u detaljnosti i fazama u kojima se rade(prve su na planskom a druge na projektnom nivou).

Koji je sadržaj prostornih planova posebnog područja i čemu oni služe?Prostorni planovi posebnog područja rade se za značajnije projekte vezano za vodoprivredu, energetiku, saobrađaj i prirodno-historijske uslove.U okviru ovih planove pored standardne procerude koja se koristi za ostale planove posebna pažnja poklanja se impaktima koji proizvode sadržaj i koji će se realizirati u prostoru. Impakti su vezani za prostorne, socijalne i okolinske impakte. Uobičajeni sadržaji ovih planova su:-prirodni izvori u uslovi-stvoreni uslovi-impakti-swot analiza-ciljevi-koncepcija razvoja i-odluka o provođenju plana.

Page 3: Koji je zadatak i sadržaj prostornog planiranja

Ovi planovi služe za rješavanje složenih problema koji se pojavljuju pri planiranju vodnih akulumacija, puteva visokog ranga, rudokopa, termoelektrana, parkova prirode i slično.Rade se za sve objekte koji mogu imati veće pozitivne i negativne posljedice na prostor odnosno koji vrše značajne transkormacije u svom području.

Vrste planova za gradove i načini njihove pripremeZa gradove se mogu raditi urbanistički planovi, straterije, strukturni planovi i platforme.Najsloženiji ali i najčešći planovi koji se rade su urbanistički planovi u okviru kojih se detaljno analiziraju i planiraju sve bitne komponente razvoja. Strategije su planovi koji se rade na srednji ili kraći rok i detaljniji su u pogledu analize resursa za realizaciju nosioca realizacije i rokova. Mogu se raditi za grad u cjelini ili za pojedine sektore (saobraćaj, energetika, društvene djelatnosti i slično.)Strukturni planovi se bave strukturama a najčešće infrastrukturama i centralnim djelatnostima o najznačajnijim komponentama grada. Rade se ako su stvorene bitnije strukturne razlike u razvoju pojedinih elemenata grada.Platforme su globable vizije razvoja podržane informatičkim tehnologijama kojima se utvrđuju osnovni pravci razvoja i omogućuje reagovanje na brzo promjene u razvoju grada.Priprema svih planova podrazumijeva:-prikupljanje podataka,-analizu i vrednovanje,-utvrđivanje indikatora,-utvrđivanje trendova razvoja užeg i šireg područja,-prognoze i planska rješenja.

Koji su instrumenti za obezbjeđenje održivog razvoja?Instrumenti održivog razvoja su vezani za: ekonomske poticaje (stimulativni i destimulativni), informisanje i obrazovanje, zakone, planove, standarde, strategije, međunarodnu saradnju (ugovori ,programi, naučna saradnja).Instrumenti održivog razvoja su sredstva putem kojih planeri obezbjeđuju provođenje održivog razvoja kao i ocjenu dostignutog napretka.

Sadržaj studija uticaja na okolinu i procedura njihove izradeUobičajene studije uticaja na okolinu sadrže:-postojeće stanje (nulto stanje)-procjenu promjena okoline koja će nastati u slučaju da se ništa ne radi,-opis projekata i alternativnih rješenja,-procjena i poređenje alternativnih rješenja,-uticaji na okolinu,-opis predloženih rješenja za ublažavanje ili eliminiranje uticaja,-stavovi javnosti i odgovarajućih institucija o procjenjenim uticajima,-praćenje uticaja nakon realizacije objekta.

Prvo se rade preliminarne studije uticaja na okolinu, organizuje se javna rasprava i nakon prihvatanja rezultata studije ide se u drugu fazu uzrade konačne studije uticaja na okolinu na osnovu koje se ponovo provodi rasprava i izdaje okolinska dozvola.

Koje su podloge za izradu i kakav je sadržaj prostornih planova?Podloge za izradu prostonih planova su:-ranije izrađeni planovi,-relevantne studije i elaborati,-podaci i statistike,-karte različitih sadržaja,

Page 4: Koji je zadatak i sadržaj prostornog planiranja

-prikupljeni podaci na terenu i slično

Sadržaji prostornih planova su:-prirodni uslovi (zemljište, klima, geološke karakteristike, mineralni resursi, vode, šume prirodne vrijednosti)-stvoreni uslovi (stanovništvo, naselja, društvene djelatnosti privreda i infrastruktura)-swot analiza-ciljevi-prognoze,-koncepcija razvoja i -odluka o provođenju plana.

Koji su osnovni principi europskih prostorno razvojnih smjernica?Osnovni principi su:-ekonomska i socijalna kohezija, -zaštita i korištenje prirodno historijskog naslijeđa,-balansiran teritorijalni razvoj,-razvoj policentričnog urbanog sistema,-prevazilaženje dualizma između grada i sela, -razvoj integralnog transporta,-kontrola fizičke ekspanzije naselja,-mješanje funkcija i socijalnih grupa u gradovima,-mudro i racionalno upravljanje urbanim eko sistemima naročito voda, otpad, energija,-bolja pristupačnost putem različitih vidova transporta.

Koji su osnovni trendovi u razvoju gradove Europe?Osnovni trendovi vezani su za traženje novih pristupa planiranju, javno i privatno partnerstvo, modeli održivih gradova, rješenje pitanja socijalne integracije, i problemi nekontrolisanog šitenja grada, rješenje problema zapuštenih područja, korištenje novih tehnologija u razvoju i upravljanju gradovima, osiguranje izgradnje koja je usaglašena sa kapacitetima okoline, izrada strategija za gradove, informiranje menadžmenta u gradovima, afirmacija gradova na regionalnom i globalnom tržištu.Razvoj gradova regiona odnosno urbanih regija kao odgovor na stihijnu koncentraciju i aglomeraciju, uspotavljanje ravnoteže između grada i sela, rješenje složenih problema transporta na održivi način, štednja energije i proizvodnja na održiv način, praćenje okolinskih parametara u gradu.Posebna pažnja poklanja se zelenilu i vodi i sadržajima koji privlače veći broj posjetilaca(sajmovi, izložbe, kulturni i sportski događaji)