Upload
harris-agic
View
243
Download
18
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Dio knjige
Citation preview
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
1
1. Uvod
1.1.Krivina djela protiv zdravlja ljudi spadaju u grupu opeopasnih krivinih djela, jer su
ona uglavnom usmjerena protiv zdravlja veeg broja individualno neodreenih osoba. Kod
najveeg broja tih djela posljedica je opa opasnost za zdravlje ljudi, to znai da je grupni
zatitni objekt ovih krivinih djela zdravlje ljudi. Razlozi koji opravdavaju samostalnost ove
grupe krivinih djela su razliiti, jer u savremenim drutvenim okolnostima na to utiu nova
nauna i tehnoloka otkria u raznim okolnostima, nove naune metode u medicini, velika
mobilnost ljudi koja predstavlja opasnost od irenja zaraznih bolesti, veliki porast
narkomanije posljednjih decenija,kao i enormno irenje bar danas jo neizljeivih zaraznihspolnih bolesti,
Krivina djela protiv zdravlja ljudi imaju nekih slinosti s krivinim djelima protiv ivota i
tijela posebno s krivinim djelima protiv ope sigurnosti ljudi i imovine. Od tih djela ona se
razlikuju po svom grupnom zatitnom objektu, koji je ovdje zdravlje ljudi, s obzirom da su ta
djela u najveem broju upravljena protiv zdravlja veeg broja individualno neodreenih
osoba.
1.2. Veina krivinih djela iz ove glave je blanketnog karaktera, to nai da se njihovim
izvrenjem kre odreeni propisi kojima se ureuje odreena oblast vezana za zdravlje ljudi.
Ti propisi su unutarnji zakonski i podzakonski akti, kao to je to npr. kod prenoenja zarazne
bolesti, nepospanja po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije, itd., ali dispozicija
ponekad pokrivena i meunarodnopravnim instrumentom, kao to je to i kod neovlaene
proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
1.3.Kod veine krivinih djela iz ove glave posljedica se ogleda u apstraktnoj ili konkretnoj
opasnosti za zdravlje veeg broja individualno neodreenih osoba. Izuzetak su nesavjesno
lijeenje, samovoljno lijeenje, nedozvoljeno presaivanje dijelova ljudskog tijela i
nepruanje medicinske pomoi kod kojih posljedica nastupa prema individualno odreenoj
osobi.
1.4. Veina krivinih djela iz ove glave dobija svoj kvalificirani oblika ako izvrenjem
osnovnog oblika djela doe do nastupanja tee posljedice izraene u tekoj tjelesnoj ozljedi,
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
2
tekom naruenju zdravlja ili u prouzrokovanju smrti jedne ili vie osoba. U odnosu na teu
posljedicu u takvim sluajevima mora postojati nehat uinitelja.
1.5.Uinitelj nekih krivinih djela iz ove glave moe biti svaka osoba, dok kod nekih to moe
biti osoba s odreenim svojstvom.
1.6.Oblik krivnje kod krivinih djela iz ove glave je umiljaj, s tim da je kod jednog broja tih
krivinih djela predvien i njihov nehatni oblik, kao to je to npr. kud prenoenja zaraznih
bolesti, zapoljavanja osoba oboljelih od zarazne bolesti, nesavjesnog lijeenja, proizvodnje i
stavljanja u promet kodljivih ivotnih namirnica, itd.
1.7.Krivino gonjenje za krivina djela iz ove glave preduzima se po slubenoj dunosti.
1.8.Kod nekih krivinih djela iz ove glave, pored kazne, propisana je i mogunost primjene
mjere sigurnosti oduzimanja predmeta, u smislu obaveznog oduzimanja odreenih predmeta,
kao to je to npr. kod proizvodnje i stavljanja u promet kodljivih ivenih namirnica,
neovlaene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga i kod posjedovanja i
omoguavanja uivanja opojnih droga.
1.9.Prema uem podgrupnom objektu krivinopravne zatite, sva krivina djela iz ove glave
mogu se razvrstati na krivina djela kojima se titi zdravlje od zaraze, gdje spadaju prenoenjezarazene bolesti, nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijme epidemije, prenoenje
spolne bolesti i zapoljavanje osoba oboljelih od zarazne bolesti, zatim na krivina djela
kojim se titi zdravlje ljudi od lijenikih propusta i nedozvoljenog lijeenja, gdje spadaju
nesavjesno lijeenje, samovoljno lijeenje, nedozvoljeno presaivanje dijelova ljudskog tijela,
nepruanje medicinske pomoi i nadrilijenitvo, zatim na krivina djela kojim se titi
zdravlje od kodljivih ivotnih namirnica, gdje spadaju proizvodnja i stavljanje u promet
kodljivih ivenih namirnica, nesavjesni pregled mesa za prehranu i zagaivanje vode za
pie i ivenih namirnica, i na kraju na krivina djela kojim se titi zdravlje ljudi vezano za
alkoholna pia i opojne droge gdje spadaju sluenje alkoholnih pia mlaim maloljetnicima,
neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i posjedovanje i omoguavanje
uivanja opojnih droga.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
3
II. POJEDINA KRIVINA DJELA
2.1. Prenoenje zarazne bolesti (l. 225. KZ FBiH)
Prema odredbi stava 1. krivino djelo ini onaj ko ne postupi po propisima ili naredbama
kojima nadleni organ zdravstvene slube odreuje preglede, dezinfekciju, odvajanje
bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili spreavanje zarazne bolesti kod ljudi, pa zbog toga
doe do opasnosti od irenja zarazne bolesti.
Iz navedene odredbe se vidi da je prenoenje zarazne bolesti krivino djelo blanketnogkaraktera.
Uinitelj krivinog djela moe biti svaka osoba, a to je u pravilu osoba koja je duna da
postupa po odreenim propisima ili naredbama kojim nadleni dravni organ nalae odreene
aktivnosti.
Radnja krivinog djela odreena je kao neinjenje, a sastoji se u nepostupanju po propisima ili
naredbama ovlaenih organa zdravstvene slube.
Meutim, ona moe obuhvaati razliita injenja ili neinjenja. injenje podrazumijeva
postupanje protivno propisima ili naredbama, a neinjenje znai nepreduzimanje propisanih ili
nareenih mjera. Propisi ili naredbe odnose se na suzbijanje ili spreavanje zaraznih bolesti
kod ljudi, a obuhvaaju preglede, dezinfekciju, izdvajanje bolesnika ili neke druge mjere, kao
to bi npr. bila zabrana iliogranienje kretanja ljudi, zabrana njihovog okupljanja, obavezno
prijavljivanje sluajeva zarazne bolesti, itd.
Posljedica je izazivanje opasnosti od irenja zarazne bolesti, to znai da jeusljed radnje
nepostupanja po propisima ili naredbama nadlenogorgana zdravstvene slube zaista i dolo
do opasnosti da se zarazna bolest proiri.
Radnja i posljedica moraju biti uzrono-posljedino povezane, pa je djelo dovreno tek ako je
dolo do nastupanja pomenute posljedice. Radi se o stvarnoj i konkretnoj opasnosti kao
obiljeju djela koja se mora u svakom konkretnom sluaju dokazati, to znai da se mora
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
4
dokazati da je nepostupanjem po propisima ili naredbama nastupilo stanje bliske i neposredne
mogunosti irenja zarazne bolesti.
Za krivinu odgovornost potreban je umilj aj koji mora obuhvatiti svijest da se ne postupa po
odreenom propisu ili naredbi, da uinitelj zna za te propise ili naredbe, da zna da se radi o
zaraznoj bolesti i daje svjestan da je svojim postupkom izazvao opasnost od irenja zarazn e
bolesti. Prema odredbi stava 3. ovo djelo se kanjava i za nehat.
Propisana kazna za umiljajni oblik djela je zatvor do jedne godine, a za nehatni oblik djela
propisana je novana kazna ili zatvor do est mjeseci.
Odredbom stava 2. propisanje drugi oblik ovog krivinog djela koji postoji u sluaju da se
nepostupanje po propisima ili naredbama nadlenog organa zdravstvene slube u pogledu
odreenih aktivnosti odnosi na suzbijanje ili spreavanje zaraznih bolesti kod ivotinja, usljed
ega doe do opasnosti prenoenja zarazne bolesti na ljude. Razlika u odnosu na prethodni
oblik djelaje u vrsti zarazne bolesti jer se kod ovog oblika radi o zaraznim bolestima kod
ivotinja od kojih mogu oboljeti i ljudi, kao to su npr. bjesnilo ili strihinoza.
Oblici krivnje i propisana kazna su isti kao i kod prethodnog oblika djela, to znai da se iovaj oblik djela moe uiniti i sa umiljajem i iz nehata sa propisanom kaznom za umiljajni
oblik djela do godinu dana zatvora, a za njegov nehatni oblik sa novanom kaznom i li
zatvorom do est mjeseci.
2.2. Nepustupanje 'po zeli-avstvenim propisima za l vrijeme epidemije (l. 226. KZ FBiH)
Prema odredbi lana 226. KZ-a, ovo krivino djelo ini onaj ko za vrijeme epidemije kakve
zarazne bolesti ne postupi po naredbama ili odlukama donesenim na osnovu propisa
nadlenog organa kojim se odreuju mjere za suzbijanje ili spreavanje epidemije.
Iz navedene zakonske odredbe se vidi da je nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrij
eme epidemije krivino djelo blanketnog karaktera.
Uinitelj krivinog djela moe biti svaka osoba.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
5
Radnja krivinog djela sastoji se u nepostupanju po naredbama ili odlukama koje su donesene
na osnovu propisa nadlenog organa. Ona moe da obuhvati razliite oblike injenja ili
proputanja na isti nain kao i kod prenoenja zarazne bolesti. Djelo se moe izvriti samo za
vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti, to znai da je vrijeme izvrenja, kao modalitet
radnje, bitno obiljeje ovog krivinog djela. Pod epidemijom se podrazumijeva porast
oboljelih od kakve zarazne bolesti kojije neuobiajen po broju sluajeva, vremenu, prostoru i
zahvaenom stanovnitvu.
Posljedica ovog krivinog djela je apstraktna opasnost za ivot i zdravlje ljudi;
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj koji obuhvaa svijest o nepostupanju poodreenim naredbama ili odlukama koje se odnose na suzbijanje ili spreavanje epidemije i
svijest da se to ini za vrijeme epidemije.
Propisana kazna je zatvor do jedne godine.
2.3. Prenoenje spolne bolesti (l. 227. KZ FBiH)
Prema odredbi lana 227. ovo krivino djelo ini onaj ko, znajui da je zaraen spolnom
boleu, spolnim odnoajem ili s njim izjednaenom spolnom radnjom ili na drugi nain
drugog spolno zarazi, ako time nije uinjeno krivino djelo teke tjelesne ozljede.
Iz navedene zakonske odredbe se vidi da uinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba,
dakle i osoba mukog i osoba enskog spola. Bez obzira na spol to je u pravilu osoba koja je
oboljela od kakve prenosive spolne bolesti, kao to su npr. AIDS, sifilis, gonoreja, itd.
Radnja krivinog djela alternativno je odreena i sastoji se u vrenju obljube tj. spolnog
odnoaja ili s njim izjednaene spolne radnje ili u preduzimanju druge radnje koja je podobna
da se na drugog prenese spolna bolest.
Obljuba, odnosno spolni odnoaj ili s njim izjednaena spolna radnja kod ovog krivinog
djela ima isto znaenje kao i kod krivinih djela protiv spolne slobode i morala. Preduzimanje
neke druge radnje kao naina prenoenja spolne bolesti najee bi obuhvaalo bludne radnje,
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
6
ali bi to moglo biti i davanje na upotrebu drugom vlastite intimne odjee, davanje sredstava za
odravanje osobne higijene, itd.
Posljedica se ogleda u zaraavanju drugog u smislu da je usljed preduzetih radnji izvrenja
dolo do prenoenja spolne bolesti na drugog. Izmeu radnje i posljedice mora postojatiuzrona veza, a krivino djelo se smatra dovrenim kada je usljed preduzete radnje dolo do
zaraavanja drugog, druga osoba je obolila od te bolesti. Prema posljedici ovo djelo spada i
krivina djelapovrede.
Pasivni subjekt ovog krivinog djela moe biti svaka muka ili enska osoba, a to moe da
bude i brani partner uinitelja djela.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj i to direktni, koji obuhvaa znanje o vlastitojspolnoj zaraenosti i svijest da je to prenosiva spolna bolest, dok je za posljedicu dovoljan i
eventualni umiljaj u smislu da kod uinitelja postoji svijest da se preduzetom radnjom moe
zaraziti neka druga osoba.
Propisana kazna je zatvor do jedne godine.
2.4. Zapoljavanje osoba oboljelih od zarazne bolesti (l. 228. KZ FBiH)
Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko u bolnici, porodilitu, domu, koli,
privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi, obrtu ili kod samostalnog privrednika, u
djelatnosti u kojoj se rukuje prehrambenim prozvodima ili koja obavlja higijenske usluge ili u
slinoj djelatnosti, protivno zdravstvenim propisima, zaposli ili dri zaposlenom osobu koja
boluje od zarazne bolesti, pa zbog toga doe do opasnosti od irenja zarazne bolesti.
Iz navedene zakonske odredbe se vidi daje zapoljavanje osoba oboljelih od zarazne bolesti
krivino djelo blanketnog karaktera.
Uinitelj krivinog' djela moe biti svaka osoba, ali e to u pravilu biti ona osoba u
pomenutim ustanovama, preduzeima ili radnjama koja je u mogunosti da odluuje o
zasnivanju, odnosno o prestanku rada osobe koja boluje od zarazne bolesti.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
7
Radnja krivinog djela alternativno je odreena, i to kao zapoljavanje ili kao dranje
zaposlenom osobe koja boluje od zarazne bolesti. Pod zapoljavanjem se podrazumijeva
zasnivanje radnog odnosa, stalnog ili privremenog, pravno ili faktiki, a dranje zaposlenom
je omoguavanje rada oboljeloj osobi i nakon saznanja da se radi o zaraznoj bolesti. Kao
objekt ili ustanove gdje se oboljela osoba prima na rad ili dri na radu navedene su bolnice,
porodilita, javni domovi, kole, privredna drutva ili druge pravne osobe, obrti ili radnje kod
samostalnog privrednika u djelatnostima u kojima se rukuje predmetima ishrane ili koje vre
higijenske usluge ili neku slinu djelatnost.
Posljedica krivinog djela ogleda se u tome to je zapoljavanjem ili dranjem zaposlenom
osobe koja boluje od zarazne bolesti dolo do opasnosti od irenja zarazne bolesti na druge
osobe. Djelo se smatra dovrenim kada je zapoljavanjem ili dranjem zaposlenom oboljeleosobe stvarno dolo do opasnosti od irenja zarazne bolesti na druge u smislu da je time
stvarno stvorena bliska i neposredna mogunost da se bolest proiri na druge osobe.Ovo je
delikt ugroavanja sa konkretnom opasnou, ta opasnost kao posljedicaje obiljeje djela i
mora se u svakom konkretnom sluaju dokazati.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj ili nehat. Umiljaj mora obuhvatiti svijest opreduzetim radnjama uinjenja, tj. o zapoljavanju ili o dranju zaposlenom osobe oboljele od
zarazne bolesti, zatim svijest da to ini protivno zdravstvenim propisima, kao i svijest daje
svojim postupcima izazvao opasnost od irenja zarazne bolesti.
Propisana kazna za umiljajni oblik djela je zatvor do jedne godine, a za njegov nehatni oblik,
prema odredbi st. 2., propisana je novana kazna ili zatvor do est mjeseci.
2.5. Nesavjesno lijeenje (l. 229. KZ FBiH)
Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini doktor medicine ili doktor stomatologije koji
obavljajui svoju aktivnost primij eni oito neprikladno sredstvo ili oito neprikladan nain
lijeenja ili ne primljeni odgovarajue higijenske mjere, pa time prouzrokuje pogoranje
zdravstvenog stanja neke osobe.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
8/
Iz navedene zakonske odredbe se Vidi da uinitelj ovog krivinog djela moe biti samo
lijenik, tj. osoba s diplomom medicinskog fakulteta, ali to moe biti i stomatolog, tj. osoba s
diplomom Stomatolokog fakulteta, jer i ta osoba prua lijeniku pomo.
Radnja krivinog djela alternativno je odreena, ito kao primjena oito neprikladnog sredstvalijeenja, zatim kao primjena oito neprikladnog naina lijeenja, i kao neprimj enjivanje
odgovarajuih higijenskih mjera pri pruanju lijenike pomoi. Te radnje mogu obuvatiti
razliite oblike injenja i neinjenja. Koja su sredstva, odnosno naini lijeenja oigledno
nepodobna odreeno je pravilima medicinske struke. U tom smislu u medicini su izgraeni
odreeni standardi koji vae pri pruanju lijenike pomoi, ali kako je medicina posljednjih
decenija doivjela ogroman napredak i ti standardi se nuno mijenjaju. Da li se radi o primjeni
oigledno nepodobnog sredstva ili oigledno nepodobnog naina lijeenja procjenjivat e seposebno u svakom konkretnom sluaju, pri emu e sudu biti nuna pomo odgovarajuih
vjetaka medicinske struke.
Nesavjesno lijeenje je krivino djelo koje spada u delikte povrede, jer obuhvata u sebi i
nastupanje odreene posljedice koja se kod njega ogleda se u prouzrokovanju pogoranja
zdravstvenog stanja neke osobe. To znai da je ovo djelo dovreno kada je usljed preduzetih
radnji nesavjesnog lijeenja prouzrokovano pogoranje zdravstvenog stanja pasivnog
subjekta. Objekt radnje je druga osoba, tj. pacijent, pri emu je nebitno da li je ta osoba
bolesna ili zdrava. Za postojanje djela je takoer nebitno da li je ta osoba dala svoj pristanak
uinitelju na takvo nesavjesno pruanje lijenike pomoi.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj ili nehat. Za umiljaj se trai daje uinitelj
svjestan nesavjesnosti svojih postupaka koji ine mogue oblike radnje ovog djela, to znai
daje svjestan da oito postupa na nain koji odudara od opeprihvaenih profesionalnih
pravila postupanja, s tim da on to hoe ili na to pristaje. Osim toga trai se i daje uinitelj
svjestan posljedice svoje lijenike nesavjesnosti u obavljanju lijenike djelatnosti, tj. da je
svjestan da time moe prouzrokovati pogoranje zdravstvenog stanja osobe kojoj prua
lijeniku pomo, pa to hoe ili na to pristaje.
Krivnja se utvruje u odnosu na potivanje pravila medicinske struke ikad se radi o nehatnom
poinjenju djela, jer se nehat mora utvrditi i u odnosu na radnju uinjenja i u odnosu na
posljedicu. To znai da se nesavjesnost kod ovog oblika krivnje nalazi u samopouzdanju,
samouvjerenosti i lakomislenosti, to sve upuuje na zanemarivanje makar minimalnihzahtjeva za razboritim i opreznim ponaanjem.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
9/
Propisana kazna za umiljajni oblik djela je zatvor do tri godine, a za njegov nehatni oblik,
prema odredbi stava 3., to je zatvor do jedne godine.
Odredbom st. 2. propisan je drugi oblik ovog krivinog djela koje ini drugi zdravstveni
djelatnik koji pri pruanju medicinske pomoi ili njege postupa nesavjesno i time prouzrokujepogoranje zdravstvenog stanja neke osobe. Ovaj oblik djela odnosi se na nesavjesnost u
poslu drugih zdravstvenih djelatnika.
Uinitelj ovog oblika djela moe biti samo zdravstveni djelatnik, a to je svaka osoba koja
uestvuje u pruanju medicinske pomoi, osim lijenika i stomatologa, a koja ima
obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i za koju postoji obaveza potivanja moralnih i etikih
naela koja vae u medicinskoj struci, kao to su medicinske sestre ili medicinski tehniari.
Radnja ovog oblika djela odreena je kao nesavjesno postupanje pri pruanju medicinske
pomoi ili njege i ona obuhvaa svako nesavjesno postupanje uinitelja djela. Medicinska
pomo bi bila npr. davanje lijekova ili injekcija, saniranje povreda, previjanje, itd., a
medicinska njega bi se sastojala u nadzoru nad pacijentom, kontroli njegovog zdravstvenog
stanja, itd. iesavjesuo postupanje je postupanje protivno pravilima medicinske struke i
tumai se na isti nain na koji se utvruje primjena oigledno neprikladnog sredstva ili oito
neprikladnog naina lijeenja kada je u pitanju doktor medicine ili doktor stomato logije kao
uinitelj ovog krivinog djela.
I kod ovog oblika djela posljedica se sastoji u prouzrokovanju pogoranja zdravstvenog stanja
neke osobe. Djelo je dovreno kada je usljed nesavjesnog postupanja pri pruanju medicinske
pomoi ili njege dolo do pogoranja zdravstvenog stanja pasivnog subjekta. I ovaj oblik djela
spada u delikte povrede.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj ili nehat, s tim da se ti oblici krivnje odnose i na
nesavjesno postupanje kao radnju uinjenjai na prouzrokovanje pogoranja zdravstvenog
stanja druge osobe kao posljedicu djela.
Propisana kazna za umiljajni oblik dj ela je zatvor do tri godine, a za njegov nehatni oblik,
prema odredbi stava 3. propisana kazna je zatvor do jedne godine.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
1
2.6. Samovoljno lijeenje (l. 230. KZ FBiH)
Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko drugog bez njegovog pristanka lijei.
Uinitelj ovog oblika samovoljnog lijeenja moe da bude svaka osoba, to znai da to moe
da bude osoba koja se inae ne bavi lijeenjem ili nekom drugom zdravstvenom djelatnou,
to moe da bude i osoba koja se bavi nadrilijenitvom, a isto tako kao uinitelj moe da se
pojavi i lijenik ili drugi zdravstveni djelatnik kojimaje lijeenje ili pruanje medicinske
pomoi profesionalno zanimanje.
Radnja uinj enja je odreena kao lijeenje druge osobe bez njenog pristanka. To
podrazumijeva preduzimanje bilo koje djelatnosti koja se moe karakterizirati kao lijeenje iona obuhvata svaku takvu radnju koja je preduzeta protiv jasne volje osobe koja se lij ei. Pri
tome je nebitno za postojanje djela da li je ta djelatnost lijeenja uinjena prema svim
pravilima medicinske struke, kao i da li je taj medicinski zahvat bio uspjean ili neuspjean.
Za razliku od medicinskih zahvata kojima se zadire u samu tjelesnu supstancu lijeene osobe
kada uglavnom dolazi i do ostvarenja krivinog djela tjelesne ozljede, ovdje se po pravilu radi
o zahvatima koji ne zadru u tjelesni integritet pasivnog subjekta. Ipak, i ovdje se radi o
preduzimanju neke djelatnosti koja je u svojoj sutini protivna slobodi ovjeka, jer niko nemaprava da drugog lijei bez njegova izriita pristanka, a pogotovo protiv jasno izraene volje
takve osobe. To znai da tek pristanak drugog na lijeenje iskljuuje protupravnost takvog
djela.
Za krivinu odgovornost trai se umiljaj koji obuhvata svijest da se druga osoba lijei, kao i
to da se to ini bez njenog pristanka.
Za ovaj oblik djela propisana je novana kazna ili kazna zatvora do est mjeseci.
Odredbom stava 2. predvien je drugi oblik ovogkrivinog djela kojeg ini doktor medicine
ili doktor stomatologije koji preduzme hirurki ili drugi medicinski zahvat na tijelu drugog,
bez njegovog izriitog i valjanog pisanog pristanka. Za razliku od prethodnog oblika djela,
kod ovog oblika se radi o
samovoljnom lijenikom zahvatu u tjelesni integritet lijeene osobe kada se povreuje sama
tjelesna supstanca te osobe kada dolazi do ostvarenja krivinog djela tjelesne ozljede. Zbog
toga je ovaj oblik tei od prethodnog oblika ovog krivinog djela.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
1
Uinitelj ovog oblika djela moe da bude samo doktor medicine ili doktor stomatologije.
Radnja ovog oblika djela odreena je kao preduzimanje hirurkog ili drugog medicinskog
zahvata na tijelu drugog. Radi se takvim zahvatima kojima se zadire u tjelesnu supstancu
osobe koja se lijei. Za postojanje djela je nebitno da li je sam zahvat izveden lege artis, tj.prema pravilima medicinske struke, kaoi okolnost da je zahvat rezultirao poboljanjem
zdravlja pasivnog subjekta. Da bi bilo iskljueno postojanje djela potrebna je posebna pravna
osnova koja bi iskljuila kanjavanje, a to je izriiti i valjani pisani pristanak osobe na kojoj se
hirurki ili drugi medicinski zahvat preduzima.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj koji obuhvata svijest da se preduzimahirurki ili
drugi medicinski zahvat na tijelu drugog, i da se to ini bez izriitog i valjanog pisanog
pristanka.
Za ovaj oblik samovoljnog lijeenja propisana je novana kazna ili kazna zatvora do jedne
godine.
Odredbom stava 3. propisano je da nema ovih krivinih djela kad je i zakonom propisano
prisilno lijeenje, ili je lijeenje, hirurki ili drugi medicinski zahvat preduzet prema osobi
koja nije pri svijesti ili je nesposobna za rasuivanje, a nije dostupan lan ue porodice ili
zakonski zastupnik, a odgodom lijeenja ili zahvata bio bi ugroen njezin ivot ili bi dolo do
znatnog pogoranja njenog zdravlja. Ovdje se radi o posebnom osnovu iskljuenja
protupravnosti koji dovodi do iskljuenja postojanja krivinog djela, iako je lijeenje, hirurki
ili drugi medicinski zahvat preduzet bez pristanka pasivnog subjekta.
2.7. Nedozvoljeno presaivanje dijelova ljudskog tijela (l. 231. KZ FBiH)
Kod nedozvoljeno:: presaivan a diielova ljudskog tijela radi se o inkriminacijama kojima se
na krivinopravnom planu nastoji suzbiti razliite djelatnosti i postupke koji se odnose na
transplantaciju kao priznati nain lijeenja. Transplantacija predstavlja uzimanje dijelova
ljudskog tijela s jedne ive ili mrtve osobe i njihovo presaivanje na tijelo druge osobe.
Transplantacija je postala priznati nain lijeenja, a njen poseban znaaj ogleda se u
okolnostima u kojima ne postoje neki drugi uinkovitiji naini lijeenja. Taj novi nainlijeenja koji se zadnjih godina sve ee i sve uspjenije primjenjuje svakako je zahtijevao i
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
1
odreenu regulativu.Naime, zbog opasnosti od raznih zloupotreba u vezi s transplantacijom,
nuna je odgovarajua zakonska regulativa koja je uslov da se taj nain lijeenja to
nesmetanije i to potpunije primjenjuje. Takva regulativa omoguava pravnu sigurnost svim
uesnicima u takvim zahvatima, a prije svega lijenicima koji su najneposrednije ukljueni u
transplantacijske zahvate, ali isto tako i osobama koje se pojavljuju u svojstvu davatelja ili
primatelja transplantata.
Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko medicinski neopravdano uzme radi
presaivanja dio ljudskog tijela s pristankom ivog davaoca ili ko medicinski neopravdano
presadi dio ljudskog tijela s pristankom primaoca.
Iz navedene zakonske odredbe se vidi da uinitelj ovog djela moe da bude svaka osoba.
Radnja uinjenjaje postavljena alternativno i to kao uzimanje radi presaivanja dij ela
ljudskog tijela ili kao presaivanje dijela ljudskog tijela.
Pod uzimanjem dijela ljudskog tijela podrazumijeva se preduzimanje odreenog hirurkog
zahvata kojim se pojedini organi ili dijelovi ljudskog tijela vade ili uzimaju iz organizma
jednog ovjeka radi presaivanja u tijelo drugog ovjeka. Pod presaivanjem sepodrazumijeva ugradnja dijela tijela ili nekog organa jednog ovjeka u organizam ili tijelo
drugog oveka. To podrazumijeva da se zahvat izvede prema pravilima medicinske struke
tako da ugraeni ili presaeni dio tijela moe obavljati funkcije za koje je namijenjen. Oba
navedena oblika radnje tj. i uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela moraju biti
medicinski neopravdani da bi postojalo ovo krivino djelo. Osim toga, uzimanje dijela tijela
radi presaivanja mora biti uz pristanak ivog davaoca, a presaivanje dijela ljudskog tijela
mora biti uz pristanak primaoca.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj kojim je obuhvaena svijest da se i uzimanje i
presaivanje vri iz razloga koji nisu medicinski opravdani.
Za ovaj oblik djela propisana je novana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a ako je
uinitelj doktor medicine, propisana je kazna zatvora od est mjeseci do pet godina.
Odredbom stava 2. propisan je drugi oblik ovog krivinog djela koje ini onaj ko medicinski
opravdano uzme, radi presaivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka ivog davaoca, ili komedicinski opravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primaoca. U donosu na
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
1
prethodni oblik razlika se ogleda u tome to se kod ovog oblika radi 0 uzimanju , odnosno o
presaivanju dijela ljudskog tijela koji su medicinski opravdani, ali se to ini bez pristanka
ivog davaoca, odnosno bez pristanka primaoca.
Oblik krivnje je kod ovog oblika djela isti kao i kod prethodnog oblika.
Propisana kazna je i kod ovog oblika ista kao i kod prethodnog oblika djela, tj. novanakazna
ili zatvor do tri godine, a ako je uinitelj doktor medicine, propisana kazna je zatvor od est
mjeseci do pet godina.
Odredbom stava 3. propisan je tei oblik naprijed navedenih oblika djela, a ini ga onaj ko
medicinski neopravdano uzme, radi presaivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka ivog
davaoca ili ko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primaoca.
Kvalifikatorne okolnosti ovog oblika djela su te da se radnja uzimanja dijela tijela radi
presaivanja, odnosno radnja samog presaivanja ine iz razloga kojinisu medicinski
opravdani, a uz to one se ine bez pristanka ivog davaoca, odnosno bez pristanka primaoca.
Oblik krivnje je isti kao i kod prethodnih oblika, tj. umiljaj kojim mora biti ouhvaena svijest
o kumulativnom ispunjenju kvalifikatornih okolnosti, odnosno da se radnje preduzimaju iz
razloga koji nisu medicinski opravdani i da se to ini bez pristanka pasivnog subjekta.
Za ovaj tei oblik djela propisana kazna je zatvor od est mjeseci do pet godina, a ako je
uinitelj doktor medicine, propisana kazna je zatvor najmanje tri godine.
Poseban oblik ovog krivinog djela propisan je odredbom stava 4. Kojeg ini onaj ko, radi
presaivanja, uzme dio tijela umrle osobe prije nego to jesmrt na propisani nain utvrena.
Ovaj oblik djela karakteriziraju dva momenta, i to, prvo, da se radi presaivanja uzima dio
tijela umrle osobe, i drugo, da se to ini u vrijeme prije nego to je smrt utvrena na propisani
nain.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj kojim je ubuhvaena svijest da se uzima dio
tijela radi presaivanja, da se to ini sa umrle osobe, i da se to ini prije nego to je smrt na
propisani nain utvrena.
Za ovaj posebni oblik djela propisanaje kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, a ako je
uinitelj doktor medicine, propisana kazna je zatvor od est mjeseci do pet godina.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
1
Poseban oblik ovog krivinog djela propisanje i odredbom stava 5., a ini ga onaj ko, radi
presaivanja, uzme dio tijela umrle osobe iako zna da se ta osoba za ivota tome izriito
pisano protivila, ili ko uzme radi presaivanja dio tijela umrle maloljetne ili duevno bolesne
osobe, bez izriitog pisanog pristanka njenog zakonskog zastupnika. Posebnosti ovog oblika
djela su svojstva pasivnog subjekta, jer se u jednom sluaju moe raditi o uzimanju radi
presaivanja dijela tijela umrle osobe koja se za ivota takvom uzimanju izriito pisano
protivila, a s druge strane moe se raditi o uzimanju dijela tijela umrle maloljetne ili duevno
bolesne osobe bez izriitog pisanog pristanka njenog zakonskog zastupnika.
Za krivinu odgovornost trai se umiljaj kojim je obuhvaena svijest u njenom najjaem
stepenu o navedenim posebnostima djela, a to je da se radi presaivanja uzima dio tijela umrle
osobe pri emu se zna da se ona za ivota tome izriito i pismeno protivila, odnosno da se toini bez izriitog i pisanog pristanka zakonskog zastupnika umrle maloljetne ili duevna
bolesne osobe. Drugim rijeima, umiljajem uinitelja obuhvaena je protupravnost njegovog
postupanja.
Za ovaj oblik djela propisana je novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.
Trei posebni oblik ovog krivinog djela propisanje odredbom stava 6., a ini ga onaj ko, za
nagradu ili radi zarade, da dio svog tijela ili dio tijela druge ive ili umrle osobe, radipresaivanja, ili ko u tome posreduje. Ovaj oblik prema radnji uinjenja ima dva modaliteta.
Prvije davanje dijela svog tijela ili dijela tijela druge ive ili umrle osobe radi presaivanja.
Drugi je posredovanje u takvom davanju dijela tijela radi presaivanja. I jedan i drugi
modalitet su oznaeni posebnim koristoljubivim motivom, jer se i jedan i drugi ine za
nagradu ili radi zarade, ito je upravo onaj specifikum koji ovom obliku djela daje kriminogeni
karakter. Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj kojim je obuhvaena svijest o
radnjama davanja dijela svog ili dijela tijela druge ive ili umrle osobe radi presaivanja,
odnosno o radnjama posredovanja u takvom davanju, a uz to svijest o posebnim pobudama
zbog kojih se te radnje i preduzimaju, a to je svijest o tome da se to ini za nagradu ili radi
zarade.
Za ovaj trei posebni oblik ovog krivinog djela propisana je novana kazna ili kazna zatvora
do dvije godine.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
1
2.8. Nepruanje medicinske pomoi (l. 232. KZ FBiH)
Ljekar koji protivno svojoj ljekarskoj dunosti odbije da ukae ljekarsku pomo
bolesniku koji se nalazi u neposrednoj opasnosti po ivot kaznie se zatvorom do jedne
godine.
Radnja u izvrenju ovog krivinog djela neukazivanja ljekarske pomoi sastoji se u
odbijanju ukazivanja pomoi licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti po svoj ivot.
Nepruanje ljekarske pomoi odnosi se u prvom redu na postupak ljekara u slobodnom
vremenu, mada takav postupak moe biti uinjen i na radnom mjestu. Ljekar je zakonom
obavezan da priskoi u pomo kada naie na sluaj bilo kakve otete ljudskog zdravlja. Prema
tome gornji lan Krivinog zakona odnosi se kako na ljekare opte prakse, tako isto i na
ljekare specijaliste, dakle, na sve ljekare koji se bave ljekarskih pozivom (dijagnostiki i
terapijski). Znai izvrilac ovog krivinog djela neukazivanja ljekarske pomoi je samo ljekar.
Odbijanje da se ukae ljekarska pomo bolesniku odnosi se samo na ona lica koja su u
datom momentu zaista u neposrednoj ivotnoj opasnosti. Opasnost po ivot moe biti
apstraktna, potencijalna, ali opasnost po ivot moe biti i konkretna. U ovom sluaju misli se
na konkretnu opasnost po ivot.
Treba posebno naglasiti, da pruanje pomoi licu koje se nalazi u neposrednoj ivotnoj
opasnosti je opta obaveza svih lica, bez obzira na njihovo zanimanje, pa prema tome
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
1
izvrilac krivinog djela nepruanja pomoi moe biti svaka osoba, to se vidi iz l.48 KZ
SRBiH.
1. Ko ne prui pomo licu koje se nalazi u nepsorednoj opasnosti po ivot iako je to
mogao uiniti bez opasnosti za sebe ili drugog kaznie se zatvorom do jedne godine.
Iz teksta zakona jasno proizlazi, da bi postojalo to krivino djelo, treba da se lice kome
je pomo potrebna, nalazi u neposrednoj opasnosti po ivot i da se takva opasnost po ivot
blagovremenim pruanjem pomoi mogla otkloniti.
Radnja krivinog djela nepruanja pomoi licu povrijeenom u saobraajnoj nezgodi
(l.185 KZ), sastoji se u ostavljanju lica nastradalom u saobraajnoj nesrei ali samo od strane
vozaa motornog vozila. Ako je u saobraajnoj nesrei povrijeeno lice bilo tako tekopovrijeeno da je smrt odmah nastupila neposredno nakon nezgode, pa ako voza motornog
vozila ostavi takvo lice, onda u ovom sluaju, obzirom da je objekt ostavljenja lica bez
pomoi mrtva osoba, nee postojati ovo krivino djelo nepruanja pomoi licu povrijeenom
u saobraajnoj nezgodi1.
Voza motornog vozila odgovoran je za krivino djelo nepruanja pomoi licu
nastradalom u saobraajnoj nezgodi samo onda, ako je povrijeeno lice ostavio bez pomoi
nakon saobraajne nezgode i da je to povrijeeno lice bilo u ivotu.
Djelo je dovreno nepreduzimanjemdune radnje.Za krivinu odgovornost potreban je
umiljaj, koji obuhvaa svijest o nepruanju neodgodive medicinske pomoi osobi kojoj je ta
pomo potrebna, i svijest da usljed toga moe nastupiti teko naruenje zdravlja ili smrt te
osobe.
Propisana kazna je zatvor do tri godine.
2.9. Nadrilijenitvo (l. 233. KZ FBiH)
Prema odredbi lana 233. KZ-a, ovo krivino djelo ini onaj ko se, nemajui propisanu
strunu spremu, neovlaeno bavi lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou.
1Medicinabih.ingozdravstveni portal (Online), http://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-
protiv-zdravlja-ljudi,
http://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-protiv-zdravlja-ljudihttp://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-protiv-zdravlja-ljudihttp://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-protiv-zdravlja-ljudihttp://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-protiv-zdravlja-ljudihttp://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-protiv-zdravlja-ljudihttp://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-protiv-zdravlja-ljudi5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
1
Uinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba koja nema propisanu strunu
spremu za bavljenjem lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou. Praksa pokazuje da su
to najee farmaceuti, studenti medicine, medicinski tehniari, babice, itd. Ratio legis ove
inkriminacije je u spravanju neovlaenog bavljenja lijeenjem ili bavljenja drugom
zdravstvenom djelatnou od strane osoba koje nemaju odgovarajuu strunu spremu,
Radnja krivinog djela odreena je kao neovlaeno bavljenje lijeenjem ili drugom
zdravstvenom djelatnou. Pod lijeenjem se podrazumijeva preduzimanje razliitih
postupaka dijagnosticiranja neke bolesti i odreivanje razliitih terapeutskih mjera i
postupaka kako bi se bolest izlijeila ili zalijeila. Utvrivanje dijagnoze i odreivanjeterapije
ovlaeno mogu vriti samo lijenici, odnosno stomatolozi. Druga zdravstvena djelatnost
obuhvaa sve ostale zdravstvene postupke koji se ne smatraju lijeenjem, kao to su npr.privremeno saniranje prijeloma noge ili ruke, vaenje zuba, pomaganje porodilji pri poroaju,
itd. Bavljenje podrazumijeva viekratno ponavljanje radnje izvrenja. Ovo krivino djelo e,
meutim, postojati i u sluaju jednokratnog preduzimanja radnje izvrenja, ukoliko se kod
uinitelja utvrdi postojanje spremnosti na ponavljanje radnji izvrenja. Sasvim je drugo
pitanje dokazivanje te spremnosti koduinitelja. Stoga e ovo krivino djelo uglavnom
postojati u onim sluajevima kada doe do viekratnog ponavljanja radnje izvrenja, a koliki
broj ponavljanja e biti potreban da bi se one mogle okarakterizirati kao bavljenje tomdjelatnou spada u red faktikih pitanja koja e se rjeavati u sudskoj praksi u zavisnosti od
osobenosti svakog konkretnog sluaja. Bavljenje postoji i u sluaju kada ono uinitelju djela
ne donosi nikakvu zaradu ili nagradu.
Posljedica ovog krivinog djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. Djelo e
postojati nezavisno od toga da li je preduzetim radnjama nanesena teta za zdravlje neke
osobe ili su te radnje za nju bile korisne jer su dovele do poboljanja njenog zdravstvenog
stanja. Razlog ovakvog zakonskog rjeenja je u tome to se opravdano polazi od pretpostavkeda svi postupci lijeenja ili druge zdravstvene djelatnosti koji se preduzimaju od osoba koje
nemaju propisanu strunu spremu ustvari predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvaa svijest o neovlaenom
bavljenju lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou, odnosno svijest da se to vri bez
propisane strune spreme.
Za ovo krivino djelo kumulativno su propisane kazna zatvora do jedne godine inovana kazna.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
1
2.10. Proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih ivenih namirnica (l.
234. KZ FBiH)
Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko proizvodi radi prodaje, ili
prodaje ili nudi na prodaju, ili na drugi nain stavlja u promet ivotne namirnice, jelo, pie i
druge proizvode kodljive za zdravlje ljudi.Ovom inkrimnacijom nastoji se zatititi potroa
od proizvoda tetnih po ljudsko zdravlje.
Uinitelj krivinog djela moe biti svaka osoba.
Radnja krivinog djela alternativno jeodreena, i to kao proizvodnja radi prodaje, kao
prodaja, kao nuenje na prodaju ili kao stavljanje u promet na drugi nain ivotnih namirnica,
jela,piai drugih proizvoda koji su kodljivi za zdravlje ljudi. Proizvodnja radi prodaje znai
da su predmeti ovog krivinog djela u takvom stanju da seodmah mogu staviti u trgovaki
promet. Prodaja podrazumijeva stavljanje tih predmeta u trgovaki promet. Nuenje na
prodaju je pokuaj prodaje, dok stavljanje u promet na drugi nain moe obuhvatiti razliite
djelatnosti, kao to je npr. poklanjanje tih predmeta, davanje u zajam, itd.
ivotne namirnice, jelo, pie i drugiproizvodi koji su predmet ovog krivinog djela
moraju biti kodljivi za zdravlje ljudi i to, u smislu njihove openite kodljivosti, tj. prema
svim ljudima, odnosno individualno neodreenim osobama, a ne prema nekom konkretnom
pojedincu. Pristanak kupca, daroprimca ili zajmoprimca da primi takve predmete ne iskljuuje
postojanje ovog krivinog djela, pa ak ni onda ako te osobe tano znaju o kakvim se
predmetima radi.
Posljedica ovog krivinog djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. To znai da za
postojanje djela nije od znaaja da li je dolo do naruavanjazdravlja neke osobe, ve je djelo
dovreno samim preduzimanjem radnji izvrenja.
Oblik krivnje je umiljaj ili nehat.
Za umilj ajni oblik djela propisana kazna je zatvor od tri mjeseca do tri godine, a za
nehatni oblik propisanaje novana kazna ili zatvor do est mjeseci.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
1
Odredbom st. 3. predvieno je obavezno oduzimanje kodljivih namirnica i predmeta od
uinitelja ovog krivinog djela.
2.11. Nesavjesnii pregled mesa za prehranu (l. 235. KZ FBiH)
Prema odredbi stava l. ovo krivino djelo ini veterinar ili drugi ovlaeni veterinarski
djelatnik koji pri pregledu stoke za klanje ili mesa namijenjenog prehrani ljudi postupi
nesavjesno ili protivno propisima ne obavi pregled stoke ili mesa, pa time omogui stavljanje
u promet mesa kodljivog zazdravije ljudi.
Iz navedene dispozicije se vidi daje nesavjesni pregled mesa za prehranu krivino
djelo blanketnog karaktera.
Uinitelj ovog krivinog djela moe biti samo veterinar ili drugi ovlaeni veterinarski
radnik. Ova inkriminacija ima za cilj da se sprijei stavljanje u promet mesa kodljivog za
zdravlje ljudi.
Radnja krivinog djela alternativno je odreena, i to kao nesavjesno postupanje pri
pregledu stoke za klanje ili mesa namijenjenog za prehranu ljudi, odnosno kao protupropisno
neizvravanje pregleda stoke za klanje ili mesa namijenjenog za ishranu. Nesavjesno
postupanje moe obuhvatiti razliite oblike injenja i neinjenja koji su protivni pravilima
veterinarske struke. Nevrenje pregleda znai neinjenje, tj. proputanje da se izvre radnje na
koje postoji dunost prema odgovarajuim propisima. Predmet krivinog djela je stoka za
klanje i meso namijenjeno za ishranu ljudi.
Posljedica ovog krivinog djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. Za postojanje
djela nije nuno daje kodljivomeso i stavljeno u promet, veje dovoljno da je nesavjesnim
pregledom ili bez ikakvog pregleda stvorena mogunost da se takvo meso stavi u promet.
Oblik krivnje je umiljaj ili nehat. U sluaju umilj ajnog izvrenja djela uinitelj treba
da je svjestan da pregled vri nesavjesno, odnosno da ga uope ne vri, i da na taj nain
omoguava da se stavi u promet meso kodljivo za zdravlje ljudi.
Propisana kazna za umiljajni oblik djela je zatvor do jedne godine, a za njegov
nehatni oblik, prema odredbi st. 2., propisana je novana kazna ili zatvor do jedne godine.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
2
2.12. Zagaivanje vode za pie i ivenih namirnica (l. 236. KZ FBiH)
Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko kodljivom ili kakvom drugom
materijom zagadi vodu koja ljudima slui za pie ili ivene namirnice, pa time prouzrokuje
opasnost za ivot ili zdravlje ljudi.
Ovom inkriminacijom titi se ivot i zdravlje ljudi od zagaene vode za pie i od
zagaenih ivotnih namirnica.
Uinitelj krivinog djela moe biti svaka osoba.
Radnja krivinog djela sastoji se u zagaivanju vode za pie ili u zagaivanju ivotnih
namirnica. Pod zagaivanjem se podrazumijeva dovoenje vode za pie ili ivotnih namirnica
u takvo stanje da su opasne za ivot ili zdravlje ljudi. Sredstva kojima se radnja ostvaruje je
kodljiva ili neka druga materija, a samo zagaivanje se sastoji u tetnoj promjeni fizikih,
hemijskih, biolokih, bakteriolokih, virusolokih ili radiolokih svojstava vode za pie ili
ivotne namirnice.
Objekt radnje je voda za pie ili ivotna namirnica. Posljedica krivinog djela je
konkretna opasnost za ivot ili zdravlje ljudi. Oblik krivnje je umiljaj ili nehat. Za umiljaj se
trai svijest o radnjizagaivanja vode za pie ili ivenih namirnica i svijest da tom radnjom
vodu za pie ili ivotne namirnice ini opasnim za ivot ili zdravlje ljudi.
Za umiljajni oblik djela propisana kaznajezatvor do tri godine, a za njegov nehatni
oblik, prema odredbi st. 2.,propisana je novana kazna ili zatvor do tri mjeseca.
2.13. Sluenje alkoholnih pia mlaim maloljetnicima(l. 237. KZ FBiH)
Prema odredbi lana 237. KZ-a, ovo krivino djelo ini onaj ko u ugostiteljskom
objektu ili drugom objektu u koj em seprodaju alkoholna pia poslui maloljetnika koji nije
navrio esnaest godina ivota estokim alkoholnim piem ili ga poslui drugim alkoholnim
piem u koliinama koje mogu izazvati pijanstvo maloljetnika.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
2
Iz navedene zakonske odredbe proizilazi da uinitelj ovog krivinog djela moe biti
svaka osoba, ali je to, u pravilu, osoba koja u ugostiteljskom objektu ili nekoj drugoj radnji
posluuje alkoholna pia.
Radnja krivinog djela sastoji se u posluivanju maloljetnika koji nije navrio esnaestgodina estokim alkoholnim piem ili drugim alkoholnimpiem u koliinama koje mogu
dovesti do opijanja tog maloljetnika. Kada je u pitanju estoko alkoholno pie ova
inkriminacija znai apsolutnu zabranu njegovog posluivanja osobama ispod esnaest godina,
dok je u odnosu na ostala alkoholna pia, kao to su vino ili pivo, ta zabrana relativnog
karaktera i vezana je za koliine koje mogu dovesti do opijenosti. Pod posluivanjem se
podrazumijeva prodaja ili davanje pia maloljetniku, s tim da postoji svijest da e on to pie
osobno i neposredno konzumirati. Ako je u pitanju prodaja pia maloljetniku koje on kupujeza druge osobe starije od esnaest godina, tada nee postojati ovo krivino djelo. Radnja mora
biti izvrena u ugostitetljskom objektu ili nekom drugom objektu u kojem se prodaju
alkoholna pia. To znai da krivinog djela nema ukolikoje posluivanje izvreno izvan
navedenih objekata, npr. u privatnom stanu, na nekoj zabavi, itd.
Objekt krivinopravne zatiteje zdravlje osoba mlaih od esnaest godina, s obzirom
na tetne posljedice koje kod njih moe prouzrokovati konzumiranje alkoholnilz pia. Pasivn
subjekti su osobe ispod esnaest godina.
Posljedica krivinog djela je apstraktna opasnost za zdravlje pasivnog subjekta. Za
krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvaa svijest da se alkoholno pie
posluuje mlaem maloljetniku i svijest o tome da e taj maloljetnik neposredno konzumirati
poslueno pie.
Propisana kaznaje novana ili zatvor do est mjeseci.
2.14. Neovlaenaproizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (l. 238.
KZ FBiH)
Prema odredbi stava l. ovo krivino djelo ini onaj ko neovlaeno proizvodi,
prerauje, prodaje ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, dri ili prenosi ili posreduje u
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
2
prodaji ili kupovini, ili na drugi nain neovlaeno stavlja u promet materije ili pripravke
propisom proglaene opojnim drogama.
Iz navedene dispozicije se vidi da je neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet
opojnih droga krivino djelo blanketnog karaktera.Uinitelj krivinog djela moe biti svakaosoba.
Radnja krivinog djela alternativno je odreena, i to kao proizvodnja,prerada, prodaja,
nuenje na prodaju opojnih droga, kupovina radi prodaje, dranje ili prenoenje, ili kao
posredovanje u prodaji ili kupovini, kao i svako drugo neovlaeno stavljanje u promet
opojnih droga. Bez obzira o kojem obliku radnje izvrenja se radi uinitelj mora postupati
neovlaeno, s obzirom daje proizvodnja, prerada i promet opojnih droga u odreene svrhe,
kao to su npr. medicinske ili naune svrhe, dozvoljena ukoliko se odvija pod strogim
zakonskim uvjetima i kontrolom.
Predmet ovog krivinog djela su materije ili preparati koji su proglaeni za pojne
droge. Opojnim drogama smatraju se supstancije prirodnog ili sintetskog porijekla ijom se
upotrebom mogu ,stvoriti stanja ovisnosti koja mogu da izazovu oteenja zdravlja ili da na
drugi nain ugroze ljudski integritet u fizikom, psihikom ili socijalnom smislu.
Objekt krivinopravne zatite je zdravlje ljudi. Posljedica krivinog djelaje apstraktna
opasnost za zdravlje ljudi. Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj.
Propisana kazna je zatvor od jedne do deset godina.
Odredbom stava 2. propisanje tei oblik ovog krivinog djela kojeg ini onaj ko
organizira grupu ljudi u cilju uinjenja ovog krivinog djela ili onaj ko postane lanom takve
organizirane grupe ljudi. Pod organiziranjem grupe ljudi podrazumijeva se ili stvaranje novog
ili iskoritavanje ve postojeeg oblika zloinakog udruenja od najmanje tri ili vie osoba ucilju da neovlaeno proizvode, prerauju, stavljaju u promet materije ili supstance koje su
proglaene opojnim drogama. Pod takvom grupom ljudi u smislu odredbe l. 2. st. 16. KZ
FBiH podrazumijeva se udruenje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog,
ponovljenog ili povremenog injenja krivinih dleja, pri emu svaka od tih osoba uestvuje u
uinjenju krivinog djela. Prema tome, radi se o grupi ljudi koja je formirana, a nije nastala
spontano, s tim da organiziranje pretpostavlja postojanje dogovora izmeu pripadnika grupe
meusobno ili izmeu organizatora i svakog pojedinog lana grupe. To moe obuhvatiti iorganiziranje mree preprodavaca ili posrednika. Pod mreom se podrazumijeva neodreeni
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
2
vei broj osoba preko kojih se opojne droge stavljaju u promet. Djelo se smatra dovrenim
samim organiziranjem grupe koja ima za cilj vrenje ovog krivinog djela, to znai da nije
nuno da je ta organizirana grupaneko takvo konkretno djelo ilipoinila ili samo zapoela.
Pored organiziranja grupe ljudi u cilju uinjenja ovog krivinog djela u ovaj oblik
spada i postaj anje lanom takve organizirane grupe ljudi. To postajanje lanom moe biti
izriito i preutno, ali u svakom sluaju takvo da se iz cjelokupne situacije sa sigurnou
moe zakljuiti da postoji saglasnost konkretnog pojedinca da uestvuje u djelatnostima grupe
kao njen lan, kao i pristanak organizatora i ostalih lanova grupe da neko postane lanom te
grupe. Djelo je dovreno samim postajanjem lanom takve organizirane grupe ljudi koja ima
za cilj djelatnosti koje se odnose na neovlaenu proizvodnju, preradu i stavljanje u promet
opojnih droga.
Za organiziranje grupe ljudi i za postajanje lanom takve organizirane grupe propisana
je kazna zatvora najmanje tri godine.
Odredbom stava 3., propisan je poseban oblik ovog krivinog djela u kojem su
inkriminirane odreene pripremne, odnosno pomagake radnje za osnovnioblik djela i to kao
samostalno krivino djelo. Ovaj oblik djela ini onaj ko neovlaeno izrauje, nabavlja,
posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu za koje zna da su namijenjeneproizvodnji opojnih drog
Uinitelj i kod ovog oblika djela moe biti svaka osoba.
Radnja ovog oblika djela alternativno je odreena i ima vie oblika, a to su
neovlaeno pravljenje, nabavljanje, posredovanje ili davanje na upotrebu opreme, :materijala
ili supstancija za koje uinitelj djela zna da su namijenjeni za proizvodnju opojnih droga.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, a zahtjev da on zna namjenu opreme,
materijala ili supstancija koje su predmet radnje ukazuje na njegovu svijest o tome u njenom
najjaem stepenu, tj. na svijest o sigurnosti da e se ti predmeti upotrijebiti za proizvodnju
opojnih droga.
Propisana kazna za ovaj oblik djela je zatvor od est mjeseci do pet godina.
Odredbom stava 4. propisano je obavezno oduzimanje opojnih droga i sredstava za
njihovo spravljanje, to znai daje propisana obavezna primjena mjere sigurnosti oduzimanjapredmeta, shodno odredbi l. 78. st. 3. KZ-a.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
2
2.15. Posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga (l. 239. KZ
FBiH)
Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko navodi drugog na uivanje
opojne droge ili mu daje opojnu drogu daje uiva on ili druga osoba, ili stavi na raspolaganje
prostorije radi uivanja opojne droge ili na drugi nain drugom omoguuje uivanje opojne
droge. Ovim krivinim djelom inkriminirane su odreene radnje podstrekavanjai pomaganja
u uivanju opojne droge. Razlog tome je to samo uivanje opojne droge nije krivino djelo,
pa ni te radnje, prema opim odredbama o sauesnitvu, ne bi bile kanjive.
Uinitelj krivinog djela moe biti svaka osoba.
Radnja krivinog djela alternativnoje odreena, i to kao navoenje drugog na uivanje
opojne droge, davanje opojne droge drugom da je uiva on ili druga osoba, stavljanje na
raspolaganje prostorije radi uivanja opojne droge ili kao omoguavanje drugom na drugi
nain da uiva opojnu drogu.
Navoenje znai podstrekavanja na uivanje opojne droge. Ostali oblici radnje
izvrenja su radnje pomaganja. Kod navoenja i davanja opojne droge za uivanje za
postojanje djela nije nuno daje stvarno i dolo do konzumiranja droge. Kod stavljanja
prostorija na raspolaganje za uivanje opojne droge djelo postoji bez obzira da li su te
prostorije stvarno i koritene za uivanje opojne droge. Kod omoguavanja uivanja opojne
droge na drugi nain djelo postoji i u sluaju da nije dolo do uivanja opojne droge, veje za
njegovopostojanje dovoljno samo daje takvo uivanje omogueno.
Objekt krivinopravne zatite kod ovog krivinog djela je zdravlje ljudi.
Posljedica krivinog djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. Za krivinu
odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvaa svijest o radnjama podstrekavanja, odnosno
pomaganja u uivanju opojne droge.
Propisana kazna je zatvor od tri mjeseca do pet godina.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
2
Odredbom stava 2. propisan je tei oblik ovog krivinog djela koji postoji u sluaju
kad je osnovni oblik omoguavanja uivanja opojnih droga uinjen prema djetetu,
maloljetniku ili prema vie osoba ili ako su prouzrokovane naroito teke posljedice.
Kvalifikacijska okolnosti su starosna dob pasivnog subjekta, vei broj osoba kao pasivnih
subjekata i posebno teke posljedice. U odnosu na starosnu dob ibroj pasivnih subjekata mora
postojati umiljaj na strani uinitelja, a u odnosu na naroito teke posljedice uinitelj mora
postupati sa nehatom.
Propisana kazna za ovaj tei oblik djela je zatvor od jedne do deset godina.
Odredbom stava 3. inkriminirano je neovlaeno posjedovanje opojne droge. Ovo je s
obzirom na propisanu kaznu privilegirani oblik djela.
Radnja ovog oblika djela je samo posjedovanje materije ili pripravka koji su propisom
proglaeni opoj nim drogama. Za postojanje djela potpuno je nebitno na koji nain je uinitelj
doao do tih materija ili pripravaka, kao to je nebitan i cilj njihovog posjedovanja. Bitno je
samo da uinitelj ima faktiku vlast nad drogom, daje neovlateno dri, jer se droga moe
drati samo na osnovu izriitog zakonskog propisa. Za postojanje djela je nebitno da li se
droga dri za vlastitu upotrebu ili radi prodaje. Inkriminacijom je obuhvaeno svako
posjedovanjebez obzira na vrstu ili koliinu droge. To znai da to mogu biti i najlakedrogekao to je marihuana, ili najtee drogekao to je heroin, a djelom su obuhvaene i najmanje
koliine to bi upuivalo na zakljuak da se droga ne posjeduje za za prodaju, ve za vlastite
potrebe.
Uinitelj ovog oblika djela moe da bude svaka osoba koja neovlateno dri drogu, to
znai da to moe da bude ne samo raspaiva ili diler, ve i osoba koja je uivalac opojne
droge, odnosno ovisnik.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj koji obuhvata svijest o neovlatenom
posjedovanju opojne droge. Za samo neovlateno posjedovanje opojne droge propisanaje
kazna zatvora do jedne godine.
Odredbom stava 4. predvieno je obavezno oduzimanje opojnih droga, tj. obavezna
primjena mjere sigurnosti oduzimanja predmeta prema odredbi l. 78. st. 3. KZ-a.
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
2
2.16. Teka krivina djela protiv zdravlja ljudi (l. 240. KZ FBiH)
S obzirom da se kod veine krivinih djela iz ove glave kod kojih se javlja tea
posljedica radi o istoj posljedici, iz razloga legislativne tehnike, tj. da bi se izbjeglo
ponavljanje kod svih tih djela i njihovih oblika, kvalificirani oblici su propisani zajednikim
odredbama ovog lana. Radi se o krivinim djelima prenoenja zarazne bolesti, zapoljavanja
osoba oboljelih od zarazne bolesti, nesavjesnog lijeenja, nadrilijenitva, proizvodnje i
stavljanja u promet kodljivih ivenih namirnica, nesavjesnog pregledanja mesa za prehranu
i zagaivanja vode za pie i ivenih namirnica.
U odredbama stavova 1. i 2. obuhvaeni su umiljaj ni oblici ovih krivinih djela. U
odnosu na teu posljedicu koja se sastoji u tekoj tjelesnoj ozljedi neke osobe, u tekom
naruenju zdravlja neke osobe ili u znatnom pogoranjupostojee bolesti (stav l.), ili u odnosu
na smrt jedne ili vie osoba (stav z.), mora postojati nehat. Propisana kazna za kvalificirane
oblike iz st. 1. je zatvor od jedne do osam godina, a za kvalificirane oblike iz st. 2. to je zatvor
od jedne do dvanaest godina.
U odredbama stavova 3. i 4. obuhvaeni su nehatni oblici navedenih krivinih djela.
Tea posljedica se i kod ovih oblika sastoji u tekoj tjelesnoj ozljedi, u tekom naruenjuzdravlja neke osobe ili u znatnom pogoranju postojee bolesti (stav 3.), odnosno u smrtijedne
ili vie osoba (stav 4.). Kod ovih oblika mora postojati nehat i u odnosu na osnovno djelo i u
odnosu na teu posljedicu. Radi se o istim krivinim djelima kao i u st. 1. i 2 ., sa izuzetkom
krivinog djela nadrilijenitva koje se moe izvriti iskljuivo s umiljajem. Propisana kazna
za kvalificirane oblike iz st. 3. je zatvor od est mjeseci do pet godina, a za kvalificirane
oblike iz st. 4. propisana kazna je zatvor od jedne do osam godina.
Statistika krivinih dijela protiv zdravlja ljudi
U oblasti krivinih djela protiv zdravlja ljudi, podneseni su slubeni izvjetaji protiv
lica (osam manje), zbog postojanja osnova sumnje da su poinili 62 krivina djela (sedam
manje) i to:
neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga14 djela (dvamanje)
5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
2
posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga 48 djela (pet manje).Zbog zloupotrebe opojnih droga 35 lica je lieno slobode (etiri vie). U ovom periodu
podnesena su 63 zahtjeva (dva vie) za vjetaenje NN materije koja asocira na drogu po
nareenju nadlenih tuilaca Kantonalnog tuilatva Kantona Sarajevo. Takoe s ciljem
pronalaenja narkotikih sredstava izvren je pregled 56 lica (isti broj), 21 stana (jedan vie) i
veeg broja automobila po usmenim naredbama Optinskog suda u Sarajevu2.
U prvom tromjeseju 2012. godine pripadnici Uprave policije sproveli su niz efikasnih
akcija na presijecanju lanaca trgovine opojnim drogama, u kojim su zaplijenili vee koliine
opojnih droga (Marihuana preko 12,5 kg, Heroin 1,6 kg, Amfetamin 0,4 kg, itd.) te
identifikovali i slobode liili 17 lica (iz lana 238. KZ FBiH-a neovlaena proizvodnja i
stavljanje u promet opojnih droga).
2Mup.ks.gov.baslubena stranica Ministarstav unutranjih poslova Kantona Sarajevo (Online),
http://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/INFORMACIJA%20JAN-MART%202012.pdf,
http://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/INFORMACIJA%20JAN-MART%202012.pdfhttp://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/INFORMACIJA%20JAN-MART%202012.pdfhttp://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/INFORMACIJA%20JAN-MART%202012.pdfhttp://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/INFORMACIJA%20JAN-MART%202012.pdf5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1
2
Literatura
Upravusi.rs vodi kroz zakon portal (Online),http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-
dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-zdravlja-ljudi/,
http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-zdravlja-ljudi/http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-zdravlja-ljudi/http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-zdravlja-ljudi/http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-zdravlja-ljudi/