Meunarodno radno pravo

Meunarodno radno pravo

Meunarodno radno pravo

- glavni imbenici nastanka i razvoja meunarodnog radnog prava su jamstva najniih standarda i meunarodno lojalno natjecanje

- pravni imbenici su meunarodne organizacije

dravne (vladine)izvandravne

1. savez drava 2. jednostavni savez

MOR

1. Meunarodno javno radno pravo

- MRP je pravo javnih i privatnih meunarodnih organizacija

1. Organizacija MRP-a

- pravne akte od kojih se sastoji MRP donosi MOR koji je vrlo sloena meunarodna javna organizacija

- njezino se lanstvo sastoji od predstavnika vlada, poslodavaca i radnika

Osnivanje MOR-a

- na mirovnoj konferenciji u Versaillesu (Pariz) 25. sijenja 1919. osnovana je Komisija o meunarodnom javnom zakonodavstvu prvi put u povijesti na meunarodnoj konferenciji predstavnik sindikata radnika

- u Versaillesu 11. travnja 1919. komisija je usvojila izvjee o osnivanju MOR-a XIII dio mirovnog ugovora u Versaillesu u okviru Drutva naroda

- sjedite u enevi, za vrijeme 2. svj. rata u Montralu

- Ustav MOR-a MOR je stalna organizacija uspostavljena za unaprijeenje ciljeva postavljenih u uvodu (Preambuli) Ustava i Philadelphijskoj deklaraciji od 10. travnja 1944.

- MOR je pravna osoba osobito ovlatena da sklapa ugovore, da stjee pokretna i nepokretna dobra i da raspolae tim dobrima te da pokree sudski postupak

Ciljevi

1. Opi i trajan mir

2. Socijalna pravda

3. Ravnotea meunarodnog natjecanja

Djelatnost

- dijeli se na: normativnu: konvencije. Od 1919. do 2001. konferencija je usvojila 184 konvencije i 912 preporuke. Ukupan broj ratifikacija bio je 7000

tehniku: sastoji se u pruanju materijalne pomoi MOR-a, suradnji dunosnika i strunjaka MOR-a na projektima pojedinih drava te u donoenju i primjeni meunarodnih standarda i nacionalnog zakonodavstva

znanstvenu: prikupljanje, obraivanje i pohrana podataka o radnim uvjetima, te stalne i povremene publikacije MOR-a

Odnos MOR-a i UN-a

- UN je nasljednik Drutva naroda. MOR je specijalizirana ustanova UN-a, sklopile su sporazum o uzajamnim odnosima

- predstavnici UN-a sudjeluju na sjednicama MOR-a, ali bez prava glasa, i obratno

lanstvo MOR-a

- MOR je stalna organizacija drava

- lanice MOR-a su:1. sve drave koje su bile lanice 1. 11. 1945.

2. lanice UN-a (ako izvjeste Generalnog direktora MUR-a o svom formalnom prihvaanju obveza koje proizlaze iz Ustava MOR-a)

3. drave koje nisu lanice UN-a (mogu biti primljene na Opoj skuptini MOR-a veinom od 2/3 nadzonih predstavnika)

- do srpnja 1994. MOR je imao 171 dravu lanicu

- RH je postala temeljem Odluke Ope skuptine UN-a lanicom UN-a 22. 5. 1992. Obavijestila je GD-a MUR-a o svom formalnom prihvaanju obveza koje proizlaze iz Ustava MOR-a i postala lanicom MOR-a 6. 8. 1992.

Istup i ponovni pristup

- lanica MOR-a moe istupiti iz Organizacije ako o svojoj namjeri obavijesti GD-a MUR-a. Istup stupa na snagu u roku dvije godine od dana njegova primitka od GD-a pod uvjetom da je do tog datuma drava lanica ispunila svoje financijske obveze koje je imala u svojstvu lanice

- ako je lanica ratificirala neku meunarodnu konvenciju rada, istup iz lanstva ne utjee na pravovaljanost obveza koje proizlaze iz konvencije (za razdoblje predvieno konvencijom) ili na obveze koje se na nju odnose

- ponovni pristup podlijee pravilima o prijmu u Organizaciju

Trojni sastav

- znaajka je MOR-a u cjelini i pojedinih njegovih tijela da su sastavljeni ne samo od vladinih predstavnika nego i od predstavnika poslodavakih i radnikih organizacija

- problemi s predstavnicima poslodavaca glavni problem koji se odnosi na te predstavnike vezan je za dravno gospodarstvo.

- prigovor je dan da poslodavaki predstavnici moraju biti predstavljeni od "slobodnih udruga slobodnih poslodavaca" prigovor je odbijen

- problemi s predstavnicima radnika 1. sindikalni pluralizam; 2. sindikalna sloboda

1. stalni sud meunarodne pravde dao je 1922. savjetodavno miljenje o tome da ako u odreenoj zemlji postoji nekoliko profesionalnih organizacija koje predstavljaju radniku klasu, vlada mora sve uzeti u obzir u postupku imenovanja radnikog predstavnika i njegovih tehnikih savjetnika

2. nastao je u zemljama za koje se smatra da ne postoj sindikalna sloboda

Tijela MOR-a

2

(+2)

1

(+2)

1

(+2)

1. Meunarodna skuptina rada

- sastoji se od predstavnika svih lanica Organizacije. Svako nacionalno predstavnitvo ima 4 predstavnika

- drava lanica Organizacije koja nije pravodobno uplatila doprinose za pokrie trokova Organizacije ne moe sudjelovati u glasovanju u Skuptini, Upravnom vijeu...

- svaki predstavnik moe imati do 2 savjetnika za svaku toku skuptinskog zasjedanja, ali bez prava glasa.

- drave lanice dune su imenovati nevladine predsstavnike i savjetnike u suglasnosti s najreprezentativnijim industrijskim (profesionalnim) organizacijama posloslodavaca i radnika

- Skuptina se odrava povremeno, najmanje 1 put godinje (obino u 7. mj. U MUR-u u enevi, traje 3 tjedna)

- U pripremanju rada Skuptine Upravno vijee utvruje dnevni red zasjedanja Skuptine. Skuptinu otvara i vodi do izbora predjednitva Skuptine predsjednik upravnog vijea. Skuptina bira predsjednika i 3 potpredsjednika (naelo trojnog sastava)

- GD tijekom zasjedanja Skuptine obavlja funkciju Generalnog tajnika Skuptine

- MOR uiva na podruju svake od svojih lanica pogodnosti i imunitet koji su mu potrebni za ostvarivanje njegovih ciljeva

- Skuptina je vrhovno i "zakonodavno" tijelo MOR-a. Ona priprema, izrauje i usvaja konvencije i preporuke te je ovlatena nadzirati njihovu primjenu na temelju pravne i tehnike prosudbe. Ona odluuje o prijemu novih lanica

- Skuptina obinom veinom glasova odluuje o svim pitanjima ako nije izriito predviena kvalificirana veina Ustavom, konvencijom ili drugim aktima. Glasovanje ne vrijedi ako je broj glasova manji od jednostavne broja glasova

56

28

28

2. Upravno vijee

- je provedbeno tijelo MOR-a. Bira se na razdoblje od 3 godine

- Opi djelokrug Uporavnog vijea jest da usklauje djelatnost Organizacije, saziva razliite sjednice i odluuje o njihovom dnevnom redu i datumu odravanja

- UV ocijenjuje zakljuke razliitih sjednica odbora i odluuje koji im pravni uinak treba dati. Ima znaajnu ulogu na financijskom i upravnom polju te raspravlja o nacrtu programa i prorauna prije podnoenja Skuptini (Konferenciji) na usvajanje

- UV ima kljuan utjecaj na oblikovanje socijalne politike MOR-a. Iz svojih redova povremeno bira predsjednika i dva potpredsjednika (1:1:1)

- Ono imenuje GD-a MUR-a, s time da imenovanje treba podnijeti na odobrenje Skuptini

3. Meunarodni ured rada

- je stalno tajnitvo (sekretarijat) Organizacije. elnik Ureda (biroa) je GD kojeg imenuje UV

- osoblje MUR-a imenuje GD po pravilima prihvaenim od UV-a.

- u obavljanju svoje dunosti GD i osoblje MUR-a ne smije traiti ni primati upute od bilo koje vlade ili od druge vlasti izvan Organizacije

- vlade drava mogu komunicirati s GD-om preko predstavnika njihovih vlada u Vijeu

- MUR je bio najprije osnovan 1920. u Londonu

Dunosti:1. One ukljuuju sakupljanje i podjelu obavijesti o svim pitanjima koja se odnose na meunarodno poboljanje uvjeta industrijskog ivota i rada, a posebno obuhvaaju ispitivanje pitanja koja su predloena da se podnesu Skuptini u svrhu donoenja konvencija

2. a) pripremanje akata o razliitim tokama dnevnog reda za zasjedanje Skuptine

b) pruanje pomoi vladama (na njihov zahtjev) u izradi zakona i drugih propisa na temelju odluke Skuptine

c) ispunjavanje dunosti koje od Ureda zahtjeva Ustav u svezi s uinkovitim potovanjem konvencija

4. druga tijela MOR-a

a) razni tehniki odbori

b) regionalne skuptine

c) upravni sud

Izvori meunarodnog radnog prava

1. Meunarodna naela o radu

a) Povelja UN-a (1945.) jedan od osnovnih ciljeva je "Ostvariti meunarodnu suradnju rjeavanjem meunarodnih problema ekonomske, socijalne, kulturne ili humanitarne naravi, te razvijanjem i poticanjem potovanja prava ovjeka i temeljnih sloboda za sve bez razlike s obzirom na rasu, spol, jezik ili vjeroispovijest."

- unaprijeenje ivotnog standarda obuhvaa radne i ivotne uvjete radnika

- ti su ciljevu posredni izvor RP-a

b) opa deklaracija o pravima ovjeka UN-a (1948.) govori o zabrani ropstva, o pravu na rad i slobodu izbora uposlenja, pravu na jednaku plau za jednak rad, pravednoj plai, osnivanju i ulanjenju u sindikat, pravu na plaeni dopust...

- naela se mogu smatrati posrednim pravnim izvorom

c) MPGPP UN-a (Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima) Hrvatska lan od 8.10.1991.

- zabranjuje prisilan i obvezan rad, zajamuje svakoj osobi pravo na osnivanje sindikata, svakom graaninu pravo i mogunost da bez ikakve diskriminacije bude primljen u javnu slubu zemlje

d) MPESKP UN-a (Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima) Hrvatska stranka od 8.10.1991.

- zabrana diskriminacije, pravo na rad, pravedni i povoljni radni uvjeti, higijensko-tehnika zatita na radu, napredovanje na radu...

e) Ustav MOR-a

- neposredan izvor u djelu koji govori o ustrojstvu i djelovanju MOR-a

2. Meudravni ugovori

a) Dvostrani ugovori:1. ugovori o suradnji

2. ugovori o upoljavanju

1. pod ugovorima o suradnji razumijevaju se dvostrani sporazumi o gospodarskoj, tehnikoj i tehnolokoj, te znanstvenoj, prosvjetnoj, kulturnoj i drugoj suradnji

2. dvostranim sporazumom o upoljavanju dvije drave ureuju upoljavanje radnika u jednoj i drugoj (HrvSlo) ili samo u jednoj dravi ugovornici (HrvBelgija). Sklapa se na odreeno razdoblje (obino 1-5 godina)

- strani radnici u dravi uposlenja imaju jednaka prava kao i domai radnici

b) Viestrani meudravni ugovori su ugovori izmeu najmanje triju drava. Predmet im moe biti iskljuivo materija s podruja rada ili mjeovita materija, ukljuujui i sadraj o radu

3. Konvencije i preporuke MOR-a

- iza Ustava MOR-a glavni zakonodavni akti. Njimase uspostavlja meunarodni radni standardi, tj. Osnovna pravila, norme o radnim uvjetima i drugim pitanjima s podruja rada

- Skuptina je ovlatena Ustavom MOR-a odluiti hoe li usvojiti prijedlog koji ine toku dnevnog reda u obliku konvencije ili rekomandacije

- funkcije rekomandacije: a) prije se rekomandacija usvajala ako sadraj nije bio zreo

za usvajanje (donoenje) konvencije

b) dopunjuje konvenciju u istom predmetu (konvencijom se odreuju opa pravila, a detaljnije odredbe propisuju se preporukom)

c) vezana je na standarde koji su toliko tehnike i detaljne naravi da zahtjevaju estu prilagodbu situacijama u razliitim zemljama ili da postoje velike razlike u okolnostima i praksi od jedne do druge zemlje

Postupak usvajanja:

- Upravno vijee odluuje da se konvencija ili rekomandacija uvrsti u dnevni red zasjedanja Skuptine. Vlada drave lanice moe se usprotiviti (obrazloeno)

- nakon utvrenog dnevnog reda skuptinskog zasjedanja razmatra se prijedlog (nacrt) konvencije ili rekomandacije raspravlja se na dva uzastopna godinja zasjedanja Skuptine

- na temelju prve diskusije Ured sastavlja prijedlog k. ili r. i upuuje ga vladama na razmatranje s eventualnim primjedbama

- Skuptina razmatra lanak po lanak i odluuje usvaja li u cjelini prijedlog k. ili r. Usvojeni se nacrt podnosi redakcijskom odboru Skuptine s namjerom da pripremi konani tekst k. ili r.

- potrerbna je 2/3 veina glasova predstavnika (izaslanika) Skuptine da bi k. ili r. bila usvojena

- kada je k. ili r. usvojena, po dva primjerka potpisuju predsjednik Skuptine i GD

MUR-a. Potpisima postaju izvornici. Jedan se deponira u arhivu MUR-a, a drugi kod Generalnog tajnika UN-a

- da bi odreena konvencija stupila na snagu potreban je odreen broj ratifikacija od drava lanica, obino dvije do tri

Revizija protokol

- prilagodba radnih standarda meunarodnog radnog prava promijenjenim okolnostima

- osnos izmeu izvorne (originarne) i revidirane konvencije:

a) usvajanje nove revidirane konvencije ne dovodi do ukidanja izvorne konvencije

b) izvorna konvencija prestaje biti otvorena za ratifikaciju od datuma kada nova konvencija stupi na snagu

c) ratifikacija drave lanice nove konvencije mora automatski obuhvaati odjavu (otkaz) izvorne konvencije

Nain prilagodbe normi stvarnim uvjetima

u k. i r. koje imaju opu primjenu treba unijeti prilagodljive odredbe, vodei rauna o nacionalnim uvjetima i uvjetima pojedinih regija konvencije moraju ostati ope po naravi

doputa se dravama lanicama da pri ratifikaciji konvencije same izaberu opseg obveza koje preuzimaju iz konvencije ta je "izborna" prilagodljivost doputena kad se konvencija sastoji od vie djelova od kojih drave mogu prihvatiti jedan, dva ili vie...

drave same, uz odreene konzultacije, mogu (kod nekih konvencija) odluiti koji e opseg konvencije ratificirati

Pravna narav

1. teorija razlikuje dvije kategorije prava:

a) prava koja se mogu neposredno primijenjivati na pojedince (npr. najnia dob) i samostalno su provediva u zemljama gdje ustavni sustav predvia da ratificirani meunarodni ugovori postaju automatski dio zakona zemlje nije potrebno donositi poseban zakon o ratifikaciji

b) prava programske naravi subjektivna prava pojedinca ili kolektiva (npr. udruge) kojase ne mogu izravno ostvarivati

- ta se prava sastoje od opih izjava s ciljevima koje treba postii i odreuju programsko djelovanje, aktivnosti za njihovo ostvarivanj. Ta prava zahtjevaju da se poduzmu vladine mjere da bi se mogla ostvariti

2. razlika izmeu konvencije i preporuke po pravnoj naravi

konvencija

preporuka

stvara obvezu za dravu koja ju ratificira

vodi je za djelovanje drave (vlade)

3. Neslaganja oko ugovorne/zakonske naravi konvencije

ugovorne: u prilog ugovorne naravi konvencije naglaava se da obvezuje samo dravu koja ju je ratificirala i da njezino stupanje na snagu zahtjeva minimalan broj ratifikacija, obino ne vie od dvije. Promijenjen (revidiran) tekst prijanje konvencije obvezuje i dalje dravu koja ga je ratificirala u izvornoj formi sve dok ga ne ratificira u njegovoj revidiranoj formi

zakonske: u prilog zakonske naravi iznose se argumenti kao to je usvajanje konvencije u Skuptini (meunarodnom zakonodavnom tijelu) i potreba da se ratificira, to je uvjet da stekne snagu "meunarodnog zakona".

- usvajanju konvencije ne prethodi diplomatsko pregovaranje koje je uobiajeno kod meunarodnih ugovora. Usvajanje konvencije obavlja se po pravilu veine, a njezino tumaenje, odnosno reviziju, ne obavlja parlamentarno ili neko drugo tijelo, ve Meunarodni sud pravde, odnosno Skuptina

Konvencija je vie ZAKONSKE nego ugovorne naravi

4. drugi pravni akti MOR-a

a) Skuptina MOR-a donosi rezolucije i zakljuke

- rezolucije su se odnosile na situacije u dotinim zemljama u kojima su bila ugroena prava i graanske slobode

- rezolucije usvojene u Skuptini znaajne su i za razvitak programa MOR-a u odreenim podrujima

- rezolucije i zakljuci takoer donose odbori tehnikih eksperata i njihova zasjedanja, te tijela koja se bave posebnim granama djelatnosti (npr. odbori za industriju) ili posebnim predmetima kao to su socijalna sigurnost, profesionalno zdravlje i sigurnost na poslu

- rezolucije i zakljuci nemaju teinu konvencije ili rekomandacije

- rezolucije i zakljuci posredni su pravni izvori

- prema ustavu MOR-a svako pitanje ili spor koji se odnosi na tumaenje Ustava ili konvencije usvojene radi provedbe Ustava upuuje se na odluku Meunarodnom sudu pravde

- Ustavmo MOR-a odreeno je da Upravno vijee moe podnijeti Skuptini na usvajanje pravila kojima se uspostavlja sud hitno rjeavanje spora ili pitanja koja se odnose na tumaenje konvencija

b) pravo sluaja

- uspostavljena su kvazisudska tijela da nadziru primjenu meunarodnih radnih standarda

interpretativna funkcija Odbora strunjaka (eksperata) razmatra i izraava svoje poglede o znaenju odreene odredbe konvencije. Zadaa je Odbora da tumai i preciznije definira znaenje i opseg odredaba konvencije

Odbor o slobodi udruivanja postupno preciznije odredio naela i u nekim pitanjima dopunio, ak i proirio odredbe propisane konvencijom

c) akti posebnih konferencija usvojeni u suradnji s MOR-om

- rije je o aktima usvojenim na posebnim konferencijama pod pokroviteljstvom ili u suradnji s MOR-om. Bavile su se pitanjima za koja je zainteresiran ogranien broj zemalja i zato nisu prikladne da se donose konvencije ope naravi

Primjena i nadzor nad primjenom konvencija i preporuka MOR-a

Postupak, primjena i nadzor nad primjenom meunarodnog pakta

drave lanice meunarodnog pakta obvezale su se podnositi izvjea o usvojenim mjerama i o napretku postignutom u svrhu osiguranja potovanja prava priznatih u Paktu. Izvjea se podnose Generalnom tajniku UN-a, koji dostavlja presliku Ekonomskom i socijalnom vijeu UN-a na razmatranje

- drave lanice Meunarodnog pakta podnose izvjea u dvogodinjim fazama prema programu usustavljenom od ESV-a

postupno je dolo do osnivanja nadzornog tijela za primjenu Meunarodnog pakta, tj. Odbora o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji je sastavljen od neovisnih strunjaka mjerodavnih za ljudska prava odreena Meunarodnim paktom

- Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava sastavljen je od 19 nezavisnih strunjaka iz cijelog svijeta koji predstavljaju razliite oblike drutvenih i pravnih sustava (lanove predlau drave lanice, a biraju ih ovlateni lanovi ESV-a tajnim glasovanjem, na rok od 4 godine s mogunou ponovnog izbora)

Obveze podnoenja akata mjerodavnoj vlasti i izvjetajna obveza

- konvencija se dostavlja dravama lanicama na ratifikaciju, preporuke na razmatranje u vezi s njihovom primjenom

- svaka drava lanica obvezna je, u roku od 1 godine (iznimno 18 mj.) od usvajanja, konvenciju ili rekomandaciju podnese mjerodavnoj vlasti ili vlastima

- drave lanice obavjeuju GD-a MUR-a o mjerama koje su poduzele u vezi s podnoenjem konvencije ili rekomandacije mjerodavnoj vlasti

- drava lanica koja je dobila suglasnost od mjerodavne vlasti za ratifikaciju konvencije mora obavijestiti o ratifikaciji GD-a i poduzeti mjere za primjenu njezinih odredaba

- pod izrazom "mjerodavne vlasti" smatra se zakonodavna vlast, koja je redovito parlament ili skuptina

- ako se za neku konvenciju ne dobije suglasnost mjerodavne (nadlene) vlasti, drava lanica nema nikakve druge obveze osim da podnosi izvjea o stanju njezina zakonodavstva i prakse u pogledu pitanja koja su predmetom konvencije; takva je obveza predviena i za rekomandaciju

- izvjea se podnose GD-u svake godine, od 1977. svake pete godine (za neke vanije svake 2. god.)

- svaka drava lanica koja je ratificirala konvenciju obvezna je podnositi MUR-u godinje izvjee o mjerama poduzetim za primjenu konvencije, u obliku i s podatcima koje Upravno vijee zahtjeva

- drave lanice obvezne su dati predstavnikim (reprezentativnim) organizacijama poslodavaca i radnika kopije obavijesti i izvjea podnesenih GD-u u vezi s usvajanjem konvencija i preporuka

- vlade takoer moraju dostaviti preslike izvjea nacionalnim predstavnikim organizacijama poslodavaca i radnika

Ratifikacija, primjena i odjava konvencija

- ratifikacija konvencije formalan je in kojim drava lanica preuzima meunarodnu obvcezu da e poduzeti potrebne mjere radi primjene odredaba te konvencije i ne moe biti popraena rezervom

- svaku ratifikaciju konvencije, ukljuujui i onu koja nije dobila potreban broj glasova, registrira GD MUR-a, koji obavjeuje drave lanice i Generalnog tajnika UN-a o registraciji

- stupanje na snagu konvencije uvjetovano je prihvaanjem minimalnog broja ratifikacija, obino dvije

- drava koja je ratificirala konvenciju obvezuje se poduzeti potrebne mjere za primjenu odredaba konvencije

- ustavom se odreuje da ni u jednom sluaju usvojeni akti ("instrumenti") nee utjecati na zakon, presudu, obiaj ili sporazum koji osigurava povoljnije uvjete radnicima od onih osiguranih konvencijom ili rekomandacijom

- u samim konvencijama odreuju se uvjeti njihove odjave (otkaza) konvencija se moe odjaviti tijekom jedne godine nakon isteka 10 godina od dana njezinog prvog stupanja na snagu. Ako se konvencija ne odjavi tijekom te godine, moe se odjaviti tek nakon isteka novog roka od 10 godina

Primjena konvencija i preporuka na nacionalnoj razini

- monistika teorija smatra da domae i me. pravo ine jedan jedinstveni sustav

a) meunarodno pravo ima prednost prema domaem pravu meunarodni ugovori automatski postaju dio pravnog sustava dotine zemlje

b) meunarodno javno pravo bez domaeg ne moe postojati prednost je dana domaem pravu (nije prihvatljiva)

- dualistika teorija smatra da su meunarodno i domae pravo dva odvojena i neovisna pravna poretka (takoer nije prihvatljiva). Stoga, da bi meunarodno pravo postalo obvezno i primjenjivo na podruju pojedine zemlje, treba prethodno postati dio pravnog poretka te zemlje.

Podjela meunarodnih normi na neposredno primjenjive i programske norme

- neposredno primjenjive njihovo obiljeje je da primjena u dravi lanici ne zahtjeva poduzimanje dodatnih zakonodavnih mjera; one se "automatski ukljuuju" u nacionalno pravo. Na njih se moe, ako to nacionalno pravo doputa, pozivati pred sudovima

- programske norme sastoje se od programskih izjava ili pravila te od opih pojmova ije je znaenje nedovoljno odreeno. Za primjenu takvih odredaba potrebno je donijeti dodatnu zakonsku ili drugu normu

- veina ekonomskih i socijalnih prava meunarodnih ugovora ureena je programskim normama

Odnos meunarodnih i domaih akata

- prema naem Ustavu "meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustvom i objavljeni, ine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava."

- uz domae pravo, u Hrvatskoj su na snazi brojni meunarodni akti (57 konvencija MOR-a, vie akata UN-a)

konvencije MOR-a o ljudskoi i drugim pravima

konvencija o slobodi udruivanja i kolektivnog pregovaranja

konvencija o prisilnom radu

konvencija o ljenikom pregledu (pomorci)

konvencija o radnicima s obiteljskim odgovornostima...

- meunarodno pravo ima, u pravilu, veu snagu od domaeg radnog prava i nerijetko se domaim pravom nadopunjuje meunarodno pravo

Primjena meunarodnih akata preko kolektivnih ugovora i prava sluaja

- meunarode akte odnosno konvencije MOR-a u pravilu ratificira zakonodavno tijelo, rjee vlade drave lanice

- za primjenu konvencije mogu se poduzeti, ne samo zakonske nego i provedbene mjere. Provedbene mjere se mogu odnositi i na kolektivni ugovor ako npr. vlada proiri njegov uinak na kategorije radnika koje nisu obuhvaene izvornim ugovorom

- Europska socjalna povelja Vijea Europe izriito odreuje da u dravama lanicama u kojima su odreena pitanja normalno preputena na ureivanje ugovorima izmeu poslodavca ili organizacije poslodavaca i organizacije radnika, ili se uobiajeno ureuju na drugi nain koji nije zakonski ugovorne stranke mogu preuzeti tome sukladno obveze i te se obveze imaju smatrati ispunjenima ako se ugovorima ili na drugi nain primjene na veliku veinu radnika.

- Ustav MOR-a ne iskljuuje primjenu meunarodnih radnih normi preko kolektivnih ugovora

- Smatra se da ne postoji obveza da se ratificira konvencija ako o istoj materiji postoji povoljnije ureena zatita radnika putem kolektivnih ugovora. Odredbe kolektivnog ugovora mogu derogirati odredbe zakona ako se njima odreuje povoljnija zatita od zakonske zatite

- konvencije odreuju najnie radne standarde, nacionalni zakoni odreuju minimalne standarde u odnosu na standarde kolektivnih ugovora

- ukoliko meunarodni ugovori ine dio domaeg prava i neke su od tih odredaba samoprovedive, pozivanje na njih moe rezultirati nacionalnim pravom sluaja. Ako se ugovori ne smatraju dijelom domaeg prava, dok ne budu pretvoreni u zakone ili podzakonske propise, sudovi se ne mogu pozivati na njih

Sukob izmeu domaih i meunarodnih akata

- do sukoba dolazi meu pravilima koja su neposredno primijenjiva

- sukob izmeu standarda nastaje ako meunarodni standardi predviaju viu razinu zatite od domaih zakona. Rjeenje sukoba ovisi o injenici je li nacionalni zakon koji je u sukobu donesen prije ili poslije konvencije koja je ugraena u nacionalno zakonodavstvo

konvencija koja je dola u sukob s prije donesenim zakonom lex posteriori derogat lex priori

sukob konvencije s poslije donesenim zakonom meunarodni ugovori odnosno konvencije koje su ratificirane i objavljene imaju prednost prema poslije donesenim domaim zakonom

Sprjeavanje i rjeavanje sukoba izmeu meunarodnih akata

- da bi dolo do pravog sukoba meunarodnih akata, oni moraju imati obvezni uinak, a ne uinak savjeta

- drugi uvjet nastanku sukoba jest da je drava pravno vezana s dva odvojena akta koji sadravaju suprotne norme

- da bi se sprijeio sukob izmeu meunarodnih ugovora, valja se posluiti odreenim sredstvima:1. da bi se sprijeio eventualni budui sukob izmeu opih konvencija, potrebno je prije usvajanja poduzeti mjere koje se uglavnom sastoje u suradnji i konzultacijama zainteresiranih

2. odredbe o usklaenosti (koje se ukljuuju u akte) i nadzor nad njihovom primjenom. Odredbe o usklaenosti rabe se ako dva uzastopna akta ureuju jednaku materiju. Ugrauju se u kasniji akt u kojem se izjavljuje da njegove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama ranijeg akta

- kada vie organizacija donose meunarodne akte, moe se dogoditi da se ti akti razlikuju. Za rjeavanje sukoba izmeu akata glavni bi kriterij trebao biti poboljanje radnih uvjeta na meunarodnoj razini in favorem laboratorem

- moe doi do dtvarnog sukoba izmeu konkurirajuih standarda koji se ne razlikuju po razini, nego po vrsti predviene zatite ili po osnovnim naelima. Ako se ne mogu uskladiti kumulativnom primjenom dvaju sukobljenih akata i/ili primjenom najpovoljnije odredbe, potrebno se posluiti kriterijem koji se rabi u sluajevima sukoba izmeu ugovora openito

Sustav nadzora nad primjenom konvencija i preporuka

- nadzor se obavlja dvama opim i stalnim nadzornim postupcima (mehanizmima) i povremenim postupcima koji nisu isto nadzorni

Opi nadzor preko periodinih izvjea periodina izvjea drava lanica o primjeni ratificiranih konvencija ili usvojenih preporuka

1. Odbor strunjaka glavno je nadzorno tijelo koje s pravnog stajalita pretresa nacionalna izvjea o primjeni dotinih akata (Odbor se sastoji od priznatih, neovisnih strunjaka, lanove imenuje Upravno vijee na prijedlog GD-a MUR-a na razdoblje od 3 godine te mogu ponovno biti birani)

- Odbor pravno i objektivno ocijenjuje nacionalna izvjea

- ako Odbor naie na nejasnu ili nepotpunu obavijest ili ako utvrdi da zemlja nastavlja proputati ispunjenje obveza prema Ustavu, moe uputiti primjedbu ili neposredan zahtjev. Primjedba se daje kad doe do veih neusklaenosti nacionalnog prava s meunarodnim standardima. Neposredni zahtjev izravno se upuuje zainteresiranoj vladi koja moe odgovoriti na uoit u sljedeem izvjeu

- na osnovi izvjea drava lanica o konvenciji ili rekomandaciji Odbor strunjaka sastavlja svake godine Ope izvjee

2. Skuptinski odbor (osniva ga Meunarodna konferencija rada na svakom godinjem zasjedanju. Sastoji se od oko 200 predstavnika vlada, poslodavaca i radnika u odnosu 1:1:1) osnova rada odbora je izvjee Odbora strunjaka iz kojeg bira sluajeve koji su po njegovu miljenju najznaajniji. Poziva zainteresirane vlade da daju objanjenje o naznaenim neusklaenostima ili o njima raspravlja sa svrhom da se uklone

Opi nadzor preko albenog postupka

- albeni (raspravni) postupak dijelimo na prigovorni i tubeni

1. Postupak po prigovoru: prigovor se podnosi MUR-u. On je pravno sredstvo kojim se pokree postupak protiv drave lanice zbog neispunjavanja obveza preuzetih ratificiranom konvencijom. Prigovor mogu podnositi profesionalne nacionalne ili meudravne organizacije poslodavaca ili radnika iz razloga to neka drava lanica nije na zadovoljavajui nain osigurala primjenu konvencije ija je ona stranka

- Prigovor razmatra odbor trojnog sastava (1:1:1) imenovanih iz redova Upravnog vijea. Odbor moe prigovor uputiti odnosnoj vladi i ona moe biti pozvana da unutar razumnog roka (obino 3 mj.) da izjavu koju smatra prikladnom. Ako vlada ne dostavi nikakvu izjavu u tom roku ili ako primljenu izjavu Upravno vijee ne smatra zadovoljavajuom, ono ima pravo objaviti primljeni prigovor i eventualni odgovor na njega vrsta moralne sankcije

- ako je izjava zadovoljavajua, sporno se pitanje smatra rijeenim

2. Postupak po tubi dijelimo na opi postupak i postupak vezan za slobodu udruivanja

a) Opi postupak svaka drava lanica moe podnijeti tubu MUR-u ako nije zadovoljna kako druga drava lanica osigurava primjenu konvencije koju su obje ratificirale.

- tubu mogu podnijeti i dravljani tuiteljice ako su zbog nepotivanja konvencije pretrpjeli izravnu tetu

- tubeni postupak moe biti pokrenut od Upravnog vijea po vlastitoj prosudbi ili po primitku tube jednog izaslanika Meunarodne konferencije rada

- tubu ispituje Upravno vijee i o tome upoznaje dotinu vladu sa svrhom da se rijei stvar prije poetka formalnog postupka istrage. Ako Upravno vijee ne smatra potrebnim dostaviti tubu toj vladi, ili ako nakon dostave tube ne primi zadovoljavajui odgovor u razumnom roku, ono moe imenovati trolano istrano povjerenstvo (komisiju) ija je zadaa da proui pokrenuto pitanje i o tome podnese izvjee (navode se utvrene injenice, opseg spora i preporuke o mjerama koje treba poduzeti drava lanica da udovolji zahtjevima tube te rokovi u kojima trebaju biti poduzete te mjere)

- u sluaju da je alba upuena istranoj komisiji, svaka drava lanica, bez obzira da li je neposredno zainteresirana za spor ili nije, obvezna je staviti povjerenstvu svaku obavijest kojom raspolae o predmetu tube

- postupak s izvjeem poinje tako da GD dostavlja izvjee istrtanog povjerenstva Upravnom vijeu i svakoj zainteresiranoj vladi u sporu te osigurava njegovo objavljivanje

- svaka zainteresirana vlada treba u roku od tri mjeseca obavijestiti GD-a prihvaa li ili ne prihvaa preporuke koje sadri izvjee, i u sluaju neprihvaanja eli li da se spor podnese Meunarodnom sudu pravde obino vlade prihvaaju preporuke povjerenstva

- Odluka Meunarodnog suda pravde po tubi ili po nekom drugom pitanju koje mu moe biti upueno konana je

- ako drava lanica ne provede preporuke ili odluku Meunarodnog suda pravde, UV moe preporuiti Skuptini mjeru koju smatra oportunom

- cijeli postupak, u svim njegovim fazama, prati Odbor strunjaka

b) Postupak vezan za slobodu udruivanja tubu zbog navodne povrede naela slobode udruivan ja mogu podnijeti vlade kao i nacionalne i meunarodne organizacije poslodavaca i radnika protiv drava lanica, bez obzira jesu li ratificirale konvenciju o slobodi udruivanja ili nisu (postavi lanicom MOR-a drave prihvaaju Ustav MOR-a koji propisuje slobodu udruivanja kao osnovno naelo)

- nadzor nad primjenom naela slobode udruivanja provodi Odbor o slobodi udruivanja i Komisija o nalazu i mirenju

1. Odbor o slobodi udruivanja ( imenuje ga UV MOR-a od vlastitih lanova. Sastavljeno je od 9 lanova (3:3:3))

- odbor obino postupa na temelju dokumentiranih dokaza dobivenih od tuitelja i vlade koja je u poloaju tuenika

- upotrebljava se i neposredna veza (kontakt) izmeu zainteresiranih (neovisna osoba ili dunosnik MOR-a posjeuje zemlju o kojoj je rije)

- Odbor podnosi izvjee Upravnom vijeu u kojem se obino iznose i preporuke. UV bez rasprave prihvaa preporuke

2. ako sluaj nije rijeen na prethodnoj razini ili ako preporuke ne dovode do oekivanog rezultata, UV moe osnovati Povjerenstvo o nalazu i mirenju. Ono pretstavlja najformalniji dio mehanizma zatite slobode udruivanja. Sastavljeno je od neovisnih osoba s najviom profesionalnom sposobnou imenovanih od UV-a MOR-a na osnovi prijedloga GD-a.

- za osnivanje povjerenstva potrebna je suglasnost zainteresirane vlade

- povjerenstvo nalikuje istranoj komisiji i sljedi njezinu formalnu proceduru

PAGE

6