Medunarodna Ekonomija - Skripta Od 97 Stranica

7/18/2019 Medunarodna Ekonomija - Skripta Od 97 Stranica

http://slidepdf.com/reader/full/medunarodna-ekonomija-skripta-od-97-stranica 1/97

1

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Zašto izučavati vanjsku trgovinu?

-međunarodna trgovina raste brže od svjetske proizvodnje u posljednjih 300 godina, a

posebno nakon 2. svjetskog rata-1950-1973 godine rast proizvodnje 5% godišnje, a rast razmjene 9.5% godišnje-1980-1990 godine rast proizvodnje 3.4% godišnje, a rast trgovine 7% godišnje-1990-2001 rast proizvodnje za 2.6% godišnje, a rast trgovine za 6.5% godišnje

-1758. godine David Hum – rad trgovinske bilance-1780. godine Adam Smith – «Bogatstvo naroda»-zemlje se sve tješnje povezuju, bitno je vidjeti kakvi su odnosi među zemljama, što utječe nate odnose i kakve će koristi zemlje iz toga izvući -međunarodna razmjena:

1. zemlja uvozi proizvode koje ne može sama proizvesti2. zemlja može proizvoditi/izvoziti i uvoziti isto dobro (ako smatra da joj je jeftinije

uvesti to dobro i da zarađuje na izvozu) -svaka zemlja će zadržati POLJOPRIVREDU iako nije konkurentna, zemlja se nikad u

potpunosti neće odreći poljoprivrednog sektora

MEĐUNARODNA EKONOMIJA izučava ekonomske odnose između država, ekonomskezakonitosti koje određuju kretanje robe, usluga , novca, kapitala iz jedne zemlje u drugu. Analizira tijekove roba, usluga i plaćanja između zemlje i ostatka svijeta, politike kojima se titijekovi reguliraju i utjecaj tijekova na blagostanje naroda. Zadaća joj je da objasni kakomeđunarodna trgovina uteče na alokaciju oskudnih resursa unutar zemlje i među zemljama u

cilju maksimalnog zadovoljenja ljudskih potreba:PROCES DRUŠTVENE REPRODUKCIJE: proizvodnja, raspodjela, razmjena i potrošnja.NUŽNI UVJETI POSTOJANJA RAZMJENE – dva partnera, dva dobra

Dobro X

Dobro Y

DOVOLJAN UVJET – partneri moraju očekivati korist od razmjene (zemlja A želi dobro Y,a zemlja B dobro X)-da bi do razmjene došlo, potrebno je zadovoljenje triju uvjeta:

1. društvene podjele rada2. privatnog vlasništva3. viška proizvodnje

-princip najbolje alternative – PROIZVESTI ILI UVESTISPECIJALIZACIJA – u proizvodima ili proizvodnim operacijama, povećavanje

proizvodnje, snižavaju se troškovi proizvodnje, niže su cijene proizvoda.

ZEMLJA A ZEMLJA B



2

ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA unutarnje i vanjske trgovine su u području: 1. uloge trgovine2. ekonomskih znanosti3. tehnike trgovanja4. organizacijskih oblika tržišta

5. racionalnosti poslovanja6. identičnosti proizvoda kao predmeta trgovanja

RAZLIKE jesu:1. manja mobilnost faktora proizvodnje u VT2. postojanje različitih monetarnih sustava u različitim zemljama (različiti novac) 3. trgovinsko- politička načela (carine, kvote, devizna ograničenja) 4. poteškoće u komuniciranju (različiti jezici) 5. veće teritorijalne udaljenosti između izvoznika i uvoznika u VT (povećavaju se

transportni troškovi)

-međunarodna trgovina dijeli se u dva dijela: REALNA I MONETARNA ANALIZAREALNA: a) Teorija vanjskotrgovinske politike (normativna)

b) Čista (pozitivna) a) normativna proučava razloge i efekte ograničenja slobodne trgovine

b) čista (pozitivna) proučava razloge zbog kojih dolazi do VT i koristi od VT MONETARNA TEORIJA - bavi se problemima uravnoteženja bilance plaćanja iodređivanjem deviznog tečaja -valja razlikovati:teorija VT = ekonomika VT = ekonomika međunarodne razmjene = ekonomikameđunarodnih ekonomskih odnosa = međunarodna ekonomija -ekonomika vanjskotrgovinskog poslovanja = međunarodni poslovi = vanjskotrgovinsko

poslovanje-2 gledišta:

1. TEORIJSKO – skup znanja o VT kao znanstvenoj disciplini i2. TEHNIČKO – način poslovanja u VT

Mikroekonomski modeli

L-proizvodna funkcija-odnos rada i kapitala

KRaste zakon opadajućih

prinosa-granična stopa tehničke supstitucije – kolik o je potrebno smanjiti uloženi npr. rad i povećatinpr. kapital – negativna je



3

K

izokvantaL

-optimalna proizvodnja – kada je granični proizvod jednak odnosno cijena proizvodnihfaktora

YKRIVULJA TRANSFORMACIJE

X

- granična stopa transformacije – koliko se moramo odreći jednog dobra za jedinično povećanje drugog

P GT

PUT

PVT

Q

P S

KRIVULJA PONUDE

Q



4

-krivulje indiferencije – različita dobra kojim je jednako zadovoljstvo potrošača

Y

KI

X

Mikroekonomski model VT

-izvodi se iz S i D

P S p2

S > D

p

p1 D > S

Q

-pretpostavke:• postoje zemlje A i B• dva dobra X i Y, X se jeftinije proizvodi u A, a Y u B i postoji slobodna trgovina

P P

SA SEA

32 21 1

DA DUA

10 30 50 Q 50 Q

-ravnotežna cijena = DA = SA

-50 – 10P = 10 + 10p p = 2



5

-ako je p = 1 SA = 20 DA > SADA = 40

D – S = 20 -> javlja se potražnja za uvozom

Ako je p = 3 SA = 40 SA > DA

DA = 20S – D = 20 -> javlja se ponuda izvoza

Zemlja B

P P

SB SEB

54

34

DB DUB

- 10 70 Q 70 Q

DB = 70 – 10PSB = -10 + 10PDB = SB70 – 10P = -10 + 10P-20P = -80PP = 4

P = 3 DB > SB P = 5 SB > DBDB = 70 – 10 x 3 = 40 DB = 70 – 10 x 5 = 20SB = -10 + 10 x 3 = 20 SB = -10 + 10 x 5 = 40D – S = 40 – 20 S – D = 20

SEBP SEA

4

32

DUBDUA

Q



6

SEA = DUB20 P – 40 = 80 – 20 P40 P = 120P = 3

P > 2; SEA = SA – DA = 10 + 10 P – 50 + 10 P = 20 P – 40 (ZA X)DUB = DB – SB = 70 – 10 P + 10 – 10P = 80 – 20P

TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

-istražuju uzroke zbog kojih dolazi do međunarodne razmjene (vanjskotrgovinski impulsi) -cilj je odgovoriti na sljedeća pitanja: 1. Zašto postoji vanjska trgovina? …Svjetski izvoz: IZVOZ UVOZ

- početak 58 mlrd $ 66 mlrd $-2002. 6.3 bil $ 6.5 bil $

I. MERKANTILIZAM- prva teorija povezana s vanjskom trgovinu- od polovine 15. do druge polovine 17. stoljeća - VT bila je sredstvo za ostvarivanje bogatstva i moći koje se mjere posjedovanjem zlata idragocjenosti. Do zlata i dragocjenosti može se doći samo izvozom ako zemlja nema svojihnalazišta.- načelo merkantilista – pozitivna bilanca VT, uvode visoke carine za ograničenje uvoza - ograničili su izvoz nisko vrijednih proizvoda (S i M), a poticali izvoz finalnih proizvoda

- države su stimulirale izvoznu ekspanziju davanjem povlastica trgovinskim i brodarskimkompanijama, tako da su osigurale monopol u trgovini i prijevozu, plaćali izvozne premije - predstavnici: W. Stafford, T. Mun, B. Kotruljić, N. V. Gučetić, M. Vlačić – Ilirik

II. KLASIČNE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE Pretpostavke:

1. postoji radna teorija vrijednosti2. analizira se samo rad, a ne zemlja i kapital (Smith i Ricardo)3. postoji slobodno svjetsko tržište

4.

postoje razlike u proizvodnim troškovima od zemlje do zemlje – postoje različite proizvodne funkcije

U klasične teorije ubrajaju se: 1. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI A. SMITHA

2. TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDA 3. HESCHER-OHLINOVA TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI 4. TEORIJA RECIPROČNE POTRAŽNJE J. S. MILL

1. TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI-A. Smith – «Bogatstvo naroda», «nevidljiva ruka» - ne miješanje države u privredne poslove,

zalaže se za liberalnu VT



7

-ako neka zemlja može određeni proizvod efikasnije od druge zemlje, onda ona ima apsolutnu prednost u proizvodnji-efikasnost se mjeri utroškom rada

Proizvodnja po satu prije specijalizacije

Dobro X Dobro Y Zemlja A 8 4 Zemlja B 6 5Ax:Bx = 8:6 -> 8>6 -> zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra XAy:By = 4:5 -> 4<5 -> zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y

-apsolutne prednosti mogu biti prirodne ili stečene -zemlja A može proizvoditi ili 8X ili 4Y ili kombinacije na krivulji proizvodnih mogućnosti

1) polovica proizvodnih faktora može se uložiti u proizvodnju X, a pola u proizvodnju YDobro X Dobro Y

Zemlja A 4 2 Zemlja B 3 2.5

Σ 7 4.5

2) zemlje se specijaliziraju samo za proizvod za koji imaju apsolutnu prednost

Dobro X Dobro Y Zemlja A 8 0 Zemlja B 0 5

Σ 8 5

Proizvodne mogućnosti po satu izgledaju ovako: Proizvod Zemlja A Zemlja BPšenica 40 25Cipele 20 30Ax:Bx = 40:25 -> 40>25 -> zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra XAy:By = 20:30 -> 20<30 -> zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y

1) polovica proizvodnih faktora može se uložiti u proizvodnju X, a pola u proizvodnju YProizvod Zemlja A Zemlja B Σ Pšenica 20 12.5 32.5Cipele 10 15 25

2) zemlje se specijaliziraju samo za proizvod za koji imaju apsolutnu prednostProizvod Zemlja A Zemlja B Σ Pšenica 40 0 40Cipele 0 30 30

2. TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDAPretpostavke:

1. jedini input u procesu proizvodnje je rad2. ukupna količina rada u svakoj zemlji je fiksna i sve su jedinice rada identične



8

3. rad je savršeno mobilan između alternativnih proizvodnji unutar zemlje 4. rad je potpuno nemobilan među državama (zato se plaće razlikuju – različita

proizvodnost rada)5. cijena proizvoda utvrđuje se na osnovi uloženog rada 6. razina tehnologije je dana i razlikuje se između dvije zemlje

7. postoji puna zaposlenost8. postoji savršena konkurencija na međunarodnom tržištu 9. zanemaruju se transportni troškovi

Pr.) Proizvodnja po satu (Q/L) Zemlja A Zemlja B Σ

Dobro X 10 2 12Dobro Y 5 4 9Ax:Bx = 10:2 -> 10>2 = 5Ay:By = 5:4 -> 5>4 = 1.25

1. Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba dobra2. Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X, zemlja B ima

komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y

-Ricardova teorija se javlja u nekoliko verzija:1. konstantni prinosi2. opadajući prinosi 3. rastući prinosi

-razlog za specijalizaciju je različita proizvodnost proizvodnih faktora rada u različitimzemljama

1. KONSTANTNI PRINOSI Zemlja A Zemlja B Σ

Dobro X 10 2 12Dobro Y 5 4 9Moguća proizvodnja

Zemlja A Zemlja B Σ Dobro X 100 40 140Dobro Y 50 80 130aLX*X + aLY*Y ≤ LaLX i aLY su tehnički koeficijenti koji nam pokazuju utroške rada po jedinici proizvodnjedobara X i Y

-u ovoj teoriji, ograničenje je raspoloživi rad A B

YY 80

50

100 X 40 X

LA=10 ; LB=20



9

-granična stopa transformacije jednaka je odnosu cijena u zemljama A i B

GST=Y

X

p

p

X

Y =

∆

∆

GSTA= A

p

p

X

Y

Y

X ===

∆

∆

2

1

10

5 GSTB= B

p

p

X

Y

Y

X ===

∆

∆2

2

4

AUTARKIJA – zemlja ne sudjeluje u međunarodnoj razmjeni

Y

X

p

p-odnos cijena na svjetskom tržištu 2

2

1⟨⟨

Y

X

p

p

Npr.)1.) px/py = 1

1x = 1yA) 10x = 10Y Zemlji A isplati proizvoditi samo X i uvoziti Y iz B

1h = 2hB) 10y = 10x Zemlji B se isplati proizvoditi samo Y i uvoziti X iz A2.5h = 5h

2.) px/py = ½2x = 1y

A) 10x = 5y Zemlji A je svejedno hoće li ući u razmjenu, vjerojatno se neće 1h = 1h uključiti zbog povećanja troškova

B) 5y = 10x Zemlji B se isplati ući u r azmjenu za dobro Y1.2h = 5h

3.) px/py = 21x = 2y

A) 10x = 20y Zemlji A se isplati proizvoditi samo dobro X i uvoziti Y iz B1h = 4hB) 20y = 10x Zemlji B je svejedno hoće li ući u razmjenu

5h = 5h

½<px/py<2 -> odnos cijena mora biti u tom intervalu da bi zemlje imale obostranu koristod razmjene

px/py = 2PODRUČJE

AUTARKIJE PROSTORZEMLJE B UZAJAMNO

PROBITAČNERAZMJENE px/py = 1/2

PODRUČJE AUTARKIJE

ZEMLJE A

- prostor uzajamne probitačne razmjene je tim veća što je veća razlika u odnosima cijena kojisu postojali u zemljama A i B u situacije autarkije



10

-što je odnos cijena bliži odnosu cijena koji je postojao u zemlji B u situaciji autarkije, to ćezemlja A imati veću korist od razmjene -u situaciji autarkije (nema razmjene) potrošnja leži na krivulji proizvodnih mogućnosti -kad zemlja uđe u međunarodnu razmjenu, maksimalna moguća potrošnja leži izvan granice

proizvodnih mogućnosti

A BYY 80100

FA (50, 50)5030 30

EA 20

40 50 100 X 30 40 50 80 X

Proizvodnja u zemlji A i B prije i poslije specijalizacijePRIJE

SPECIJALIZACIJEPOSLIJE

SPECIJALIZACIJEPOTROŠNJA

PRIJE SPECIJAL.POTROŠNJA

POSLIJE SPECIJ.A B Σ A B Σ A B Σ A B Σ

X 40 30 70 100 0 100 40 30 70 50 50 100Y 30 20 50 0 80 80 30 20 50 50 30 80-specijalizacijom se povećava proizvodnja - potrošnja omogućuje da zemlje više troše nego što proizvedu

A BYY 80

50

100 X 40 XY

130 G

A

F (100, 80)80

I (40, 50)50 B

H

40 100 140 X



11

A BX 100 40Y 50 80

-os Y pomakli smo na 100 jedinica X koliko zemlja A proizvodi ako se potpuno specijalizira

-krivulja GFH je krivulja maksimalne moguće proizvodn je dobara X i Y, ako se zemlje u potpunosti specijaliziraju u proizvodnju onog dobra u kojem imaju komparativnu prednost-točka u kojoj je ta proizvodnja maksimalna je točka F, u toj točki su se zemlje potpunospecijalizirale F(100,80)-isprekidana krivulja GIH predstavlja obratnu specijalizaciju dobara kad se zemlja Aspecijalizira u proizvodnji dobara Y, a B u proizvodnji dobra X

UTJECAJ PLAĆA I TEČAJA NA KOMPARATIVNU PREDNOST

Proizvodnja po satu Q/L Utjecaj radnog vremena po jedinici proizv. L/Q Zemlja A Zemlja B

Dobro XDobro Y

1/10=0.11/5=0.2

½=0.5¼=0.25

-zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobara X i Y (0.1-0.2), ta je prednost većakod dobra X -> ima komparativnu prednost-zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X½<px/py<21 sat A = 5α 1 sat B = 2β

Troškovi proizvodnje u domaćoj valuti

1.) α = β; α:β = 1-zemlji A se isplati proizvoditi i izvoziti dobro X, uvoziti dobro Y kojeg zemlja B proizvodiuz manje troškove – jeftinije

2.) α:β = 2; α = 2β -> β= 1/2α

Troškovi proizvodnje u α Troškovi proizvodnje u β

-troškovi proizvodnje izraženi u α, zemlji A se isplati izvoziti X, a uvoziti Y iz B-zemlji B je svejedno, troškovi su jednaki da li sama proizvela ili uvozila

Zemlja A Zemlja B

Dobro X 10 2Dobro Y 5 4

Zemlja A (L/Q*W A) Zemlja B (L/Q*W B)Dobro X 1/10*5α = ½ α ½*2β = 1β Dobro Y 1/5*5α = 1α 1/4*2β = 1/2β

Zemlja A Zemlja BDobro X ½ α 1*1/2α = 1/2α Dobro Y 1α ½*1/2α = 1/4α

Zemlja A Zemlja BDobro X 1/2*2 β = 1β 1β Dobro Y 1*2β = 2β 1/2β



12

3.) α:β = 1:2; β = 2α -> α= 1/2β

Troškovi proizvodnje u α Troškovi proizvodnje u β

-

(zemlji A je svejedno), zemlji B se isplati ući u razmjenu, a zemlji A se ne isplati jer sutroškovi isti

½<α:β<2 -> ako je izvan tog intervala zemlji A i B se ne isplati i one bi se obratnospecijalizirale

-komparativne prednosti nisu zauvijek dane već se one mijenjaju promjenom plaća, tečajeva iostalih faktora koji mogu utjecati na cijene proizvoda

2. OPADAJUĆI PRINOSI

Povećavanjem ulaganja samo varijabilnih proizvodnih faktora, njegova granična proizvodnostopada zbog djelovanja zakona opadajućih prinosa što znači da granična stopa transformacije(oportunitetni trošak) raste.-krivulja proizvodnih mogućnosti je konkavna prema ishodištu

Y Y

80Px/py = 1 FB(20,70)

EB (35, 50)50

EA (60, 40)FA (90, 20) px/py = ½ Px/py = 1

Px/py = 2

100 X 40 X

-zemlje A i B će proizvoditi onu kombinaciju dobara X i Y za koju je granična stopatransformacije jednaka odnosu cijena tih dobara. To je točka u kojoj je krivulja odnosa cijenatangenta na krivulju proizvodnih mogućnosti. -ako se px/py poveća, prava c se rotira u smjeru kazaljke na satu-zemlje se specijaliziraju dok se rastući oportunitetni trošak ne izjednači s odnosom cijenakoji je u tom trenutku postojeći u razmjeni

TROKUTI RAZMJENE predstavljaju koristi vanjske trgovine; pokazuj veličinu i struktururazmjene.

Zemlja A Zemlja B

Dobro X ½ α 1*2α = 2α Dobro Y 1α ½*2α = 1α

Zemlja A Zemlja B

Dobro X 1*½ β = 1/2β 1β Dobro Y ½*1/2β = 1/4β 1/2β



13

Y Y

Px/py = 1 8070 FB (20, 70)

60 CA (50, 60) IZVOZ50

UVOZ 30 CB (60, 30)20 FA (90, 20) UVOZ

IZVOZ px/py = 1

50 90 100 X 20 40 X

-izvozi npr. 40 X za 40 izvozi npr. 40 X za 40 (krakovi su jednaki)-CA – potrošnja zemlje kada se specijalizirala-razmjena omogućuje da se točka CA nalazi izvan krivulje proizvodnih mogućnosti

Koristi od razmjene i specijalizacije Zemlja A Zemlja B ∑

X Y X Y X YBEZ

RAZMJENEProizvodnja 60 40 35 50 95 90

Potrošnja 60 40 35 50 95 90Izvoz - - - - - -Uvoz - - - - - -Px:py 1:2 2:1 - -

UZRAZMJENUProizvodnja 90 20 20 70 110 90

Potrošnja 50 60 60 30 110 90Izvoz 40 - - 40 40 40Uvoz - 40 40 - 40 40Px:py 1:1 1:1 1:1

-kod dobra X vidimo povećanje kod proizvodnje i potrošnje nakon razmjene

Primjer1. SA = 10 + 20p SB = 30 + 10p

DA = 30 – 10p DB = 60 – 10pZemlja A10 + 20p = 0 30 – 10p = 020p = - 10 -10p = -30

p = -1/2 p = 3

p = 0 p = 0



14

SA = 10 + 20 x 0 = 10 DA = 30 – 10 x 0 = 30

Zemlja A

P

3 DA

SAE

2/310 30 Q

- 1/2

SA = DA10 + 20p = 30 – 10p30p = 202 = 2/3

Zemlja BSB = 30 + 10p DB = 60 – 10p = 030 + 10p = 0 - 10p = - 6010p = - 30 p = 6

p = - 3 q = 0q = 0

p = 0 p = 0q = 30 + 10 x 0 = 30 q = 60 – 10 x 0 = 60

Zemlja B

P

6 DB

SB3/2 E

30 60 Q

- 3



15

SB = DB30 + 10P = 60 – 10P20P = 30

p = 3/2

SEA = SA – DA = 10 + 20P – (30 – 10P)= 10 + 20P – 30 + 10P= - 20 + 30P p = 1 q = 10DUA = DA – SA = 30 – 10P – (10 + 20P)= 30 – 10P – 10 –20P= 20 – 30P p = 1 q = - 10

p

SEA

1

2/3

DUA- 10 10 Q

SEB = SB – DB = 30 + 10p – 60 + 10p = - 30 + 20p p = 1 q = - 10DUB = DB – SB = 60 – 10p – 30 – 10p = 30 – 20p p = 1 q = 10

p

SEA

3/2

1

DUA- 10 10 Q

SEA = DUB

-20 + 30p = 30 – 20p50p = 50



16

p = 1SEA = - 20 + 30 = 10

SEBP SEA

3/2

1 ZEMLJA A I B2/3

DUBDUA

Q

10

3. HESCHER-OHLINOVA TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

Pretpostavke:1. sve zemlje proizvode iste dvije robe upotrebom dvaju faktora i proizvodnih procesa

definiranih identičnim proizvodnim funkcijama 2. proizvodne funkcije obaju dobara su funkcije obaju proizvodnih faktora, homogene

su, konveksne prema ishodištu i imaju konstantne prinose3. proizvodne funkcije su takve da su relativne intenzivnosti upotrebe proizvodnih

faktora (proporcije ulaganja proizvodnih faktora K/L) jednake za sve cijene proizvodnih faktora koje su inače jednake u objema industrijama

4. na svim tržištima vlada potpuna konkurencija, a resursi su potpuno iskorišteni (punazaposlenost)

5. nema transportnih troškova ni bilo kojih drugih prepreka slobodnoj trgovini6. relativne količine proizvodnih faktora kojima zemlje raspolažu tj. proporcije

proizvodnih faktora u dvjema zemljama su različite 7. ukusi potrošača identični su u svim zemljama

HESCHER-OHLIN-SAMUELSONOV TEOREM «2x2x2» (2 zemlje, 2 dobra, 2 proizvodna

faktora)U H-O teoriji vrijede 4 teorema:1. H-O teorem – specijalizacija ovisi o različitoj raspoloživosti proizvodnih faktora 2. teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora 3. STOPLER-SAMUELSONOV teorem4. teorem RYBZYNSKOG

1. H-O teorem

- EDGEWPRTHOVI ZATVORENI DIJAGRAMI- prikazuju raspoloživu količinu K i L u zemljama A i B



17

0YZEMLJA B

ZEMLJA A 0Y

K KA AP PI IT TA AL G L

G'0X R A D E

0X R A D E'

Na ova 2 Edgeworthova zatvorena dijagrama nacrtali smo količinu proizvodnih faktora rada Li kapitala K kojima zemlje A i B raspolažu. Zemlja A raspolaže s više rada nego zemlja B pa

je 0XE>OXE´, dok zemlja B raspolaže s više kapitala nego A, pa je O XF<OXF´. Iz slikevidimo da je proizvod X radno intenzivan jer su krivulje ugovora O XGOY i OXG´OY ispoddijagonale OXOY na oba dijagrama. Prema tome, odnosi proizvodnih faktora u proizvodnjidobra X i Y se razlikuju. Odnos rada prema kapitalu veći je u proizvodnji dobra X nego u

proizvodnji dobra Y. Zato je dobro X radno intenzivno, a dobro Y kapitalno intenzivno.točka G´ je korespodentna točka točki G jer su granične produktivnosti obaju faktora u

proizvodnji obaju dobara u G i G´ jednake.Budući da su proizvodne funkcije u zemljama A i B identične, identičan je i skup izokvanti

proizvodnje dobara X i Y u objema zemljama. Zbog toga su i granične pr oduktivnosti rada ikapitala u proizvodnji dobra X u obje zemlje jednake na zrakama O XG odnosno OXG´. Istotako jednake su i granične produktivnosti rada i kapitala u obje zemlje u proizvodnji dobra Yduž zrake OYG odnosno OYG´.Budući da točka G leži na krivulji ugovora zemlje A, odnos graničnih produktivnosti rada ikapitala jednak je u proizvodnji dobra X i Y. Budući da točka G´ leži na krivulji ugovorazemlje B, to je odnos graničnih produktivnosti rada i kapitala u proizvodnji dobra X i Y u

zemlji B jednak.Znamo da je odnos cijena dobara u uvjetima potpune konkurencije jednak odnosima graničnih produktivnosti proizvodnih faktora. Zbog toga je odnos cijena u točki G i G´ jednak. To značida će zemlja A relativno više proizvoditi dobra X, jer se u njegovoj proizvodnji intenzivnijekoristi njezin relativno obilniji proizvodni faktor L. Za zemlju B vrijedi obratno, ona će

proizvoditi relativno više dobra Y, jer se u njegovoj proizvodnji intenzivnije troši njezinrelativno obilniji faktor (kapital).

α = NAGIB = L

K X

zemlja A 0xE > 0yE – ima više rada

zemlja B 0xE' < 0yE' – ima više kapitalakrivulja ugovora



18

ove moraju imati isti nagibG i G' su korespondentne točke

TEOREM KORESPODENTNIH TOČAKA GLASI:1. ako je G na krivulji ugovora A, tada je G' na krivulji ugovora zemlje B

2. granične produktivnosti obaju faktora L i K u proizvodnji obaju dobara X i Y jednakesu u točkama G i G' 3. odnosi cijena X i Y u točkama G i G' jednaki su 4. proporcije u kojima se dobra X i Y proizvode u točkama G i G' razlikuju se. Svaka

zemlja proizvodi relativno više onog dobra u čijoj se proizvodnji relativno intenzivnijekoristi njezin obilniji faktor proizvodnje, ali uz uvjet da se u potpunosti koriste sve

proizvodni faktori

KORISTI OD VT I TROKUTI RAZMJENE

YB

FB

CA = CB = C

A

EA FAPx/py = 1

0 XEA – proizvodnja i potrošnja u situaciji autarkije u zemlji AIzvoz = uvoz jer je px/py = 1CA – potrošnja zemlje A nakon razmjeneFA – proizvodnja zemlje A nakon razmjeneFB – proizvodnja zemlje B nakon razmjeneBITNO: razmjena je omogućila da potrošnja leži izvan krivulja proizvodnih mogućnosti -trokuti razmjene pokazuju veličinu izvoza i uvoza i uvjete razmjene (odnos cijena)

ODNOS RICARDOVE I H-O TEORIJERazlike:

1. kod Ricarda proizvodna funkcija se temelji na samo jednom proizvodnom faktoru(rad), a H-O uzima u obzir rad i kapital

2. kod Ricarda se komparativne prednosti temelje na različitoj proizvodnosti faktorarada, a kod H-O na različitoj obdarenosti raspoloživosti proizvodnih faktora

3. ograničenja proizvodnje aLX*X + aLY*Y ≤ L

aLX*X + aLY*Y ≤ K- kod Ricardove teorije postoji samo prvo ograničenje, a kod H-O oba

-različite količine X i Y koje su determinirane raspoloživom količinom rada ilikapitala



19

Y

L/aLY Ako je točka tu – neiskorišten rad

Područje u kojem se preklapaju Ricardova i H-O teorijaK/aKY

Ako je točka tu – neiskorišten kapital

L/aLX K/aKX X

2. TEOREM O IZJEDNAČ AVANJU CIJENA PROIZVODNIH FAKTORA

A

A

B

B

L

K

L

K >

Y je kapitalno intenzivno; X je radno intenzivnoFaktorska raspoloživost1. na temelju odnosa cijena proizvodnih faktora prije razmjene

Aw

r B

w

r < r-renta; w-nadnica

-> ako ovo vrijedi tada je kapital jeftiniji; B obiluje kapitalom

2. na temelju fizičke količine rada i kapitala kojima zemlje raspolažu -zemlja B je obilnija kapitalom ako i samo ako je odnos kapitala prema ukupnoj masi rada uzemlji B veći nego u drugim zemljama

A

A

B

B

L

K

L

K >

alx * WA + akx * r A = pxAaly * WA + aky * r A = pyA

alx * WB + akx * r B = pxBaly * WB + aky * r B = pyB

Teorem glasi: ako zemlje A i B imaju iste tehničke koeficijente i ako zbog slobodne razmjenesu cijene dobara X i Y izjednačene u obje zemlje onda se moraju izjednačiti i cijene

proizvodnih faktora u te dvije zemlje.



20

3.Teorem RYBZYNSKOG

YL1/aLYL/aLY

K/aKY

EE'

L/aLX L1/aLX K/aKX X

Povećao se rad (količina rada) Dobro X je radno intenzivno→ povećala se proizvodnja X Količina kapitala je ostala konstantnaSmanjenje dobra Y radi realokacijeE´H→ količina dobra Y nakon povećanja količine rada pri čemu je količina kapitalakonstantnaE´F→ količina dobra X nakon povećanja količine rada pri čemu je količina kapitalakonstantnaE´H>ED Y↓ OD→OH E´F<EC X↑ OC→OF OC→ početna proizvodnja dobra X OD→ početna proizvodnja dobra Y

-ako se poveća raspoloživa količina jednog proizvodnog faktora uz nepromijenjenu količinudrugog, uz nepromijenjenu tehnologiju porast će proizvodnja onog proizvoda koji intenzivni jekoristi proizvodni faktor čija se količina povećala

Dobro Y (Ky/L)K

E E' Dobro X (K/Lx)K0

D F0C -> 0F -> X

H C 0D -> OH -> Y

L0 L1 L



21

4. STOPLER-SAMUELSONOV teorem

-ako poraste cijena nekog dobra porast će i zarada onog proizvodnog faktora koji seintenzivnije koristi u proizvodnji tog dobraX – radno intenzivan PX w

rPY

P P' wPY0

F G

H E

PX0 PX1 PX

0G >0E0H < 0F

LEONTIJEVLJEV PARADOKS

-H-O teorija dobro funkcionira ako su zadovoljene pretpostavke te teorije- problem nastaje ako se npr. u razmjenu uključe više od dvije zemlje jer jedna zemlja uodnosu na drugu može biti radno-intenzivna, a u odnosu na treću kapitalno-intenzivna-rješenje se pronalazi na različite načine:

1. usporedbom raspoloživosti faktora proizvodnje zemlje A i svih ostalih zemalja skojima trguje ili ne

2. usporedbom raspoloživih faktora proizvodnje zemlje A sa zemljama s kojima direktnotrguje

3. usporedbom raspoloživosti proizvodnih faktora zemlje A s kojima direktno iliindirektno trguje

4. bilateralnom usporedbom proizvodnih faktora zemlje A sa svakom pojedinom

zemljom-Leontijev je izvršio provjeru H-O teorije tako da je usporedio intenzitet korištenja proizvodnih faktora prosječnog izvoza i prosječnog uvoza SAD-a. Zaključio je da SAD izvoziradno-intenzivne proizvode, a uvozi kapitalno-intenzivne, a pretpostavka je da SAD obilujukapitalom. Njegovi rezultati bili su supr otni zaključcima H-O teorije.Teoretičari su dali zamjerke Leontijevu da bi spasili konzistentnost H-O teorije:

1. trebalo je analizirati samo odnos proizvodnih faktora u sektoru dobara koji su predmetom međunarodne trgovine a ne u cijeloj privredi

2. rad u sebi sadrži i kapital ostvaren kroz investicije u obrazovanje



22

4. TEORIJA RECIPROČNE POTRAŽNJE -nadovezuje se na teoriju komparativnih prednosti, ali po njoj je vanjskotrgovinski impuls jeuzajamna potražnja zemlje A za proizvodima zemlje B i isto tako zemlje B za proizvodimazemlje A-da bi do razmjene došlo: px/pyA≠ px/pyB, a ti odnosi cijena bit će različiti:

1. ako se razlikuju i krivulje proizvodnih mogućnosti i krivulje indiferencije u zemljama A i B

Y YPx/py = 1 Z1 Z2

CA FB

Z2 EB

CBEA H

Z1 Px/py = 1G FA

X X

2. ako se razlikuju samo krivulje transformacije a krivulje indiferencije su jednake uzemljama A i B

Y YPx/py = 1 Z2

Z1CA FB

EB CBZ2

EA H px/py = 1

Z1G FA

X X



23

3. ako se razlikuju samo krivulje indiferencije, a krivulje transformacije su jednake uzemljama A i B

px/py = 1Y Y

CA

Px/py = 1

EA FB

CBG FA H EB

X X

Izvođenje krivulje recipročne potražnje: 1. pomoću krivulje proizvodnih mogućnosti i mape krivulja indiferencije

ZEMLJA A px/py = 1Y Y

Px/py = 1Px/py =1/2

px/py = 1

px/py = 1/2CA2 px/py = 1/3

px/py = 1/3Z3 CA1Z2Z1

G FA2

X 0, EA, FA1, FA2 X

TROKUT RAZMJENE KRIVULJA PONUDE IZVOZAZEMLJE A (krivulja recipročne potražnje)

Krivulja recipr očne potražnje – pokazuje koliko je zemlja A voljna dati svoje izvozne robe zaodređenu količinu uvozne robe

- pokazuje količinu dobra Y koju zemlja A želi uvesti da bi bila voljnaizraziti različite količine dobra X



24

ZEMLJA BY Y px/py = 3

Px/py = 2Px/py = 1

EB

0 X 0, EB, FB1, FB2 X

2. pomoću krivulje indiferentnosti prema trgovini koja pokazuje kombinacije proizvodnje i potrošnje koje daju zemlji istu razinu blagostanja uz razmjenu ili bez nje

D1

E1

C1 01

DE

E2Z D2

C 0 X

C2 02

IT



25

Px/py > 1

Y

Px/py = 1Px/py = 1/2

Px/py = 1/3IT3

IT2

IT1

X

-porastom odnosa cijena, uvjeti razmjene zemlje A se poboljšavaju, no zbog djelovanjazakona opadajućih prinosa dolazi se do određene točke kad zemlja A ne želi ponuditi višedobra X da bi mogla uvesti određenu količinu dobra Y

Kritika klasične teorije VT

1. postoji veća ili manja pokretljivost svih roba, a ne nepokretljivost kako to pretpostavlja klasična teorija VT

2. ne razmjenjuju se robe samo na osnovi materijaliziranog rada u robama (Smith, Ricardo),nego i na osnovi drugih proizvodnih čimbenika (zemlja, kapital, znanje…)

3. ne oblikuju se cijene samo prema radu, nego i prema koristi koju imamo od roba4. ne postoji na svjetskom tržištu samo potpuna konkurencija i otvoreno tržište, nego

protekcionizam5. klasična teorija uzima u obzir troškove proizvodnje dviju roba koje se razmjenjuju, ali ne

uzima u obzir utjecaj troškova, odnosno cijene drugih roba

Pr otekcionističko shvaćanje VT

PROTEKCIONIZAM predstavlja skup državnih mjera kojima ona zaštićuje svoju privreduod utjecaja inozemne konkurencije.Argumenti protekcionizma:-argumenti temeljeni na nemobilnosti proizvodnih faktora i otpornosti njihovih cijena nasniženje.argumenti temeljeni na nesavršenosti tržišta proizvoda-argumenti temeljeni na nesavršenosti tržišta proizvodnih faktora-argumenti mlade industrije



26

Klasične teorije protekcionizma: a) stavovi H. Carey-a

1. razlike cijena poljoprivrednih i industrijskih proizvoda učinak su slobodne trgovine 2. transportni su troškovi jedan od uzroka tih razlika

3. zaštitnim se mjerama treba omogućiti razvoj poljoprivrede, industrije i tercijarnihdjelatnosti4. carinska zaštita treba se odnositi na cjelokupnu privredu

b) stavovi F. Lista1. princip slobodne trgovine može se primjenjivati samo u odnosima između zemalja na

približno istoj razini privredne razvijenosti2. «mlade» države, odnosno «mlade» industrije treba zaštiti3. zaštitne mjere moraju biti privremene naravi4. ne treba zaštititi državu «normalne» veličine

Autarkija – ekstremni oblik protekcionizma-samodovoljnost samostalnog nacionalnog gospodarstva u zadovoljavanju vlastitih potreba

-dva tipa autarkije:1. autarkija povlačenja (zatvaranje domaćeg u odnosu na inozemno)2. autarkija ekspanzije (osvajanje tuđih teritorija)

-nije održiva u dugom roku

III. NEOKLASIČNA SHVAĆANJA VT

1. UČENJE TAUSSIG-a-analizirao je utjecaj najamnine (ovisi o proizvodnosti rada) i kamatnjaka (ovisi o organskomsastavu kapitala) za VT2. UČENJE VINER-aDa bi carinska unija donijela što veće koristi i zemljama članicama i svijetu kao cjelini, trebali

bi biti ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. da carinska unija obuhvaća što veći ekonomski prostor 2. da je niža prosječna carina na uvoz iz trećeg svijeta u usporedbi s razinom koja bi bila

u odsustvu carinske unije3. da je manji stupanj komplementarnosti u proizvodnji zemalja članica4. da su veće razlike u troškovima po jedinici istovrsnih proizvoda između članica unije 5. da je veća razina zaštite na mogućim izvoznim tržištima izvan carinske unije u odnosu

na proizvode u kojima bi članice unije, pod režimom slobodne trgovine, imalekomparativne prednosti

6.

da je veći broj zaštićenih industrija za koje će širenje tržišta imati učinak u nižimtroškovima po jedinici proizvoda7. da je manji broj zaštićenih industrija za koje širenje tržišta ne bi imalo učinak u

manjim troškovima po jedinici proizvoda-efekt stvaranja i skretanja trgovine

TEORIJE MEĐUOVISNOSTI TRGOVINE I RAZVOJA

1. TEORIJA DOMINIRAJUĆE PRIVREDE (F. PERROUX )-zasniva se na teoriji moći – jedna je zemlja dominantna-tri su faktora dominacije: razlika u pregovaračkoj snazi, razlika u veličini zemalja i razlika u

vrstama privredne aktivnosti zemalja- postoje simetrične (iste ekonomske snage) i asimetrične privr ede



27

-teorija dominirajuće privrede posljedica je asimetričnosti privreda

2. TEORIJA PERIFERNE PRIVREDE (R. PREBISH)-svijet je bipolaran, podijeljen je na:

• središte (razvijeni dio svijeta)

• periferiju (nerazvijeni dio svijeta)-između središta i periferije razmjenjuju se robe i tehnologija (središte izvozi u periferijuindustrijske robe i «know-how», a iz periferije uvozi primarne proizvode)-središte pokazuje slabiju cjenovnu elastičnost potražnje za primarnim proizvodima(smanjenje cijena neće bitno povećati potražnju)-zbog toga dolazi do velikih fluktuacija cijena-u uzlaznom stupnju privrednog ciklusa cijene primarnih proizvoda rastu brže nego cijenesekundarnih proizvoda, a u silaznom stupnju cijene primarnim proizvodima padaju brže negosekundarnim proizvodima

IV. NOVIJE TEORIJE VT

1. KRAVISOCVA TEORIJA VT

-struktura VT određuje se raspoloživošću dobara (uvoze se dobra koja nisu raspoloživa uzemlji)-na raspoloživost dobara utječu prirodni resursi i inovacije -politika carina, transportni troškovi itd. teže eliminaciji onih dobara koja su raspoloživa udomaćoj proizvodnji prema uz više troškove -uvoz neke zemlje posljedica je elastičnosti vanjske ponude i neelastičnosti domaće ponude -izvoz je posljedica elastičnosti domaće ponude i neelastičnosti vanjske ponude, zbog toga

izvozni sektori pokazuju natprosječnu stopu tehničkog napretka (jer izvoznici morajuodržavati svoju konkurentnost)

2. LINDEROVA TEORIJA VT

-razlikuje trgovinu primarnih i industrijskih proizvoda-trgovina primarnim proizvodima može se objasniti njihovom prirodnom raspoloživošću uskladu s H-O teorijom-ne može objasniti strukturu VT, pa je usmjerena na njenu relativnu veličinu (udio VT unacionalnom dohotku)-veličina trgovine industrijskim proizvodima veća je što je veća sličnost strukture potražnje

koja je uvjetovana sličnošću BDP-a per capita zemaljaZAKLJUČCI Linderove teorije: 1. preduvjet za izvoz industrijskih proizvoda je postojanje domaće potražnje za tim

proizvodima2. postojanje industrije kojom se zadovoljava domaća potražn ja implicira da vanjska

potražnja određuje asortiman dobara koja čine potencijalni izvoz 3. što god je veća sličnost struktura privreda dviju zemalja, veća je mogućnost njihove

međusobne razmjene 4. potencijalni volumen VT dviju zemalja veći je što je razina BDP-a per capita u njima

bliža (sličnija) 5. volumen potencijalne VT određuje strukturu VT

- VT zavisi o sličnosti u ukusima potrošača raznih zemalja (više ngo od razlika utroškovima proizvodnje)



28

3. TEORIJA ŽIVOTNOG CIKLUSA PROIZVODA (R. VERNON)

-nova tehnologija (visokorazvijene zemlje) stvara stalno nove proizvode-postoji nejednaka tehnološka razvijenost – tehnološki jazovi (najnaprednija tehnologija

koncentrirana je u relativno malo zemalja)-komparativne prednosti zasnivaju se na širenju tehnologije-novorazvijeni proizvod proći će kroz nekoliko faza razvoja pri čemu svaka faza ima različitutjecaj na strukturu trgovine

1. FAZA NOVNOG PROIZVODA-proizvod je nestandardiziran (razvijaju se karakteristike koje najbolje zadovoljavaju

preferencije potrošača) -proizvodnja je locirana u zemljama podrijetla (bliska komunikacija s kupcima idobavljačima)

2. FAZA SAZRIJEVANJA PROIZVODA-dizajn postaje standardiziran (postiže se ekonomija obujma)- potražnja se širi s domaćeg na ino-tržišta (koja imaju sličnu strukturu potražnje)-troškovi proizvodnje postaju najvažnija odrednica pri određivanju lokacije proizvodnje -strani proizvođač uočit će priliku za dobitak i započeti proizvodnju tog dobra (smanjuje sedomaći uvoz)

3. FAZA STANDARDNOG PROIZVODA-troškovi proizvodnje ključna su odrednica lokacije proizvodnje -domaći proizvođači premještaju proizvodnju u inozemstvo -smanjuje se domaća proizvodnja i izvoz -zemlja postaje neto uvoznik tog dobra

DOMAĆA PROIZVODNJA domaća I POTROŠNJA potrošnja

UVOZIZVOZ

domaća proizvodnja

Stadij stadij standardiziranje stadiji razvoja Novog sazrijevanja proizvoda proizvodaProizvoda proizvoda

-dolazi do transmisije tehnologije (u dizajn, kvalitetu, proizvodnju) iz jedne zemlje u drugu(zajednička ulaganja, ugovor o licenci…)

-zemlja koja izvozi proizvode visoke tehnologije ima visok stupanj istraživanja i razvojaunutar svojih izvoznih industrija



29

4. PORTEROVA TEORIJA KONKURENTSKIH PREDNOSTI

Definicija konkurentnosti: nema jednoznačne definicije: 1. s aspekta poduzeća: konkurentnost je sposobnost konkuriranja na svjetskom tržištu s

globalnom strategijom2. s aspekta vlade: konkurentnost znači da država ima pozitivnu VT bilancu 3. s aspekta nekih ekonomista: konkurentnost znači niske jedinične troškove rada i

ravnotežni/realni tečaj Pitanje: zašto su neke države konkurentnije od drugih?

1. konkurentnost je makroekonomski fenomen na koji utječu tečaj, kamatne stope, proračunski deficit

2. konkurentnost je funkcija jeftinog rada3. konkurentnost je rezultat bogatih prirodnih resursa/izvora4. konkurentnost ovisi o vladinoj politici (carine, subvencije, izvozni portfelj)5. konkurentnost se razlikuje ovisno o politici managementa uključujući odnos radnika i

uprave-teorija komparativnih prednosti koja se održala gotovo do današnjih dana ustupa svojemjesto teoriji konkurentskih prednosti-Porter je na osnovi empirijske analize razradio model konkurentskih prednosti na osnovi 4čimbenika koji su u međusobnoj povezanosti tzv. «DIJAMANT»

-konkurentska prednost rezultat je interakcije 4 determinante:1. FAKTORSKI UVJETI – uvjeti čimbenika (ljudski resursi, kapital, infrastruktura,fizički resursi)

2. UVJETI POTRAŽNJE (napredak potreba kupaca, veličina domaćeg tržišta, brojnezavisnih kupaca)

3. VEZANE I PODRŽAVAJUĆE PROIZVODNJE (specijalizirani domaći dobavljači,komplementarne proizvodnje)

4. STRATEGIJA PODUZEĆA, STRUKTURA I KONKURENCIJA -sva 4 čimbenika «dijamanta» su promjenjiva i međuovisna -Porter je klasificirao nacionalna gospodarstva na:

1. ekonomije zasnovane na čimbenicima (prirodni uvjeti)

2. ekonomije zasnovane na investicijama (kapitalu)3. ekonomije zasnovane na inovacijama

STRATEGIJA PODUZEĆASTRUKTURA I KONKURENTNOST

UVJETIPOTRAŽNJE

UVJETIČIMBENIKA

VEZANE I PODRŽAVAJUĆEPROIZVODNJE

VLADA

VLADA



30

4. ekonomije zasnovane na bogatstvu-Cluster-grozd, skupina proizvodnji (nositelj konkurentskih prednosti)-horizontalni – komplementarne proizvodnje u jednoj proizvodnoj grupi-vertikalni – razvijena konkurentska prednost, čine je različiti tipovi međunarodno povezanihinputa

EKONOMIJA OBUJMA, NESAVRŠENA KONKURENCIJA IMEĐUNARODNA TRGOVINA

-ekonomija obujma omogućuje zemlji da snizi troškove proizvodnje proizvodeći većekoličine određenih proizvoda -dolazi do koncentracije svjetske proizvodnje i također efekt je povećanje ukupne svjetske

proizvodnje-ne postoji savršena konkurencija, već postoje monopoli, oligopoli i najčešće monopolistička

konkurencija- javlja se situacija rastućih prinosa (nisu konstantni ni opadajući) npr. ako se inputi povećajuza dva puta, prinosi će se povećati za više od dva puta (npr. četiri puta) -koncentracija proizvodnje u jednoj državi-zbog ovih tendencija razvija se:INTER INDUSTRY TRADE – izvozi komparativne prednosti/uvozi one druge ???INTRA INDUSTRY TRADE – ne ovisi o komparativnoj prednosti

-indeks kojim se mjeri INTRA INDUSTRY TRADE

|T|=1- M X

M X

+

−

-ima vrijednost od 0 do 1-0 – nema intra industrijske trgovine-1 –100%, sva trgovina je intra industrijska

EKONOMSKI POKAZATELJI-mjerila koja stavljamo u odnos čimbenike koji imaju veze s odnosima s inozemstvom??? -kvantitativna analiza kojom utvrđujemo odnose vezane za VT -nakon toga radi se kvalitativna analiza kojoj je cilj otkriti uzročno- posljedične veze

promatranih varijabli

SEKTORI SMTK (SITC):0 – hrana i žive životinje1 – piće i duhan 2 – sirovine osim goriva3 – mineralna gnojiva i maziva4 – životinjska i biljna ulja i masti5 – kemijski proizvodi6 – proizvodi razvrstani po materijalu izrade7 – strojevi i transportni uređaji 8 – razni gotovi proizvodi9 – razne transakcije i nespomenuta roba



31

Izvoz i uvoz prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) - grane:A – poljoprivreda, lov i šumarstvoB – ribarstvoC – rudarstvo i vađenje D – prerađivačka industrija

E – opskrba električnom energijom, plinom i vodom K – poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne uslugeO – ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

EKONOMSKI POKAZATELJI:I. Ekonomski pokazatelji pokrivenosti uvoza izvozoma) stupanj ukupne pokrivenosti uvoza izvozom

S p=uvozukupni

izvozukupni×100

pr.) 2002. 2003.Ukupni izvoz = 4903 mil USD Ukupni izvoz = 6107 mil USDUkupni uvoz = 10722 mil USD Ukupni uvoz = 14209 mil USDS p = 46% S p = 43.5 %

Ako je Sp = 100 % -> izvoz = uvozSp > 100 % -> izvoz > uvozaSp < 100 % -> izvoz < uvoza

b) stupanj djelomične pokrivenosti uvoza izvozom

S pp=""

""

X proizvodauvoz

X proizvodaizvoz×100

pr.)izvoz sektora 52001 = 494 mil USD izvoz sektora 52003 = 593 mil USDuvoz sektora 52001 = 1039 mil USD uvoz sektora 52003 = 1560 mil USDS pp = 47.5% S pp = 38 %

c) relativna pokrivenost uvoza izvoza

RPU=uvozukupni

izvozukupni

X proizvodauvoz

X proizvodaizvoz÷

""

""×100 RPU=S pp÷S p×100

pr.) 2003. (sektor 5)RPU=

14209

6107

1560

593÷ =0.88×100=88%

Ako je: RPU < 100% -> pokrivenost uvoza izvozom pojedinog sektora lošije je od ukupne pokrivenosti uvoza izvozom (za RPU – 100%)

RPU > 100% -> bolja je pokrivenost u sektoru nego u ukupnoj pokrivenosti

II. Pokazatelji stupnja koncentracije uvoza i izvozaa) stupanj robne koncentracije izvoza (uvoza)-mjerimo ga GINI – HIRSCHMANOVIM koeficijentom koncentracije



32

CXJ= ∑=

n

i

ijt

xjt

x

1

2

Xijt = izvoz proizvoda «i» zemlje «j» u godini tX jt = ukupni izvoz zemlje «j» u godini t

0 < Cxj < 1-što je bliže 1 znači da je izvoz (uvoz) koncentriran na manji broj sektora -što je bliže 0 veća je disperziranost izvoza i uvoza na veći broj proizvoda

OVA TABLICA JE APSOLUTNO NEBITNAPr.) Uvoz RH 1994. i 2001. godine prema SMTK ( u mil USD)

1994. 2001.SEKTORI 1994. 2001. mijt/mjt (mijt/mjt)2 mijt/mjt (mijt/mjt)2 0 498,4 691,5 0,00984 0,00588

1 62,4 74,9 0,0001424 0,000072 150,9 213,7 0,0008327 0,000563 589,2 1175,6 0,01269 0,017004 12,5 20,8 0,00000 0,00005 541 1038,5 0,0107 0,013276 801,3 1786,5 0,02348 0,059277 1366,9 2970,6 0,06833 0,108528 775,6 1042,9 0,02199 0,013389 430,9 0,1 0,00679 0,00001∑ 5229,1 9015,1 0,15389 0,19802

Cmj – 1994. = √0,15389 = 0,39Cmj – 2001. = √0,19802 = 0,445

Stupanj koncentracije iz 2001. je veći od 1994. što znači da je uvoz RH 2001. koncentriranijina manji broj sektora u odnosu na 1994.

b) stupanj zemljopisne koncentracije

CXJ= ∑=

n

i jt

jt

X

s X

1

2

""

-što je vrijednost bliža 1 izvoz (uvoz) je koncentriran na manji broj zemalja što je s jednestrane pozitivno (niži transportni troškovi nego da se radi o velikom broju zemalja i niži sutroškovi održavanja prodajne marža), a s druge negativno (jer bilo što da se dogodi u to malodržava to se jako osjeti na hrvatski izvoz)-što je vrijednost bliža 0 to je izvoz (uvoz) raspršen na veći broj zemalja Pr.ZEMLJA 1995. 2001.Austrija 575 631Belgija 85 128Francuska 188 398Italija 1366 1525

Njemačka 1509 1583 Nizozemska 174 164



33

Velika Britanija 455 226Švedska 148 110Španjolska 51 127Švicarska 169 150Japan 80 143

SAD 201 297Češka 147 209Mađarska 158 239Poljska 45 111Slovenija 805 712Kina 44 144Sirija 33 164BiH 9 127Rusija 157 1654Ostale zemlje 1111 1173

III. Ekonomski pokazatelji udjela VT u različitim parametrima a) koeficijent uvozne ovisnosti

K UO= BDP

uvoz×100= %46100

19536

9015=×

b) koeficijent izvozne ovisnosti

K IO= %9.2310019536

4666100 =×=×

BDP

izvoz

c) stupanj otvorenosti domaće privrede

SO= %03.70100

19536

13681100 =×=×

+

BDP

uvozizvoz

d) udio domaće privrede u svjetskom izvozu

UID= %07.06364370

4432==

izvozsvjetski

RH izvoz

e) udio domaće privrede u svjetskom uvozu

UUD= %12.01006668600

7923100 =×=×

uvozsvjetski

RH uvoz

f) udio uvoza domaće privrede u izvozu zemlje «X»

UUD= %55.0100237750

1311

""

""=×=

X zemljeizvoz

X zemljeiz RH uvoz

g) udio izvoza domaće privrede u uvozu zemlje «X»

UID= %42.0100236400

989100

""

""=×=×

X zemljeuvoz

X zemljuu RH izvoz

TEORIJA VANJSKOTRGOVINSKE POLITIKE

-Carinska i bescarinska zaštita-

Zašto carine?

-raste cijena uvozne robe-fiskalni prihod



34

-«drugo najbolje rješenje» postiže se uz ograničenja na tržištu:1. ograničenja ponašanja -> cilj nije maksimizacija profita ili maksimizacija zadovoljstva

potrošača 2. ograničenje okruženja koje nameće država (carine, porezi, subvencije)

-cijene nisu jednake graničnoj stopi transformacije u uvjetima nesavršene konkurencije

-struktura carina koja omogućava da se odnosi cijena izjednače s odnosima GST umeđunarodnoj razmjeni zove se OPTIMALNA CARINSKA STRUKTURA CARINA – oblik posrednog poreza koji tereti robu koja prelazi granicu

- opći porezi -> plaćaju ih svi koji uvoze robu- sredstvo zaštite domaće privrede

VRSTE:1. Preferencijalne – povlaštenu (nižu) carinsku stopu na robu iz neke zemlje (ili više njih)

- kad uđu u neki oblik regionalnih integracija 2. Diferencijalne – viša carinska stopa na uvoz iz određenih zemalja

• retorzivne (reakcija na povećanje carina druge zemlje)

• kompenzatorne (primjenjuju se na uvoz iz određene zemlje koja na različite načinesubvencionira svoj izvoz)

• diferencijalne carine na neizravan transport (transport robe preko naše zemlje –uglavnom brodom)

-> razlikujemo NOMINALNU I EFEKTIVNU carinsku zaštitu Nominalna carinska zaštita rezultira u promjeni strukture potražnje do koje dolazi zbog porasta cijena uvoznih gotovih proizvoda.Efektivna carinska zaštita pokazuje zaštitu svakog proizvodnog sektora posebno. Posebno jeznačajna ukoliko postoji visok udio uvoznih intermedijarnih proizvoda. Stopa efektivne zaštite:

e j= j

iij j

d cqt ×−

d j = 1 – m j m j = gij t j – nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora jgij - utrošak uvezenih proizvoda u proizvodnji finalnih proizvoda sektora jCi – nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvodad j – dodana vrijednost po jedinici finalne proizvodnjem j – uvozni koeficijent

npr. nominalna carinska stopa na uvoz GP sektora je 69% (0.6)nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda je 10% (0.1)ukupni uvozni koeficijent je 50% (0.5)t j = 0.6Ci = 0.1m j = 0.5

e j= %1105.0

55.0

5.01

1.05.06.0==

−

×−

1) t j > Ci -> ej > t j -carinska stopa na GP je veća od carinske stope na intermedijarne proizvode 2) t j = Ci -> Ci = ej = t j

-ako su carinska stopa na GP i IP iste, ista je i ej



35

Npr. t j = ci =0.6 e j = 6.05.0

3.06.0=

−

3) t j < Ci -> ej < t j npr. t j = 0.3Ci = 0.4

e j = 2.05.0

1.0

5.0

5.04.03.0==

×−

4) t j m j Ci -> ej < 0t j = 0.3Ci = 0.4m j = 0.8

e j = %101.02.0

02.0

2.0

4.08.03.0−=−=

−=

×−

5) tj = 0 -> ej < 0

e j =%101.0

5.0

1.05.00−=−=

×−=

−

j

i j

d

cm

6) Ci = 0

e j = %1205.0

6.0==

j

j

d

t ->najbolji izbor, nema carina na IP, pa su

nam proizvodni faktori jeftiniji

Sektor je stvarno zaštićen kada: 1. je stopa nominalne carine na uvoz gotovih proizvoda tog sektora pozitivna, ali veća od

mj*Ci2. ako je stopa efektivne carinske stope pozitivna uz uvjet da nema promjena tečajeva

nacionalne valute3. ako je stopa neto efektivne zaštite pozitivna (efektivna zaštita korigirana sa

promjenom tečaja) 4. samo onda kada stopa efektivne zaštite zajedno s promjenom tečaja ima za rezultat

porast dodane vrijednosti tog sektora

PARCIJALNA RAVNOTEŽA-parcijalna ravnoteža-promatra se samo jedno tržištePotrošačev višak – površina između cijene koju potrošač plaća i koju je spreman platiti Proizvođačev višak – površina između cijene koju je proizvođač ostvario i cijene po kojoj je

spreman ponuditi neki proizvod potrošačev višak

proizvođačev višak

P =p+tP =p+t

P* P*

-pretpostavlja se da se radi o maloj zemlji koja ne može utjecati na svjetske cijene



36

Potrošačev višak> P*→cijena koju plaća (sve iznad je potrošačev višak) P*+ t → nakon uvođenja carina plaća višu cijenu. Još uvijek postoji potrošačev višak, ali sesmanjio.

Razlika između P*

i P*

+ t je potrošačev gubitak ako se uvedu carine

p

t

potrošačev gubitak (a + b + c + d)

pc = pc* + t

a b c d pc* Sc*

q1 q3 q4 q2 q

pt →cijena u uvjetima autarkije pc*→cijena u uvjetima slobodne razmjene i nepostojanja transportnih troškova pc→ cijena nakon uvođenja carine

1. Cijena proizvoda se povećala za iznos carine→ efekt carine na cijenu proizvoda2. Potrošnja se smanjila d → efekt carine na potrošnju 3. Domaća proizvodnja se povećala b → zaštitni efekt carine koji je uvjetovao ekspanzijudomaće proizvodnje 4. Uvoz je smanjen sa e na c→ efekt carine na vanjsku trgovinu 5. Prihod od carine c6. Zbog zaštitnog efekta povećavaju se ukupni troškovi proizvodnje jer i neefikasniji

proizvođači ulaze u proizvodnju→ efekt carine na troškove b

q1 – q2 -> D > S -> uvoz

0q1 -> 0q3 -> povećana proizvodnja 0q2 ->0q4 -> smanjena potražnjaq1q2 -> q3q4 -> smanjen uvoz

PROHIBITIVNA CARINA – omogućuje da se domaća D i S izjednače i nema potrebe zauvozom-ova koja povisuje cijene iznad ravnoteže sadrži «vodu» - nema efekta -> efekt postoji samokad je D>S-uvođenje carina ima 2 osnovna efekta:1. fiskalni prihod -> q x tuvoz -> prostor C2. redistirbutivni efekt – dolazi do redistribucije dohotka od potrošača ka proizvođačima

abcd – ukupni efekti uvođenja carina prostor a – povećanje proizvođačevog probitka



37

(a + c) – (a + b + c + d) = - (b + d) -> neto efekt uvođenja carina ->mala zemlja stavila se u nepovoljan položaj uvođenjem carina jer carine predstavljajutrošak za društvo i gubitak efikasnosti s 2 aspekta:

1. proizvođački aspekt (prostor b) – potiče se neefikasna proizvodnja 2. potrošačeva komponenta (prostor d) – potrošač može manje kupiti

Efekt na proizvodnju

YG

F

EPx/py (1 + t) < 1

Px/py = 1

-odnos cijena je 1

-slobodna trgovinska razmjena-nacionalni dohodak OG-E-proizvodnja-dodali carine-proizvodnja se pomakla u F

-došlo je do realokacije dobra X na uvozno dobro Y-ako je zemlja mala, ne može utjecati na svjetske cijene-sada se ne povlači na ordinatu Y, nego se povlači paralela da bi dobili novu razinu dohotka H → uvođenje carina za t % -došlo je do smanjenja nacionalnog dohotka

2. efekt uvođenja carina na potrošnju i proizvodnju ako su proizvodni faktori nemobilni (nisuelastični na supstituciju)

-ne dolazi do promjene proizvodnje-dobra su nekompatibilna npr. tekstil i vino

Pretpostavimo da je proizvodnja i nakon uvođenja carina ostala u točki E, bilo zbognemobilnosti proizvodnih faktora ili zbog potpune neelastičnosti supstitucije proizvodnihfaktora. U tom slučaju uvođenje carine u zemlji A ne utječe na proizvodnju, nego samo na

potrošnju. Uvođenjem carine povećava se cijena dobra Y u zemlji A, pa je odnos cijena

1<Y

X

p

p. Kad bi zemlja A i dalje mogla dostizati istu krivulju indiferencije, ona bi trošila u

točki I u kojoj je novi odnos cijenaY

X

p

ptangenta na istoj krivulji indiferencije Z1. Vidimo da

bi trošila više proizvoda X, a manje proizvoda Y. Dakle, zbog efekta supstitucije zemljasupstituira dio potrošnje poskupjelog proizvoda Y potrošnjom dobra X. Ako ovom efektu



38

supstitucije dodamo i efekt dohotka, potrošnja zemlje biti će u točki J, dakle na nižoj krivuljiindiferencije Z2 jer je poskupljenje proizvoda ekvivalentno smanjenju realnog dohotka. I

točka J određena je tangentom koja je paralelna s odnosom cijena 1<Y

X

p

pkoja predstavlja

budžetsku jednadžbu domaćih potrošača. Vidimo da je zemlja zbog uvođenja carine doseglanižu krivulju indiferencije pa se njezin položaj u potrošnji pogoršao. Sad je trokut razmjeneEKJ, dakle manji od EFH. Prema tome, zemlja koja je mala, a da bi utjecala na cijene nasvjetskom tržištu, pogoršava svoj vlastiti položaj uvođenjem carina na uvoz proizvoda.

YF D

IZ1

J Z2

EH

Px/py < 1Px/py = 1

X

Z1 – krivulja indiferencije

F – razina potrošnje prije carinaE – razina proizvodnje i prije i poslije uvođenja D – linija dohotkaJ – nova točka potrošnje -proizvodnja ostaje ista, samo se potrošnja mijenja- javlja se efekt dohotka i supstitucije (u točki I) -smanjila se potrošnja – pogoršao se položaj potrošača. Oni sada troše na nižoj krivuljiindiferencije

3. efekt uvođenja carina na proizvodnji potrošnju ako su proizvodni faktori elastični

Y C

C1 Z1Z2

F E

KPx/py < 1

Px/py = 1

X



39

-došlo je do realokacije proizvodnje dobra X i Y ( iz točke E u točku F) - povećana proizvodnja dobra Y, smanjena X -smanjeni trokut razmjene – manji izvoz i uvoz

potrošnja je u C1 koja leži na nižoj krivulji indiferencije Z2->uvođenjem carina pogoršao se položaj zemlje i u proizvodnji i u potrošnji

Efekti uvođenja carine na uvjete razmjene i međunarodnu ekonomsku razmjenu Nakon uvođenja carina (od 100%) od strane bilo koje zemlje njezini su se uvjeti razmjene poboljšali na štetu njezinog partnera. Međutim, kad partner uzvrati istom mjerom, uvjeti

razmjene se opet vraćaju 1=Y

X

p

pkao i prije uvođenja carine od strane partnera koji je carinu

prvi uveo. Međutim, u toj novoj točki, u kojoj je konačni rezultat, došlo je do smanjenjaopsega međunarodne ekonomske razmjene. Zato su oba partnera u lošijoj situaciji negoli prijeuvođenja carine. Carinski rat su oba partnera izgubila.

Px/py = -5/4A1 A

Px/py = 1YB0 EA = EBB1 B

B2 B1EA2 = EB2

0 X

A i B – krivulje recipročne potražnje (ponude izvoza) 0G0X = 0B0Y ukoliko postoje slobodni uvjeti na tržištu

-ako uvede carine na proizvod Y poboljšala je svoj položaj (dok druge zemlje ne poduzmuneke mjere) jer je njoj još uvijek izvoz slobodan, a uvoz ograničen -došlo je do smanjenja razmjene-ako obje zemlje reagiraju, tada se odnos cijena vraća na početak, ali je opseg razmjene manji

U carinsku zaštitu, osim carina ulaze PRELEVMANI I SUPERPRELEVMANI. PRELEVMAN je dodatni oblik carinske zaštite koji se primjenjuje najčešće na uvoz

poljoprivrednih proizvoda. Dok je carina statična, prelevman je dinamičan (može se mijenjatii u razdoblju od 7 dana)-koriste se kada je cijena proizvoda viša na domaćem nego na svjetskom tržištu npr. koristi EU na uvoz poljoprivrednih proizvodaSUPERPRELEVMAN – uvodi se ako carina i prelevman ne zaštite dovoljno



40

BESCARINSKE ZAŠTITE-skup mjera (osim carina) koje jedna zemlja poduzima radi ograničavanja VT, odnosno zaštitedomaće proizvodnje. Naziva se još i NOVI PROTEKCIONIZAM. To je sekundarni oblikzaštite domaće privrede jer su carine prvi. -najvažnije mjere bescarinske zaštite jesu kvantitativna i kvalitativna ograničenja,

antidampinški postupci i izvozni poticaji

I. KVANTITATIVNA OGRANIČENJA -ograničavaju količinu -javljaju se dva oblika: KVOTE I PLAFONIKVOTA (KONTINGENT) – apsolutna granica do koje je omogućen uvoz određenog

proizvoda u određenom vremenskom razdoblju-kad se kvota ispuni, daljnjeg uvoza nemaPLAFON – omogućuje slobodan pristup proizvoda na određeno tržište dok se ne ispuninjegova vrijednost, a nakon toga uvoz je moguć ali podliježe carinama

P

SBSQ

EQP = 3

a b c d S*P = 2

DB

0 Q1 Q5 Q3 Q4 Q2 Q

S*-svjetska ponudaq 1 ,q 2 –uvoz0q 1-zemlja proizvodi 0q 2- zemlja troši u točki E -zemlja uvede kvotu na točku F u količini q5

-ako je cijena niža od svjetske cijene, ponuda je jednaka cijeni iz domaćeg izvora (svijet namneće ništa dati)

q 1 q 3-kvota (primjenjuje se na razini svjetske cijene)Sq -krivulja ponude u zemlji B nakon uvođenja kvote -kad se ispuni kvota snabdijevamo se iz domaćeg izvora

0Q4 = potrošnja nakon uvođenja kvota ->zemlja uvodi kvotu-ako je cijena niža do svjetske cijene onda je ponuda iz domaćeg izvora -sa svjetskog tržišta se snabdijevamo do visine kvota

2) smanjuje se potrošnja s 0q 2 na 0q 4 3) smanjuje se uvoz s q 1q 2 na q 1q 3 4) raste cijena s p=2 na p=2.5

5) raste domaća proizvodnja 0q1 na 0q 5 - potrošačev gubitak je a + b + c + d, a proizvođačev je a



41

-razlika između efekata carina i kvota je u prostoru c -c je kod carina prihod od carine-ovdje je C «RENT – SEEKING»Kvote se mogu raspoređivati po 2 načela:

1. «FIRST-COME FIRST-SERVED» - tko prvi dođe, prvi će ispuniti kvotu

2. AUKCIJE – tko plati višu cijenu, ispunit će kvotu

Neto efekt uvođenja kvota: 1. ako renta ostaje vladi jednak je efektu uvođenja carina (b + d) 2. ako renta ne ostaje vladi neto efekt se uvećava za prostor c -> b + d + c

Utjecaj uvođenja kvote na mjere razmjene A

Y px/py > 1Px/py = 1

B BD

C E

0 G X

OG=60 OB=60OC=40-ograničavamo dobro Y-poboljšanje uvjeta razmjene za zemlju A-krivulja recipročne potražnje zemlje A 0E DC ( u 2 dijela)

Uvjeti slobodne vanjske trgovine 1=Y

X

p

p

Zemlja A bi izvozila 60 jedinica dobra X za 60 jedinica dobra Y. Međutim, zemlja A uvedekvotu na uvoz proizvoda Y iz zemlje B u visini OC neovisno o odnosu cijena. Krivuljarecipročne potražnje ima lom u točki E pa sada izgleda OE CD. Krivulja recipročne potražnje zemlja A siječe krivulju recipročne potražnje zemlje B u točki

D i određuje novi ravnotežni odnos cijena 1>Y

X

p

p . To znači da su uvjeti razmjene zemlje A

uvođenjem kvote poboljšani.

0C = 40 -> kvota na dobro Y0G = 0B = 60 – bilo prije kvote0ECD – nova krivulja recipročne potražnje zemlje A -> poboljšala se njena pozicija

II. KVALITATIVNA OGRANIČENJA -ograničavamo kvalitetu robe koja se uvozi

-NORME, ATESTI, OZNAČAVANJE PROIZVODA I OZNAKA O PODRIJETLUROBE



42

NORME – tehničko-ekonomski uvjeti koje proizvod treba zadovoljavati da bi mogao ući u proces potrošnjeOZNAČAVANJE – da ima ime, mark u, pakiranje, sastojke, način čuvanja ATEST – mišljenje specijalne neutralne institucije o kvalitativnim, kvantitativnim svojstvima

proizvodima

ANTIDAMPIŠKI POSTUPCI-prvo se mora utvrditi da postoji dumping (ulazi se na tržište s niskim cijenama i stvaramonopol)-mogu se uvesti antidampinške carine, ne moraju raditi ništa???-često zemlje izbjegavaju direktni damping ali indirektnim mjerama poboljšavaju uvjete

kupnje svojih proizvoda

IZVOZNI POTICAJI-direktna ili indirektna plaćanja vlade domaćim proizvođačima i izvoznicima kojima se

omogućuje da prodaju svoju robu na inozemnom tržištu po konkurentnim cijenama kojemogu biti i niže od domaćih -strogo su zabranjeni, izuzetak su poljoprivredni proizvodi-vlade zemalja poduzimaju druge mjere za poticanje izvoza npr. povoljniji uvjeti kreditiranjaza izvoznike, pokrivanje osiguranja određenih rizika, davanje pomoći u financiranjuodređenih aktivnosti (kao npr. I i R , promidžbe..)

WORLD TRADE ORGANIZATION (WTO; SVJETSKATRGOVINSKA ORGANIZACIJA)

Nakon 2. svjetskog rata (1944. godine u Bretton Woodsu) osnovani su MMF i Svjetska banka. Već je tada postojala ideja da se zbog carinskih ratova koji su doveli do velikihgubitaka i bili su karakteristični za krizu 1930-tih godina (politika beggar-thy-neighbour)osnuje organizacija koja bi regulirala međunarodnu razmjenu. SAD je na Havanskojkonferenciji o trgovini i zaposlenosti koja je održana od 21.11.1947. godine do 24.03.1948.godine predlagala da se osnuje Međunarodna trgovinska organizacija (ITO, InternationalTrade Organisation) pa je u tom cilju usvojen konačni dokument tzv. «Havanska povelja».

Ciljevi Havanske povelje bili su:

Podizanje životnog standarda

Stabilnost proizvodnje i zaposlenosti

Poticanje razvoja nerazvijenih područja i zemalja

Unapređenje i proširenje međunarodne trgovine na osnovi multilateralizma inediskriminacije.

Trgovinska pitanja regulirana su na sljedeći način:

1. međunarodna trgovinska politika mora polaziti od načela nediskriminacije (principnajpovlaštenije nacije)

2. carine ostaju jedino legitimno sredstvo zaštite nacionalne proizvodnje, a druge barijeretreba ukloniti



43

3. sve zemlje obvezuju se smanjivati carinske prepreke i postojeće preferencijalnearanžmane (izuzetak su FTA i CU)

4. kvantitativna ograničenja mogu se koristiti samo u izuzetnim slučajevima (pr. platnobilančna neravnoteža)

5. upotreba zaštitnih sredstava dozvoljena je za nedovoljno razvijena područja i zemlje 6. zemlje trebaju poštovati načelo jednakog tretmana uvoznih proizvoda s odgovarajućim

domaćim proizvodom

7. subvencioniranje izvoza ne smije omogućiti prodaju na inozemnom tržištu pocijenama nižim od cijene na domaćem tržištu

8. međunarodna trgovina ne treba biti ograničavana javnim ili privatnim monopolima ilikartelima.

Bez obzira na to što je Havanska povelja bila sveobuhvatni dokument, ITO nije osnovana jer

je došlo do krize ratifikacije Havanske povelje (SAD nije ratificirao taj sporazum), noHavanska povelja imala je veliki utjecaj na GATT.

Usporedo s održavanjem konferencije u Havani, u Ženevi su vođeni pregovori o sniženjucarina i donesen je dokument Opći sporazum o carinama i trgovini (General Agreement onTariffs and Trade, GATT) koji je bio zamišljen kao privremeno rješenje, no kako Havanska

povelja nije bila ratificirana, on ju je zamijenio i ostao aktualan do osnivanja Svjetsketrgovinske organizacije (WTO). GATT je stupio na snagu 1. siječnja 1948. godine. GATT

predstavlja skup pravila prema kojima zemlje potpisnice trebaju voditi svojuvanjskotrgovinsku politiku. On predstavlja i forum za usklađivanje nesuglasica ovanjskotrgovinskoj politici pojedinih zemalja članica. GATT su 1947. godine potpisale 23

zemlje, a broj članica se kontinuirano povećavao. Zemlje potpisnice sporazumjele su se okotri temeljna principa:

1. princip nediskriminacije ili princip najpovlaštenije nacije- ako jedna zemlja odobri bilo kakve povlastice na uvoz iz druge zemlje, dužna je te povlastice primijeniti nauvoz iz svih ostalih zemalja potpisnica GATT-a;

2. princip zaštite domaće privrede carinama-ostala ograničenja (kvantitativna ikvalitativna) trebaju se ukinuti. Izuzetak su poljoprivredni proizvodi, a dopušteno jeuvođenje količinskih ograničenja i radi očuvanja stanja u bilanci plaćanja;

3. princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima- zahtijeva da serazličite carinske tarife zemalja članica zatečene prigodom njihova pristupanja uGATT usklađuju i smanjuju daljnjim multilateralnim pregovorima. Ti se pregovorivode u «rundama».

U okviru GATT-a (od 1948. do osnivanja WTO-a) održano je osam rundi pregovora.

Tablica. Runde pregovora u okviru GATT-a

Brojrunde

Vrijeme održavanja pregovora

Mjesto održavanja pregovora

Naziv runde Efekti sniženja prosječnecarinske stope

1. 1947. Geneva2. 1949. Anecy

3. 1951. Torquay4. 1956. Geneva 4%



44

5. 1961.-1962. Dillonova 5%6. 1964.-1967. Geneva Kennedyeva 35%7. 1973.-1979. Geneva Tokijska 26,4%8. 1986.-1994. Punta del Este Urugvajska 40%

U prvih pet rundi postignuto je prosječno smanjenje carina od 73% na industrijske proizvode.Visoko sniženje carina postignuto je u posljednje tri runde.

a) Kennedyeva runda multilateralnih sporazuma (1964.-1967) – cilj smanjivanje svihcarina za 50%. Rezultat: smanjivanje carina za 35% (ponderirani prosjek) na 60000industrijskih proizvoda. U pregovore su bila uključena i količinska ograničenja i carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda. 1970- tih godina kriza MMS (napušta sesustav fiksnih tečajeva), naftne krize.

b) Tokijska runda (1973.-1979.) rezultati: smanjenje carina industrijskih zemalja za prosječno 33% u razdoblju od osam godina. Prosječna carinska stopa industrijskih

zemalja smanjena je sa 6,2% na 4,2%. Rezultat je i kodeks ponašanja GATT-a umeđunarodnoj razmjeni

o svrha da se ukine praksa ograničavanja vanjske trgovine necarinskim barijerama:tehnički standard

o određivanje carinske osnovice da se spriječe carinici da proizvoljno određujunerealno visoku carinsku osnovicu na uvoz nekih proizvoda

o državne nabavke: jednako tretiranje domaćih i stranih proizvođača

c) Urugvajska runda (1986.-1994.)- svrha: otklanjanje slabosti u disciplini i obuhvatuGATT-a. Predmet je bilo uključivanje usluga (banke, osiguranja, transport), patenata i

autorskih prava. Pregovori su podijeljeni u dvije grupe: grupa za robu i grupa zausluge. Da bi se otklonile slabosti u disciplini predloženo je da se uvede automatsko

pravo rješavanja sporova i obvezna arbitraža. Rezultati: smanjenje carina naindustrijske proizvode za prosječno 34% (kod razvijenih zemalja to je smanjenjeiznosilo 40%); kvantitativna ograničenja uvoza poljoprivrednih proizvoda i ostalanecarinska ograničenja moraju se zamijeniti carinama. Potpisan je sporazum ointelektualnom vlasništvu (patenti, zaštitni znakovi, autorska prava); sporazum otrgovini uslugama i osnovana je WTO (počela je s radom 1. siječnja 1995. godine).

I GATT i WTO sadrže ekonomsku i političku logiku smanjenja trgovinskih barijera:

1. ekonomska logika: zemlje imaju koristi od smanjivanja vlastitih trgovinskihograničenja

2. politička logika – zemlje nisu voljne smanjiti ograničenja ako nisu sigurne daće i ostale zemlje to učiniti.

WTO se brine o provođenju multilateralnih♣ i plurilateralnih♥ sporazuma

1. multilateralni sporazumi:

♣ sve se zemlje pridržavaju♥ više zemalja-nije obavezno za sve zemlje



45

a) GATT (Opći sporazum o carinama i trgovini);

b) GATS (Opći sporazum o trgovini i uslugama); c) TRIPS (Trgovinski aspekti prava naintelektualno vlasništvo)

2. plurilateralni sporazumi: javne nabavke i trgovina civilnim avionima (do kraja 1997.

još i Međunarodni sporazum o mliječnim proizvodima i Međunarodni sporazum ogoveđem mesu).

CILJEVI WTO-a

1. postavljanje i održavanje funkcionalnog i trajnog multilateralnog trgovinskog sustava;2. smanjenje carina i drugih prepreka trgovini;3. uklanjanje diskriminacije u međunarodnim trgovinskim odnosima; 4. integracija zemalja u razvoju u svjetski multilateralni trgovinski sustav;5. povećanje životnog standarda; 6. dostizanje pune zaposlenosti;7. gospodarski rast;8. povećanje trgovine dobrima i uslugama; 9. zaštita okoliša itd.

TEMELJNE ZADAĆE WTO-a jesu:

1. podrška primjeni trgovinskih sporazuma;2. forum za trgovinske pregovore;3. rješavanje trgovinskih sporova;4. analiza i nadzor nacionalnih trgovinskih politika;5. suradnja s drugim međunarodnim organizacijama;

6.

tehnička suradnja i pomoć zemljama u razvoju i slabo razvijenim zemljama.

Područja koja pokriva GATT jesu: poljoprivreda; zdravstvena regulativa za prehrambene proizvode; tekstil i odjeća; standardi proizvoda; mjere investiranja; antidampinške mjere; metode vrednovanja carina; pravila o porijeklu; pregled prije isporuke; dozvola uvoza; subvencije; zaštitne carine.

Područja koja pokriva GATS jesu:

transport; osiguranje; obrazovanje;

telekomunikacije.

Aneksi GATS-a: kretanje osoba financijske usluge telekomunikacije

usluge u zračnom prometu.



46

TRIPS pokriva sljedeća područja:

autorska prava; zaštitne znake; zemljopisne znake;

patente; industrijski dizajn; neotkrivene informacije (uključujući i poslovne tajne).

Poljoprivreda:

- bila je uključena u GATT od samog potpisivanja, ali je GATT dopuštao zemljama

korištenje necarinskih mjera (kvota i izvoznih subvencija);

- Urugvajska runda donosi liberalizaciju trgovine poljoprivrednim proizvodima;

Reforma trgovine poljoprivrednim proizvodima odnosi se na:

1. pristup tržištu (dogovoreno je smanjivanje carina za 36% kroz 6 godina za razvijene

zemlje odnosno 24% kroz 10 godina za zemlje u razvoju);

2. domaću potporu (subvencije, programi koji garantiraju prihode poljoprivrednicima;

smanjenje za 20% kroz 6 godina za r.z., a 13% kroz 10 godina za z.u.r.); smiju se koristiti

mjere iz tzv. "zelene kutije": istraživanje, kontrola bolesti, sigurnost hrane i iz tzv. "plave

kutije": direktne isplate poljoprivrednicima s ciljem da ograniče proizvodnju, cilj je

jačanje ruralnog razvoja i sprečavanje iseljavanja tog područja.

3. izvozne subvencije i druge mjere kojima je cilj učiniti izvoz konkurentnijim (iznos novca

koji se daje za subvencioniranje izvoza ograničen je za 36% u 6 godina za r.z., a 24% kroz

10 godina za z.u.r.; smanjene su i subvencionirane količine i to za 21% u 6 godina r.z. i

14% u 10 godina z.u.r.).

Razlozi zašto vlade podržavaju i štite domaću proizvodnju:

1. žele proizvesti dovoljno hrane kako bi se zadovoljile domaće potrebe;

2. zaštita domaćih poljoprivrednika od efekata oscilacija svjetskih cijena; 3. zaštita seoskog stanovništva.

Sve se više pažnje usmjerava na kvalitetu hrane i zahtijeva se određena zdravstvena

regulativa.

Tekstil

- od šezdesetih godina do 1974. godine dominirale su uvozne kvote;

- od 1974. godine do kraja Urugvajske runde trgovina tekstilom bila je regulirana kroz tzv.MFA (Multifibre Arrangement)



47

- 1995. godine MFA je zamijenjen Sporazumom o tekstilu i odjeći prema kojem je

dogovoren desetogodišnji rok za ukidanje kvota na uvoz tekstila i odjeće.

Principi WTO-a

1. princip najpovlaštenije nacije

2. princip reciprociteta- uzajamno snižavanje carina

3. princip nacionalnog tretmana (uvozna roba nakon što se na nju plati carina ne smije setretirati lošije od domaće robe)

4. diferencirani pristup najmanje razvijenih regija (niže carinske stope na uvoz proizvodaiz manje razvijenih zemalja; GSP- opći sustav preferencijala usvojen 1970. godine nadrugoj konferenciji UNCTAD-a: povlastice koje razvijene zemlje daju manjerazvijenima)

5. ukidanje trgovinskih prepreka i zaštita okoline.

Razlike GATT-a i WTO-a:

1. GATT je bio međunarodni multilateralni sporazum, a WTO je međunarodnaorganizacija (institucija) koja ima svoje organe,

2. GATT je bio zamišljen kao privremeni sporazum, dok su sporazumi koje potpisujučlanice WTO-a trajni i potpuni dokumenti;

3. GATT je pokrivao isključivo trgovinu robom, dok WTO pokriva i usluge iintelektualno vlasništvo;

4. efikasnost sustava za rješavanje sporova je znatno bolja i brža kod WTO-a nego kod

GATT-a (dispute settlement mechanism).

HRVATSKA I WTO

- u listopadu 1993. godine Hrvatska je službeno zatražila pokretanje postupka za pristupanje tadašnjem GATT-u;

- u svibnju 1994. godine osnovana je Radna skupina za prijam Hrvatske te je tada započeo postupak prijama u članstvo WTO-a;

- 30. studenoga 2000. godine postala punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije,

što određuje njenu vanjskotrgovinsku politiku. - vlada se obvezala svake godine donositi novu Uredbu o carinskoj tarifi s nižim carinskim

stopama;

- prema Zakonu o carinskoj tarifi iz 2000. godine Hrvatska nema nikakvih uvoznih kvotakoje sama određuje već su one utvrđene sporazumima WTO-a.

- Uvoz podliježe carinskim tarifama do 90%, ali 98% tarifnih stavki podliježe stopamanižim od 20%, a prosječna tarifa je 2000. godine iznosila 7,1%.

- Carina za industrijske proizvode postupno će se snižavati kroz 2 do 5 godina, a za poljoprivredno-prehrambene proizvode kroz 2 do 7 godina.



48

- Prosječna carina za industrijske proizvode u 2001. godini smanjena je sa 6,4% na 6,2%, a posebno se pri donošenju Uredbe vodilo računa da sirovine i repromaterijali imaju nižecarinske stope od gotovih proizvoda.

- Osim carina utvrđene su i kvote za određene poljoprivredno-prehrambene proizvode(goveđe meso, svinjsko meso, pšenica, sirovi šećer, šećer od šećerne trske, šećer odšećerne repe, čokoladni proizvodi) prema kvotama koje propisuje WTO.

EKONOMSKI EFEKTI ULASKA U WTO

1. Efekt na potrošnju- zbog liberalizacije uvoza i povećane konkurencije dolazi do pada cijena na domaćem

tržištu;- efekt supstitucije (ako postoji ista kvaliteta robe kupuje se ona čija je cijena niža;

povećava se cjenovna i necjenovna konkurentnost); - efekt dohotka (povećanje realnog dohotka potrošača; uz isti nominalni dohodak potrošač

može kupiti veću količinu roba i usluga koje su sada jeftinije, ali i veću količinu roba iusluga čija se cijena nije mijenjala);

- povećanje zadovoljstva potrošača znak je porasta njegovog blagostanja.

2. Efekt na proizvodnju- prije ulaska u WTO domaći su proizvođači bili zaštićeni carinama i necarinskim

preprekama koje su povećavale cijenu uvozne robe na domaćem tržištu (podržavala se ineefikasna domaća proizvodnja);

- carinska zaštita djeluje u smjeru povećanja efikasnosti domaćeg proizvođača, ali na stranistranog ponuđača djeluje tako da povećava proizvodnost kako bi se što više snizili

troškovi da bi izvozna roba kad se na nju primjeni carina bila konkurentna;- dolaskom strane konkurencije domaći proizvođači koji su neefikasni (koji su se održavalisamo zahvaljujući zaštiti od strane konkurencije) ispast će iz tržišne utakmice ili će moratioptimalizirati proizvodnju (smanjivati broj zaposlenih i plaće);

- razlog: optimalna kombinacija proizvodnje ostvaruje se u svjetskim, a ne u lokalnimokvirima;

- domaći proizvođači koji su izvozili i prije ulaska u WTO povećavaju svoju konkurentnost jer im je sada omogućen liberalniji pristup na tržišta ostalih zemalja članica WTO-a.

Neposredni je zadatak WTO-a sprovođenje Urugvajske runde pregovora. Daljnje aktivnosti

treba očekivati na područjima: a) bescarinskih ograničenja,

b) smanjivanja carina na uslugama,

c) smanjivanja carina poljoprivrednim proizvodima.

Razvoj WTO-a nakon Urugvajske runde:

- ministarske konferencije održane su 1996. godine u Singapuru i 1998. godine u Ženevi

- 1999. godine održao se ministarski sastanak u Seattlu, sudjelovalo je 135 zemalja članica,

teme razgovora bile su: poljoprivreda, usluge, intelektualno vlasništvo, investicije,



49

konkurencija, biogenetika i elektronska trgovina. Došlo je do razilaženja mišljenja SAD-a,EU-a i zemalja u razvoju pa nije došlo do potpisivanja nikakvih ugovora.

- 2001. godine održana je Doha Development Agenda – ministarski sastanak; (142 zemlječlanice); osnovne teme pregovora bile su poljoprivreda i tekstil, TRIPS (lijekovi).Rezultati:

a) započinje nova runda pregovora

b) pomoć zemljama u razvoju u primjeni postojećih WTO sporazuma

c) objašnjavanje TRIPS na način da osigura članicama pravo da poduzmu potrebne akcije u cilju zaštite javnog zdravstva

- 2003.godine održan je peti ministarski sastanak u Cancunu- bez rezultata, razilaženjamišljenja oko potpore poljoprivredi

MEĐUNARODNE INTEGRACIJE Međunarodna integracija je povezivanja zemalja u jednu cjelinu sa ili bez prenošenjaelemenata nacionalnog suvereniteta na supranacionalne (nadnacionalne) vlasti s prvenstvomciljem ukidanja ograničenja u međunarodnoj razmjeni, a daljnji razvoj ovisi o težnjama…?? Teorije međunarodnih integracija :

1. POLITIČKE (funkcionalizam, neofunkcionalizam, pluralizam i federalizam)2. EKONOMSKE (liberalizam i intervencionizam – institucionalizam)

Oblici međunarodnih integracija (stupnjevi razvoja): 1. zona slobodne trgovine (FTA)

2.

carinska unija (CU)3. zajedničko tržište 4. ekonomska unija5. (potpuna ekonomska unija)

1. zona slobodne trgovine – zemlje ukidaju međusobne carine i druga ograničenja, a prematrećima nastupaju samostalno2. carinska unija – ad 1 + uvođenje zajedničke trgovinske politike prema trećima 3. zajedničko tržište – ad 2 + slobodno kretanje kapitala i ljudi4. ekonomska unija – postoje elementi zajedničke ekonomske politike npr. zajedničkamonetarna politika

5. potpuna ekonomska unija – podrazumijeva potpuno jedinstvo u svim aspektimaekonomske politike i u političkoj sferi (kompletna politička integracija, zemlje postaju jednazemlja)

RTA – Regional Trade AgreementKoliko ima RTA?-krajem listopada 2004. postojalo je oko 300 RTA od čega 150 na snazi, a ostalo u

pregovorima-najviše ima u Euro-Mediteranean regiji-najveći udio – zone slobodne trgovineEfekti integracija:

1. STATIČKI (Efekt stvaranja i efekt skretanja trgovine)



50

2. DINAMIČKI (postizanje ekonomije obujma – masovna proizvodnja, veća efikasnost proizvodnje, konkurencija, veća produktivnost, prijenos tehnologije itd.)

Negativnosti:-češće se integriraju zemlje sličnih karakteristika -često se ističu samo pozitivni učinci integracija, a negativne se zanemaruju

-negativni učinci proizlaze iz regionalnih razvojnih dispariteta (BDP, udio poljoprivrede uBDP-u (proizvodna struktura), nezaposlenost i sl.)-negativni učinci: propadanje poduzeća zbog nemogućnosti konkuriranja inozemnim

poduzećima, rast nezaposlenosti, socijalni troškovi (rješenje se vidi u pritjecanju FDI,otvaranje novih proizvodnji)Ciljevi međunarodnih ekonomskih integracija:

1. OPĆI 2. POSEBNI

Najčešći su opći ciljevi: -uspostavljanje drukčije društvene podjele rada

-promjena privrednog ustrojstva unutar članica integrirane zajednice i između članovazajednice-smanjenje ili ukidanje carinskih i bescarinskih ograničenja- povećanje obujma tržišta -masovna proizvodnja- povećanje čvršćih odnosa između komplementarnih proizvodnji itd. Posebni ciljevi:-ovise o oblicima integrirane zajednice, npr. smanjenje područnih razlika u stupnju razvoja(pr. Razlike između Portugala i Njemačke), razvijanje tranzita, unapređenje poljoprivredne

proizvodnje

EU

Nastanak EEZ-a

-između dva svjetska rata nastali su Belgijsko-luksemburški savez 1922. godine iPreferencijalni sustav UK-a 1932.-nakon 2. svjetskog rata – 1946. W. Churchill poziva na stvaranje Ujedinjenih država Europe-Marshalov plan poslijeratne obnove-Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Italija, Njemačka i Francuska prihvaćaju ga te 1951.osnivaju ECSD (Europska zajednica za ugljen i čelik), a 1957. EEZ i EURATOM

Europska zajednica za ugljen i čelik -ciljevi osnivanja ECSC (Europen Coal and Steel Community):1. EKONOMSKI2. POLITIČKI 3. VOJNO – STRATEŠKI

Ciljevi EEZ-a:

-ukidanje carina i kvantitativnih ograničenja u međusobnoj trgovini zemalja članica -uvođenje zajedničke carinske politike prema trećim zemljama -omogućavanje slobodnog kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi unutar zajedničkog tržišta

-uvođenje zajedničke poljoprivredne politike



51

-stvaranje Europskog socijalnog fonda za zapošljavanje i poboljšavanje životnog standardaljudi-stvaranje Europske investicijske banke itd.

EEZ je osnovana kao zona slobodne trgovine

-od 1967. – ECSC, EEZ I EURATOM nazivaju se EZ-carinska unija ostvarena je 1968.-zajedničke institucije EU-a: Europska komisija, Vijeće ministara, Europski parlament,Europski sud, Revizorski sud-zajedničke politike: poljoprivredna (CAP), monetarna, socijalna, transportna itd.

Noviji razvoj EU

-uspostava monetarne unije u Europi-strategija proširenja (za zemlje CEE i jugoistočne Europe) -1985. – Bijela knjiga – ukidanje fiskalnih, ?? i tehničkih ograničenja

-1986. – Jedinstveni europski akt – revidira rimske ugovore da bi se moglo ostvaritizajedničko tržište -1.1.1993. – počinje djelovati zajedničko tržište – Jedinstveno europsko tržište-1992. Ugovor iz Maastrichta (ostvarenje monetarne unije; EU ima 3 noseća stupa: EZ,zajednička vanjska politika i politika sigurnosti i sur adnja u unutrašnjim polovima i

pravosuđu) -1999. – početak realizacije monetarne unije -2001. Ugovor iz Nice – govori o reformi institucija zbog ulaska novih zemalja u EU-2004. – potpisan ustav EU

Proširenja EZ-a

-doživjela nekoliko proširenja te od 1. svibnja 2004. ima 25 zemalja članica: Belgija,Luksemburg, Nizozemska, Italija, Njemačka, Francuska, V.B., Irska, Danska, Grčka,Španjolska, Portugal, Austrija, Finska, Švedska, Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Litva,Latvija, Estonija, Slovenija, Cipar i Malta-najavljeno novo proširenje: 2007. na Rumunjsku i Bugarsku

Kako se postaje članica EU?

-svaka europska zemlja može postati članica EU

-Kopenhagen 1993. – kriteriji za ulazak u EU:• politički: demokracija i vladavina prava, ljudska prava i slobode , zaštita manjina;• ekonomski: postojanje tržišnog gospodarstva i sposobnost suočavanja s

konkurentskim pritiscima iz EU-a;• ostali: prihvaćanje ciljeva EU -a -> politička i ekonomska unija i usvajanje ACQUIS

COMMUNITAIRE – pravna stečevina • administrativni

Postupak- potpisivanje sporazuma o pridruženom članstvu (Europski sporazum, Sporazum ostabilizaciji i pridruživanju)-zemlja podnosi zahtjev za ulazak u EU

-upitnik-mišljenje + otvaranje pregovora



52

-pregovori o 31 poglavlju acqui communitaire-zaključenje pregovora i odluka o datumu ulaska u EUPodaci o EU:-454 mil stanovnika-24000 BDP per capita

-inflacija 1.5 – 2 %-20% svjetske trgovine-najzastupljenija u trgovini je Njemačka -strojevi i transportni uređaji – najveći postotak u izvozu i uvozu EU – 15

MEĐUNARODNA KRETANJA KAPITALA

-financijski aspekti međunarodne ekonomije - predmet: analiza kretanja financijskih transakcija (financijski tijekovi, plaćanja izmeđunacionalnih privreda)-tehnološki napredak kado je impuls međunarodnoj integraciji financi jskih tržištavrijednosnica, fizičkog kapitala, te bankarskih zajmova i depozita

Međunarodni financijski tijekovi

-u početku su pratili međunarodna kretanja roba i usluga -1960.-tih Mundell i Fleming uočavaju da je brzina kretanja kapitala puno veća nego brzinatrgovačkih tijekova -razlozi za to su razlike u kamatnim stopama na različitim tržištima, ali i razlike deviznihtečajeva

-krajem prošlog stoljeća financijske transakcije višestruko su nadmašile po vrijednostitrgovačke transakcije pa stoga zaključujemo da one više ne ovise o trgovačkim tokovima - posljedice ovako visokog rasta međunarodnih financijskih transakcija:

1. višak štednje nad investicijama prenosi se u drugu zemlju (tamo gdje je efikasnostinvesticija najveća)

2. smanjuju se razlike u graničnoj efikasnosti investicija u pojedinim zemljama-najintenzivnija kretanja kapitala odvijaju se među razvijenim zemljama Opasnosti zbog brzog razvoja financijskih tijekova:

1. mogućnost prenošenja pogrešaka iz centra u centar 2. sistemski rizik – pogreška, bankrot nekog velikog subjekta (banke) globalizira i

ugrožava cijeli sistem (lančana reakcija bankrota drugih subjekata)

-zato središnje banke moraju povećati kontrolu nad svojim bankovnim sustavom(investicijskim bankama)

Razlozi međunarodnog kretanja kapitala • I = S + ∆ Z (∆ Z je neto porast zaduženosti)• I > S, zemlja uvozi kapital• I < S, zemlja investira u inozemstvo• Nejednakost I i S temeljni je uzrok međunarodnih financijskih tijekova • Kretanjem kapitala izjednačuje se ponuda, potražnja i cijena kapitala • Kapital ide u zemlju gdje su više kamatne stope, veća rentabilnost investicija

•

Zemlja izvoznica kapitala: smanjuje s ponuda kapitala, raste kamatnjak• Zemlja uvoznica kapitala: povećava se ponuda kapitala, smanjuje se kamatnjak



53

- jaz domaće štednje i investicija može nastati povećanjem potražnje za investicijama ilismanjenjem domaće štednje -sektori domaće privrede (kućanstva, poduzeća, država) -država ima najčešće deficite na tekućem računu - proračunski deficit je najčešći izvor potražnje za stranim financijskim sredstvima (emisija

obveznica)

Optimiziranje portfelja u međunarodnim financijama - portfolio ili portfelj – skup elemenata imetka u koje je neki privredni subjekt uložio svojkapitala-sastoji se od realne (zemlja, zgrada, oprema, zlato itd.) i financijske (gotovina, obveznice,dionice) aktive -cilj investitora je maksimiziranje dobiti od investicija uz dani rizik, odnosno minimiziratirizik uz danu dobit-investitor bira institucije i instrumente radi ostvarenja svog cilja-što je neka stavka portfolia rizičnija, ona je unosnija

-razuman investitor nikada neće sav svoj kapital uložiti u visokorizične – visokoprofitabilneinstrumente, nego će svoj kapital uložiti u različite instrumente koji se razlikuju prema riziku izaradi-smanjuje se dobit, ali i rizik ukupnog portfelja-investitori se koncentriraju na one kombinacije portfelja za koje se:

1. maksimizira prinos uz određeni rizik 2. minimizira rizik uz određeni prinos

-takav skup kombinacija zove se EFIKASNA KOMBINACIJA PORTFELJA -diverzificiranjem svog portfel ja, on će nastojati postići optimalnu kombinaciju rizika i zarade(investirat će u različite zemlje, valute, financijske instrumente)

Tehnika međunarodnih plaćanja

-vlastiti novac – element suverenosti i zakonsko sredstvo plaćanja - problem međunarodnih plaćanja (plaćanje uvoza ili naplata izvoza) - postoji više načina plaćanja -najčešći su instrumenti telefonska (ili teleks) ili SWIFT doznaka i mjenica npr. uvoznik iz Zagreba želi platiti svom dobavljaču u Njemačkoj za uvezenu robu

1. uvoznik – kuna – domaća banka – telegrafski ček – inobanka – euro – izvoznik2. izvoznik – mjenica – inobanka – domaća banka – uvoznik – uplata – domaća banka

a. iznos u kunama – povećanje depozita inobanke u banci u RH

b.

iznos u eurima – uvoznik kupuje eure; smanjuje se depozit domaće banke uinobanci->iznos na mjenici > iznos uvezene robe (zbog kamata)-veće banke u svakoj zemlji imaju račune jedna kod druge kako bi olakšala međunarodna

plaćanja (tzv. Korespondentne banke)

Instrumenti međunarodnih plaćanja

• Suficitarni i deficitarni sektori• Sredstva se prelijevaju od suficitarnih preko financijskih institucija i instrumenata

deficitarnim sektorima

• Sektori: poduzeća, banke i država



54

SEKTORI DOMAĆE PRIVREDE INSTRUMENT MEĐ. FIN. TRANSAKCIJE

1. Privredna poduzeća

1. trgovački krediti (robni) od ino dobavljača 2. bankarski zajmovi i krediti3. trgovački papiri 4. mjenice i obveznice

5. zajmovi od vanjskih filijala6. dionice

2. Banke

1. depozit vanjskih rezidenata2. akceptiranje izvozno – uvoznih mjenica3. trgovački papiri 4. mjenice i obveznice5. zajmovi od filijala i dionice

3. Država

1. državne obveznice2. mjenice i dugoročne obveznice 3. međudržavni zajmovi

4. krediti od međunar. financijskih institucija

BILANCA PLAĆANJA

Mikroekonomija – proučava kako pojedinac i individualne firme donose odluke (o potrebioskudnih resursa)Makroekonomija – proučava kako se određuju razina nezaposlenosti proizvodnje, i rast narazini cjelokupnog gospodarstva

-> nezaposlenost, štednja, trgovinska neravnoteža, novac i razina cijenaSustav nacionalnih računa – bilježi sve izdatke koji doprinose dohotku i proizvodunacionalnog gospodarstvaRačuni bilance plaćanja – bilježi promjene u dugovanju gospodarstva strancima kao i«uspješnost» u izvozno i uvozno supstitutivnim aktivnostima- pokazuje vezu između inozemnih transakcija i nacionalne ponude novca BNP – vrijednost svih finalnih dobara i usluga koji su proizvedeni korištenjem faktora

proizvodnje tog gospodarstva i koja su prodana na tržištu u određenom vremenskomrazdobljuBNP – zbroj svih tržišnih vrijednosti svih izdataka na finalne proizvode (računanje):

• Potrošnja (osobna) C

• Investicije I• Državne nabavke G• Saldo tekuće bilance (neto izvoz roba i usluga strancima) E – U

-BNP je jednak nacionalnom dohotku-nacionalni dohodak stvaraju nacionalni faktori proizvodnje u određenom razdoblju -ono što je izdatak za jednu osobu, to je dohodak za drugu (ukupno trošenje mora biti jednakoukupnom dohotku)-BNP uključuje samo finalne proizvode koji su proizvedeni i prodani (mjerimo samo dodanuvrijednost)BDP – mjeri volumen proizvodnje unutar granica faktora gospodarstva-dio te proizvodnje dolazi od usluga stranih faktora proizvodnjeBDP je jednak BNP-u umanjenom za neto primitke faktorskih dohodaka od strane ostatkasvijeta (R)



55

BNP = BDP + R (često se ne razlikuju puno) Y = C + I + G + X – MU OTVORENA PRIVREDAY = C + I + G izvoz = uvoz x = u = 0 ZATVORENA PRIVREDA

Bilanca plaćanja

-agregirani i sistematizirani prikaz svih transakcija koje rezidenti jedne zemlje obave sinozemstvom u tijeku određenog vremenskog razdoblja (1 godine) -usporedni prikaz primanja i plaćanja po svim transakcijama koje nacionalno gospodarstvoobavi s inozemstvom u jednoj godini u svjetskom gospodarstvu-Statističko – dokumentacijska osnova za ekonomsku analizu učinaka međunarodneekonomske razmjene neke zemlje na sve njezine makroagregate-3 grupe transakcija:

1. transakcije koje su posljedica trgovine robom/uslugama2. transferne transakcije3. kapitalne i financijske transakcije

Podbilance BP:1. bilanca tekućih transakcija = 1 + 2 2. bilanca kapitalnih i financijskih transakcija = 3

-ukupna BP mora biti u ravnoteži, ali podbilance ne moraju-suma salda BTT i BKT jednaka je promjenama rezervi-ako je promjena rezervi jednaka nuli tada je saldo BTT = BTK

1. Bilanca tekućih transakcija (BTT)

- prikazuje sve transakcije između zemlje i inozemstva vezana za proizvodnju i dohodak uodređenom razdoblju Račun inozemstva: [(E – U) + (TRI + TRG)] + ∆L = 0TRI – privatni transferiTRG – državni transferi∆L – neto zaduženje-sastoji se od bilance VT robom i uslugama i bilance tekućih transfera -BTT predstavlja razliku između domaće proizvodnje i potrošnje Y = (C + I + G) = TBTB = X – UIzvoz robe -> izvoz i uvoz

UvozIzvoz i uvoz usluga -> nevidljivi izvoz i uvoz-može se iskazati BUT robama, uslugama-odljev sredstva -> knjiži se na dugovnu stranu/primici na potražnuU > X deficit u BTT, potražnja za ino financiranjemU < X suficit u BTT, višak ponude domaćeg financiranja -> BTT mjeri veličinu i promjene u zaduženosti u inozemstvu



56

Shema

A Roba i usluge

UPOTREBA (duguje-dobit) IZVOZ (potražuje-kredit)

1. UVOZ ROBE 1. IZVOZ ROBE

2. UVOZ USLUGA

2.1. transport

2.2. osiguranje

2.3. turistička potrošnja u inozemstvu

2.4. ostale usluge kupljene u inozemstvu

2.5. dohodak od stranih investitora u domaću privredu

2. IZVOZ USLUGA

2.1. transport

2.2. osiguranje

2.3. potrošnja stranih turista u domicilu

2.4. ostale usluge prodane u inozemstvu

2.5. dohodak od investiranja u inozemstvo

Bilanca robe i usluge E-U < >=0

B Transferi

3. TRANSFERI INOZEMSTVU TRIU

3.1. doznake stranih radnika

3.2. mirovine plaćene strancima

3.3. ostali privatni transferi strancima

3. TRANSFERI IZ INOZEMSTVATRE

3.1. doznake iz inozemstva

3.2. mirovine domaćih rezidenata

3.3. ostali privatni transferi iz inozemstva

4. DRŽAVNI TRANSFERI INOZEMSTVUTRGU

4. DRŽAVNI TRANSFERNI PRIHODITRGE

Bilanca tekućih transfera TRI+TRG < >=0

-vrsta usluga – dohodak od investicija (plaćanje ili naplata kamata, dividendi…)Problem reinvestiranog dohotka -> problem uključiti ga ili ne u dohodak od investicija Y + U = C + I + G + E OTVORENA PRIVREDA

Y – (C + I + G) = E – UY > (C + I + G) -> E > U

BTT je pozitivna ako je proizvodnja veća od potrošnje -na dugovnu stranu knjiže se dugovanja inozemstvu, a na potražnu primanja iz inozemstva- pozitivna BTT utječe na povećanje proizvodnje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postajedužnikSaldo BTT se označava s ∆L (neto zaduženje u inozemstvu)[(E – U) + (TRI + TRG)] + ∆L = ∆ RI∆L je jednak razlici između investicija (I = Id + Ik) i akumulacije i štednje (O + S + B) uzemlji (amortizacija, štednja, štednja države)∆L = [(E – U) + (TRI + TRG)] (O + S + B) = I = [(E – U) + (TRI + TRG)]



57

-ako su investicije veće od štednje i akumulacije, doći će do porasta neto zaduženja uinozemstvu-ako zemlja investira više nego što ima sredstava, doći će do deficita u BTT

Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija

- prikazuje financijske tijekove između i inozemstva Odljev kapitala iz zemlje u inozemstvo može biti u obliku:

1. zajmova danih inozemstvu2. depozita u ino bankama3. kupnje inozemnih VP

Porast odlivenog kapitala:1. otplata zajmova stranaca2. povlačenje depozita iz ino banaka 3. otkup inozemnih VP od strane stranaca

Priljev kapitala u zemlju iz inozemstva:

1. zajmovi iz inozemstva2. depoziti stranaca u domaćim bankama 3. prodaja VP inozemstvu

Povrat prilivenog kapitala:1. otplata zajmova inozemstvu2. povlačenje ino depozita iz domaćih banaka 3. otkup domaćih VP

Financijski tijekovi:

-davanja i uzimanja zajmova, promjena stanja novca, transakcije VP i transakcije fiksnimfondovima (investicije inozemstvu)-izvori sredstava su višak na tekućem računu ili uzimanje zajmova, odnosno porast obvezazemlje prema inozemstvu-ta se sredstva mogu u potrijebiti za povećanje realne ili financijske aktive

Shema

Dugoročni kapital

UPOTREBA FONDOVA IZVORI FONDOVA

Direktne investicije u inozemstvu(repatrijacija)

Direktne investicije inozemstva domaćoj privredi

Privatne investicije u vrijednosne papire uinozemstvu (otplate i preprodaje tih papira)

Privatne inozemne portfolio investicije udomaćoj privredi-neto

Državni zajmovi dani inozemstvu (neto)

(umanjeni za otplate)

Državno zaduženje u inozemstvu (neto)

Kratkoročni kapital



58

Privatni trgovački kr editi inozemstvu (neto) Privatni trgovački krediti primljeni odstranaca (neto)

Privatni depoziti plasirani u inozemne banke(neto)

Privatni depoziti stranaca plasirani u domaće banke

Privatne kupnje inozemnih novčanihinstrumenata (neto)

Prodaja privatnih novčanih instrumenatastrancima

Ostale privatne posudbe inozemstvu (neto) Ostale privatne posudbe u inozemstvu

Državni zajmovi dani inozemstvu (osim porasta rezervi)

Državno zaduženje u inozemstvu (osimizdavanja likvidnih obveza inozemnimvladama)

<>0

Računi financijskih transakcija

-višak zajmova domaćim sektorima privrede nad njihovim depozitima pokriva se porastomzajmova iz inozemstva ili smanjenjem ino depozita u domaćim bankama (F41 + F42 + F43) – (F14 + F24 + F34) = F54F4j = zajam banke sektoru (poduzeća, kućanstva, vlada) Fi4 = depozit sektoraF54 = tijek financijskih sredstava iz inozemstva u domaće banke

Veza s novčanim kretanjima Novčana ponuda = novčana baza + multiplikator Monetarna baza = RI + ZC (ZC = zajmovi)-ako se promjene rezerve, promijenit će se monetarna baza putem multiplikatora utjecat će nanovčanu bazu -mjere monetarne politike da se BP uravnoteži

Što utječe na tekući i financijski račun? -transakcije u BP dijele se na AUTONOMNE I KOMPENZIRAJUĆE AUTONOMNE-poduzima pojedinac

-tekući račun: potražnja za izvozom i uvozom, cijene, dohodak i ukusi -financijski račun: očekivanje o promjenama u tečajevima, razlike u nominalnim kamatnimstopama među zemljama, razlike u profitabilnosti ulaganja KOMPENZIRAJUĆE-poduzima vlada radi izravnavanja koje postoje zbog autonomnih

Račun rezervi

-svrha je da omogući zemlji financiranje neravnoteže i BP - pokriva vremenski jaz između deviznih prihoda i rashoda -smanjuju rizik da zemlja postane nelikvidna

-veličina ovisi o vrijednosti međunarodnih transakcija, neravnoteži u BP, sustavu tečajeva koji je ta zemlja prihvatila



59

-indikatori rezervi: rezerve/uvoz = 0.25 (rezerve jednake barem tromjesečnom uvozu) -račun rezervi pokazuje sve međunarodne tijekove novca koje obavlja vlada preko svojihinstitucija (SB) -> kompenzirajuće transakcije

Shema

UPORABA SREDSTAVA IZVORI SREDSTAVAPromjene aktive:• Monetarnog zlata• SDR (specijalna prava vučenja) • Rezervne pozicije u MMF-u• Inozemnih deviza• Inozemnih državnih obveznica• Sredstva u stalnim bankama

Promjene pasive:• Likvidnih obveza prema ino vladama• Obveznice emitirane od domaće vlade • Sredstva u domaćim bankama

SDR = papirni, kreditni novac kod MMF-a

Upravljanje međunarodnim rezervama: 1. prihvaćanje odgovarajuće filozofije investiranja rezervi 2. izbor kombinacija (mix) valuta u koje će se rezerve investirati (valuta zemalja VT

partnera ili valuta u kojoj se iznosi vanjski dug)3. odabir optimalnog portfolia (u više valuta na različitim tržištima) – cilj je

maksimiziranje zarade od investicija uz minimalni rizik

Mjerenje neravnoteže u BP

-cjelokupna BP mora biti u ravnoteži, ali podbilance ne-iza pojedinih stavki povuče se crta i uspoređuju se zbrojevi prihoda i rashoda

-saldo stavki iznad crte financira se saldom stavki ispod crte (suprotnog predznaka) – principkompenzatornog financiranja-presijecanja u BP:

1. crta se podvuče ispod izvoza i uvoza roba = bilanca robne razmjene (bilanca vidljivogizvoza i uvoza)

2. crta se podvuče ispod izvoza i uvoza usluga = bilanca razmjene usluga 3. crta se podvuče ispod uvoza i izvoza roba i usluga = bilanca VT4. BTT = BVT + bilanca tekućih transfera 5. BTT + dugoročni kapital (3 skupine transakcija -> kapital) = temeljna bilanca6. temeljna bilanca + bilanca kratkoročnog privatnog nelikvidnog kapitala + alokacija

SDR + greške i propusti = bilanca neto likvidnosti

7. bilanca neto likvidnosti + kratkoročni likvidni kapital = bilanca službenih podmirenja

Tehnika knjiženja u BP

-svaka ekonomska transakcija mora se knjižiti najmanje 2 puta što znači da je ukupna BPuvijek u ravnoteži-transakcije koje znače povećanje aktive ili smanjenje obveza knjiže se na dugovnu stranu -transakcije kojima se smanjuju sredstva ili povećavaju obveze knjiže se na potražnu stranu -transakcije se evidentiraju u trenutku nastanka prava odnosno obveze

Duguje Potražuje



60

• Obveze tuzemaca za uvoz roba iusluga

• Transferna davanja inozemstvu

• Izlaz kapitala iz zemlje u inozemstvo

• Porast rezervi

• Prihodi od izvoza roba i usluga

• Transferni prihodi iz inozemstva

• Ulaz kapitala iz inozemstva

• Porast obveza monetarnih vlasti prema inozemstvu

Npr.) ako izvoznik iz ZG izveze robu u Frankfurt u vrijednosti od 100 € plativo u roku od 3mjesecaRAČUN DUGUJE POTRAŽUJEIzvoz robe 100Kratkoročni kapital 100

a) izvoznik iz Frankfurta nakon 3 mjeseca plaća izvozniku iz ZG -> povećao se depozit u ino

investicijske banke1. RAČUN DUGUJE POTRAŽUJEkratkoročni kapital 100 100

2. RAČUN DUGUJE POTRAŽUJE privatni trg. kreditidani strancima 100

privatni depoziti plasirani u ino 100

b) 2. način plaćanja – ino banka smanjuje svoj depozit u RH

RAČUN DUGUJE POTRAŽUJE privatni trg. kreditidani strancima 100

privatni depozitiinozemaca plasiraniu domaće banke 100

npr.) radnik iz RH radi u Njemačkoj i pošalje 100 € svom sinu koji ih preda poslovnoj banci RAČUN DUGUJE POTRAŽUJETransferi iz ino 100Kratkoročni kapital 100

Npr.) BMW ide u zajedničke investicije s partnerom iz ZG investirajući 100 € za opremu kojase uvozi iz Njemačke RAČUN DUGUJE POTRAŽUJEDugoročni kapital 100Uvoz opreme 100

Npr.) RH se zadužuje na 3 godine kod MMF-a radi povećanja svojih rezervi. Ovogodišnjatranša je 100 milijuna SDR-aRAČUN DUGUJE POTRAŽUJEDugoročni kapital

(drž. zaduženje u ino) 100Porast rezervi (SDR) 100



61

Što utječe na tekući i financijski račun? Osnovne determinante autonomnih transakcija:

Za tekući račun: • Potražnja za izvozom i uvozom (mala zemlja) -> ne utječe, prihvaća uvjete • Cijene – ako su cijene uvoznih dobara niže, više ćemo kupovati

• Dohoci i ukusi Za financijski račun:

• Očekivanja o promjenama u tečajevima • Razine u nominalnim kamatama između zemalja• Razine u profitabilnim ulaganjima – ulagat će se na ona devizna tržišta koja su

profitabilna

INCOTERMSIzvoz FOB – nisu uključene te usluge Uvoz CIF – uključeni osiguranje, cestovne usluge HNB – izvoz, uvoz FOB – oduzima se CIF od uvoza

BTT-RH ima deficit na tekućem računu kojeg mora pokriti priljevom kapitala iz INO -uzročnik deficita -> nesrazmjer robnog izvoza i uvoza-impuls uvozu daje velika kreditna aktivnost banaka-pozitivni saldo bilance usluga nije dovoljan da pokrije deficit robne razmjene

DEVIZNI TEČAJ I DEVIZNO TRŽIŠTE

Devizno tržište

-na domaćem tržištu transakcije se plaćaju u domaćoj valuti -u međunarodnoj trgovini transakcije se plaćaju u različitim valutama -svaka transakcija sastoji se od kupnje (prodaje) robe/usluge i kupnje (prodaje) strane valutekojom će se uvoz platiti -trguje se ne samo robama i uslugama već i devizama -> mjesto gdje se kupuju i prodaju devize-trgovanje stranim valutama odvija se na deviznim tržištima-devizno tržište sastoji se od mreže komercijalnih banaka koje trguju devizama, a nalaze se urazličitim zemljama i gradovima

-najveća devizna tržišta nalaze se u NY, Londonu, Frankfurtu, itd. – tamo gdje su lociranenajveće banke i najveća financijska tržišta -za neku valutu (npr. USD) devizno tržište sastoji se od svih banaka u kojima se dolar prodajei kupuje neovisno o tome gdje se nalaze-karakteristike deviznog tržišta:

• ono je globalno• velika informiranost• vrlo velik opseg transakcija



62

Vrste transakcija na deviznom tržištu1. transakcije između komercijalnih banaka i njihovih komitenata 2. devizne transakcije između komercijalnih banaka zemlji (tzv. Međubankarsko devizno

tržište)3. transakcije komercijalnim banaka sa svojim filijalama u inozemstvu ili

korespondentnim bankama4. devizne transakcije među središnjim bankama

Funkcije deviznog tržišta1. mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja deviza (gdje se određuje devizni tečaj) 2. transfer kupovne moći (financijskih sredstava iz jedne zemlje i valute u drugu) 3. kreditna funkcija (npr. uvoznik plaća nakon 90 dana)

Devizni tečaj

-vrijednost izvoza E = Q x p x T

-vrijednost uvoza U = Q x p x T (1 + t)-devizni tečaj je cijena jedne jedinice strane valute izražena brojem jedinica domaće valute:

pokazuje koliko jedinica domaće valute treba platiti za jednu jedinicu strane valute-funkcije deviznog tečaja: informacijska, alokacijska, redistribucijska i razvojna -potražnja za devizama funkcija je uvoza robe i usluga iz INO, investicija u INO i zajmova itransfera danih INO; odgovara dugovnim stavkama u BP-ponuda deviza funkcija je izvoza roba i usluga, stranih investicija u zemlji i primljenihzajmova i transfera iz INO (odgovara potražnim stavkama u BP)-faktori koji utječu na devizni tečaj:

• nacionalni dohodak, ukusi potrošača, kamatne stope, cijene u zemlji i inozemstvu• subjektivni faktori (autonomne promjene potražnje ili ponude za stranom valutom)

- bitno je što utječe u kratkom, a što u dugom roku

KRATKI I DUGI ROK-važnost pojedinih odrednica se mijenja ovisno o vremenskom razdoblju kojeg promatramo-u kratkom roku su kritični realna kamatna stopa i (nagle) promjene u očekivanjima -u dugom roku su važniji inflacija, profitabilnost investicija, realni dohodak, produktivnost

Formiranje deviznog tečaja -funkcija ponude i potražnje neke devize je ceteris paribus funkcija njegove cijene (deviznog

tečaja) - potražnja za devizama opadajuća je funkcija njegove cijene i izvodi se iz debitnih stavaka uBP- ponuda deviza rastuća je funkcija deviznog tečaja, cijene deviza i izvodi se iz kreditnihstavaka u BP-u uvjetima potpuno slobodnog režima tečaj se određuje na tržištu

-grafički prikaz



63

KN/€ S

R

D

Q1 Q

Promjene deviznog tečaja -deprecijacija domaće valute znači da je potrebno više jedinica da se kupi isti broj strane

valute (domaća valuta vrijedi relativno manje ili uvozno dobro za rezidenta postaje skuplje udomaćoj valuti) -devalvacija i revalvacija – vezano uz fiksne tečajeve -aprecijacija domaće valute znači da je potrebno manje jedinica da se kupi isti broj stranevalute- promjena tečaja utječe na djelovanje dviju sila suprotnih predznaka -npr. deprecijacijom domaće valute dolazi do:

1. raste potražnja za domaćom valutom α, povećava se potražnja za uvozom iz zemlje Au zemlju B – raste ponuda valuteβ u zemlji A

2. zbog deprecijacije ista se količina robe iz zemlje A može kupiti s manjom količinom

valute zemlje B –utječe na smanjivanje ponude valute β

u zemlji A->da li će biti jači 1 ili 2 ovisi o elastičnost potražnje u zemlji B za proizvodima iz zemlje AAko je:

• E > 1 (cjenovna), deprecijacija za 10 % rezultirati će u povećanju uvoza zemlje B zaviše od 10 %, povećava se ponuda deviza β u zemlji A

• E < 1, ista razina deprecijacije utječe na povećanje uvoza zemlje B za manje od 10 %,ukupni prihod izvoznika zemlje A bit će manji, pa će i ponuda deviza zemlje B uzemlji A biti manja

• E = 0, povećanje uvoza jednako je postotku deprecijacije, količina deviza bit ćenepromijenjena ???? VALJDA 1

->pretpostavka da su S i D deviza elastične (ako je zemlja mala)

Promjene u potražnji

-ako INO potražnja za hrvatskim dobrima ili financijskom imovinom raste (pada), tada tečajmora rasti – aprecirati (padati – deprecirati). To je pomak krivulje PONUDE-ako naša potražnja za INO dobrima ili financijskom imovinom raste (pada), onda tečaj mora

padati – deprecirati (rasti – aprecirati)- to je pomak krivulje POTRAŽNJE



64

1. slučaj SKN/€

S1

D

->kuna aprecira, € deprecira

2. slučaj

SKN/€

D1

D

-> kuna deprecira, € aprecira

Realni dohodak-ako realni dohodak u RH raste (pada), u odnosu na INO, ceteris paribus očekujemo da ćetečaj deprecirati (aprecirati) -> isto kao slučaj 2 Kamatne stope (na štednju)-promjene u kamatnim stopama utječu na tečaj preko utjecaja na kretanje kapitala - porast (pad) u domaćoj kamatnoj stopi će, ceteris paribus, uzrokovati aprecijaciju(deprecijaciju) tečaja

SKN/€

D1

D

-> kuna aprecirala, € deprecirao



65

Inflacija-ceteris paribus, porast (pad) razine domaćih cijena će uzrokovati deprecijaciju (aprecijaciju)tečaja -Zašto? – s inflacijom, u kunama ?? izražene cijene roba poskupljuju pa raste potražnja zauvozom. Istovremeno, hrvatski izvoz postaje manje atraktivan pa pada ponuda -> isto kao

slučaj 2

Vrste deviznog tečaja

PROMPTNI I TERMINSKI TEČAJ Promptni posao – brzo, odmah; ugovaraju odmah, izvršavaju odmah ili u roku 2 danaTerminski posao – transakcija u kojoj se ugovara određena devizna transak cija a njenoizvršenje je na jedan dan u budućnosti (npr. 1, 3, 6 mjeseci) Promptni tečaj (SPOT) – tečaj u transakciji koja se izvršava odmah Terminski tečaj (FORWARD) – tečaj se danas ugovara, a vrijedi na određeni dan u

budućnosti

-oba tečaja određuju se na tržištu djelovanjem S i D-TT određuje se djelovanjem S i D u terminskim transakcijama, one su funkcija pokrivanjarizika i špekulativnih transakcija-PT može i ne mora biti jednak TT-TT > PT deviza ima terminsku premiju TP = TT – PT-TT < PT deviza ima terminski diskont

Pokrivanje deviznog rizika – hedging-rizik se javlja na promptnom i terminskom tržištu, ali je češći kod terminskih transakcija -subjekti mogu taj rizik pokriti, ali i ne moraju (jer se nadaju da će ostvariti dobit zbog

promjene teča ja)-kad tečajevi fluktuiraju dolazi do pokrivanja rizikaVrste deviznih rizika

1. računovodstveni rizik (kn protuvrijednost u nekoj drugoj valuti)2. transakcijski rizik (kreditiranje uvoznika)3. rizik profitabilnosti (kod poduzeća koja se bave deviznim transakci jama,

špekulacijama, futures poslovima)2. transakcijski rizik – primjer: hrvatsko poduzeće dobiva kredit od njemačkog poduzeća uiznosu 1 000 000 € na 60 danasada 1 € = 7.5 kn 1 000 000 x 7.5 = 7 500 000za 60 dana 1 € = 8.25 kn 1 000 000 x 8.25 = 8 250 000

Instrumenti pokrića deviznog rizika -izvedenice ili derivati – instrumenti su izvedeni iz temeljnih financijskih instrumenata iadaptirani za posebne svrhe

1. TERMINSKI UGOVORI – stranke se sada dogovaraju o namjerni valuta u neko buduće vrijeme po cijeni koju sada dogovore npr. hrv. Uvoznik kupuje € sada zaisporuku u budućnosti iz Njemačke

2. FUTURES UGOVORI – standardizirani terminski ugovori, obično se ugovaraju zatrgovanje najraširenijim valutama ($, €, Yen), a standardizacija se odnosi na količinu,vrijeme, mjesto isporuke, identitet ugovornih stranaka

3. OPCIJE – terminski ugovor koji dozvoljavaju opciju da se napravi devizna transakcija

u određenoj količini po određenom tečaju do isteka određenog roka a. CALL opcija – imatelj opcije ima pravo kupiti devizu



66

b. PUT opcija – imatelj opcije ima pravo prodati devizu4. SWAP UGOVORI – razmjenjuje se broj promptnih i terminskih transakcija u kojima

terminske transakcije izravnavaju promptne

Devizne špekulacije

-namjerno nepokrivanje deviznog rizika na deviznom tr žištu u nadi da će zaraditi na promjenitečaja -mogu se obavljati na promptnom i terminskom tržištu-važno je da špekulant ima dobra predviđanja

1. ako špekulant očekuje da će PT € biti veći od TT za 3 mjeseca -> DUGA POZICIJA -> (kupuje eure na T tržištu s isporukom od 3 mjeseca po sadašnjem TT) – nakon 3mjeseca dobiva eure i prodaje ih na P tržištu gdje je tečaj viši od ugovorenog i takoostvaruje zaradu

2. ako špekulant očekuje da će PT eura za 3 mjeseca biti niži od TT eura za 3 mjeseca ->KRATKA POZICIJA (prodaje € na T tržištu s isporukom 3 mjeseca po sadašnjem TT)

– nakon 3 mjeseca on će na P tržištu kupiti euro i ostvariti dobit ako je predviđanje

bilo dobro3. ako su predviđanja kriva, špekulant ostvaruje gubitak

Značenje špekulacije (značajnost) -utječu na smanjenje segmentacije tržišta i na povećanje efikasnosti alokacije oskudnihresursa-ako se ispravno predvide budući tečajevi, smanjit će se razlika između PT i TT -stabilizirajuće djelovanje na deviznom tržištu – smanjuju fluktuacije određene valute

1. DUGA POZICIJA – kupuju na T tržištu, povećavaju buduću potražnju za valutom zakoju se smatra da će deprecirati

2. KRATKA POZICIJA – prodaja na T tržištu, povećavaju terminsku ponudu valuta zakoju se smatra da će aprecirati

-destabilizirajuće špekulacije – ako špekulanti idu u istom smjeru s tržišnim tendencijama oni još više pojačavaju fluktuirajuće tečajeve. Npr. ako špekulant očekuje deprecijaciju nekevalute i poduzima kratku poziciju (prodaje na T tržištu), povećava se ponuda te devize štoutječe na smanjenje njezine cijene - tečaja-najgori oblik destabilizirajućih špekulacija je bijeg kapitala zbog straha od deprecijacije ilidevalvacije određene valute -kratkoročna kretanja kapitala uvjetovana očekivanjima deprecijacije ili devalvacije nekevalute zovu se VRUĆI NOVAC (HOT MONEY)

Devizna arbitraža-procjenjuje gdje se jeftinije može kupiti, a gdje skuplje prodati neku devizu-devizna arbitraža je istodobno kupovanje i prodavanje iste devize na različitim tržištima porazličitim cijenama -razlog: izravnavanje dugovanja ili potraživanja (ARBITRAŽA ZA IZRAVNAVANJE) iliinvestiranje neke zarade na razlici između tečajeva nekih deviza na različitim deviznimtržištima (ARBITRAŽA ZA DIFERENCIJU)-kupujući na tržištu A gdje je jeftinija, a prodavajući na tržištu B gdje je skuplja, arbitražer

povećava potražnju za devizom na tržištu A i utječe na porast njezine cijene na tržištu A. - prodavajući devizu na tržištu B gdje je skuplja arbitražer povećava njezinu ponudu i utječena smanjenje njezine cijene

-dolazi do eliminiranja razlika u tečajevima na tržištima A i B



67

Kamatna arbitraža-nastaje ako se katna stopa u različitim poslovnim središtima i valutama razlikuju -arbitražeri transferiraju likvidna novčana sredstva iz središta s nižim u središta s višimkamatnim stopama-odljev kapitala – smanjenje ponude – rasti će katna stopa

-priljev kapitala – povećanje ponude – smanjit će se kamatna stopa -kretanje kapitala iz jedne zemlje u drugu iziskuje transferiranje novčanih sredstava iz jednevalute u drugu-zato se razlika u kamatnoj stopi uspoređuje s terminskom premijom ili diskontom

Kamatni paritet-situacija kada se razlika u kamatnim stopama u zemlji i INO izjednači s razlikom TT i PTkažemo da postoji kamatni paritet-nestaje motiv za arbitražu

I3 rf/rd

I1

U2

-TD I2 TP -

U1

KP

U3rf – kamatnjak u INOrd – domaći kamatnjak TP – terminska premijaTD – terminski diskont

I1 – dvostruki motiv za izvoz kapitala – kamatna stopa u INO je veća i postoji kamatna premija. Zbog povećanja ponude kapitala dolazi do smanjenja cijene, tj. kamatne stope. ZbogTP povećava se potražnja na P tržištu. TP = TT – PT* pokazuje kretanja prema zoni kamatnog paritetaI2 – domaća kamatna stopa veća je od inozemne, za izvoz kapitala uspoređuje se koristdomaće kamatne stope i TP. Korist TP je veća od razlike u domaćoj kamatnoj stopi i INOkamatnoj stopi. Zbog toga postoji izvoz kapitala. Objašnjenje strelice je identično. I3 – izvoz kapitala zbog veće razlike u kamatnoj stopi od TDU1 – uvoz kapitala – rd >rf i postoji TD, u zemlji se povećava ponuda i domaća kamatnastopa će padati, a INO rasti. Zbog TD povećava se ponuda na P tržištu i samim tim cijena na Ptržištu se smanjuje

U2 – motiv za uvoz je TD jer je razlika u korist INO kamatnjaka malaU3 – uvoz kapitala zbog razlike u kamatnim stopama



68

-iznad linije KP – izvoz kapitala, a ispod linije KP – uvoz kapitala

Međuovisnost promptnih i terminskih tečajeva

Npr. tečaj $ u Frankfurtu

€/$ €/$

S $ S $

D $ D $

Q $ Q $TERMINSKO TRŽIŠTE PROMPTNO TRŽIŠTE

-funkcije S i D na P tržištu obuhvaćaju financijske tijekove uvjetovane izvozom i uvozomroba i usluga, kamatnom arbitražom (eventualno) intervencijom monetarnih vlati radiodržavanja određene razine tečaja. Ovdje nije pokriven tečajni rizik-funkcije S i D na T tržištu obuhvaćaju financijske tijekove uvjetovane izvozom i uvozomroba i usluga, kamatnom arbitražom (eventualno) intervencijom monetarnih vlati radiodržavanja određene razine tečaja. Ovdje je pokriven tečajni rizik. Uključeni su išpekulacijski tijekovi.

Npr. ako se poveća kamatna stopa u Frankfurtu, to će utjecati na priljev kapitala u Frankfurt,onda će se povećati ponuda $ na P tržištu radi kupovine €, pa će se krivulja S pomaknuti sa Sna S1

€/$ €/$S $

S $1 S $

R0 R0R1 R1

D $1

D $ D $

Q $ Q $PROMPTNO TRŽIŠTE TERMINSKO TRŽIŠTE



69

Ako arbitražeri pokrivaju tečajni rizik oni će istodobno prodajom $ na P tržištu kupovati $ naterminskom -> povećanje tečaja

Npr. ako poraste kamatna stopa u NY -> raste potražnja*

€/$ €/$S $S $1 S $

R0 R0R1 R1

D $1

D $ D $

Q $ Q $TERMINSKO TRŽIŠTE PROMPTNO TRŽIŠTE

->pada terminski tečaj ->raste promptni tečaj

Sustavi deviznih tečajeva 1. sustav fiksnih tečajeva – vrijednost valute vezuje se uz neku robu (zlato), neke druge

valute ili skupa valuta (€ SDR)2. sustav fluktuirajućih tečajeva – 3 podvrste: samostalno; grupno i puzanje prema

određenim indikatorima

Teorija o OPTIMALNOM VALUTNOM PODRUČJU = zemljama se isplati uvestizajednička valuta samo onda kad je potražnja u svim tim zemljama približno jednakoelastična na izvanjske poticaje i kad je rad jako mobilan među tim zemljama -kada uvodi (odabire) sustav deviznih tečajeva, zemlja mora voditi računa o:

• veličini zemlje • otvorenost zemlje• struktura VT• stupanj integriranosti u međunarodne financijske tijekove • stopi inflacije

-ako je zemlja velika, udio VT u BDP je manji, integriranost u financijske tokove velika,stopa inflacije manja od svjetskog prosjeka, VT diverzificirana -> takve zemlje prihvaćaju

samostalno fluktuiranje svoje valute-ako se radi o maloj zemlji, udio VT u BDP je visok, integriranost u financijske tokove mala,stopa inflacije viša od svjetskog prosjeka, VT više koncentrirana -> takve zemlje su sklonevezivanju svoje valute uz neku eksternu vrijednost-zemljama u razvoju sugerira se sustav fiksnih tečajeva zbog 2 razloga:

1. fluktuacije tečaja dotične valute bile bi pretjerane s obzirom na to da je tržište malo(svaki šok u proizvodnji jako utječe na fluktuaciju tečaja)

2. sustav fiksnih tečajeva omogućava da kad se dese određeni problemi u proizvodnji,oni se mogu ublažiti sredstvima iz deviznih rezervi



70

1. Sustav fiksnih tečajeva

1. ZLATNI STANDARD

-vrijednost valute vezuje se prema zlatu

-u ovom sustavu izvoznik iz zemlje A u zemlju B može svoj izvoz naplatiti u valuti zemlje Bili u zlatu. Ako se naplaćuje u zlatu to uvjetuje transportne troškove. Ako zemlja A povećaizvoz u zemlju B onda se povećava ponuda valute zemlje B u zemlji A (i pada tečaj β)Do koje granice može padati tečaj?? -tečaj valute β može padati do veličine troškova transporta zlata iz zemlje B u zemlju A -ako bi tečaj padao ispod te razine, onda bi zemlja A naplaćivala svoj izvoz u zlatu->tečaj može fluktuirati između gornje i donje zlatne točke

α/β

TG Sβ

TZ

TD Dβ

Qβ Tz = zlatni paritet; zlatna točka Td = Tz – troškovi transporta zlataTg = Tz + troškovi transporta zlata

-funkcija ponude je rastuća između Tg i Td, nakon toga postaje beskonačno elastična zato što je zemlja B po toj cijeni voljna prodati bilo koju količinu zlata -funkcija potražnje je padajuća između Tg i Td, nakon toga postaje savršeno elastična jerzemlja B se obvezuje prodati bilo koju količinu zlata po cijeni Td -ako padne tečaj valute β ispod Td, onda će izvoznici iz zemlje A radije naplaćivati svoja

potraživanja u zlatu nego u valuti zemlje B->Td je točka uvoza zlata za A ->Tg je točka izvoza zlata zemlje za A

C

α/β A B

TG Sβ

TZ

TD Dβ D1 D2

Qβ

AB – deficit u BP koji se izravnava izvozom zlata-ako se potražnja poveća na D1, ravnotežni tečaj je u Tg (gdje se sijeku D i S), BP u ravnoteži



71

-između Tg i Td nema kretanja zlata, zlato se kreće samo ako tečaj naraste iznad Tg, ili padneispod Td-ako se potražnja poveća na D2, tečaj bi bio iznad Tg, no po pravilu zlatnog standarda, zemljaA je dužna prodavati bilo koju količinu zlata po cijeni Tg -izvoznici iz B će radije naplaćivati svoja potraživanja u zlatu nego u valuti zemlje A

α/β

TG Sβ

TZB

TD A Dβ C

Qβ

AB – suficit u BP izravnava se uvozom zlata iz zemlje B-ako se ponuda poveća na S1, ravnotežni tečaj je u Td -> S = D -> bilanca u ravnoteži-ako se ponuda poveća na S2, tada bi ravnotežni tečaj bio ispod, ali po pravilima zlatnogstandarda zemlja je dužna kupovati bilo koju količinu zlata po cijeni Td

2. ZLATNO – DEVIZNI STANDARD-predložen 1922., uveden 1944., trajao do 1973.

α/β

T0 + X%

T0

T0 – X%

Q

-ovdje nema uvoza i izvoza zlata; ovdje se radi o valutama

T

T0 + X% S

T0

T0 – X% D

Q



72

Promjene potražnje

CT

A B

T0 + X% S

T0

T0 – X% DD1 D2 D3

QA – neravnotežni tečaj koji je na nižoj razini dozvoljene fluktuacije AB – deficit BPT0 + X% -> država mora prodavati deviznu stranu valutu iz svojih deviznih rezervi da bi

povećala potražnju za njom Ako se poveća deficit -> devalvira svoju valutu; definira novi tečaj uz odstupanja +/- X%

TT1 + X%

T1T0 – X%

T0 + X%

T0T0 – X%

Q

Budući da fiksiranje nije jednom zauvijek dano nego se tečaj može i prilagoditi, onda se ovovezivanje prema rezervnoj svjetskoj valuti naziva i PRILAGODLJIVO VEZIVANJE.PUZEĆE PRILAGOĐAVANJE – situacija kad zemlja relativno često mijenja tečaj svojevalute uzastopnim devalvacijama zbog relativno visokog stupnja inflacije.

Ponuda svjetskih valuta – promjena

T S1 S2

T0 + X% S

T0B

T0 – X% A DC

Q



73

S1 – ponuda se povećala i imamo ravnotežu T0 – X%, nema promjena u deviznim rezervama – BP u ravnotežiS2 – ravnotežni tečaj bi bio pri nižoj razini od donje dozvoljene razine fluktuacije; AB –suficit BP -> država mora kupovati rezervnu svjetsku valutu i povećavati svoje deviznerezerve; taj proces ne može teći unedogled, da ga stopira mor a aprecirati valutu

TT0 + X%

T0T0 – X%

T1 + X%

T1T1 – X%

Q

->sustav se raspao jer se $ nije mogao neograničeno pretvoriti u zlato

2. Sustav fluktuirajućih tečajeva

-tečajevi se određuju isključivo djelovanjem S i D -nema državne intervencije ni izvantržišnih utjecaja na S i D deviza

-argument: efikasnost slobodnog tržišta u alokaciji resursa-1973. godina-efektivni tečaj EFEKTIVNI TEČAJ -indeks ET = prosječna promjena tečaja valute jedne zemlje prema svim drugim valutama;

ponderirani prosjek-osnovne primjene efektivnog tečaja:

1. procjena promjene globalne konkurentnosti privrede2. procjena utjecaja promjene na VTB ili BP3. procjena globalnog utjecaja promjena tečajeva različitih valuta na domaće cijene

-indeksi ET neke valute razlikuju se prema:1. izboru temeljnog razdoblja2. izboru valuta koje ulaze u indeks – «košarica valuta»3. ponderima pojedinih valuta4. formulama prema kojima se indeksi ET računaju

1. izbor temeljnog razdoblja-«normalno razdoblje»-o njemu ovisi vrijednost indeksa-ako se uzimaju različite godine za temeljno razdoblje dobit će se različiti indeksi 2. izbor valuta koje ulaze u indeks

-u uzorak moraju biti uključene zemlje ili valutna područja koja u međunarodnoj razmjeniodređene zemlje imaju najvažniju ulogu



74

3. ponderima pojedinih valuta-npr. na temelju izvoza, uvoza, cjelokupne VT razmjene, deviznih priljeva itd.-ponder treba odražavati važnost valute u analizi danog ekonomskog problema-idealni indeks ET – pondere koji odražavaju veličinu bilateralne razmjene dviju zemalja,veličinu konkurencije tih dviju zemalja na trećim tržištima, te elastičnost izvoza i uvoza na

cijene proizvođača i potrošača na tim tržištima -najčešće se koriste dvije vrste pondera: 1. ponder na temelju udjela zemalja u bilateralnoj VT razmjeni (zanemaruje

konkurenciju zemalja na trećim tržištima) 2. ponderi na temelji udjela zemalja u multilateralnoj VT razmjeni (obuhvaća

konkurenciju i čak ju prenaglašava) 4. formule prema kojima se indeksi ET računaju

UDIO UVOZA-ako se za ponder uzme udio pojedinih zemal ja u uvoz dotične zemlje, tada će indeks ETizražavati promjenu cijene stranih valuta u terminima domaće valute; on mjeri utjecaj

promjene tečajeva na troškove za uvoz izražene u domaćoj valuti

UDIO IZVOZA-ako se računa na bazi udjela izvoza izražava promjene cijene domaće valute u terminimastranih valuta; mjeri prosječnu promjenu troškova domaćeg izvoza za stranog kupca -ako se računa na temelju ukupne VT razmjene predstavlja globalni indikator deprecijacije iliaprecijacije nacionalne valute

FORMULE1. indeks na temelju pondera uvoza- predstavlja ponderiranu aritmetičku sredinu cijena stranih valuta u terminima domaće valute,a za pondere su uzeti udjeli pojedinih zemalja u uvozu domaće zemlje

IETU=0i

it

it

it

T

T

U

U ×∑∑

Uit→uvoz iz neke zemlje i

∑Uit→ukupni uvoz zemlje

0i

it

T

T →tečaj valute zemlje i izražen kao broj jedinica domaće valute za jednu jedinicu strane

valute u godini t u odnosu na bazno razdoblje 0

2. indeks na temelju pondera izvoza-ovdje je ponderiran prosjek cijena domaće valute izražen u jedinicama stranih valuta, a

ponderi su udjeli tih zemalja u izvozu naše zemlje

IETE=∑∑ ×

0i

it

t

it

T

T

E

E

0i

it

T

T → tečaj domaće valute izražen kao broj jedinica stranih valuta za jednu jedinicu domaće

valute u odnosu na bazno razdoblje

3. indeks na temelju bilateralnih VT tijekova



75

- ponderiran je prosjek cijena stranih valuta izražen u jedinicama domaće valute, a za ponderesu uzeti udjeli pojedinih zemalja u ukupnoj VT razmjeni domaće zemlje

IETVT=∑∑

×+

+

0)(i

it it it

T

T

U E

U E

0i

it

T

T →tečaj valute zemlje i izražen kao broj jedinica domaće valute za jednu jedinicu strane

valute u godini t u odnosu na bazno razdoblje 0

4. indeks na temelju multilateralnih VT tijekova-geometrijski prosjek cijena domaće valute u jedinicama stranih valuta ponderiran učinkomkoji bi na VT bilancu domaće zemlje imala 1 postotna promjena cijene strane valute izraženau domaćoj valuti

MERMi=∏≠

× ji

ijij W T

Wij→učinak 1% promjene cijene valute zemlje i u jedinicama valute zemlje j na VTB zemljei

Tij→ cijena jedne jedinice zemlje i njezine valute izražene brojem jedinica valute zemlje j

5. geometrijski indeks – geometrijska ponderirana sredina gdje se za pondere mogu uzetiudjeli uvoza, izvoza ili cjelokupna VT razmjena i ovo je novi način računanja promjenedeviznog tečaja

TEORIJE ODREĐIVANJA DEVIZNOG TEČAJA

Predviđanje kretanja tečajeva vrlo je važno, ali istovremeno teško i neizvjesno -metodologija:

1. prikupljanje podataka o svim varijablama S i D deviza2. provjera podataka i sistematizacija3. grafičko prikazivanje podataka da se dobije vizualni dojam o mogućim

međuovisnostima 4. kvantifikacija međuovisnosti 5. utvrđivanje intenziteta i statističke signifikantnosti međuovisnosti pojedinih varijabli 6. kvalitativna (je li u skladu s ekonomskom teorijom) i kvantitativna provjera regresijske

analize (ex post simulacijama)

1. TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOĆI

-utemeljitelj G. Cassel-kretanje tečajeva dviju valuta objašnjava se kao odnos kupovne moći tih dviju valuta tj. kaofunkcija promjene odnosa unutarnjih i vanjskih cijena razmjenjivih roba-dvije verzije: apsolutna i relativna - problem: potrošačke cijene u razvijenim zemljama rastu brže od cijena u nerazvijenimzemljama (zbog utjecaja tehnologije koji je izraženiji u sektoru razmjenjivih roba od sektoranerazmjenjivih roba)-npr. Big Mac Indeks



76

-ova teorija proizlazi iz ZAKONA JEDNE CIJENE – ako na tržištima vlada savršenakonkurencija, nema transportnih troškova i drugih prepreka u međunarodnoj trgoviniidentične robe predane na tržištima različitih zemalja moraju imati iste cijene ako su izraženeu terminima iste valute

PHR=TUSD

HR ×PUSD → TUSD=USD

HR

P

P

- primjena teorije: 1. kod konverzije podataka iz nacionalnih računa o makroekonomskih agregata radi

postizanja njihove usporedivosti2. u analizi kretanja tečajeva

Problem: potrošačke cijene u razvijenim zemljama rastu brže od cijena u nerazvijenimzemljama

a) Apsolutna verzija

-tečaj između valuta A i B izračunava se kao odnos razine cijena u tim zemljama

Bt

At B

t P

PT =

B

t

A

t PP , →razina cijena

b) Relativna verzijaObjašnjava – tečaj u tekućem razdoblju kao tečaj iz nekog temeljnog razloga korigiranodnosom domaćih i ino cijena kojima je baza isto temeljno razdoblje

Bt

A

t B Bt

PPT T ×= 0

- postoje ograničenja u primjeni

-javlja se interes za ovu teoriju kod oscilacije cijena

- porast cijena utječe na devalvaciju i deprecijaciju

2. TEORIJA KAMATNOG PARITETA

-koncentrira se na kretanje kratkoročnog kapitala uvjetovano razlikama u odgovarajućim

domaćim i vanjskim kamatnim stopama -razvio ju je J. M. Keynes-uspješna u predviđanju kratkoročnih tečajeva ako nema ograničenja u kretanju kapitala i

potpuno slobodnog fluktuiranja tečaja -ako postoje ograničenja, to utječe na pouzdanost predviđanja ove teorije

3. TEORIJA EFIKASNOG DEVIZNOG TRŽIŠTA

-temelji se na teoriji racionalnih očekivanja -TT je nepristrani indikator budućeg kretanja P tečaja -devizno tržište je efikasno ako su zadovoljene 3 pretpostavke:

1. troškovi deviznih transakcija su mali2. sudionici na deviznom tržištu koriste sve relevantne informacije



77

3. VP su denominirani u različitim valutama perfektni su supstituti -kad su ove pretpostavke zadovoljene, tada TT služi bolje za predviđanje budućeg kretanja PTod bilo kojeg drugog indikatora-kritika: često jedna pretpostavka nije ispunjena

4. TEORIJA TRŽIŠTA VP

-razvio ju je W. H. Branson- pokušava integrirati različite teorije u jednu -u kratkom roku, devizni tečaj određuje kretanja u BKT (dakle teorija kamatnog pariteta) -u dugom roku devizni tečaj određuje se na temelju pariteta kupovne moći

5. TEORIJA DUGOROČNE NERAVNOTEŽE U BP

- pretpostavka: BP će u dugom roku doseći ravnotežnu razinu -na BP utječe realni tečaj koji konvergira svojoj dugoročnoj vrijednosti

-koncentrira se na određivanje dugoročne neravnoteže u BP -tečaj se određuje na sljedeći način:

1. izračuna se BTT u prethodnom razdoblju 2. projicira se BTT za jednu ili dvije godine unaprijed uz nepromijenjeni tečaj 3. odredi se željena razina BTT u budućem razdoblju 4. izračuna se razlika između željene i projicirane BP u budućem razdoblju i izračuna se

promjena deviznog tečaja koja će osigurati uklanjanje jaza između tih dviju bilanci

6. MONETARNA TEORIJA

- polazi od teorije pariteta kupovne moći – promjena deviznog tečaja slijedi promjene ustupnju inflacije u zemlji i inozemstvu-razlika u promjeni novčane mase u zemlji i inozemstvu utječe na promjenu deviznog tečaja

f

f

d

d

p

p

p

p

R

R ∆−

∆=

∆

MV=pY

Y

Y

p

p

v

v

M

M ∆+

∆=

∆+

∆ ♣

p

p

M

M ∆

=

∆ ♥

f

f

d

d

M

M

M

M

R

R ∆−

∆=

∆

O čemu ovisi izbor sustava tečajeva: • Otvorenost• Veličina privrede

♣ Pretpostavka: postoji puna zaposlenost 0=

∆

Y

Y i konstantna brzina kretanja novca 0=

∆

v

v

♥ M→novčana masa, d→domicil, f→inozemstvo



78

• Koncentracija proizvoda i sektora (diverzificirane -> fluktuirajući tečaj;specijalizirane -> fiksni tečaj)

• Integracija s međunarodnim financijskim tržištima • Inflacija

Tečajni sustav RH

-R H je do sada imala 2 tečajna sustava: 1. fiksni tečaj vezan za DEM 2. upravljano fluktuiranje prema DEM (od 1999. prema €)

-danas RH provodi režim fluktuirajućeg tečaja – tečaj se slobodno formira na deviznomtržištu1 € = 7.70 kn gornja granica1 € = 7.30 kn donja granica-HNB reagira putem aukcija-HNB prodaje devize kad kuna slabi (povlači kune, raste vrijednost kune) -HNB kupuje devize kad kuna jača (obrnuto) -HNB ne utvrđuje unaprijed gornju i donju granice kretanja tečaja kune koju se obvezuje

braniti-stabilnost tečaja kune je bitna da bi se održala stabilnost cijena (cijene su vrlo osjetljive na

promjene tečaja)

DeprecijacijaDeprecijacija kune 1 € = 7.5 knAprecijacija eura 1 € = 7.7 kn

Npr. cijena kapitala iz Italije = 120 €

ZA cijena kaputa = 120 x 7.5 = 900 knPOTROŠAČE cijena kaputa = 120 x 7.7 = 924 kn->poskupljuju strani proizvodi, uvoz se smanjujeZA cijena majice = 250 knIZVOZNIKE cijena majice = 250/7.5 = 33.3 €

cijena majice = 250/7.7 = 32.5 €->pojeftinile su cijene izvoza; postaje konkurentniji na ino tržištu; povećanje izvoza

Aprecijacija1 € = 7.5 kn1 € = 7.3 kn

cijena kapitala iz Italije = 120 €ZA cijena kaputa = 120 x 7.5 = 900 knPOTROŠAČE cijena kaputa = 120 x 7.3 = 876 kn->uvoz roba pojeftinjuje; uvoz rasteZA cijena majice = 250 knIZVOZNIKE cijena majice = 250/7.5 = 33.3 €

cijena majice = 250/7.3 = 34.2 €->poskupljuje izvoz; smanjenje izvoza



79

URAVNOTEŽENJE BILANCE PLAĆANJA

1. automatsko uravnoteženje (promjenom cijena i/ili dohotka; rijetko seprimjenjuje)

2. uravnoteženje mjerama ekonomske politike3. uravnoteženje ograničenjem trgovinskih i kapitalnih tijekova

Neravnoteža BP-utječe na cijene, tečajeve, BDP -neravnoteža BTT = - neravnoteža u BKT-razlozi neravnoteže:

• ciklični – kratkotrajni• strukturni – dugoročni: razlike u stopama rasta BDP u zemlji i INO; različiti tempo

tehnološkog razvoja, promjene raspoloživih proizvodnih faktora, promjena ukusa potrošača itd.

1. AUTOMATSKO1.1. promjenom cijena

1.1.1 sustav fiksnih tečajeva 1.1.2 sustav fluktuirajućih tečajeva

1.2. promjenom dohotka

1.1. promjena cijena1.1.1 sustav fiksnih tečajeva – primjer zlatnog standarda

E - U

ASUFICIT

BIndeks cijena

DEFICIT C

-točka A – ostvaruje se suficit – dolazi do povećanog uvoza zlata – to uvjetuje povećan jenovčane mase u zemlji i narušavanje odnosa cijena u zemlji – cijene će rasti – to će ondadestimulirati izvoz, a poticati uvoz i krećemo se iz točke A u točku B -točka B – ravnoteža (pri višoj razini cijena)-točka C – deficit VTB – dolazi do izvoza zlata – smanjuje se novčana masa u zemlji –smanjuju se cijene – potiče se izvoz, a destimulira uvoz – sustav teži ravnoteži u točki B uznižu razinu cijenu

1.1.2 sustav fluktuirajućih tečajeva

-deficit se korigira deprecijacijom njezine valute, a suficit aprecijacijom kune-nužan uvjet da bi došlo do ovih automatiziranih procesa je da postoji stabilno tržište deviza, a

dovoljan uvjet je relativna elastičnost funkcija D i S deviza



80

-ako je zemlja mala – devizno tržište je stabilno onda i samo onda ako je zbroj koeficijenataelastičnosti domaće potražnje za uvozom i ponude izvoza po apsolutnoj vrijednosti veći od 1(tzv. Marshall – Lernerov uvjet stabilnosti)

EA + EB > 1

T

T0

S1B A

RT0

T1D E F I C I T

D1

Qβ

S1 i D1 – ponuda i potražnja za valutom β u zemlji A- pri tečaju T1 zemlja ima deficit koji se treba riješiti deprecijacijom valute α - problem se javlja ako su funkcije S i D neelastičnije -> što su one elastičnije, potrebna jeveća deprecijacija valute α da bi se postigla ravnoteža-što je neelastičnija krivulja D za valutom β, potrebna je veća deprecijacija da bi se postiglaravnoteža (točka A)

-ako je funkcija S neelastičnija a D je ista dolazimo u točku B; potrebna je veće deprecijacij aza ravnotežu

1.2. promjena nacionalnog dohotka- promjene nacionalnog dohotka utječu putem granične sklonosti uvozu na promjenu uvoza, atime i na promjene u BP

U=U0+m×Y

U0→autonomni dio uvoza

m→granična sklonost uvozu

E→autonoman



81

U, EU = U0 + m*ydeficit

suficit

Y1 Y0 Y2 Y

E - U

Y1 Y0 Y2 YE - U

Y2 Y0 Y1 YE1 - UE - U

E – U1

-ako se poveća izvoz, krivulja se pomiče udesno i dolazi do višeg nacionalnog dohotka-ako se poveća uvoz, krivulja se pomiče ulijevo i dolazi do nižeg nacionalnog dohotka -ako u zemlji postoji nepotpuna zaposlenost, onda će porast izvoza multiplikativno utjecati na

porast nacionalnog dohotka

E ms

Y ∆×+

=∆ 1

s→granična sklonost štednji

ΔE=E1-E0



82

Y = C + I + G + (E – U)Y + U = C + I + G + E (PONUDA = POTRAŽNJA)[Y – (C +G)] - I = E – U [Y – (C +G)] = SS – I = E – U

-ako se naruši jedna ravnoteža može se narušiti i druga

Mehanizam automatskog uravnoteženja

E - U

S – IS- I1

SUFICIT

Y Y2 Y

DEFICIT aprecijacijaE1 - UE - U

-točka A – povećanje izvoza – područje suficita -ako se nalazimo na području nepotpune zaposlenosti (kada je Y1 manji od potencijalnog)onda će se povećavati investicije koje se financiraju iz suficita u BP (S – I1) -> novaravnoteža kod Y2

E - US1 – I

S – I

SUFICIT

Y2 Y Y

DEFICIT deprecijacija

E - U

E – U1



83

-moramo se odreći investicija kako bi pokrili deficit

Problemi automatskog uravnoteženja BP: -da bi se eliminirao deficit treba smanjiti novčanu masu – raste kamatna stopa smanjuju seinvesticije – multiplikativno se smanjuje ND i zaposlenost; uzrokuju se ekonomski, socijalni i

politički problemi pa vlada prekida proces automatskog uravnoteženja -u sustavu fluktuirajućih tečajeva, neravnoteža u BP utječe na povećanje tečajnog rizika, povećava se neizvjesnost koja destimulira VT i dugoročne investicije

2. URAVNOTEŽENJE MJERAMA EKONOMSKE POLITIKE

-eksterna ravnoteža BTT = BKT;

E = f(pd/pf, T)U = f(Y, pd/pf, T) -> funkcija uvozaK = f(r), dk/dr < 0 -> funkcija neto izvoza kapitalaBP = E (pd/pf, T) – U(Y, pd/pf, T) – K(r)

r r BP

SUFICIT

DEFICIT

K Y

E – U E – U

K Y



84

-svaka točka na krivulji BP čini kombinaciju kamatnjaka i dohotka za koju je BP u ravnoteži-funkcija BP će biti okomitija kad se poveća granična sklonost uvozu uz istu funkciju izvozakapitala

-funkcija BP će biti vodoravnija ako uz istu graničnu sklonost uvozu postoji veća osjetljivostizvozu kapitala

Politika unutarnje i vanjske ravnotežeUnutarnja ravnoteža – kad nema inflacije ni nezaposlenosti

r BP

r1 LM

r0A IS

Y-IS i LM se sijeku u području deficita (ispod BP) -da bi se postigla ravnoteža treba povećati kamatnjak sa r0 na r1. smanjuju se investicije -> ISse pomiče prema ishodištu -> smanjuje se nacionalni dohodak (zbog multiplikatora) ->smanjuje se uvoz (zbog granične sklonosti uvozu) -> BP se pomiče prema JI -> dolazi dosmanjene potražnje za novcem -> krivulja LM se pomiče prema ishodištu

r BP

LMr0 A

r1

IS

Y

-IS i LM se sijeku u području suficita (iznad BP)



85

- povećanje kamatnjaka -> povećani uvoz ka pitala -> porast rezervi komercijalnih banaka kodCB -> povećava se novčana masa -> LM se pomiče udesno -> smanjuju se investicije -> IS se

pomiče udesno -> povećava se nacionalni dohodak (zbog investicijskog multiplikatora) ->raste uvoz (zbog granične sk lonost uvozu) -> BP se pomiče gore

-CB se može uključiti da spriječi ovu tendenciju uravnoteženja i to povećanjem novčane ponude i to na načine: 1. politikom otvorenog tržišta i prodajom obveznica može apsorbirati višak rezervi PB2. može depozite koje komercijalnim bankama odobrava za njihove strane devize ne

računati u rezerve -na taj način CB nastoji izolirati domaću privredu od utjecaja deficita ili suficita u BP. Ta se

politika zove POLITIKA STERILIZACIJE

SWANOV DIJAGRAM

R, r SUFICIT

VRA H B

DEFICIT

I E G

D F C INFLACIJA

RECESIJA UR

1. točka A – ostvaruje se UR ali imamo suficit u BP. Potrebna je revalvacija koja ćeutjecati na smanjenje izvoza i povećanje uvoza. Mora se povećati domaća potrošnjaekspanzivnom monetarnom/fiskalnom politikom (npr. smanjenje poreza, kamatnjaka)

2. točka C – ostvaruje se UR ali i deficit u BP. Potrebna je devalvacija domaće valute –izvoz postaje konkurentniji i uvoz se smanjuje. Moramo poduzeti mjere restriktivnemonetarne/fiskalne politike kako bi smanjili domaću potrošnju

3.

točka B – ostvaruje se VR i postoji inflacija. Mora se smanjiti potrošnja putemrestriktivne monetarne/fiskalne politike i revalvirati nacionalnu valutu4. točka D – ostvaruje se VR u području recesije. Treba povećati domaću potrošnju

ekspanzivnom monetarnom/fiskalnom politikom i devalvirati nacionalnu valutu5. točka F – najgora situacija; deficit VR i recesija. Ako bi primijenili mjere ekspanzivne

monetarne/fiskalne politike, povećali bi domaću potrošnju i zaposlenost. Ali bi se povećao uvoz i deficit bi bio još veći, smanjile bi se devizne rezerve i novčana masašto bi utjecalo na povećanje zaposlenosti. Treba devalvirati nacionalnu valutu i mora

biti popraćena mjerama za povećanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva 6. točka H – suficit u BP i inflacija. Treba revalvirati nacionalnu valutu zbog suficita.7. točka I – suficit u BP i recesija. Ako primijenimo ekspanzivnu monetarnu/fiskalnu

politiku povećat ćemo potrošnju i riješit ćemo se suficita u BP, te potaknuti rastzaposlenosti



86

8. točka G – deficit u BP i inflacija. Restriktivna monetarna/fiskalna politika smanjit ćedeficit BP i ograničiti rast novčane ponude čime će se smanjiti inflacija

3. URAVNOTEŽENJE BP PROMJENOM DEVIZNOG TEČAJA Utjecaj devalvacije na rashode za uvoz u domaćoj valuti

PEB1

EB

p1

p2

UA

0 QQ1 Q2

-uvoz zemlje A određen je sjecištem njene krivulje potražnje Ua s krivuljom ponudeinozemstva Eb. Vrijednost uvoz može se izraziti u domaćoj i stranoj valuti. - pretpostavimo da zemlja A izvrši devalvaciju i onda time ne utječe na krivulje ponude i

potražnje izražene u vlastitoj valuti, ali utječe na te krivulje izražene u stranoj valuti jer stranavaluta nakon devalvacije postaje skuplja-ponuda inozemstva se smanjila jer su više cijene-smanjilo se sa Q na Q1 -> manje uvozimoUtjecaj devalvacije na rashode u stranoj valuti

P

EB

p p1

UA1UA

0 QQ Q1



87

-devalvacija ne utječe na ponudu izvoza inozemstva, ali se smanjuje potražnja za uvozom uzemlji A za INO proizvodima zbog njihovom poskupljenja-u oba slučaja devalvacija utječe na smanjenje količine uvoza Efekti devalvacije na prihode od izvoza u domaćoj valuti

P

EA

p1 p

UB1

UB

0 QQ Q1

-devalvacija u zemlji A utječe na povećanje krivulje potražnje za uvozom zemlje B. Uvoz izzemlje A je jeftinije, pa se povećava količina uvoza zemlje B (povećava se izvoz zemlje A) Efekti devalvacije na prihode od izvoza u stranoj valuti

PEA

EA1

p

p1

UB0 Q

Q Q1

-devalvacija utječe na povećanje ponude izvoza zemlje A, ona želi izvoziti što više jer zasvaku jedinicu strane valute sada može dobiti više jedinica domaće valute ->povećava se količina izvoza



88

Analiza uspjeha devalvacije Može li promjena tečaja (devalvacija) uravnotežiti BP?

Što je devalvacija?

Deprecijacija kune 1 euro=7,50 kn1 euro=7,70 kn (kuna je deprecirala, euro je aprecirao)Deprecijacija snižava cijenu izvozne robe domaće zemlje, zemlja postaje konkurentnija,

povećava se potražnja za njenim proizvodima, izvoz raste Deprecijacija poskupljuje uvoznu robu, smanjuje se potražnja za njom, smanjuje se uvoz

Pristupi u analizi uspjeha devalvacije:

a) Pristup elastičnosti b) Pristup apsorpcije (keynesijanski pristup)c) Monetaristički pristup

Ad a) Pristup elastičnosti

Devalvacija nacionalne valute= lineaar r no postotno povećanje carina na uvoz svih vrsta roba i usluga;= linearno postotno povećanje subvencija za izvoz svih vrsta proizvoda i usluga za iznosdevalvacijeUtječe na promjene odnosa cijena u međunarodnoj razmjeni (promjene u potražnji) Polazište Marshall-Lernerov uvjet stabilnosti |EA+EB|>1

J – KRIVULJA

E - U

E > U

E

0 VRIJEMEU > E

-u kratkom rok u devalvacija neće odmah djelovati pozitivno (zbog navika potrošača dakupuju INO robu), nego tek nakon točke E, ide u pozitivnom smjeru



89

MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV

Međunarodna likvidnost -skup svih međunarodno prihvatljivih sredstava za likvidiranje obveza proizašlih iz

neravnoteže u BP-sposobnost države da financira deficit u BP bez poduzimanja mjera ekonomske politike-suma rezervi svih zemalja

Međunarodne rezerve -veličina ovisi o sustavu deviznih tečajeva (što je sustav tečajeva fleksibilniji to je manja

potreba za deviznim rezervama)-ovisi i o vrsti ekonomske politike-vrste međunarodnih rezervi: VLASTITE (bezuvjetne) i POSUĐENE (uvjetovane) -međunarodne rezerve su dovoljne ako je potražnje za njima jednaka njihov ponudi

T S0 S2S1

T1T1 CT0 B

D1

D0

Q0 Q2 Q1 Q3 Q

Kritike:-ne služe samo za uravnoteženje BP, nego su i dio monetarne baze-služe za pokrivanje deficita u BP, a ne samo u VTB, pa se sugerira da se kao mjerilomeđunarodne likvidnosti uzme odnos između međunarodnih rezervi i deficita u BP -na svjetskoj razini teško je procijeniti veličinu i dovoljnost rezervi da se održi likvidnostizemalja-PONUDA REZERVI – stavke aktive monetarne vlasti (u različitim sustavima – različite

vrste aktive)

Međunarodni monetarni sustav

-temeljna zadaća – da svijet opskrbljuje odgovarajućom veličinom međunarodne likvidnosti -MMS je skup međunarodnih sporazuma i institucija kojima se regulira međunarodnalikvidnost, konvertibilnost jedne valute u drugu i u sredstva rezervi itd.-MMS je skup međunarodnih sporazuma o sustavu međunarodnih plaćanja i skupmeđunarodnih institucija koje ta plaćanja omogućavaju ili olakšavaju -tri su temeljna pitanja u analizi MMS-a:

1.

POVJERENJE (uvjet njegove stabilnosti)



90

Problem – sastoji se u tome da imaoci međunarodnih rezervi zamijene vrstu u drugu, istvore probleme MMS-u (npr. da svi zamijene $ za zlato, zlata bi falilo)2. KONTROLA VOLUMENA MEĐUNARODNE LIKVIDNOSTI -mora omogućiti da zemlja dobije sredstvo da bude likvidna3. VELIČINA RAZDIOBE KORISTI

-da omogući stabilne odnose cijena, da izbjegne monetarne tokove

Monetarni sustav mora biti efikasan -> sposobnost da izbjegne monetarne šokove + da djelujeanticiklički na privredna kretanja + da osigura optimalni dugoročni rast u skladu s porastomsvjetske trgovine i potrebama za međunarodnim rezervama

Ciljevi i zadaće MMS-a-u institutu

1. olakšati ekspanziju i uravnotežen napredak međunarodne trgovine 2. promicati stabilnost monetarnih tečajeva 3. pridonijeti ostvarivanju multilateralnog sustava plaćanja

4. stavljati sredstva fonda na raspolaganje državama članicama uz odgovarajućusigurnost

5. skratiti trajanje i stupanj neravnoteže BP pojedinih članova

Monetarni standardi-pojam: Težina zlata ili srebra; monetarni sustav koji služi kao oblik novca-vrste: robni i papirni novčani standardi -2 aspekta: domaći i međunarodni

DOMAĆI - odnosi se na zakonske propise kojima se regulira količina domaće novčane ponude

MEĐUNARODNI – odnosi se na aranžmane kojima se određuje eksterna vrijednostdomaće valute

Zlatni standard-od 1870. do 1. svjetskog rata-Engleska je bila najjača ekonomska sila -samoregulirajući sustav -rast M, rast cijena u zemlji, rast cijena izvoza = pogoršanje VTB-rast M, pad kamatne stope = odljev kapitala = deficit u BP izvoza zlata, smanjuje se M,cijene i dohodak (BDP), zaposlenost-ako pada BDP zbog granične sklonosti uvoza, pasti će i uvoz

-zbog manjih cijena, izvoz nam je konkurentniji i povećava se -Engleska bi samo digla kamatne stope i privukla kapital-stabilni tečajevi i jedinstveni svjetski novac = zlato, utjecali su na to da se cijene i plaće nisu

bitno razlikovale u pojedinim zemljama-karakteristika: velika stabilnost cijena (zbog malog porasta zlata – novčane mase) i visokstupanj privrednog rasta u svijetu

Prednosti zlatnog standarda-dugoročna stabilnost cijena u zemlji i INO (stimulira dugoročne poslove u međunarodnojrazmjeni)-državne intervencije u području cijena i ekonomske aktivnosti su vrlo ograničene tako da je

postignut visok stupanj liberalizacije u VT i najveća efikasnost tržišta u alokaciji resursa



91

-fiksni tečajevi omogućuju efikasnost djelovanja međunarodnog novca – zlata, što utječe naintegriranje svjetskog tržišta roba, usluga i kapitala

Ograničenja zlatnog standarda - proizvodnja zlata nije mogla rasti po istoj stopi kao i svjetska trgovina

- stopa rasta proizvodnje monetarnog zlata ograničavala je stopu rasta proizvodnje i razmjene – to je najveći nedostatak zlatnog standarda - početak 1. svjetskog rata označio je kraj zlatnog standarda

Međuratno razdoblje -nakon 1. svjetskog rata pojavljuju se neravnoteže u BP pojedinih zemalja-zemlje nastoje regulirati svoju međunarodnu razmjenu – protekcionizam-zemlje nisu znale na kojoj razini da vežu svoju valutu za zlato-obnova svjetske privrede i trgovine kretala se u 2 smjera: uspostava slobodne svjetsketrgovine i uspostava međunarodne monetarne stabilnosti - Brisel 1920. – prijedlog o međunarodnoj monetarnoj stabilizaciji putem stabilizacije kupovne

moći pojedinih nacionalnih valuta -Genova 1922. – pretpostavke međunarodne monetarne stabilizacije:

1. valutna stabilizacija u pojedinim zemljama2. sporazum državnih banaka zainteresiranih zemalja u svrhu oblikovanja ponude i

potražnje zlata-rješenje se vidjelo u ekonomiziranju zlatom i to:

1. rako da se zlatne rezerve dopune rezervama u konvertibilnim devizama (uvođenjezlatno-deviznog standarda)

2. povlačenjem zlata iz novčanog optjecaja 3. sporazum državnih banaka u smjeru usklađivanja nacionalnih kreditnih politika

- London 1933. – razmimoilaženje među prijedlozima pojedinih zemalja: 1. SAD i neke američke države koje predlažu reflaciju i stabilizaciju cijena 2. zemlje zlatnog standarda (Francuska i dr.)3. zemlje britanskog imperija (tzv. «sterling blok») – žele funtu na prvom mjestu

Razvoj MMS-a poslije 2. svjetskog rata-Keynesov i Whiteov plan međunarodnog upravljanja novcem - pretpostavka da kretanje zlata i promjene u valutarnim tečajevima nisu dovoljni da bi seodržala ravnoteža između međunarodne bilance kapitala i međunarodne trgovinske bilanceveć je potrebno izgraditi sustav međunarodnih kratkoročnih valutnih kredita -međunarodna novčana jedinica: «bancor» - «unitas»

Razlike:1. obračunska kvota je prema Keynesu akreditiv fonda državi članici iznad uplaćenoguloga, a prema Whiteu ona je tvarno uplaćena 50% u zlatu i 50% u devizama dotične

zemlje2. kvote se utvrđuju prema Keynesu na temelju trogodišnjeg prosjeka vrijednosti VT, a

po Whiteu prema BDP-u i zalihama zlata određene zemlje 3. Keynes smatra da zlato ne treba biti mjerilo vrijednosti, dok White smatra da bi fond

trebao barem djelomično ostati povezan sa zlatom

-konferencija u Bretton Woodsu 1944.: 1. zlatno – devizni standard (zlato i USD, granice odstupanja su +/- 1 %)

2. svaka devalvacija veća od 10 % mora biti odobrena od članica MMF -a3. osnivanje međunarodnih institucija: MMF -a i Svjetske banke



92

-temeljna zadaća MMF-a je da pomaže zemljama članicama u financiranju privremeneravnoteže u njihovim BP, dok je temeljna zadaća Svjetske banke davanje dugoročnih zajmovaza obnovu i razvoj-poslije rata – porušena Europa – SAD joj pruža pomoć kroz tzv. Marshallov plan

-oporavak europskih zemalja – rast potražnje za USD da se popune rezerve-od 1958. godine deficit u BP SAD-a postaje sve veći zbog većeg izvoza kapitala iz SAD-a,došlo je do poplave dolara što je utjecalo na smanjenje povjerenja u USD-1971. SAD ukida konvertibilnost dolara u zlato-dolazi do poravnavanja tečaja valuta gotovo svih zemalja i povećanja zone fluktuiranja na +/-2.25 %-1973. svijet prelazi na sustav fluktuirajućih tečajeva

Pravci razvoja MMS-a-fluktuirajući tečajevi pokazali su se vrlo nestabilnima -velika svjetska recesija 1980. – 1982. utjecala je neizvjesnost i nepovjerenje u MMS

-javljali su se prijedlozi o unošenju elemenata stabilnosti u sustav fluktuirajućih tečajeva - prijedlog ponovnog uvođenja «zlatnog standarda» - odbačen je -veća stabilnost kroz SDR i ECU (danas €) - preduvjet je uska koordinacija ekonomskih politika među zemljama -Richard N. Cooper – 2010. svijet će imati globalni monetarni sustav (transakcije će seobavljati u jedinstvenoj valuti)

Međunarodni monetarni fond (MMF)

Upravna struktura:1. Odbor guvernera→predstavljaju zemlju članicu kod MMF-a2. Izvršni odbor→tekući poslovi, podnošenje godišnjih izvještaja 3. Upravni direktor→na čelu izvršnog odbora, nadređen administrativnom osoblju

MMF je organiziran regionalno i funkcionalno:• Regionalni sektori za : Afriku, Aziju, Europu, Srednji istok i američki kontinent • Funkcionalno : 10 jedinica→ administracija, fiskalni poslovi,…

Sredstva i zajmovi MMF-a:• Izvori sredstava: upis kvota članica, posuđivanje, pristojbe za korištenje svojih

sredstava, kamate za fondove SDR• Temeljna zadaća →davanje zajmova zemljama članicama radi financiranja ciklične

neravnoteže u njihovim BP

Mogućnosti dobivanja zajmova:• Permanentne mogućnosti: rezervna tranša, četiri kreditne tranše, proširena mogućnost

kompenzacijskog financiranja i mogućnost financiranjastabilizacijskih zaliha

• Privremene mogućnosti: mogućnost za financiranje uvoza nafte (1974.-1975.),dodatne mogućnosti (1979.-1982.) i proširena mogućnost

dobivanja zajmova• Ostale mogućnosti: račun subvencija za financiranje uvoza nafte,…



93

-sredstva za zajmove u okviru permanentnih pogodnosti MMF dobiva uplatom kvota zemaljačlanica -veličina kvote neke zemlje određuje se na temelju: BDP-a, zlata (dolara), uvoza,varijabilnosti izvoza i udjela izvoza u domaćem proizvodu

-formule su se izmijenile, a i kvote se revidiraju svakih 5 godina-veličina kvote određuje i njezine mogućnosti, odnosno prava dobivanja zajmova od MMF-akojim može povećati svoje rezerve radi pokrivanja deficita u BP - prava zemlje na dobivanje zajmova definirane su tranšama (dijelovi kvote)→25% od kvote

Korištenje zajmova-kvota se uplaćivala 25% u zlatu (zlatna tranša) i 75% u vlastitoj valuti-zemlja je mogla dobiti zajam u iznosu 25% svoje kvote u svakoj godini /sada je 50%)automatski- zato se zlatna tranša i računala u međunarodne rezerve zemlje članice -nakon 1976. zlatna tranša postaje rezervna tranša-zemlja ju može iskoristiti da deponira svoju valutu u MMF u iznosu 25% svoje kvote i za to

dobiva protuvrijednost u stranoj valuti koju želi (tada je kvota kod MMF-a 100% unacionalnoj valuti)-nakon što iskoristi rezervnu tranšu zemlja može svake godine koristiti zajam u iznosu 25%njezine kvote (kreditne tranše)-potrebna je suglasnost MMF-a-kamate su za svaku slijedeću kreditnu tranšu sve veće -kad zemlja iskoristi sve kreditne tranše, tada MMF ima njezine valute u iznosu 200% odnjezine kvote-maksimalni iznos kredita koji zemlja može dobiti u 5 godina je 125% svoje kvote (zlatna+4kreditne tranše)

Kvota Krediti od MMF-azlato25%

domaća valuta 25%

zlatna tranša25%

kreditne tranše25% 25% 25%

Otplaćivanje zajmova -zemlja otkupljuje svoju valutu od MMF-a sve dok udio njezine valute koju drži MMF ne

padne na 75% njezine kvote-razlika između zlatne tranše i kredita koje je zemlja dobila od MMF-a je „neto pozicija uMMF-u“ i računa se u međunarodne rezerve zemlje

Vrste zajmova• Kompenzacijsko financiranje (1963.)-zemljama koje su prvenstveno izvozile sirovine pa su zbog niskih zarada imale

poteškoća u BP -kad je prihod od izvoza pao ispod 5-ogodišnjeg prosjeka-1981. zemljama s visokim uvozom žitarica (visoke cijene)

• Financiranje stabilizacijskih zaliha-1969. god.-da bi si zemlje formirale zalihe primarnih proizvoda

• Proširena mogućnost dobivanja zajmova (1974.) -zemljama s poteškoćama u BP zbog strukturnih neravnoteža u proizvodnji, trgovini icijenama

• Financiranje uvoza nafte-1973./74.-76.→zbog visokih cijena nafte



94

• Dodatna mogućnost dobivanja zajmova (1979.) • Zajmovi za strukturno prilagođavanje

-za nerazvijene zemlje koje imaju dugotrajne poteškoće u BP -zemlja mora napraviti program ekonomske politike koji mora biti sukladanzahtjevima MMF-a→realiziranje postavljenih ciljeva u ekonomskoj politici

Uvjetovanost zajmova-Zajmovi iznad rezervne tranše uvjetovani su prihvaćanjem i provođenjem programaekonomske politike s ciljem postizanja održive pozicije u BP (deficit koji se može financiratiuvozom kapitala)

Specijalna prava vučenja (SDR) - bezuvjetno pravo vučenja valuta drugih zemalja (sredstvo vlastitih rezervi svake zemlje) -papirno zlato

o kreditni novaco prvotna namjena: povećanje međunarodne likvidnosti povećanjem vlastitih rezervi

članica MMF-ao novostvoreni SDR pripisuje se zemljama sukladno visini kvotao računa se na temelju vrijednosti: USD, GBP,€, YEN

Europski monetarni sustav

- problem međunarodnog monetarnog sustava 70-tih godina-Smithsonianski sporazum 1971. god. u okviru MMF-a dopuštena fluktuacija valuta prema $iznosi +/- 2.25% ; fluktuacija među valutama 9% (maksimalno) -1972. god. Basel, međusobna fluktuacija valuta može iznositi 2.25%, a prema USD 4.5%,

„zmija u tunelu“-1978. god. osnovan je Europski monetarni sustav, počeo je funkcionirati 1979. god.-cilj je održavanje stabilnosti valutnih tečajeva između zemalja članica EEZ-a-mreža bilateralnih tečajeva valuta određena je prema ECU (European Currency Unit)-košarica 12 valuta-u EMU-u fluktuacija valuta jedna od 4.5% (+/- 2.25%) između valuta zemalja članica i ECU-a-EMS je uspješno održavao tečajnu stabilnost do 1992. god. kad je došlo do krize :aprecijacija DEM, devalvacija ITL, recesija u EZ-e, kriza ratifikacije Ugovora iz Maastrichta

pa se fluktuacija pomiče na +/- 15%

Ugovor iz Maastrichta-Ugovor o Europskoj uniji-podržava kriterije ulaska zemalja u EU-dvije konferencije:

1. o monetarnoj i europskoj uniji2. o političkoj uniji

Kriteriji za ulazak u EMU1. zemlje moraju imati visok stupanj stabilnosti cijena što znači da inflacija može

prelaziti za najviše 1.5% stopu inflacije triju zemalja s najstabilnijim cijenama u

razdoblju od godinu dana prije donošenja odluke o ulasku u monetarnu uniju



95

2. proračunski deficit ne smije biti veći od 3% BDP-a, a javni dug ne smije prelaziti 60%BDP-a

3. sudjelovanje u mehanizmu valutnih tečajeva uz poštivanje normalnih marginafluktuacije barem 2 god. prije donošenja odluke o ulasku u monetarnu uniju

4. održavanje stabilnih kamatnih stopa (nominalne dugoročne kamatne stope ne smiju

prelaziti više od 2% kamatne stope triju zemalja s najstabilnijim cijenama) u razdobljuod godinu dana prije donošenja odluke

1.6.1990.-31.12.1993. 1.1.1994. 15./16.12.1995. početak1998.

1.1.1999. 1.1.2002.

PRVA ETAPA EMU DRUGA ETAPA EMU TREĆA ETAPA EMU Puna liberalizacija kretanjakapitala, koordinacijaekonomske, fiskalne imonetarne politike

OsnovanEuropskimonetarniinstitut,autonomijanacionalnih

Središnjih banaka

RezolucijaVijeća Europe uMadridu, imeeuropske valuteće biti €,ustanovljen je

scenarijtranzicije

Rezolucijavi jećaEurope,Odluka okonačnom

početku

EMU1.1.1999.,odabirzemaljačlanicaEMU♦,osnivanjeEuropskeSredišnje

banke

Uspostavaneopozivofiksnihdeviznihtečajeva,odgovornost

zamonetarnu politiku preuzimaECB,

počinjezamjena u €ufinancijskomsektoru

€ postajedefinitivnonovac,zamjenavaluta u €,novčanice i

kovanice,denominacijasvihfinancijskihinstrumenatau €

FAZA A FAZA B FAZA C

faze uvođenja € Etape→uspostava ekonomske monetarne unije

Pakt o stabilnosti i rastu-nije bitna samo koordinacija monetarnih politika već je bitno i usklađivanje fiskalnih politikazemalja članica! - proračunski deficit do 3% BDP-a→dokument -zemlja koja ima više→upozorenje -ako prođe 1 god. a deficit je viši od 3& BDP-a →sankcije→plaća se određeni % od BDP-a

o fiskalna disciplinao

proračunski deficit o kažnjavanje zemlje koja se ne drži discipline

Eurovalutno tržišteEurovaluta→oročeni depozit denominiran u valuti jedne zemlje, ali plasiran u banku lociranu

u nekoj drugoj zemlji (eurobanke)-to su kratkoročni, oročeni depoziti s rokom dospijeća do 6 mjeseci -uglavnom se radi o međubankarskim transakcijama (zajmovima) - plaća se kamata jednaka ili veća od LIBOR -a (kamata na londonskom tržištu kapitala)

♦ 15 zemalja→11 je zadovoljilo kriterije→Švedska, Danska i Velika Britanija nisu htjele ući u EMU



96

Karakteristike valute da bi postala eurovaluta:o potražnja za tom valutom u međunarodnoj trgovini i financijama o potpuno konvertibilna u druge valuteo konvertibilnost za rezidente

EUROPSKA CENTRALNA BANKA (ECB)

Europska centralna banka1 nastala je u trećoj fazi ostvarivanja Europske ekonomske imonetarne unije (EMU), 1. siječnja 1999. godine iz Europskog monetarnog sustava (EMI) ina čelu Europskog sustava centralnih banaka2 -zajedničke monetarne vlasti u EMU-u, koji seopet sastoji od nacionalnih centralnih banaka3 i Europske centralne banke.

ECB prema povelji o osnivanju (statutu) iz Maastrichtskog sporazuma ima primar ni ciljčuvanje stabilnosti cijena mjerenih harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena4, koje

izračunava Eurostat. Prema Wimu Duisenbergu, prvom guverneru ECB-a, primarni cilj ECB-a je stabilnost cijena, HIPC-a5 do 2% godišnje i rasta Europskog M3 (najšireg novčanogagregata u razini EMU).

Na raspolaganju ESCB-a i ECB-a za ostvarenje tog cilja stoje tri instrumenta monetarne politike: politika otvorenog tržišta, eskontna politika i politika obveznih rezervi.

Politika obveznih rezervi drži se radi likvidnosti i sastoji se od držanja 2% iznosa: depozitado 2 godine (od ne-banaka), obveznica do 2 godine i vrijednosnica na tržištu novca.Eskontna politika sastoji se od lombardnih prekonoćnih kredita i depozita.Politika otvorenog tržišta se sastoji od „glavnog instrumenta“ (tjednih tendera⊗-za

otkup/reotkup u trajanju 2 tjedna s minimalnim iznosom od 1 milijuna €) i „osnovnoginstrumenta“ (mjesečnih tendera-za otkup/reotkup u trajanju 3 mjeseca s minimalnimiznosom od 10 000 €) te neredovitih tendera i bilateralnih transakcija između ESCB-a inacionalnih banaka.

Seignorage koji će ostvarivati ECB dijeliti će se zemljama članicama prema kapitaluuplaćenom u ECB (koji je određen na temelju BDP-a i broja stanovnika zemalja članica).

Kapital ECB iznosi oko 4 milijarde €, no omogućeno je povećanje kapitala po potrebi.Povećanje kapitala će se svakako dogoditi pri svakom proširenju EMU, čime će se novimzemljama članicama EMU omogućiti udio u vlasništvu i upravljanju ECB-om, ali i obvezatina zajedničku monetarnu politiku.

Supervizija banaka ostaje u ingerenciji nacionalnih monetarnih vlasti ili novom žargonuEMU-a- nacionalnih centralnih banaka (NCB).

Nacionalne centralne banke osim supervizije imaju u zadatku i provođenje mjera monetarne politike dogovorene u ECB-u.

1 European Central Bank-ECB 2 European System of Central Banks-ESCB 3 National Central Banks-NCBs 4

Harmonized Indeks of Consumer Prices-HICP5 harmoniziranog Europskog indeksa potrošačkih cijena ⊗ Dodatak, str. 122.



Na čelu Europske centralne banke je Upravo vijeće6, zaduženo za monetarnu politiku. Ono sesastoji od guvernera nacionalnih centralnih banaka zemalja EMU-a i članova izvršnog odboraECB-a7. Upravno vijeće može davati smjernice za tečajnu politiku ECB-a, no svakodnevnatečajna politika je u ingerenciji izvršnog odbora i mora biti usklađena sa statutarnim ciljemECB-a- stabilnošću cijena.

ECB ima potpunu neovisnost cilja i instrumenta, te institucionalnu, operativnu, personalnu ifinancijsku neovisnost.

Documents

Medunarodna Ekonomija - Skripta Od 97 Stranica