of 235 /235

MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA

  • Author
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA

Zbornik radova
BOSNA I HERCEGOVINA NA BALKANSKOM RASKRŠU TRANZICIJE
Banja Luka, 2019.
Izdavai: Evropski defendologija centar za nauna, politika, ekonomska,
socijalna, bezbjedonosna, sociološka i kriminološka istraivanja, Banja Luka Udruenje Sport za sve, Banja Luka
Za izdavaa: Prof.dr. Duško Vejnovi,
Prof.dr. Vladimir Stojanovi
Prof.dr. Vladimir Stojanovi, dr Stevan Daki
NAUNI ODBOR: Prof. dr Duško Vejnovi, Prof.dr Vladimir Stojanovi,
prof. dr elimir Kešetovi (Beograd, Republika Srbija), prof. dr Mirko Goji (Zagreb, Republika Hrvatska), Akademik prof. dr Miodrag Simovi,
doc. dr Velibor Lali, prof. dr Zoran Miloševi (Beograd, Republika Srbija), prof. dr Nedad Baši, emiritus prof. dr Larry French (New York, USA), prof. dr Zoran Govedar
Recenzentski odbor: Prof. dr Ostoja Barašin, doc. dr Dragan Radiši, doc. dr Velibor Lali, Prof. dr Mile Šikman, Prof. dr Jagoda Petrovi, doc. dr Darko Paspalj, doc. dr Milan Guvica, doc. dr Stevo Iveti, doc. dr Mario Karada, doc. dr Siniša uki, doc. dr Goran Maksimovi, dr Stevan Daki,
dr Predrag Obrenovi, doc. dr Biljana Bespaljko, dr Dragiša Juriši, dr Tanja Mileševi
Lektor: mr Tatjana Ponorac
Za štampariju: Petar Vukeli, dipl. graf. in.
Uredništvo i administracija: Evropski defendologija centar
Srpska 2/2, Banja Luka www.defendologija-banjaluka.com
Sport za sve Srpska 2/2, Banja Luka
Tira: 300
Zbornik radova sa naunog skupa sa meunarodnim uešem na temu
BOSNA I HERCEGOVINA NA BALKANSKOM RASKRŠU
TRANZICIJE
Nauno-istraivake organizacije Evropski defendologija centar za nauna, politika, ekonomska, socijalna, bezbjedonosna, sociološka i kriminološ- ka istraivanja iz Banja Luke i Udruenje Sport za sve iz Banja Luke orga-
nizovali su meunarodni nauni skup dana 6.-7.09.2019. godine na temu Bosna i Hercegovina na balkanskom raskršu tranzicije. Pred Vama, nama je Zbor- nik radova multidisciplinarnog karaktera u kojem su uvaeni autori svestrano sagledali razliite teme, dileme i predloili konkretnija rješenja za pobolšanje stanja u razliitim interdisciplinarnim, strunim i naunim oblastima.Posebno su apostrofirane teme kao što su: Bosna i Hercegovina na raskršu politike, de- mokratije, prava i ekonomije; Aktuelno stanje i perspektive budueg razvoja pri- vatnog sektora bezbjednosti u Bosni i Hercegovini; Migracije i Bosna i Hercego- vina; Finansijska kontrola i nadzor u funkciji jaanja sistema bezbjednosti Bosne i Hercegovine; Gospodarski rast i okoliš; Uloga masovnih medija u prevenciji nasila i nedolinog ponašanja na sportskim borilištima; Logistiki i sigurno- sni aspekti zaštite proizvoda; Neobnovlivi resursi - trendovi korišenja; Razlike u motorikim karakteristikama uenika; Menadment u sportu i bezbednost; Motorike karakteristike uenika urbane i ruralne sredine; Neobnovlivi resursi - trendovi korišenja; Globalizacija bogatstva i siromaštva; Ništavost i rušlivost ugovora o doivotnom izdravanju; Istorijski razvoj inkriminacije teške krae u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni u periodu od 12. do prve polovine 19. vijeka.
Savremeni svijet se nalazi na poetku novog vijeka i milenija, ali i, po svoj prilici, na razmeu dva istorijska doba. Jedno je zapadna moderna, koja svoj po- lumilenijski ivot završava u ve prezreloj postmoderni, a drugi, kako izgleda, novo istono razdoble svjetske istorije, koje e obileiti druge društvene i du- hovne vrijednosti utemelene u tradiciji prvenstveno velikih istonih kultura.
Balkan se nalazi na raskrsnici tri velike svjetske civilizacije: istono-hri- šanske – pravoslavne, zapadno-hrišanske – katoliko-protestantske i islamske. Prelazna vremena su se uvijek burno prelamala na ovom prostoru. Razdobla mira i napretka su bila srazmjerno kratka, a sukobi dugi i teški. Budunost dej- tonske Bosne i Hercegovine je na velikom ispitu. Taj zapovjedniki ton je poseb- no izraen u odnosu prema Srbima. Zašto je to tako?
Raselavanje stanovništva sa ovih prostora, kao i opšte propadanje, koje traje ve više od dva desetlea - koliko i „demokratska revolucija“ i „tranzicija“,
6
to nedvosmisleno potvruju. Naša budunost zavisi, u prvom redu, od današnjeg pokolenja koje ima istorijski zadatak da izabere put daleg razvoja.
Autori u ovom Zborniku radova svestrano i potpuno osvijetlavaju pro- blematiku odnosa na prostoru Bosne i Hercegovine i njenog okruenja, poev od kulturno-civilizacijske osnove do podrobnijeg razmatranja razliitih slojeva društva:od unutrašnje i spolašnje bezbjednosti, to jest vojno-politikog poloaja, pravno-politike i ekonomske oblasti do socijalne, duhovne i kulturne, u kojoj po- seban znaaj imaju estetske i moralno-religijske vrijednosti i tradicije. Nadamo se da emo time doprinijeti, koliko je to u našoj moi, rasvjetlavanju problema od ijeg rješenja zavisi budunost naroda na ovom prostoru.
U raspravi na naunom skupu vodio se konstruktivan dijalog na teme kao što su: Globalizacija i problemi savremenog svijeta - savremena civilizacija i kultura u svjetlu globalistike; Kulturno-civilizacijska, politiko-pravna, nauno- tehnološka, ekonomska i socijalna pitanja i teme znaajne za poloaj Bosne i Hercegovine u savremenom svijetu; Evropska unija EU i Sjevernoatlanski savez NATO - teme i pitanja evroatlantskih integracija; Optimalna alternativa: pitanja izbora Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Federacije BiH na razmeu evro- atlantskih i nekih drugih integracija.
U Bosni i Hercegovini podjele su duboko ukorijenjene i permanentno pri- sutne te u takvim okolnostima i ambijentu politike elite još uvijek uspješno skreu panju sa realnosti prema interesima vlastite politike stranke i vlastitim ciljevima. Poboljšanja je mogue oekivati uz eliminaciju partiokra- tije, dakle partijske patronae i klijentelizma nad strukom i njenim nosio- cima. Veliki problem je kako eliminisati permanentno prisutnu kleptokra- tiju, tj. strukturalnu i sistemsku korupciju i organizovani kriminal. Dalja iskustva i politika realnost u BiH potvruju da je „Edaunovski koncept“ pravo- sua u cjelini neuspješan i ne daje rezultate. Nema adekvatne parlamentarne i demokratske kontrole pravosua u BiH. Treba uozbiljiti pitanje odgovornosti nosioca pravosudnih poslova i funkcija. Nametnuta rješenja u Bosni i Hercego- vini su izraz izvnjaske, tue volje i stvaraju nezadovoljstvo i zavisnost, te je zato neophodna saradnja, koordinacija, dogovor kojim nastaju trajna, prihvatljiva i odriva rješenja. Prema ocjeni mnogih teoretiara a i politiara stanje u Bosni i Hercegovini je u permanentnoj krizi, a koja se dovodi u vezu sa ustavnim mode- lom . Zahtjevi za promjenama naješe puta su zaustavljeni suprotstavljanjem konstitutivnih naroda koji u veini sluajeva korespondiraju sa etnikom pri- padnošu, bilo da se radi o politikim i intelektualnim elitama ili drugim nosioci- ma javne misli. Pripadnost odreenom kolektivitetu je odreujua katego- rija u pogledima o politikom i ustavo-pravnom ureenju BiH kao dravne zajednice. Logino se postavlja pitanje...Šta i kako dalje...?
Glavni i odgovorni urednici
Prof. dr. Duško Vejnovi BOSNA I HERCEGOVINA NA RASKRŠU POLITIKE, DEMOKRATIJE, PRAVA I EKONOMIJE..................................................................................... 9
. eo o AEO AE EEE E AOJA AO EOA EJEO O EEO .......................................... 25
Dr. Stevan Daki Dr. Predrag Obrenovi MIGRACIJE I BOSNA I HERCEGOVINA ................................................................................ 37
Doc. dr. sci. krim. MARIO KARADA, dipl. in. saobraaja OLI SAŠA, dipl. menader FINANSIJSKA KONTROLA I NADZOR U FUNKCIJI JAANJA SISTEMA BEZBJEDNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE ....................................................... 43
Dr. Davor ordaš Prof. dr. Vladimir Stojanovi GOSPODARSKI RAST I OKOLIŠ .............................................................................................. 63
Dr. Biljana Bespaljko NEVERBALNA KOMUNIKACIJA I BOLESTI ZAVISNOSTI ........................................... 75
, . , . . . ................. 85
Prof. dr Dijana Gupta Mr. sci Admir Muslija Mr. sci Melvedin Jašarevi Mr. sci Muhamed Shemoski LOGISTIKI I SIGURNOSNI ASPEKTI ZAŠTITE PROIZVODA .................................... 99
8
. . ....................... 107
. ................................................................... 129
........................................................................................ 153
Dr. Aleksandar Radulovi Skoropad Vladimir, MA ikovi Dmitar, MA NEOBNOVLJIVI RESURSI - TRENDOVI KORIŠENJA ................................................. 167
Dr. Momilo Šavija GLOBALIZACIJA BOGATSTV I SIROMAŠTV .............................................................. 187
. , ................................................................................. 195
Ma , II I ....... 221
9
BOSNA I HERCEGOVINA NA RASKRŠU POLITIKE, DEMOKRATIJE, PRAVA I EKONOMIJE
BOSNIA AND HERZEGOVINA AT THE CROSSROAD OF POLITICS, DEMOCRACY, LAW AND ECONOMY
Prof. dr Duško Vejnovi, redovni profesor1
UDK 316.32:323.1(497.6) Pregledni rad
Apstrakt: U Bosni i Hercegovini podjele su duboko ukorijenjene i permanen- tno prisutne te u takvim okolnostima i ambijentu politike elite još uvijek uspješno skreu panju sa realnosti prema interesima vlastite politike stranke i vlastitim cilje- vima. Veliki problem je kako eliminisati permanentno prisutnu kleptokratiju, tj. struk- turalnu i sistemsku korupciju i organizovani kriminal. Pomirenje politikog i etikog mogue je jedino uz društvenu legalizaciju odluujue moi poštenja, humanizma, rada, preporoda i suprotstavljanja neoliberalnom konceptu u svim sferama društva. Moralnost kao “aktivno negodovanje” protiv sadašnjih društveno štetnih, negativnih poja- va u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini mora zauzeti glavno mjesto u politici, a ne da ona bude krvolona borba za vlast, mo, privilegije i zloupotrebe. Demokratija i pravna drava limitirane su neodgovornošu odreenih nosilaca politike vlasti. itava struktura vlasti u BiH u veoj mjeri je zasnovana na pukoj lojalnosti liderskim politikim strankama, koje unutar sebe nisu demokratizovane ve su liderske i autoritarne.
Kljune rijei: politika, demokratija, pravo, ekonomija, društvo, stranka.
Abstract: In Bosnia and Herzegovina, divisions are deeply rooted and permanently present, and in these circumstances and in the environment of the political elite, they still successfully turn their attention from reality to the interests of their own political party and their own goals. The big problem is how to eliminate the permanently present klep- tocracy, ie. structural and systemic corruption and organized crime. Political and ethical reconciliation is possible only with the social legalization of the decisive power of hone- sty, humanism, labor, rebirth and opposition to the neoliberal concept in all spheres of society. Morality as an “active indignation” against the present socially harmful, negative phenomena in the Republika Srpska and Bosnia and Herzegovina must be a major part of politics, not that it be a bloodthirsty struggle for power, power, privileges and abuses. De- mocracy and the rule of law are limited by the irresponsibility of certain holders of political power. The entire structure of government in BiH is based, to a greater extent, on mere loyalty to the leading political parties, which are not democratized within themselves, but are leadership and authoritarian.
Keywords: politics, democracy, law, economy, society, party.
1 , organizacije Evropski defendologija centar, Banja Luka, kontakt: [email protected]
10
1. PARTIJSKA PATRONAA POTISKUJE PRAVO I PRAVNE PROCEDURE
U Bosni i Hercegovini podjele su duboko ukorijenjene i permanentno pri- sutne te u takvim okolnostima i ambijentu politike elite još uvijek uspješno skreu panju sa realnosti prema interesima vlastite politike stranke i vlasti- tim ciljevima. Poboljšanja je mogue oekivati uz eliminaciju partiokratije, dakle partijske patronae i klijentelizma nad strukom i njenim nosiocima. Veliki pro- blem je kako eliminisati permanentno prisutnu kleptokratiju, tj. strukturalnu i sistemsku korupciju i organizovani kriminal. Dalja iskustva i politika realnost u BiH potvruju da je „Edaunovski koncept“ pravosua u cjelini neuspješan i ne daje rezultate. Nema adekvatne parlamentarne i demokratske kontrole pravo- sua u BiH. Treba uozbiljiti pitanje odgovornosti nosioca pravosudnih poslova i funkcija. Nametnuta rješenja u Bosni i Hercegovini su izraz izvnjaske, tue volje i stvaraju nezadovoljstvo i zavisnost, te je zato neophodna saradnja, koordinacija, dogovor kojim nastaju trajna, prihvatljiva i odriva rješenja. Prema ocjeni mno- gih teoretiara a i politiara stanje u Bosni i Hercegovini je u permanentnoj krizi, a koja se dovodi u vezu sa ustavnim modelom . Zahtjevi za promjenama naješe puta su zaustavljeni suprotstavljanjem konstitutivnih naroda koji u veini slu- ajeva korespondiraju sa etnikom pripadnošu, bilo da se radi o politikim i intelektualnim elitama ili drugim nosiocima javne misli. Pripadnost odreenom kolektivitetu je odreujua kategorija u pogledima o politikom i ustavo-prav- nom ureenju BiH kao dravne zajednice.
, ,
11
dravne institucije vršio se u formi zakona korištenjem „pravnog nasilja“ od strane OHR-a, a u manjem dijelu na osnovu saglasnosti entiteta. Znaajno su se proširivala ovlaštenja drave na štetu entiteta, jer je meunarodna zajednica da- vala prioritet procesu izgradnje institucija na dravnom nivou. Neke suštinske promjene Ustava nastale su politikim pritiskom i ucjenama domaih politiara od strane meunarodne zajednice, potom nametanje rješenja od strane OHR-a. Odluke Ustavnog suda BiH kao što su Odluka o konstitutivnosti naroda, Odluka o dravnoj imovini i druge prouzrokovale su formiranje mnogobrojnih institu- cija na nivou cdrave, što je znatno uvealo dravnu administraciju i opteretilio budet. U stvarnosti radi se o promjenama ustava koje su znaajno modifikovale ustavnu strukturu zemlje u odnosu na njenu izvorišnu osnovu. Kroz sve ove pro- mjene moe se konstatovati da je BiH savezna drava sa odreenim specifinim rješenjima. Transfer nadlenosti sa entiteta na dravu, koji je izvršen u postdej- tonskom periodu uz primjenu metoda koje su u dubokom sukobu sa demokrat- skim prinicipa, znatno je umanjio konfederalne elemente ureenja BiH, u korist jaanja kapaciteta dravnih institucija i federalne drave.
Politika je više katalizator nego generator volje za mo. Ona nije samo instrument zajednice, nego i nain zajednice u uslovima meuljudske raz- dvojenosti. Pitanje zajednice uvijek implicira pitanje: kako, a to nije samo tehniko nego i etiko pitanje. Treba koristiti javna djelovanja, javna okuplja- nja da gradski trgovi budu istinski forumi, a to znai i mjesto stvaranja i zbi- vanja javnosti. Danas kada su trgovi puni ljudi, naalost ispunjeni su “gomi- lom usamljenika”, uplašenih individua. Paradoksalno je da je nekada neznanje ovjeka inilo nesigurnim i uplašenim, a danas ga tavkim ini ekspanzija zna- nja, tehniko-tehnoloških dostignua I moi koju više ne moe kontrolisati Pomirenje politikog i etikog mogue je jedino uz društvenu legalizaciju odlu- ujue moi poštenja, humanizma, rada, preporoda i suprotstavljanja neolibe- ralnom konceptu u svim sferama društva.
Treba njegovati etiku rada i rad etike, a ne tajkunsko tumaenje…da je rad primitivan nain sticanja zarade. Budunost graana i naroda se ne smije unaprijed trošiti, budunost treba zaraditi. Kriza u koju je utonula Republika Srpska i Bosna i Hercegovina je velika, treba je prevazii drugaijim ponaša- njem, angamanom svih i svakoga. Da li e rješenje biti u instinktu, imanen- tnoj mudrosti i egzistencijalnom razumu cjeline (društva, naroda), koja uvijek nalazi rješenje i izlaz. “Mudrost cjeline” treba organizovati i usmjeravati. Bez promišljenog i organizovanog usmjeravanja, bez angamana temeljenog na iskustvu i svestranom uvidu u kontekst (ne dakle, pukog aktivizma) sponatni izlaz što ga nalazi “egzistencijalni razum” postaje izlaz za nudu. Moralnost kao “aktivno negodovanje” protiv sadašnjih društveno štetnih, negativnih pojava u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini mora zauzeti glavno mjesto u poli- tici, a ne da ona bude krvolona borba za vlast, mo, privilegije i zloupotrebe. Treba animirati volju i energiju graana kako bi trajno mogli biti “pogonsko
12
gorivo” za promjene na bolje, razvojnije i poštenije. Problem svemu ovome je oportunizam kao indikacija i oblik nemoralnog ponašanja, kao prilagoavanje, kao krompomis, linija manjeg otpora, kapitulanstvo, nezamjeranje, nedosli- jednost, graanska komocija, neangaman, licemjerstvo, kukaviluk. Naalost oportunizam je postao gotovo normalna pojava i konstanta ljudskog ponašanja. Oportunistiko je ponašanje i izraz defetizma, uvjerenja da se i tako ne moe bitno uticati na “tok stvari”. Odreeni esto istiu “dosta sam ja stavljao glavu na panj, neka to sada ine drugi”. Verbalizam je u nas u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini ostao najuestalij vid oportunizma i konfromizma. Bune su fraze i verbalni talambasi godinama ispunjavali i ispunjavaju naš društveni i kultruni prostor. Tako da smo postali njihovi zarobljenici, pa ih se ne odriemo ni danas u teškom vremenu suoavanja i samoosvještavanja, kada bi nam morale odzva- njati tako prazno i šuplje. Moralno je pitanje prvog reda odrei se nekih melodija koje su nas uspavljivale, poniavajui samohvalisanje, umjesto da nas trgnu iz samozadovoljnog dremea.
, ,
13
reda? Elementarna bi politika kultura, a da i ne govorimo o politikoj mudrosti, nalagala da se slijedi sudbina vlastitog projekta, da se za promašaj i krive pote- ze snose konzekvencije, bez obzira na “dobre namjere projektanata”. Kada bi se ostavka politiara procjenjivala sa stajališta opšteg interesa, a ne sa stajališta posebnog i trenutnog interesa pojedinca - “vlasnika” funkcije, nema sumnje da bismo danas svjedoili ne malom broju ostavki. Bili bi to mudri, ohrabrujui i moralno poticajni potezi. Oni bi u javnosti bili doekani kao osvjeavajui ljetni pljusak nakon sparine i “fjake”. To bi bio itekako znaajan transmaterijalni sti- mulans moralne obnove. Politika i politiki dometi kod graana u veoj mjeri izgubili su nadu, a ozbiljne politike nema bez organizovane nade kako je isticao Meša Selimovi.
Nitko nije toliko slijep kao onaj tko nee da vidi (J. Swift).
2. DEMOKRATIJA I PRAVNA DRAVA LIMITIRANE SU NEODGOVORNOŠU ODREENIH NOSILACA POLITIKE VLASTI-SIROMAŠTVO I SOCIJALNA
NEPRAVDA SU VELIKI PROBLEM U REPUBLICI SRPSKOJ I BIH
Konsocijacijski model demokratije funkcioniše na nain zadovoljavanja interesa razlitih društvenih grupa putem meusobne podjele vlasti i poseb- no propisanih prava za ove društvene subjekte, za razliku od demokratije koja funkcioniše na bazi veine. Za naše uslove kod ovog vida demokatrije veoma je vano pravo kolektivnog veta na kljune politike odluke, posebno kada se ima u vidu da je BiH podjeljeno društvo i nestabilna drava. U BiH prema Ustavu vlast je podjeljena izmeu drave i entiteta tako da organi dravne vlasti i orga- ni entiteta uzajamno raspolau sa nezavisnom dravnom vlašu. itav koncept izgradnje drave, od Dejtona pa do današnjih dana, bazira se na oduzimanju ili redukovanju nadlenosti entiteta u korist drave, koristei obrazac proizvoljnog i nategnutog tumaenja pojedinih ustavnih podredaba. Meunarodna zajednica još uvijek u BiH ima hegemonistiki pristup, dok neki teoretiari smatraju da tu ima i odreenih oblika neokolonijalizma. Ovlaštenja Visokog predstavnika e- sto puta prerastaju u nedemokratski protektorat jer je on od zapadnih sila fak- tiki dobio neokoloknijalna ovlaštenja nad politikim i pravnim sistemom BiH i njenim entitetima što je dovelo do deinstitucionalizacije domaih institucija (tj. slabljenja njihovih kapaciteta), gubljenjem povjerenja graana u njihove mogu- nosti i stvaranjem navika (prevashodno kod bošnjake zajednice) da sva pitanja za koja se ne moe postii saglasnost prepuste OHR-u.
BiH kao federalna drava, koja prema obiljejima sloenih dravnih struk- tura mora sadravati zaštitne mehanizme svojih federalnih jedinica, esto puta je nefunkcionalna iz razloga meusobnog nepovjerenja politikih elita. Enti- tetski veto, kao ustavna kategorija predstavlja najvaniji zaštitni mehanizam
14
entiteta. Negiranje bilo kakvog vida dravnosti entiteta uz trivijalna objašnjenja nije pravno korektno i naginje istrošenom unitaristikom projektu. injenice go- vore nešto drugo, a to je: da entiteti imaju svoj ustav, svoju dravnu strukturu, zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast i dr., što svjedoi da entiteti imaju odreeni stpen dravnosti. Prema lanu 2 Ustava Republike Srpske „terotorija republike je jedinstvena, nedjeljiva i neotuiva. Sporazum o promjeni meuentitetske li- nije razgranienja izmeu Republike Srpske i Federacije BiH moe se iznijeti na potvrdu putem referenduma u republici“.
Drava treba da bude prva i odluujua socijalna sila savremenog svijeta. Mo i mogunost savremene nauke i obrazovanja koji su pod odluujuim uti- cajem kapitala, u velikim razmjerima proizvodi i razvija nove oblike zavisnosti onih sistema i društava, koja su nauno-tehniki inferiorna. Nikada kao danas znanje i obrazovanje nije bilo sredstvo uvevanja politike moi. Nauno teh- nološka i obrazovna hegemonija razvijenih jedan je od oblika politike hege- monije. Slijediti inovacijski, nauno-tehnološki i obrazovni ritam što ga name- e neoliberalni koncept, mogu samo industrijski najrazvijenije zemlje. Ostale su prinuene, pa tako i Republika Srpska i BiH da plate visoku politiku cijenu, u ovom ili onom obliku, svejedno. Društva s maksimalnom tehnološkom kon- centracijom, kao i ona koja ih nastoje slijediti, prenapreui svoje potencijale, suavaju kanale demokratske komunikacije i odluivanja, o emu oigledno svjedoe i naša iskustva. Ako se u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini ne zaustavi ovaj galupriajui proces institucionalizacije i birokratizacije- svakoj partiji njena institucija, svakom interesu njegova institucija, naše društvo mora doivjeti kolaps. Mora se uvaavati struka, znanje, obrazovanje, nauka, sposob- nosti izmjerena matematikim kriterijima, a ne verbalizmom i politikanstvom. Naša kriza je kriza motivacije, posljedica raskoraka izmeu aspiracija i realnih materijalnih mogunosti. Najtea posljedica svake birokratizacije jeste u tome što se blokira stvaralaštvo u svim oblicima, a bez stvaralaštva nema istinskog stvaralaštva jer nema kreativnog odgovora na probleme sa kojima se društvo u razvoju suoava. Birokratizacija dovodi do prevlasti linih, parcijalnih nad zajednikim ciljevima, do niske motivacione i mobilizacijske moi usmjerava- juih institucija društvenog sistema. Ekspanzijom “politikog trišta” na raun ekonomskog progni se motivacija za stvaranje, a uspostavlja projektovano i organizovano varanje.
, ,
15
krajnje neuspješnih ekonomskih modela i odluka s dugogodišnjim teškim po- sljedicama. U pravilu demokratija je povezana na neki nain s prosperitetom. Demokratsko društvo je samo ono koje ne prihvaa pravo bilo koje elite na vladanje, ukoliko ono nije prihvaeno odlukom naroda, izbornom odlukom biraa. Demokratija je vladavina veine, ali uz obavezu da se poštuju ljudska prava i slobode manjine, nacionalnih manjina. Tiranija veine nije poeljna. Demokratija u pravilu ima obiljeja: ekonomskog prosperiteta i jednakosti, diverzificiranu socijalnu strukturu s nezavisnom srednjom klasom i politiku kulturu koja toleriše razliitost i preferira akomodaciju. Politiki narod je ve- oma bitan subjekt politikog procesa,ali njega treba organizovati,usmjeravati. Institucionalni pluralizam ne treba brkati s politikim pluralizmom. Vladajua, slubena partija još uvijek ima monopolsku poziciju i konstitutivno zajamenu vodeu ulogu. Posttotalitarni reimi, a kojima pripadaju i Republika Srpska i BiH su posljedica djelovanja više faktora kao što su: promišljenih omekšavanja reima kroz reforme koje provodi vladajua elita, unutrašnje erozije sistema i stvaranja prostora koji izmie totalitarnoj kontroli. Ne postojanje jasne ideo- logije i mobilizacije u Republici Srpskoj i BiH kompenzuje se manipulacijom i pragmatinom inkorporacijom ideoloških elemenata, kao što su patriotizam, nacionalizam, razvoj, socijalna pravda, poredak i sl. Depolitizacija koja proi- zvodi apatiju je smišljena politika. Personalna vladavina je posebna podvrsta autoritarnih reima, gdje nosilac vrhovne vlasti upravlja bez bilo kakvih legal- nih limita,krajnje arbitrarno, esto tiranski, sluei se mesijanskom pozicijom lidera, pokroviteljstvom i korupcijom. Privilegije koristi u svrhu bogaenja po- rodice, prijatelja, dvorske svite i pretorijanske garde. Neograniena vlast bilo koga proizvodi nepredvidive njegove odluke. U BiH je naalost bez obzira na zvanin pluralizam i demokratiju još uvijek prisutan istorijski neprevazieni autoritarni pristup organizaciji i upravljanju dravom. Demokratija i pravna drava limitirane su neodgovornošu odreenih nosilaca politike vlasti. De- politizacija prema odreenim subjektima sistema u BiH koja proizvodi apatiju je smišljena politika. itava struktura vlasti u BiH u veoj mjeri je zasnova- na na pukoj lojalnosti liderskim politikim strankama, koje unutar sebe nisu demokratizovane ve su liderske i autoritarne. Favorizuje se monopol samo pojedinih politikih partija i neuvaava se mišljenje drugih subjekata civilnog društva, kao što su npr: akademska zajednica, nevladine organizacije, istaknuti kulturni, obrazovni, nauni i javni radnici. Stalno istiu da je njihova partija- stranka jedini izvor istine na svim podrujima. BiH i Republika Srpska treba- ju kroz politiku organizaciju društva i drave više panje posvetiti politikoj kulturi, ekonomskom razvoju i investicijama, dijalogu, toleranciji, etnikom pomirenju, moralnoj obnovi, preporodu i jaanju odgovornosti u stvaranju moderne demokratske i pravne drave utemeljene na dejtonskom mirovnom sporazumu.
16
3. DIOBE I NACIONALNI BUNKERI IZ KOJIH SE U BIH DOGOVARAMO (ILI IZ KOJIH PREGOVARAMO) I SPORAZUMIJEVAMO IMAJU U SVOME TEMELJU, (NE) POVJERENJE, NEGO STRAH I NEPOVJERENJE-PODJELE
NA PATRIOTE I IZDAJNIKE RUŠE BIH
Permanetno pitanje je da li je Ustav BiH privremeno rješenje ili model za bu- dunost? Bošnjaka politika elita se protivi tumaenju BiH kao drave federalnog tipa, iako struna i nauna javnost u oba entiteta biljei i potvruje ovu injenicu. Hrvatski narodni sabor, koji ima status nevladine organizacije zahtjeva dodatnu federalizaciju BiH, tj. stvaranje treeg entiteta i donošenje novog ustava. Ustav BiH kao bitan elemenat ustavopravne strukture BiH uzima etniko predstavlja- nje konstitutivnih naroda u organima vlasti (tzv. Etniki federalizam) kombinovan sa prinicipom teritorijalnog federalizma, nastojei da se uspostvi balans izmeu graansko-etnonacionalnog ureenja dravne vlasti. Etniki princip dominira u praktinom smislu, što opet zavisi od politike elite koja vrši vlast. Graanskoj va- rijanti se opravdano prigovara da je za kulturne, etnike, religijske i druge vrijed- nose orijentacije i da favorizuje veinske nacionalne grupacije ime sniava ambi- cije ravnopravnosti posebno u multinacionalnim zajednicama kakva je BiH, što je suština njenog koncepta. Stoga je za BiH od primarne vanosti zadrati zaštitne mehanizme kolektivnih prava koje garantuje Ustav BiH, u protivnom otvorila bi se vrata majorizacije i diskriminacije na osnovu nacionalne pripadnosti, što bi opet dovelo ne samo do ozbiljnih politikih konfronatacija, nego i do odreenih vidova nasilja. Podjele na patriote i izdajnike ruše BiH. Nemogue je zamislitit BiH bez aranmana zaštite kolektivnih prava. Deentitetizacija BiH i njena reteritorijaliza- cija je nemogua misija, jer predstavlja dalek put od realnosti i stvara iluziju kod sunarodnika da je ta promjena mogua, tim više što to stanovište izraavaju neki vodei politiki lideri. Republika Srpska vrši funkciju dravne vlasti na bazi sop- stvenog prava. Parlamentarna skupština BiH bi trebala putem Zakona da reguliše rad Ustavnog suda BiH, jer su bez zakona i dalje prisutne pravne praznine koje otvaraju put arbitrarnosti i samovolji u postupanju. Drava mora osigurati pravo- sudni sistem koji garantuje vladavinu prava i pravian sudski postupak.
4. AKO JE POLITIKA MO IZNAD ZAKONA, NEMA NI PRAVA NI PRAVNE DRAVE
, ,
17
izloen kušnji i pitanju. U nas je na djelu, i to kao dominantan tip ponašanja ne- što sasvim suprotno: ustav i zakon ne smijemo dovoditi u pitanje, ali ga moemo izigravati i kršiti. U nas je gotovo svaki posebni interes postao institucijom. Zbog toga se svako „diranje“ u institucijski sistem doekuje „na no“ kao ugroavanje vlastitih interesa i pozicija moi. Autoritet i politika mudrost pojedinaca danas su nam potrebni i bitni. Naši su graani razbijeni na razliite socijalne i intere- sne grupe i tako su postali nemoni da uspješno kormirale društvenim brodom. Nikada nismo bili u takvoj ovisnosti o meunarodnom kapitalu.
5. BIH JE U KRIZI, SVEKOLIKO JE PODJELJENO DRUŠTVO I ONA SE TREBA VRATITI SVOJIM TEMELJIMA, PROPITIVATI
I PREISPITATI SVOJE IZVORNE DEJTONSKE PRINCIPE
Mnogi se u BiH pozivaju na konstitutivne principe i separatisti i unitaristi, nacionalisti i integralisti zagovornici demokratije i etatistiko-centralistikog modela. Principi Dejtonskog sporazuma su jasni, jezgroviti i nedvosmisleni. Po- litiari u Republici Srpskoj i BiH trebaju raditi sa jasnom sviješu i odgovornošu da donese odluke, za epohu (a ne samo za danas). Dominantna su shvatanja da je Bosna i Hercegovina federacija i da je ona stvar dogovora dva entiteta i tri kon- stitutivna naroda, što moe znaiti da je BiH otvorena za trajno pogaanje i da je ona, uvijek iznova, ono što se dogovore dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Da li su takve interpretacije u duhu i slovu Dejtonskog sporazuma. Da li je Dej- tonski sporazum istorjiski društveni dogovor, što ga entiteti i narodi u sloenoj BiH ne mogu uvijek iznova dovoditi u pitanje. Ako se ve pozivamo na Dejtonski sporazum, onda bismo morali pretpostaviti da su njegove konstitutivne odluke jedan takav istorijski društveni dogovor.
BiH kao federacija nije samo „zajednica zajednica“, ona je i zajednica gra- ana. Nije li to zajedništvo i institucijski osigurano ne moe se govoriti o federa- ciji. Ako se BiH kao zajednica dva entiteta i tri konstitutivna naroda ne konstitui- še na principu onoga po emu kao ljudi doista jesmo zajedno, takva se zajednica samoinstrumentalno odrava; mi zajednicu ne proizvodimo, nego je ugovaramo (dogovaramo) i osiguravamo. Sagledavajui odnose entiteta i centralne drave tu prirotetno treba preventivno djelovati da se vlast ne transformiše u vlasniš- tvo, da se funkcija ne transformiše u posjed i da se ideja zajednice ne transfor- miše u mo pojedinca. Da bi cjelina mogla opstati „kao poeljna“, da bi mogla biti garancijom i obogaivati dijelove, sama cjelina mora biti nešto više od mehani- kog zbria dijelova, mora imati neke posebne kvalitete.
Politika praksa, a i sama teorija u društvenim naukama istie da se savre- mena drava sve više udaljava od principa narodnog suvereniteta i demokratskog ureenja zajednice, a sve se više pribliava Hegelovu modelu monarhije u kojoj sfera moi postaje „apsolutno odreujui moment cjeline“ (zajednice). BiH kao
18
federativna zajednica nije, dakle, samo institucijsko normativni politiki oblik i mehaniki zbir posebnih jedinica, ve je istorijsko-dijalektiki proces u kojem su svi elementi i svi oblici povezanosti podvrgnuti promjeni. Da bi BiH kao cjelina mogla opstati „kao poeljna“, da bi mogla biti garancijom i obogaivati dijelove, sama cjelina mora biti nešto više od mehanikog zbira dijelova, mora imati neke posebne kvalitete. Tako više zajedništva ne znai manje samostalnosti posebnih jedinica, entiteta u BiH, kao što ni samostalnost posebnoga ne ugroava zajed- ništvo, nego ga, naprotiv, stimuliše, omoguava i uvršuje. Zajednica se, pa tako i BiH (za razliku od društva), pored ostaloga, gradi (ili razgrauje) u nama sami- ma. Ona se ne moe instrumentalno, izvanjski uspostaviti. Mjera zajedništva u BiH kao da je iznuena: zajedno smo iz nude, a ako ne i iz straha. Istiu se sve snage i sredstva da se u BiH istaknu razlike. Sve naše diobe i nacionalni bunkeri iz kojih se u BiH dogovaramo (ili iz kojih pregovaramo) i sporazumijevamo ima- ju u svome temelju, ne povjerenje, nego strah i nepovjerenje. Samo ustrašeni i meusobono nepovjerljivi ni oko ega se ne mogu dogovoriti, danas za sutra i prekosutra, ve se uvijek iznova dogovaraju danas za danas (i usput jedni drugi- ma prigovaraju za ono jue). BiH po njima nije zajednica, nego neko imaginarno dogovaralište i dogovorno utvreni instrumentarij za zaštitu posebnih interesa, kultura, ekonomija i sl. Parcijalne kalkulacije i ponašanja nekih politiara naj- blia su, moda nije primjerena rije, „politikom lešinarstvu“, takvim odnosom ne pilimo samo granu na kojoj sjedimo nego potkopavamo i stablo. Prinudno nametanje kriterija zajedništva-ekonomskog, politikog, kulturnog i svakog dru- gog u BiH potkopava njegove temelje, a isto tako odricanje od njega završava u ovoj ili onoj varijanti nacionalizma, podjela i separatizma. Gradnja i razgradnja zajednice nije spontani proces, ve je i to djelo ljudi, manifestacije njihove vla- stite izgraenosti, njihova iskustva, kulture i svijesti. Kada se zajedniko, a BiH bi trebala biti zajednika, ne misli i ne doivljava kao nerazdvojni dio našega, kao mogunost našega i mojega, ve kao „strano tijelo“ u vlastitome, kao nešto tue emu treba prinijeti rtvu u odricanju od vlastitoga, onda trpe i stradavaju i zajedniko i posebno.2 Logino je postaviti pitanje zašto BiH ne funkcioniše, zašto dominiraju logike posebnosti. Prenaglašavanje nacionalnog, prevaga par- cijalnoga i posebnoga što je utemeljeno i u Dejtonskom-mirovnom sporazumu dominantno je obiljeje politikog i pravnog sistema u BiH, te obrazaca i stilova ponašanja politikih elita. Ni stoljetno iskustvo zajednikog ivota ne pomae da „svijest protiv“ protiv „tuega“ a za „vlastito“ ostaje dominirajuim oblikom politike svijesti, politike kulture i obrazaca i stilova ponašanja politikih elita. Istorija nacionalnih drava gotovo bez izuzetka, pokazuje tendencije homogeni- zacije, centralizacije i etatizacije. Strani su nas gospodari stoljeima razdvajali i suprotstavljali jedne drugima, pa smo se valjda na te diobe naviknuli i prihvatili
, ,
19
kao svoju sudbinu. Kao da taj istorijski usud drimo vrlinom i nastavljamo svae i razdvajanja. Rezolutno, iskljuivo pozivanje na nacionalnu dravu i nacionalni suverenitet ne treba graanima, ve politikoj birokratiji za legitimisanje svoje moi posredovanja. Graanima ne treba ni nacionalna, ni birokratska ve njiho- va vlastita drava- treba im demokratska, pravna, moderna drava. Meutim, posljedica minulog rata u BiH je, izmeu ostalog zanemarivanje narodnog su- vereniteta kao tradicionalno demokratskog naela konstitucije i vršenja vlasti, a favorizuje se naelo nacionalnog suvereniteta. Našu politiku svijest moramo drati stalno budnom imajui u vidu istorijska, ratna iskustva i sukobljavanja naroda na prostorima BiH. Teze o BiH kao uvaru i garantu nacionalnih suvere- niteta u biti su graanske i nacionalistike. Njihovi protagonisti ne vide niti unu- tar nacionalnu, niti socijalnu diferencijaciju, a niti mogunost meunacionalne zajednice. BiH za njih nije zajednica nego samo instrument za osiguranje i odr- anje posebnih nacionalnih individualiteta. U sadašnjem trenutku i stanju BiH mogu jedino egzistirati neki oblici dogovaranja i pogaanja nacionalnih tehno- politikih oligarhija. Za politiare u BiH nacija je „materijal“ na kojem oni rade i kojim grade svoju poziciju. Kompletiranje nacionalnih suvereniteta u kojima narod nije hegemon, zakonito prozivodi nacionalne politokratije, a narod u BiH gura na kolosijek nacionalnog organizovanja i djelovanja. Princip nacionalnog pariteta u BiH uzima sve više maha i prostora radnom i demokratskom princi- pu. Upitna je kadrovska politika. Raste broj karijerista koji raunaju na etnike i druge kvote, preuzimaju politiku kao drugu ili prvu profesiju. Nacionalno je, i po svojoj genezi i po svome karakteru, vezano uz graansko, pa je svako zagova- ranje i preferiranje nacionalnoga znaka restauracije (ili uspostave graanskog odnosa). Nosioci nacionalnog suvereniteta (eše odabrani nego izabrani) nado- mještaju nosioce organskog legitimiteta.
Nacionalizam je u BiH integracijska ideologija za itav sklop ideja i nasta- janja. Bez odluujueg društvenog autoriteta graana narodu treba voa, a voi treba narod i drava. Konstitucija sistema u Bosni i Hercegovini podstie proces homogenizacije i etatizacije nacionalnog (entitetskog) interesa. Insvesticioma- nija je bila i ostala nerazdvojna pratilja autakije. Nacionalni su lideri tako gradili sebi spomenike (pokazalo se od lošeg materijala, ije porijeklo i strukturu ovdje iz puke pristojnosti neemo spominjati). Nacionalna je ekonomija u uslovima BiH „ekonomija feuda“ to, pored ostaloga, znai da je ona i drugo ime za politiki dirigiranu ekonomiju, za politiko okivanje ekonomije i ekonomskih zakonitosti, kako bi se malim, ali sigurnim dozama hranila provincijska volja za mo i kako bi se izbjegavao rizik što ga eventualno moe proizvesti „puštanje s lanca“ trišnih mehanizama. Jedino interesima BiH i lokalnih tehno-birokratija odgovaraju au- tarkine privredne strukture i razliiti oblici zatvaranja. To su oni okviri do kojih dosee njihova kontrola i njihova mo posredovanja. ak i one privredne sisteme koji su ekonomsko i tehnološki nedjeljivi (saobraaj, energija, telekomunikaci- je), mi smo uspjeli razbiti i razdijeliti. Razgovor o našim nacionalnim ekonomija
20
mora ponovo u diskusiju vratiti pitanje: što je to BiH? Naune su institucije, neri- jetko upregnute u kola parcijalnih interesa, a nauni radnici daju „nauni i stru- nu podlogu“ ve unaprijed zgotovljenim politikim odlukama. Istina, u nas ima i monih i samovoljnih, ali nema takvog monika ni samovoljnika koji bi na sebe preuzeo odogovornost za goleme investicije bez odgovarajuih naunih i stru- nih podloga i ekspertiza.
Uzroci integracije i dezintegracije Bosne i Hercegovine su prije sve- ga politiki, a politika u BiH je drama... Dramu treba riješavati, a ne igrati po himni...“hajde da zaboravimo na sutra.“
U unutrašnjoj logici BiH politikog sistema ne postoji opšti interes. Postoji samo dogovaranje i utvrivanje zajednikih interesa u dejtonskoj BiH. BiH i nije mišljena kao politika zajednica, kao ono opšte, ve samo kao mogunost dogo- varanja posebnih interesa oko mjere zajednikog interesa. A i u tome je dogova- ranju sistemski preferiran (a u praksi apsolutizovan) posebni interes. Odatle to- liko muke i utroška energije oko utvrivanja i ostvarivanja zajednikih interesa u dejtonsoj BiH. Paritetni princip odluivanja u institucijama BiH (koji se praktiki svodi na pravo veta) polazi od pretpostavke o nekom jedinstvenom, homogenom i neproturjenom nacionalnom (entitetskom) interesu. Nacionalni suverenitet u BiH sve više se nadreuje narodnom suverenitetu. Ova apsolutizacija nacional- nog, paritetnog principa treba nacionalnim politikim birokratijama, koje time jaaju svoju mo i uvršuju temelje svoje reprodukcije.
6. ZAKLJUAK I PREPORUKE
, ,
21
vlastodraca kroz marketinšku industriju ne baca novac uzalud. Da to ne radi ljudi bi svrgnuli lane autoritete, korumpirane politiare, autokrate, diktatore, nemoralne pojedince kojih je naalost sve više. Tako se u politici u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini sve više razvila reklamna industrija koja prerasta u “psihologiju zanovijetanja”. Ti uinci propagande posebno su vidljivi kod djece i starijih lica. Politiari nas zaduivanjem vraaju u robovlasniku ekonomiju, du- niko-vjerovniki odnos. Neinformisano birako tijelo donosi iracionalne odlu- ke, vrlo esto i protiv vlastitih interesa. Iz politike i sociološke teorije je poznato da bi demokratija trebala da se temelji na dobro informisanim graanima koji donose racionalne odluke. Meutim, industrija odnosa s javnošu vodi politike kampanje tako da do graana stigne jedino površna informacija, iluzija, stvara- ju se popularne linosti, “lideri”, autokrate i esto puta nemoralne linosti. Oko bitnih pitanja za narod stalno postoji veliko razmimoilaenje izmeu voenja javne politike i javnog mnijenja. Zato neki politiari i neki nosioci javnih funkcija narod zabavljaju sporednim stvarima i na taj nain manipulišu demokratijom na isti nain kako su to inili i ine s trištem i privatizacijom. Na taj nain se dopri- nosi opštem marginalizovanju naroda, atomiziranju ljudi tako da im se panja usmjerava i skree što dalje od onoga što bi im trebalo biti vano, npr., umjesto da ive slobodno, nesputano u demokratskom društvu, jednostavno samo rade za manjinu, za vlast i vlastodršce. Naalost umjesto da politika bude…” mudrost upravljanja ljudima i stvarima u svrhu ostvarivanja najviših vrijednosti (istine, pravde, slobode, svetosti ivota, itd.), ona se danas u Bosni i Hercegovini defi- niše kao ogoljela i krvolona borba društvenih grupa i pojedinaca za osvajanje, ouvanje i poveanje moi, vlasti i koristi koje ide uz to. Suština politike u BiH je borba oko raspodjele i konrole društvene moi- politika je postala drama. Filo- zof volje za mo je rekao: došlo je vrijeme da se ponovo promisli šta je politika, jer ovakva kakva je sada i ovdje, ona je mjesto gdje su sve duševne bolesti zaka- zale sastanak. Sa dovoljno razloga moe se rei da su na ovim prostorima BiH još uvijek veoma mone mitske i paganse predstave i vjerovanja, koja po pravilu oivljavaju u trenucima politikih i društvenih kriza. Kad god se ponove krizne situacije uvijek se obnove ovi mitski i paganski obrasci. U kriznim situacijama ne trai se uitelj nego spasitelj: harizmatski voa uvijek ima šansu kada nije mo- gue riješiti krizu na racionalan nain što je sluaj i u BiH.” (Vejnovi, D. str. 54)
Politiari u Bosni i Hercegovini danas esto puta saopštavaju graanima da ne oekuju nikakvu pomo od drave, drava je problem, a ne rješenje, itd. To je neoliberalizam u svojoj biti. Posjeduje taj podvojeni karakter koji moemo slijediti unatrag kroz ekonomsku istoriju. Uspostavlja se stanje da jedna pravila vrijede za bogate, a sasvim suportna pravila vrijede za siromašne. Za siromašne i dalje vrijede trišni principi, npr.ograniavaju se prava, uništava se zdravstvo i sl. Opasnost za BiH i Republiku Srpsku je kreditna kriza koja je još više produ- bljena razliitim politikim, ekonomskim i svakim drugim malverzacijama i ko- jekakvim sistemskim provoenjem finansijskih trikova i prevara. Mo se toliko
22
koncentrisala da su neke od banaka favorizovane od politiara i drave postale “previše velike da bi propale”, nego su, kako je to jedan ekonomist lijepo rekao “previše velike da bi ih se pritvorilo”. U uslovima Bosne i Hercegovine ljudi koji su odreeni, izabrani, da riješe krizu bili su i jesu isti oni koji su do nje doveli. Oni su do krize doveli, a sada su jai nego ikada prije, moniji, drskiji, osioni. Je li to sluajno, pa, baš i nije, ako su isti ljudi odabrani da osmisle novi ekonomski plan- šta oekujemo da e se dogoditi?
, ,
23
LITERATURA:
1. Altiser, L. (2015). Ideologija i dravni ideološki aparati. Beograd: Karpos. 2. Balj, B. (2013). Neoliberalizam – redukovana praktina filosofija. Zrenjanin:
IP Beograd. 3. Bauman, Z. (2003). „Turisti i vagabundi“. u: Vuleti, V. (prir.). Globalizacija –
mit ili stvarnost. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva. 4. Bauman, Z. (2009). Fluidni ivot. Novi Sad: Mediterran Publishing. 5. Ber, K., Mihnjenko, V. (2012). Uspon i pad neoliberalizma – kraj jednog
ekonomskog poretka?. Beograd: Zavod za udbenike. 6. Bok, De. (2005). Univerzitet na trištu: komercijalizacija visokog školstva.
Beograd: CLIO. 7. omski, N. (1999). Šta to (u stvari) hoe Amerika. Beograd: Institut za
politike studije. 8. omski, N. (2015). Sistem vrjednovanja uenika i nastavnika vještaki.
Dostupno na: http://www.6yka.com/novost/87359/comski-sistem-vrjed- novanja-ucenika-i-nastavnika-vjestacki
9. omski, N. (2016). Jer mi tako kaemo. Beograd: Slubeni glasnik. 10. omski, N. (2017a). O anarhizmu. Novi Sad: Mediterran Publishing. 11. omski, N. (2017b). Rekvijem za ameriki san: deset principa koncentracije
bogatstva i moi. Novi Sad: Akademska knjiga. 12. Kati, N. (2008). Kriza etike i etika krize; Dostupno na: https://nkatic.word-
press.com/2008/12/30/kriza-etike-i-etika-krize/ (08.10.2018). 13. Kori, R. (2014). Agenda 21 je plan UN za porobljavanje oveanstva od
strane globalnog korporativnog sistema. Dostupno na: http://www.inter- magazin.rs/roza-kori-agenda-21-je-plan-un-za-porobljavanje-covecanstva- od-strane-globalnog-korporativnog-sistema/
14. Kovaevi, B. (1986). Gramsci i marksizam (Koncepcija hegemonije Antonija Gramscija). Banja Luka: Glas.
15. Vejnovi, D. (2003) Politika kultura, dijalog, tolerancija i demokratija u Bosni i Hercegovini, Udruenje defendologa Republike Srpske i Grad Banja Luka.
25
AEO AE EEE E AOJA AO EOA EJEO O EEO
CURRENT SITUATION AND PERSPECTIVES OF THE FUTURE DEVELOPMENT OF THE PRIVATE SECURITY SECTOR
IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
. 3
UDK 334.728:351.759.4/.5(497.6)
: oje eo-oe, eooe, ojae e ojee oee o aaj ojea eo ejeo, a oje ao- o ae a aoj ao eoa ejeo. ojee o oj je oo a a oo, eaa ae oje o oe aaje oo je ao oj je ao a aoj oo ejeoo jea-a- e ejeo. ao je aa ejeo e o aje oaa a aa, je je oo ojeea, a a ooa je a eoaa. eo- a ea ea „ee oo“ oao oeaae eae oje oje oe eee a ea, eoajeeo, eaa eoo ojea. aaj aeee ejeoe ooe aae oe eae eae aa, ooo a eo ejeo, - ao eo ejeo oo aea, je e e a oae o a. eo ae ao eoa ejeo o eeo- je a aooaaje o a ojea aoa jeea e, eeo, oaaa ao eaa eeaa a eao a a aee ejeo aaa oao ooa.
: a eo ejeo, oejeee a oe, eea jeao.
Abstract: Numerous socio-political, economic, social and other changes have led to significant changes in the security sector, which have particularly affected the development of the private security sector. Changes in property ownership, the disappearance of state property through the privatization process is a fundamental factor that has influenced the development of a new security subject-private security. Although private security has been known to the west in the past, where it is deeply rooted, it was unknown in our area. This strangeness and skepticism towards “something new” further aroused prejudices that based their insistence on ignorance, lack of information and not accepting the inevitability
3 , , e-mail: [email protected] 4 , , e-mail: [email protected]
26
of changes. By accepting the modern security flows of today’s present prejudice, the state, or the state security sector, sees in the private security sector a useful partner because it strives to achieve the same goal. The current state of the private security sector in Bosnia and Herzegovina is at a satisfactory level, but some legal solutions have, over time, proved to be impractical and inefficient and should be further improved in accordance with modern safety standards.
Keywords: private security sector, security of persons and property, detective activity.
1. O
O a oja ae ejeo eoj e ooj oa aao. ao je aa ejeo jo 1976. oe eaa jeaj ae A ao jeao ao aa - eea oaaja aoaoe a, oj aj e oeae a ejeo, eaoj jee ooao, a eea oj ajj oaaj, a ae a a ee, a e ae , ae oe eea o a a.5 aa ejeo e oeje ao ejeo oe e aoae ejeo, j oo jeoaa ao oo oe e jeaa oj e aeee ooe aaa ooa.6 oe e ao „a eo ejeo“ oaaaj oejae e ejeo oje aj aa a oja a o eoaa, ao ae oaje oje aj aoe oaee oe ooaa oee ejeoo- a aaa oea.7
oo, o e o a ooa a ea oja ae ejeo – . ea e a- a ejeo oajea oaoa oa jeoaa oooo oejao jeeo eao ooa, je - ae jeao j oaae a oa - ao oaaa. a aj a eaa, aa ejeo o- aa: oooo aaoae aaa, ooe ao oejeea a ee, ooo ae jeao. e aae oeje a ejeo ao ao aoa jeao
5 Private Security: Report of the Task Force on Private Sevurity, US Government Printing Office, Washington,DC,1976.str.4. 6 M., , K- , , 2007. .13 7 ., : ? , .5, , 2004..89.
. , . ...
27
oeoao a, a oa aeo a oaa, oa- oa a aa oee a ae e oe o aaa aa oaja o a.
a aj a eaa, aa ejeo oaa: ooo oejeee ( jeao a oaja aeja ejaoa- a ae a o-eo oejeea a oooj oo), oeo ae oejeee a ee jeao.8 a oo aeeo, oe e a a oja ae ejeo a ojao aee. jee ae, o e oe oo a ae a ejeo oje e oaje ao a- a ae e e, ooo ooe ejeo oj e e a aje a a oo jeaa. aoe, ooaa e oo a e a oa aaje a oaj a - ae oee ejeo a, e e a oja ae e- jeo ejeo oje.9
ae ejeo je a oeoao oooo oee jeo oa ea ejeo je e oo ooo ejeoo aje. aao oa- a a aa e eoo ao, je e a o ooj jea- o. aje a, oa oaa, aea o a, ejeoo oee, aao a ojeoae oaae ea ao eoa ejeo.O aaj ao eoa ejeo oea e aa jeaa ae ejeo ao aa oaaa ejeo aea aea, o ao oaae oo aa, oeae ooja aaa o- a oeao a o a oa ae ooe, eo oaae aaa aa ae ejeo aa oe aa aa a eoea oaaa, e o eaj aaa ao a e oae ae aaa o (eae eo ee jea eaae jea aa jea, oajeaae oje, oe- jeee a jea o, e e aa ejeo jaa ao ae oj oeoao oaa o ejeo ooa a o ejaoae e).10
8 ., , , , 2009, .11-12. 9 . ., „ – “, – , , 2012..205. 10 Marc Cools,: „ Private policing in Belgium: outsourcing and public-private cooperation-research, ., (), , , 2006. . 39-46.
28
jeao jeaa ae ejeo oaaj oo oje ejeo ae a, oe ooaa, oje oeo aeo eaa ae ejeoe aae oje aa aaje ao o aa. ea a a je oj oo XX jea a oao o oo o ao aa eaje ooa oje oaaj ae ae ejeo. e jeao oo e o aa eee ooe e: ae oaje a ooe o-eo oejeea ae; eee aeje (oo a aea); aeje a ejeo oa, ae e; eee ojee oj ao eoa jeao aj oeee ejeoe e (ee, aje, jeoae) o. e, ajee ae jee oje e aee oa jej a a, ojeaa ooaa : jee e ee ae (eo jee oe ae), e jee aao-ee, ooe, eje aee ae.11
2. E AE EJEO
e ae eje eaa oe e ae ejeo, oj oaa ae, ea, o oaaj j, ao a jea o e ee ae, a jeaaa a a oa aaa a, oe ooaa, e jeaje ae oee ojeaa a a oja a ae oae, a oja o eo ao a oaa.12
jee ee e ae ejeo oeo oje a ee eee. ee jee ajao: oooe-eaee oa, e , o e e je e ao aoe a ooa ae. Ee je : oja, o, ao, ej oa, oaa oja, oa oae aoae, jaa eea, ao a aa a oja a a ejeo.
aa a ee a ao oejeee, o oa oa aoo, o a e a eee e ooa:
- ojea a a a, oe ooaa - aa a oe e ea
11 . ., „ “, , , , 2015. . 58-59. 12 Ibid, str. 215.
. , . ...
29
- Oaae ea a ja oa, o eaa jea oaa aaa je oj je aeo -a
- aae, ojeoae ao a oee ea ee ae, oaa, ae a, oaae ea ee ae oa oa
- Oejeee aoa eoa oa eo o je oj je aeo -a.13
Ooa aea oaa ooa ao oejeea : aoo, oeoaa, eao, ajeo je oaea, aaa, ooa, aa ooe aje, ao ooa ee. aa eaa aj o aa a e e aa oaja oja e a ooa oejeea. ea jao oae oee ao o o eeo aaa. e oaa o e a. ajee e o oa a ae a oaa, ao a oaaja oje e ae o o jeao. oee oaa ooa ao oejeea, aje , oaaj oe ae oa ao a eea a ao oejeee, ooo oea aa, a oaae ooa, ao oa o ea aa (aea ao a).14
3. A EO EJEO O EEO
oeo eoo e ooa, ojaa eaa, aja, aaja aaa, ea oa eeoao aoaa oeo eaa oe , aje 90- oa oo jea, o ea oj jea ao o oae ae, oae, oe, jee a a jea jeea o a oe. eo 1996-2002. oo je o aaa oea oaoao ao ea ejeo jeaa a ae ee oje eao a eooj e oja e a oje: ae, ee,
13 , . . . . 14 . ., „ “, , , , 2015..186-187.
30
ae .15 ojao ao aaa ooaa eae oo oaa - aa ejeo. oea ooo eo oo aa ejeo jeo aa a oja e ojaa e oje ooaao ao aaa. aaa o aeja aa aoa oaoa jeea oja e oe o a oae a eea a oejeee a oe, ea eea jeao, oe o oje oaj aoo a oja e oaa ooe e ee ae a oe, ao eoea ao ae a oaa. e e aa, aooa a, ejeo oa a ooaa aeja oa eae a a ao ee oa ae ejeo. aa aoe a ee aeje e oj eoae oe aoo eea ao e jea eojaa eoeoaa oeja oja je „oa o“. 16
Oejeae a oe aa eea jeao e oeo 21. jea e eaje oao-ao eje , ooo ao oao oa, o , e e oej o a oae a eea-aeja a oejeea a oe aa eea jeao.17, eje aaj o oje oaj aoo a oja e oaa ooe e ee ae, a e oje eoea ao ae a oaa, o e aa a ooa a jeoo jeo aee eea. aoo e, aoe, j aa oje oaj aa ao a oja oaj aeje a oejeee, ao a-a oejeea, a a ee.18 oao e aaa, eea a oejeee a oe eee aeje o e a oeoaaj ejaaj aoa, aaaj oeaj eaa eaja oja e oejeee a ojeaa. e, oeo oeeo eea ojea aoa jeea e oaaa ao eaa eeaa oeo ee
15 a . aj ., aa ejeo, oa oa a ooa, aa a 2008. . 90. 16 a A., e ae o o eeo. aajeo: ea a oe je. 2016. 17 , . , . 50/02, 04/12, , . . 78/08, , . . 20/04. 18 ., , , , 2012.
. , . ...
31
oaaaa oeaaa aa a aeja o eae a a a oaae ooa ao oejeea, oeea ojeaa oje eje ao oejeee, oeoaaa aa o oejeea aa o oje, oaeo ojeoae eaa ao aoa, oj e oaao a aje oaeo a, aaa oe, aoo oa, oaee a oe ejea a a ooe ej ojea, ao ee aaaoa aooa, oea oaoo ee jea a e oa aeja oo ea ooa (oejeee aoa oa jeo o, ee ooa eeje, oejeea o...), eje oaoea oea oeo ea aa (aa aaa, aa aaaa, aa oe a oae oa eoa) a jao oo, a oaeo ooa oj e oejeje, oaa ooaaj oe o oja ojee oeo ojeaa oo e a aeo oo eo a e ao eo jea . ao o je e aje ao aoo o aejaa a oejeee a oe aoj eeoj jeao eje e jeao oejeea a oe, j o a oae eea, e oaae ooa oejeea a oe. aoo eje e eea jeao, e oaae ee ooa, aa oaee a eea, ao ao a ao eea oja oaaj ooe oejeea a oe ee aejaa. aoe, oeo oeeo eea aaa e oea a e ao oeo aoo eae oeae ae eee jeao oo a o-e a. ae, eo aa a eea o oaea jee a ae oaaa, oaja aeja oaa oo ojee ee Eoe je a ee jeao oeo ao ee oe, e oao, aa o aeao ao a ao aaa.
- , 19, . , 20: ‘’ -
19 , . 2007. ‘’ Urbanization, Policing, and Security’’. 20 Vejnovi, D. Lali, V., Šikman, M. (2010). Private Security in Bosnia and Herzegovina, Urbanization,
32
, . , , , , , , , , , . , , , . , . , , – ’’21. .
4. AA AAAA
oe eo aje eo ejeo je o oeee oea oj e oea eoaa aoe eae ojo e oa ej a oae jeoae aeja ae ejeo. ojaa o oea oje oe a e oaa aoe eae eoa ae ejeo ae aooa a o eeo, eeo a o Eea a o a jao ee aeo ao eoa ejeo oo a ae (oeoae) jee ejeoo ea. aao, aa ae oaje o aoe aa je a ejeo. aj aoe a a eoo ejeo e oea e a aa ao ooe a eo ejeo o eoo oae, ooae ae a. e ae, a eo ejeo a eeo ee aae, o je eeja ae aeo ae j. oje. e, aaa ao eoa ejeo ao eoa ejeo oa oaa, aoaa a ojee ao, ao a jee e oee ooee ejeoe jee. e ae ao jeea, a oaa a,
Policing, and Security. In. Gary Cordner, AnnMarie Cordner, Dilip K. Das (Eds.), International Police Executive Symposium, CRC Press, Taylor & Francis Group. pp. 389-402 21 .
. , . ...
33
a je ejeo o o o oa je oaaa ejeo. eo ae ao eoa ejeo o eeo je a aooaaje o a aea aoe eae jee. ae, eo ejeo oe oa je aeoao oe o ajjeoaj oo aa ee ae a oe a o oaj e oaja je ea oaa ooa ae aa ja eoa oa jeo. aoe, oee aea je o oaaa ee ooa, a ee oj je aooaaj je aa oja a eea, ooo aeja a oejeee a oe ajo , a oee oae ea a oa oaea, e eoo eoaae oe ae ejeo oj eoj aje. ao je oa a je oe oe, ea o a ojea aoa jeea oja e oaaa ao eaa eeaa ea oao ooa a a aee ejeo aaa eoa ao ojaa o aaj ao eoa ejeo.
EAA:
1. aja,., Oo eeo, ao oja aeja, eoa, 2007.
2. Vejnovi, D. Lali, V., Šikman, M. (2010). Private Security in Bosnia and Her- zegovina, Urbanization, Policing, and Security. In. Gary Cordner, AnnMarie Cordner, Dilip K. Das (Eds.), International Police Executive Symposium, CRC Press, Taylor & Francis Group. pp. 389-402
3. ejo, ., ., ., , ., , ., , ., , ., , ., , .: – - , , , 2008.
4. a, . , .: „ “, , , , 2015.
5. a,. aj, .: aa ejeo, oa oa a ooa, aa a 2008.
6. eo, ., ea eo ejeo:ao o aaa? , eja .5, ooa, 2004.
7. ., , , , 2012.
8. eo, ., a, ., oae, ., oe, ., Joao, .,
34
oea a a a, oe ooaa, ea a aaa aaa aa,eoa 2011.
9. Private Security: Report of the Task Force on Private Sevurity, US Government Printing Office, Washington,DC,1976.
10. ,.:“ “, , , 2009,
11. ,. , .: „ – “, – , , 2012.
12. Marc Cools,: „ Private policing in Belgium: outsourcing and public-pri- vate cooperation-research, , (), , , 2006.
13. a A., e ae o o eeo. aajeo: ea a oe je, 2016.
14. , . , . 50/02, 04/12,
15. , . . 78/08,
16. , . , . 20/04.
ee o: http://www.parlament.gov.rs/upload/archive/files/lat/pdf/predlozi_za-
kona/1124-15%20lat.pdf http://www.bezbednost.org/Sve-publikacije/5794/Izmene-Zakona-o-
privatnom-obezbedjenju.shtml http://www.korporativnabezbednost.rs./ www.mup.gov.rs . www.novosti.rs . www.politika.rs www.security-expert.org . www.theabi.org.uk/about/ethies.htm .
. , . ...
35
CURRENT SITUATION AND PERSPECTIVES OF THE FUTURE DEVELOPMENT OF THE PRIVATE SECURITY SECTOR I
N BOSNIA AND HERZEGOVINA
Ass.prof. Siniša uki, PhD Ma Zeljko Zoric, MA Faculty of Security and Protection
ABSTRACT:
Numerous socio-political, economic, social and other changes have led to significant changes in the security sector, which have particularly affected the de- velopment of the private security sector. Changes in property ownership, the di- sappearance of state property through the privatization process is a fundamental factor that has influenced the development of a new security subject-private se- curity. Although private security has been known to the west in the past, where it is deeply rooted, it was unknown in our area. This strangeness and skepticism towards “something new” further aroused prejudices that based their insistence on ignorance, lack of information and not accepting the inevitability of changes. By accepting the modern security flows of today’s present prejudice, the state, or the state security sector, sees in the private security sector a useful partner because it strives to achieve the same goal. The current state of the private security sector in Bosnia and Herzegovina is at a satisfactory level, but some legal solutions have, over time, proved to be impractical and inefficient and should be further improved in accordance with modern safety standards.
Keywords: private security sector, security of persons and property, detec-
tive activity.
Dr. Stevan Daki22
Dr. Predrag Obrenovi23
Mr Zoran Bogojevi24
UDK 314.15:323.15(497.6) Pregledni rad
Apstrakt: U radu se govori o migracijama kao faktoru i procesu destabiliza- cije BiH sa akcentom na stranim migrantima. U radu se analizira stanje migracija na Balkanskim migracijskim rutama preko BiH, kao i trenutno faktološko stanje stranih migranata u BiH. U radu se posebno istie potreba za hitnim iznalaenjem prihvatljivih rješenja ovog ozbiljnog bezbjednosnog, ekonomskog, sociološkog i so- cijalnog problema. Rad je tako koncipiran da u zakljunom dijelu nudi alternativ- na rješenja za rješavanje ovog ozbiljnog evropskog problema na prostorima BiH.
Klune rijei: migracije, izbjeglice, preseljenje
Abstract: This paper discloses migrations as destabilizing both factor and the process for Bosnia and Herzegovina with particular focus on foreign migrants. In this work we analize state of migrations on Balkan routes across B&H as well as the currently factuall state of foreign migrants in B&H. This work emphasizes urgent need for finding acceptable solutions for this sternly security, economic, sociological and social prooblem. The work is designed so that in the final section offers alternative solutions to address this serious european problem on the terri- tory of Bosnia and Herzegovina
Keywords: migrations, refugees, resettlement.
22 EVROPSKI DEFENDOLOGIJA CENTAR za nauna, politika, ekonomska, socijalna, bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraivanja Banja Luka, nauni savjetnik, i Visoka škola UNION U MOSTARU. 23 EVROPSKI DEFENDOLOGIJA CENTAR za nauna, politika, ekonomska, socijalna, bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraivanja Banja Luka, nauni saradnik, major Oruanih snaga Bosne i Hercegovine. 24 EVROPSKI DEFENDOLOGIJA CENTAR za nauna, politika, ekonomska, socijalna, bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraivanja Banja Luka, nauni saradnik.
38
Migracije su istorijski prirodni fenomen, koji predstavlja, naješe, poslje- dicu stanja i kretanja u društveno-ekonomskom i politikom trenutku nekog prostora. Migracije su dio društvene stvarnosti koje utiu na sve sfere društva i društvenog ivota, a posebno na demografska kretanja i ekonomske promje- ne. Istorijski posmatrano, BiH je tokom svoje istorije bila turbulentno podruje interesantno raznim zavojevaima i okupatorima, preko prostora BiH su tokom 20. vijeka prošla dva svjetska rata, kao i ovaj posljednji devedesetih godina, što je redovno za posljedicu imalo migracije sa ovih prostora i na ove prostore
Migraciona kretanja su imala uticaja na promjene u broju, strukturi i dru- gim obiljejima stanovništva, ali najviše na njegovu redistribuciju i razmještaj na ovim prostorima. Postoje razliita poimanja unutrašnjih migracija u BiH, zavisno od nacionalnosti istraivaa, koja po pravilu uzimaju dio subjektivne primjese migracionih kretanja u BiH i prema BiH.
Jedna od oteavajuih okolnosti za izuavanje Balkanskih migracija su za- kljuci o migracionim kretanjima stanovništva neprecizni, oskudni i parcijalni, posebno iz ranijih perioda prije Drugog svjetskog rata, ali i nakon toga perioda ništa nije bila bolja situacija, uglavnom su kvantitativni pokazatelji iskazivani procijenjenim vrijednostima. Razlozi za migracije na ovim prostorima su bili uslovljeni razliitim uzrocima, a naješe su uzrokovani ekonomskim i ratnim uzrocima, ali i drugim koji su pogaali prostor bivše SFRJ i šire. Generalno po- smatrano, BiH u duem vremenskom periodu ima negativan migracioni saldo uz prostorno kretanje stanovništva koje je dovelo do nacionalne homogenizacije nacionalnih grupa na prostoru bivše SFRJ.
BiH je posljednjih desetak godina zahvaena stranim tranzitnim migraci- onim kretanjem koje je pokrenuto uslijed kriza u konfliktnim i ratnim podru- jima Sirije, Libije, Iraka, Avganistana Pakistana, Bangladeša i drugim dravama i regionima Bliskog Istoka, Afrike i Azije. Dio ilegalnih migranata se zadrao u BiH zbog toga što je veina drava jugoistone Evrope zatvorila i uvrstila gra- nice ime je oteala i djelomino sprijeila daljnji protok migranata ka Zapadnoj Evropi.
2. PROCESI UNUTRAŠNJIH MIGRACIJA U BiH
Bosna i Hercegovina i ostali dijelovi SFRJ su bili u vjekovnim migracijama, tako da je prosjeno svaka trea generacija bila pokrenuta sa svog ognjišta iz raznih razloga, što posebno dolazi do izraaja u decenijama poslije drugog svjet- skog rata.
. , . , .
39
dok sa druge strane imamo depopulaciju seoskih naselja u planinskim i kraškim prostorima. Prema Pašaliu, Bosna i Hercegovina je, zajedno sa Crnom Gorom i Makedonijom, prostor Jugoslavije koji se u svim poslijeratnim popisima stanov- ništva odlikovao negativnim migracionim bilansom tj. više odseljenih lica nad doseljenim licima, a evidentan je stalni trend jaanja emigracione komponente iz Bosne i Hercegovine uz intenziviranje kako meurepublikih kretanja, tako i migracija u inostranstvo.
Iz analize Pašalia se da zakljuiti da trendovi migracionih strujanja u prošlosti i danas vode Srbe iz BiH prema Srbiji, a Hrvate prema Hrvatskoj, dok su kretanja Muslimana (danas Bošnjaka) iz ostalih dijelova Balkana bila usmje- rena prema BiH.25
Sve analize govore da su ranija i današnja migraciona kretanja usmjere- na ka etnikim homogenizacijama prostora bivše Jugoslavije. Pašali upuuje i na faktore prostorne pokretljivosti stanovništva ovih prostora koji dolaze izvan ekonomske i demografske sfere, meu kojima posebno mjesto zauzimaju faktori kulturno- civilizacijske, psihološke i politike vrste.
Prema zvaninim podacima iz BiH se od 1948. do 1991. godine iselilo 729.434 stanovnika, a u periodu od 1991. do1995. godine oko milion osoba ili do 1,2 miliona, koji su se nastanili u preko 100 zemalja. U periodu ratnih sukoba i nakon njih, u Bosni i Hercegovini je bilo interno raseljenih lica oko 2 miliona, što je iznosilo oko 50% ukupnog stanovništva.26 Ukupan broj emigranata iz BiH i njihovih potomaka druge i tree generacije u inostranstvu je oko 2 miliona.
Procjene UN govore da e BiH 2050. godine imati 3.058.000, a 2100. go- dine 2.217.000 stanovnika. Ova procjena nije uzela u obzir budue emigracije stanovnika zbog liberalizacija reima radnih dozvola u Njemakoj, a moda u budunosti i u drugim dravama, koja ima višemilionski nedostatak radne sna- ge, a poznato je da radnici iz bivše SFRJ imaju dobru radnu kulturu i kulturu ivljenja, relativno su podloni lakoj asimilaciji, što e pojaati proces emigracije stanovništva iz BiH.
3. PROCESI VANJSKIH MIGRACIJA U BIH
Sadašnji procesi migracija prema Evropi su posljedica djelovanja globali- sta primarno na izazivanju kriza, sukoba i graanskih ratova u dravama Bliskog istoka, dijela Afrike i Azije, koje su se suprotstavile neokolonijalizmu Zapada i otimanju prirodnih resursa. Samo su pojedine arapske drave koje su bile save- znice vodeih drava NATO bile pošteene „arapskog prolea“, ali su zato ozbilj- no uestvovale u razbijanju i destabilizaciji drugih arapskih drava u regionu.
25 Vidjeti više: Isto. Str. 27-31 (Taka 46.-53.). 26 Pašali S., (2012). Demografski gubici u Bosni i Hercegovini (1991-2011), Republiki centar za istraivanje rata, ratnih zloina i traenje nestalih lica, Grafid: Banja Luka. Str. 53
40
Uglavnom drave lanice tzv. „arapskog NATO-a“ u formiranju (Saudijska Arabi- ja, Egipat, Jordana, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Oman, Bahrein i Katar) su bile pošteene tih turbulentnih procesa.
Spoljne migracije se moraju posmatrati u širem kontekstu kao sekundarni cilj globalista koji se moe posmatrati i u pravcu urušavanja nacionalnih drava Evrope i njihovo ukroavanje i potinjavanje globalistima.
Balkanske migrantske aktivnosti poele su 2011. godine, a eskalirale su od 2012. godine, nakon intenziviranja sukoba u Siriji, da bi novi talas migracija na- stupio u 2015. godini, što predstavlja i najveu migrantsku/izbjegliku krizu od 2. svjetskog rata. Naredni vei migrantski talas se oekuje 2019/2020. godine, što bi moglo imati brojne štetne posljedice po BiH i doprinijeti trendu poveanja migranata u BiH koji ne mogu otii nigdje.
Najaktuelniji i naješi migranski pravci ilegalnih ulazaka u BiH su oni koji vode od Višegrad ka Sarajevu, te Zvornika i Bijeljine ka Tuzli, i naravno dalje na Zapad. Takoe, manje grupe migranata se pojave na pravcima Bilee i Trebinja, ali ni drugi pravci ilegalnog ulaska nisu iskljueni. Nadlene institucije BiH, pri- je svega ministarstvo bezbjednosti BiH, nema tanih podataka o broju ilegalnih migranata, pa mnoge procjene i podaci pokazuju da je u BiH ušlo znatno više ile- galnih migranata nego što to govore podaci koje ima Štab zaduen za ovo pitanje.
List N1 navodi kako podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-san- skog kantona pokazuju da je od poetka godine samo u taj dio BiH došlo više od 17 hiljada ilegalnih migranata dok u operativnom štabu ministarstva bezbjed- nosti za pitanja migracija barataju brojkom od 11 hiljada ilegalnih migranata koliko ih je navodno ušlo u cijelu dravu.
Vlasti u Bihau su sigurne u svoje podatke jer precizno i svakodnevno bi- ljee svakoga stranca koji kroi na tlo Unsko-sanskog kantona dok u Ministarstvu sigurnosti BiH, kako tvrdi Avaz, nisu imali odgovor na pitanje kako se dogodilo da dravnom operativnom štabu na ijem elu je ministar sigurnosti te zemlje Dragan Mekti “promakne” ak oko 6 hiljada neevidentiranih migranata. 27
Ukupni javno dostupni podaci o broju ilegalnih migranata koji su prošli kroz BiH ne mogu se nai niti na jednom od sajtova nadlenih institucija BiH, a da ne govorimo o kontradiktornim podacima koje daju u javnost predstavnici nadlenih institucija uz meusobna optuivanja o odgovornosti i neefikasnosti jednih ili drugih. Istraivanjem nije mogue doi do tanih podataka o broju ile- galnih migranata u BiH, pa ak i podaci o broju migranata u migrantskim centri- ma koji su u nadlenosti slubenih organa su procijenjeni na cca 4000.
Ovo nam sve govori da to predstavlja ozbiljan bezbjednosni problem jer niko ne zna ko su ti ljudi i koliko ih je, nemaju utvren stari, niti uspostavljen novi identitet, kuda hodaju po BiH slobodno i potencijalno mogu uiniti razliite vrste
27 http://hr.n1info.com/Regija/a415607/Vlasti-u-BiH-imaju-razlicite-podatke-o- broju-ilegalnih-migranata.html. Preuzeto sa sajta 03.07.2019 . godine.
41
krivinih djela. Za 2018. godinu podaci govore da je ilegalno u BiH ušlo izmeu 23.000 i 32.000 migranata, a najviše je bilo dravljana Pakistana, Bangladeša, Ira- na, Iraka, Maroka, Tunisa, Alira, Libije, Afganistana i dr. Postoje zabrinjavajue informacije da u Grkoj eka 80.000 migranata na put ka Evropi, od kojih prema izjavi ministra bezbjednosti Mektia treba da doe 45.000-50.000 u BiH.
Prema teško provjerljivim obavještajnim podacima Maarskih obavještaj- nih slubi 35 miliona migranata je u pokretu iz Afrike i Azije ka Evropi, a koji e broj proi Balkanskom migrantskom rutom teško je procijeniti.
Generalno reeno, istraivanja u Njemakoj su pokazala da su ovi migrant- ski talasi praeni nepoštovanje ljudskih prava izbjeglica, došlo je do porasta kse- nofobije i nacionalizma, prag tolerancije prema migrantima je do sada bio veo- ma nizak. Slina situacija je i u BiH, s tim da je neravnomjerno rasporeen teret migrantske krize i najviše je optereen Unsko-Sanski kanton. Takoe, Bosna i Hercegovina nije se snašla u razliitim mogunostima rješavanja pitanja ilegal- nih migranata, (readmisija i dr., socijalizacija onih koji su se izjasnili za ostanak u BiH), parcijalno je primjenjivala meunarodne standarde u ovoj oblasti. Viši nivoi vlasti u BiH nee i ne ele da vide migrante, a oni su realnost na terenu…
4. REZIME
Bosna i Hercegovina i ostali dijelovi bivše SFRJ su bili u vjekovnim mi- gracijama, a poslednja unutrašnja migrantska kretanja u BiH su posljedica rata i za rezultat su imala odlazak stanovništva BiH u preko 100 drava svijeta, te pomjeranja stanovništva prema prostorima njihovog veinskog naroda, ime su se stvorile relativno homogene nacionalne zajednice u kantonima i entitetima.
Što se tie spoljnih migracija, moemo zakljuiti da je BiH samo tranzitna zemlja na putu migranata do zapadne Evrope, meutim zbog kršenja globalnog princip slobode kretanja ljudi, roba i ideja od strane pojedinih drava (Maar- ske, Hrvatske i Slovenije), koje su podigle iane ograde na svojim granicama, dio migranata i izbjeglica se zadrao protivno svojoj volji u BiH.
BiH je nespremno i neorganizovano doekala migrantsku krizu i pojedini dijelovi BiH nisu spremni primiti migrante na svoju teritoriju. Glavni teret izbje- glike krize pao je na Unsko-Sanski kanton.
BiH nema tane podatke o broju migranata, što pokazuje da imamo insti- tucije koje ne rade kvalitetno svoj posao, te da nemamo efikasan sistem bezbjed- nosti, a da sa druge strane imamo krizu ljudskih, finansijskih i materijalno-teh- nikih resursa i normativnog okvira za rad organa i javnih slubi u BiH u procesu rješavanja migrantske krize. Zajedniki organi BiH nemaju kapacitet i autoritet odluivanja po pitanju migracija tako da se moe rei da ovaj proces ide prilino stihijno uz djelovanje lokalnih organa vlasti, te inicijative IOM-a i UNHCR-a.
42
Migrantska kriza u BiH je prouzrokovala ekonomske, bezbjednosne, so- cijalne, humanitarne, sociološke i druge probleme koji bi trebali biti predmet sveobuhvatnih istraivanja i rješavanja.
BiH je rtva brojnih neprincipijelne aktivnosti i uslovljavanja pojedinih zemalja EU oko postupanja sa migrantima, koje ele teret migracija prebaciti na drave u kojima migranti borave, a dobro je poznato da su im oni poeljeli dobrodošlicu. Veina migranata su ekonomski migrant.
Postoji mogunost i opasnost da BiH postane evropska izbjeglika desti- nacija jer je najslabija karika na Balkanskoj migrantskoj ruti, a zbog evropskog nejedinstva u rješavanja migrantske krize i drugi problema unutar EU.
Futuristiki posmatrano, moe nam se desiti da BiH u budunosti ne bude više samo drava Bošnjaka, Srba i Hrvata, ve i nekih drugih migrantskih naroda koji e biti tu nastanjeni voljom velikih i monih.
LITERATURA:
1. Pašali S., (2012). Demografski gubici u Bosni i Hercegovini (1991-2011), Re- publiki centar za istraivanje rata, ratnih zloina i traenje nestalih lica, Grafid: Banja Luka.
2. BOŠNJOVI, I. (1990). Demografska crna jama – nova zamka industrijskog društva. Sarajevo:
3. Veselin Masleša. 4. BOŠNJOVI, I. (1999). Bosna i Hercegovina – demografska bajka. Sarajevo:
Meunarodni Forum Bosna. 5. Popis stanovništva, domainstava, stanova i poljoprivrednih gazdinstava
1991.godine Prvi rezultati za republiku i po opštinama, Bilten br. 219. Fede- ralni zavod za statistiku, Sarajevo.
6. Stanovništvo u republici, uporedni pregled rezultata popisa 1971., 1981., 1991. godine, Bilten br. 265. Federalni zavod za statistiku, Sarajevo.
Internet izvori: http://hr.n1info.com/Regija/a415607/Vlasti-u-BiH-imaju-razlicite-podat- ke-o-broju-ilegalnih-migranata.html . http://www.msb.gov.ba http://sps.gov.ba http://vladausk.ba/v4/index/ministarstvo-unutrasnjih-poslova/6
43
FINANSIJSKA KONTROLA I NADZOR U FUNKCIJI JAANJA SISTEMA BEZBJEDNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
FINANCIAL CONTROL OVERSIGHT IN THE FUNCTION OF STRENGTHENING NATIONAL SECURITY SYSTEM OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
Doc. dr. sci. krim. Mario Karada, dipl.in.saobraaja28
Mr. Mirko Milievi, dipl.ekonomista29
Saša oli, dipl. menader30
UDK 351.74/.76:657.632(497.6) Pregledni rad
Apstrakt: Vrijeme u kojem ivimo odlikuje izrazito visok nivo turbulencija koji se prenosi na svaku organizaciju u odreenom obimu. Gotovo da ne postoji niti jedna oblast društvenog ivota koja nije u uskoj vezi sa finansijskim poslovanjem. Jedna od osnovnih karakteristika savremenog naina poslovanja je velika koliina finansijskih sredstava koja se nalazi u opticaju. Ureenost finansijskih tokova i finansijska disciplina su jedne od bitnih osobina zemalja koje imaju ureenu ekonomiju. Najureenije ekonomije svijeta se suoa- vaju sa odreenim devijacijama u finansijskoj oblasti izraenih kroz odreene utaje pore- za, izbjegavanja plaanja poreza, poreskim prevarama, i slino.
Meutim, kontrolni mehanizmi nastoje da sve oblike zloupotreba u finansijskom sektoru potpuno ili u najveem obimu sprijee, svodei ih na razumni minimum koji ne priinjava znaajniju ulogu za normalno i stabilno funkcionisanje fiskalnog, a samim tim i ekonomskog sistema drave u cjelini.
Bosna i Hercegovina je drava kod koje još nije završen tranzicioni proces, gdje dr- avne institucije nisu profunkcionisale u punom svom kapacitetu iz razloga što, u prvom redu, nisu naišle na poštovanje od strane onih koji bi ih trebali štititi na nain da u prvom planu bude zaštita dravnih interesa, a ne pojedinanih nacionalnih interesa ili, pak, što je još gore interesa pojedinaca. Drava je izloena udarima od strane monih pojedinaca i politika, koje ne prezaju od toga da zanemare interese drave onemoguavajui jaanje dravnih kapaciteta u borbi protiv sive ekonomije, privrednog kriminala, utajama pore- za, poreskim prevarama i drugim nezakonitim radnjama ispoljenih od strane pojedinaca i grupa koje svojim postupcima i radnjama svjesno, u manjoj ili veoj mjeri, prave direktan udar na ekonomiju zemlje.
28 EVROPSKI DEFENDOLOGIJA CENTAR za nauna, politika, ekonomska, socijalna, bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraivanja Banja Luka i Visokoa škola UNION U MOSTARU. 29 Poreska uprava Republike Srpske. 30 Zaposlen u privatnoj ugostiteljskoj kompaniji.
44
Otuda je posebno izraena potreba za jaanjem kontrolnih organa u pogledu vr- šenja nadzora u finansijskom i fiskalnom sektoru, na njegovim svim nivoima, od najnieg to najvišeg, kao i saradnja sa svim drugim dravnim organima i institucijama (sudovima, tuilaštvima, policijskim agencijama) koje se bave sprjeavanjem djelovanja organizo- vanih grupa i pojedinaca u domenu pranja novca, finansijskim i carinskim falsifikatima i prevarama. Finansijska kontrola i nadzor treba da obuhvate sve društvene segmente, bez izuzetka. Posebno treba jaati preventivni vid djelovanja na svijest graana o potrebi jaanja finansijske discipline, jer samo finansijski jaka drava moe biti garant finansijski jakog i stabilnog svakog njenog graanina.
Kljune rijei: poslovanje, finansije, ekonomija, drava, tranzicija, kontrolni organ, nadzor.
Abstract: The time in which we live has been characterized by an extremely high le- vel of turbulence that are partially transmitted to each organization. Financial operations have been closely related to almost all areas of social existence. Large amounts of financial means have been circulating throughout modern business and therefore re recognized as one of its basic features. Well organized structure, discipline as well as the flow of financial means are significant features of economically-strong countries that continually confront deviations within financial authorities such as tax evasion, avoidance of taxes, tax fraud and alike. The major function of existing control mechanisms is to confront and neutralize irregularities within financial sector as they appear, act preventively and reduce their in- fluence to the acceptable minimum that does not pose significant threat to normal functi- oning and stability of fiscal and national economic system.
The transition process, in which BiH national institutions are not able to function in full capacity, has not completed yet. The subjects whose basic responsibilities point to protecting national over individual interests, have been conducting noticeable different practice. The nation has been largely exposed to shocks by powerful individuals and politics that oppose national interests and weaken national capacities combatting black economy, economic crime, tax evasion, tax fraud and alike. The perpetrators of aforementioned ille- gal activities are presenting a direct impact on the national economy.
Therefore, the competent authorities must be strengthened in order to establish and maintain continual control of all levels within financial and fiscal sector as well as to esta- blish effective cooperation with other government bodies and institutions (courts, prose- cutors and police agencies) gathered to prevent and combat illegal activities of organized groups and individuals i.e. money laundering, financial frauds, customs’ frauds and coun- terfeiting. By all means, financial control and monitoring should cover all social segments with no exception. The special attention must be particularly devoted to public awareness about strengthening the financial discipline for only strong economies are able to give solid financial foundation for its residents.
Keywords: business, finance, economics, government, transition, control authority, control.
. , . , . ...
Osnovu poslovanja svake poslovne organizacije predstavlja finansijsko poslovanje koje se pojavljuje kao metod i instrument finansijskog upravljanja. Finansijska kontrola predstavlja praenje, ispitivanje, ocjenjivanje i korigovanje procesa realizacije tih planova. Ova vrsta kontrole ima dva aspekta: 1) eksterni, i b) interni. Interna kontrola oznaava skup mjera koje preduzima menadment u smislu ostvarivanja poslovnih ciljeva. Preduzee ne bi smjelo propuštati svoj budui razvoj stihiji, trebalo bi nastojati da ga zasniva na dobrom projektovanju (kratkoronom, srednjoronom i dugoronom) svih svojih pojedinanih vrsta aktivnosti i njegove individualne reprodukcije.
Poseban segment finansijskog menadmenta predstavlja finansijsko pla- niranje. Finansijsko planiranje se sastoji od itavog niza poslovno-materijalnih planova (nabavke, proizvodnje, prodaje, kadrova, uvoza, izvoza, unutrašnjeg transporta, investicija, itd.). Ovaj vid planiranja se javlja kao metod i instrument finansijskog upravljanja, jer ono treba vrijednosno da sintetizuje i uskladi sve naturalno iskazane materijalne planove, odnosno da od svih njih napravi je- dinstvenu cjelinu. Objektivno koncipiran i struno uraen finansijski plan bi, u svakom sluaju, trebao predstavljati sigurnu polaznu osnovu za odvijanje svih, unaprijed planiranih, aktivnosti u svakoj organizaciji, koje su prilino sloene.
Finansijsko planiranje predstavlja predvianje, odnosno unaprijed pro- jektovano usmjeravanje, usklaivanje i rasporeivanje elemenata finansijske funkcije preduzea. Za razliku od poslovnog i raunovodstvenog planiranja, ono ima za predmet planiranje finansijskih tokova, kao i finansijskih struktura i konstrukcija.
Povezanost planiranja i kontrole je stoga neminovna, jer ona u stvari pred- stavlja provjeru, nadzor i odstranjivanje svih oblika odstupanja u realizaciji tih planova. Kontrola ne bi, po teotijskim naelima, predstavljati izraz nepovjerenja, nego pomo u svakodnevnoj praksi kao bi se eliminisali svi negativni efekti lošeg finansijskog poslovanja. Menadment svake poslovne organizacije neprekidno se suoava sa potrebom donošenja blagovremenih i cjelishodnih poslovnih od- luka, a sve u vezi sa ostvarivanjem poslovnih ciljeva. Najveim dijelom donoše- nje odluke od strane menadera i menadmenta zasniva se na podacima i infor- macijama iz raunovodstvenog informacionog sistema. Mjere koje su u funkciji obezbjeivanja zakonitog finansijskog poslovanja, mogu se grupisati u nekoliko kategorija, i to: a) zaštita imovine (sredstava) od pretjeranog trošenja, b) obe- zbjeenje pouzdanosti raunovodstvenih podataka, c) poštovanje dosljednosti realizacije poslovne politike u svim dijelovima poslovne organizacije, d) ocje- njivanje rada poslovne jedinice, e) ocjenjivanje rada zaposlenih, i f) ocjenjivanje rada menadmenta. Vrste administrativne kontrole su: a) administrativna i b) raunovodstvena kontrola.
46
Interni nadzor ukljucuje sve mere panje usmjerene na sprjeavanje gre- šaka prekomjernih troškova i prevare, provjerava i obezbjeduje pouzdanost informacija. Kljuni zadatak internog nadzora jeste kontrola svih dijelova po- slovne organizacije da li dosljedno redukuju poslovnu politiku usvojenu na po- etku poslovnog perioda, kao i da o tome podnose informaciju menadmentu poslovne organizacije. U situacijama kada slobodno trište djeluje sa svim svo- jim mehanizmima, do izraaja dolazi uloga internog nadzora Dodatni razlozi za uspostavljanjem sistema internog nadzora su: a) pojaano prisustvo nelojalne konkurencije, b) povean rast korupcije u svim društvenim sferama, c) erozija poslovnog morala, d) u odreenoj mjeri nekompetentnost i neznanje finansij- skog kadra. Sistem internog nadzora ine: a) interna kontrola, kao dominantni element finansijske kontrole, i b) interna revizija.
Osnovni zadatak interne kontrole je kontrola pridravanja osnovnog po- slovnog plana i poslovne politike u analiziranom poslovnom periodu. Suština internog nadzora je da ga ne moe vršiti samo jedna osoba od njenog poetka do kraja zbog mogunosti pojave zloupotrebe i poslovne prevare. Interni nad- zor, u pravilu u svakoj poslovnoj organizaciji treba da vrše: a) upravni odbor, b) nadzorni odbor, c) menadment , d) interni revizori, i e) ostalo zaposleno osoblje. Interna kontrola se sprovodi od strane revizora, i to kroz dvije faze: a) fazu studiranja, i b) fazu ocjenjivanja. Faza studiranja podrazumijeva da revizor pribavi potrebne dokaze koristei raspoloive forme, i to: a) standardne upitni- ke za internu kontrolu, b) tekstualno prikazivanje, i c) šematsko prikazivanje. Nakon toga daje se ocjena i sainjava izvještaj. Finansijska kontrola moe biti: a) preventivna, i b) naknadna. Specifinosti preventivne kontrole su da se na osno- vu prikupljenih informacija o tome kakve poslovne radnje treba obaviti, na koji nain i u koje vrijeme, javlja mogunost da se u sluaju negativne ocjene takve radnje mogu u potpunosti sprijeiti, ili, pak, ako je radnja ve zapoeta, tok izvr- šavanja te radnje moe se obustaviti. Naknadnom kontrolom, a na osnovu pri- bavljenih informacija, mogu se sagledati nedostaci u utvrivanju i sprovoenju finansijske politike u nekom proteklom vremenskom periodu. Saznanja dobije- na nadleni organi, u pravilu, koriste kao osnov za donošenje poslovnih odluka o buduim poslovima, kao i u svrhu korekcije ve obavljenih poslova, odnosno radi otklanjanja njihovih posljedica, ukoliko data situacija to zahtijeva.
2. FINANSIJSKA KONTROLA
. , . , . ...
kvaliteta upravljanja poslovnim finansijama i pouzdanosti finansijske kontrole zavisi da li e se preduzee uspješno razvijati, stagnirati ili propasti. Svrha