Morska mini školica

CENTAR ZA INVAZIVNE VRSTE

PRIRUČNIK ZA VRSTE U MORSKOM PLIĆAKU

Projekt financira Grad Poreč

ALGE

SMEĐEALGE

Morske alge igraju veliku ulogu u morskom ekosustavu. One spadaju u glavne primarneproizvođačemoraštoznačida im jepotrebna jakasunčevasvjetlostkakobiproces fotosintezebio uspješan. Osim što proizvode kisik i organsku tvar, služe kao hrana i sklonište mnogimvrstamabeskralježnjakairibama.

UJadranskommoruzabilježenojeoko640vrstaalgikojesedijele,sobziromnabojupigmentakoju sadržeu stanicama zaupijanje sunčeve svijetlosC,nasmeđe (Phaeophyta),zelene(Chlorophyta)icrvene(Rhodophyta).

Jadranski bračić endemska je vrta smeđe alge, amožemo jupronaći u sjevernim djelovima Jadranskog mora. Raste namjesCma jakih strujanja, na stjenama uz morsku obalu upodručju plime i oseke. Jadranski bračić bojom varira izmeđumaslinastosmeđe i tamnosmeđe, može narasC do 15cenCmetara i jedan je od biondikatora čistog mora. Kadpronađete naselja jadranskog bračića, znajte da se radi opodručjunakojemjemorečistoibistro.

Jedan od glavnih stanovnika sCjenoviCh obala je algu padina(PadinapavonicaL.)kojanaseljavaosvijetljenamorskastaništasvedo20-akmetaradubine.Ona jekozmopolitska vrsta, štoznači da je osim u Jadranskom moru, ima i u svim drugimmorima i oceanima. Bijele je boje zato jer ugrađuje kalcijevkarbonatusvojeCjelo.

Paunovrep(Padinapavonica)

Jadranskibračić(Fucusvirsoides)

Cistozira(Cystoseiracompressa)Alge cistozire koje mogu doseći visinu i do pola metra.Zanimljivesuposvojimrazgrana?migus?mnaseljimakojimaprekrivajuvelikepovršinemorskogdna.NjihovanaseljaumorumožetezamisliCkaotropskešume.TijelocistozirevrločestojenaseljenositnimalgamaiživoCnjama.

ZELENEALGE

CRVENEALGE

Morskasalata(Ulvasp.)

Morskasalatajejes0vazelenaalga,širokorasprostranjenanastjenovi0mobalamamora i oceana. Živi u staniš0madubinedo 23 metra, koja su bogata organskim tvarima. Koris0 sečesto u japanskoj i mediteranskoj kuhinji. Za razliku odJadranskogbračića,morsku salatu smatramobioindikatoromonečišćenogmora.

Jadranskiklobučić(Acetabulariamediterranea)Jadranskiklobučićjevrstazelenealgekojarazvijaklobučićeukasno proljeće u kojemu se razvijaju gamete koje se krajemljeta oslobađaju umoru. Peteljka je dužine 8-10 cm visine akada dosegne svoju punu veličinu počinje stvara0 klobučićpromjera do 10mmkojiugrađuje vapnenac te je zbog togabijele boje. Zanimljivo je da se cijela alga sastoji od samojednestanice.

Lithophyllumsp.

Za razliku od zelenih algi, crvene alge naći samo u čistom ibistrommoru.Najpozna0jecrvenealgesukoralinskealgekojeusvoja0jelaugrađujukalcijevkarbonat.UJadranskommoru,nalazimoihnadubinamaizmeđu20i100metara.Koralinskealge, zajedno sa koraljima, spužvama, mahovnjacima,mekušcima, rakovima i ribama čine jedinstvenu koraligenskubiocenozu.

SPUŽVESpužvesujednoodkoljenaživo1njaizskupinebeskralješnjaka.Vodenisuorganizmi(većinaihživi u moru, samo rijetke u slatkim vodama). Vrlo su jednostavne građe i stanice im nisuudružene u tkiva. Postoji oko 7 500 vrsta spužvi. Oblik većine vrsta ovisi o ishrani i okolišu.Spužvesusjedilačkeživo4nje.

Spužve se hrane usisavajući vodu iz koje filtriraju hranjive tvari uz pomoću bičas1h stanica.Nemajusustavzaizlučivanjeotpadnihspojeva,kaoni1dišni,optjecajniiživčanisustav.Većinomsu dvospolci, ali ima ih i odvojena spola. Imaju veliku sposobnost regeneriranja, odnosnoobnavljanja izgubljenih dijelova „1jela“. Spužve mogu jako dugo živje4, a najstarijimorganizmomnaZemljismatraseupravospužvastaraoko10000god.

Promjenjivasumporača(Aplysinaaerophoba)

Spužva je intenzivno žute boje. Tijelo joj se sastoji od skupacjevas1h izraslina u obliku prsta. Gradi kolonije koje seraspros1runavećojpovršini.ŽiviuJadranskomiSredozemnommoru,teu istočnomdijeluAtlanskogoceana.UJadranuječestavrsta.Kada se izvadi iz mora ova spužva počne mijenja4 boju.Najprije postane zelena, a za1m prelazi u modroljubičastu.Otudajeidobilaime.

Običnaspužva(Spongiaofficinalis)

Obična spužva, ujedno i napozna1ja spužva, masivnog jeoblika - izgleda kao rupičasta kugla smeđe do tamnosmeđeboje. Stvara kolonije na kamenju i s1jenama. Pogoduju jojmjestagdjestrujivoda.Živinadubinamado100metaraiakose najčešće nalazi na 5 - 60 metara dubine. Hrani seplanktonskimorganizmimakojisenalazeuvodi.Razmnožavase spolno - iz jaja se razvijaju ličinkekoje za1mrastuunovuspužvu. Obična spužva u kućanstvu nam je poznata kaospužvazakupanje.

ŠKOLJKAŠIŠkoljakši spadaju u koljenomekušaca te su vrlo rasprostranjena skupina beskralješnjaka. Tijeloškoljkašanalaziseizmeđudvijuljušturakojuzovemoškoljka.Školjkašinemajuglavu.Sviškoljkašivezani su zavodeni okoliš.Najveći broj ih živi umoru, amanji diou kopnenimvodama. Svi sustanovnicidna,biloobalailidubokogmora.

Najviše vrsta provodipolusjedilački način života, što znači da dugo ostaju na jednomemjestu.Pojedine vrste su trajno sjedilačke, stoga su pričvršćene na podlogu ili su zatvorene u nekomsupstratu.

Mediteranskadagnja(My#lusgalloprovincialis)DagnjajeautohtoniJadranskiškoljkaš.Mesodagnjejeukusnoivrlohranjivo.Velikajeoko6cenImetara,anekenarastuido15 cenImetara.Rastuugrozdovima pa ihnije teško sakupiI.Kao i ostale školjke, dagnja se hrani planktonom, filtrirajućimorsku vodu. Prema tvrdnjama stručnjaka dagnja u jednomsatu profiltrira čak 7 litara vode. Dagnja semrijesI dva putagodišnje, početkom proljeća i jeseni. Jedinka tada u moreispuštaod5do25milijunajaja.

Kamenica(Ostreaedulis)

Kamenica je morska školjka iz porodice kamenica. Živiisključivo prilijepljena na tvrde podloge kao sIjene i to urijetkimkolonijama.Hraniseplanktonom.Najvećineprijateljsujoj morske zvijezde, puž volak, razni rakovi i ribe, a najčešćekomarča. Europska kamenica koja se uzgaja u Hrvatskoj jegotovo u potpunos: nestala iz Europe. Može se naći uSredozemlju,istočnomAtlanIkuiCrnommoru.

Prugastakapica(Acanthocardiatuberculata)

Prugastakapicaješkoljkašizporodicesrčanki.Zanimljivostoveškoljkejedajevrlo"živahna”,naime,imaogromannarančasIjezikkojidržisklupčanunutarpolutkipomoćukojegsekrećeihrani.NalazimojunajčešćeupjeskoviImmorskimstanišIma.

ŠKOLJKAŠIDondola(Venusverrucosa)Dondole su sivkaste ili žućkaste te su izbrazdane velikimbrojem rebara koja vjerojatno služe da bi se školjke lakšeukopale u pijesak. U Jadranu je dondola prisutna u svimnjegovimdijelovimaalinajviše tamogdje jednomekano ipjeskovito.Dondoleživenamorskomdnuvećod0,5mpado 20-tak m dubine zbog toga što se samo tu zadržavaplanktonkojimsedondolahrani.Mesoškoljkašadondolejeje vrlo ukusno i traženo te se smatra izuzetnomdelikatesom.

Mušula(Arcanoae)

Mušula ima debele, izbrazdane i nesimetrične ljušture.Oblikom podsjeća na primiFvnu barku pa odatle i vučesvojeime.Živipričvršćenanatvrdimpodlogama,aimajeina pjeskovito-šljunčanomdnu gdje ima i kamenja.Običnose nalazi na dubini od 2 do 10 metara. Često živi ukolonijama,anajpoznaFjapodručjasuuzzapadnuIstarskuobaluokoUmagaiNovigrada.

Rumenka(Callistachione)

Školjkaš rumenkanastanjujepjeskovita i sljunčana staništau čisFm vodamaMediterana. Ovisno o staništu, boja oveškoljke je svijetloopekasta do crvenosmeđe s tamnimzaobljenim brazdama.Na vanjskoj strani ljušture, jasno sevidezonerastauoblikukoncentričnihtamnijihlinija.Ovojedugo živuća vrsta koja najbrže raste u prvih par godina amožedoživjeF40godina.

Lisanka(Ruditapesdecussatus)Lisanka živi ukopana umuljevita i pjeskovitamorska dnagdje se ukopava i do 15-20 cm u sedimet. Jedinke suodvojena spola. Ovisno u uvjeFma u okolišu komercijalnuveličinudosFžeza2-3godine.

PUŽEVIPuževisujedanodosamrazredaukoljenumekušacaizskupinebesktralježnjaka.Površina8jelapuževapokrivenajeslojemstanicakojeizgrađujupokožicu(epiderma).Ispodnjesenalazebrojnežlijezde koje izlučuju sluz po kojoj sepuž krećepomoću stopala. Pužev živčani sustavdobro jerazvijen i sastoji se od više ganglija. Puževi imaju otvoreni krvotok što je ujedno i evolucijskinapredak. Za izlučivanje koris8 nefridije koje često zovemo bubrezima. Puževi su pretežnodvospolciioplodnjajeunutarnja.

Nanar,ogrc(Monodontaturbinata)Kućica puža je čvrste građe i spiralno je uvijena u oblikuzvrka.Osnovnabojakućicemožebi8siva,svijetložućkasto-smeđa ili zelenkasto-siva. Išaran je kratkim smeđim ilismeđe-ljubičas8m cr8cama. Na 8jelu ima rožna8 poklopackojim zatvori otvor kućice kada seuvuče.Narastedo4 cm.Živi uz kamenu obalu cijelog Jadrana.Ak4viniji je po noći,kadajeupotrazizahranom.

Turban(Bolmarugosa)Puž turban česta je vrsta Jadrana koju semože pronaći nakamenitom dnu, najčešće preko 20 metara dubine.Nezgrapanidebeopužkojemujevanjskastrukturaukrašenasasedamispupčenihtornjeva. Imavelikiotvorkojiseukojidolazi vapneni poklopac crvenkasto-narančaste boje.Poklopacpužaturbanakoris8osepoputpoludragogkamenazaizradunakitaiukrasa.

Kvrgavivolak(Phyllonotustrunculus)Nalazimo ga na svim vrstama dna, no najčešće je napjeskovitom i muljevitom dnu koje je obraslo algama. uJadranskomiSredozemnommoru.Čestojeobrastaoalgamaili na sebi imanaslage drugih organizama imulja. Pomoćuradulebušikućicedrugihškoljkiipuževakojeza8mpojede.

Priljepak(Patellasp.)Kućicapriljepkajestožastogoblikaiovisnoovrs8 ima više ili manje izražena radijalnarebra. Priljepak sehrani algama. Za vrijemeoseke ćesto se vraća na isto udubljenomjestonas8jeni,gdjesečvrstopriljubi,kakobiunutarkućicezadržaovlagu.

BODLJIKAŠI

JEŽINCI

Bodljikaši suposebna skupinaorganizama kojenalazimo isključivoumoru i nemaju kopnenihrođaka.Imesudobiliupravozbogbodljikojeposjedujuposvom:jelu.Poznatojevišeod6000vrsta bodljikaša (u Jadranskomemoru živi oko 60 vrsta) koje se mogu razdijeli: u 5 razreda:stapčari,trpovi,ježinci,zvjezdačeizmijače.Svioniuodraslomstadijuživenamorskomdnu,akaoličinkelebdeumorskomstupcu.

Ježincisukozmopolitskaskupinamorskihbeskralježnjakakojinaseljavajumorskastaništadiljemsvijeta.Dosadjeopisanooko750vrsta,odčega25vrstaživiuSredozemnommoru.Ježincisu:jekomevolucijerazvilibrojneprilagodbekojeimpomažudaprežive:imajuosjetdodira(akoihbilo što dotakne oni okrenu svoje bodlje prema dijelu gdje su osje:li dodir), osjetljivi su nasvjetlo(zbogtogasunoćniorganizmi)imorskestruje(dabisezaš::liodjakihstrujanjaivalovaulazeurupenas:jenama)

Ježinackamenjarimakrhkebodlje.Usniotvormusenalazisadonjestrane.Čestoseki:kamenčićima.Bojakućicebezbodlji je zelena. Kreće se pomoću bodlji i cjevčica koje sunastavakvodožilnogsustava.Nalazimo ga na kamenitom dnu obraslom algama uJadranskom i Sredozemnom moru. Čes: je uzročnikpovreda turista na morskoj obali. Od crnog ježinca serazlikujepodužinibodlji(kraćesu),manjemusnomotvoruibojikućice.

Ježinackamenjar(Paracentrotuslividus)

Crniježinac(Arbacialixula)

Crni ježinac vrlo je sličan ježincu kamenjaru. Možemo garazlikva: prema tome što se ovaj toga se ježinac nemaskira.Praznačahurajeružičasteilinarančasteboje.

BODLJIKAŠIJEŽINCI

Ljubičas)ježinac(Sphaerechinusgranularis)

Pjegaviježinacimakrupnookruglasto)jelo.Bodljesukratkeiguste. Tamnoljubičaste su boje s bijelim vrhom.Peterozrakasto je simetričan kao svi bodljikaši. Kreće sepomoćucjevčicakojesunastavakvodožilnogsustava.Nastanjujekamenitodnoobrasloalgama, livadeposidonije ipjeskovitodnouJadranskomiSredozemnommoru.Pjegavi ježinac često se maskira tako da na sebe stavljakamenčiće,komadićealgiiostatkeškoljki.

Morskikrastavac(Holothuriasp.)Izgleda poput velikog krastavca. Po )jelu se nalaze brojnebodlje.Kožamuječvrsta.Tamnosmeđejeboje,kojasemožepreljeva) u crvenoj ili ljubičastoj nijansi. Na jednom kraju)jela nalaze seustaoko kojih senalaze lovke, a nadrugomkraju)jelajeanalniotvor.Krećesepuzanjem.Narastedo35cm.Živinajčešćenapjeskovitomimuljevitomdnu.TrpJEZAŠTIĆENAVRSTA.Iako ranije trp kod nas nije značajnije iskorištavan, prije 20godina započeo je značajniji lov na trpa, zbog potražnjejapanskogtržištagdjegakoristezaishranu.Kakojetrpslabopokretnaživo)nja,procjenjenojedabivrlobrzo,zbogizlovamogao bi) ugrožen. Stoga je 1998. godine posebnimPravilnikomozaš))trpovazabranjenlovsvih36vrstatrpovakojisenalazeuJadranuzapreraduiprodaju.Zanimljivo je da kada je ugrožen trp može izbaci? svojuutrobu,kojuvrlobrzomožeregenerira).

CLANKONOŠCIČlankonošcipredstavljajunajbrojniju inajrasprostranjenijuskupinubeskralježnjaka.Višeodtričetvr7ne današnjeg živo7njskog svijeta pripada člankonošcima. Čine ih tri osnovne skupine:trorežnjaci,kliještariičeljusnici.Unjihseubrajajurakovi,pauci,kukciistonoge.Imesudobilipočlankovi7mnogama.

RAKOVIRakovisuskupinačlankonožacakojećemonaćiumorimaivodamanakopnu.Njihovo7jeločinedvijeregije–glavopršnjakizadak,azakretanjeimslužipetparičlankovi7hnogu.Odostalihsečlankonožacarazlikujupotomeštodišuškrgama.Predstavljajuskupinuodpreko67.000pozna7hiopisanihvrstaživo7nja.

Brumbuljci(Chthamalusstellatus)

Brumbuljci spadaju u rakove vi=čare. Vapnenačku kućicugradenačvrs7mpredme7ma.Kućicasgornjestraneimaotvorna kojem se nalaze dvije pločice, koje se mogu otvori7 izatvori7.Vi7čariimaju6parinogu,kojesuobrasledlačicama.Nogepružajukrozotvorinjihovimvitlanjemstvarajustrujuukojojhvatajuplanktonskeračiće.Nastanjujustjenoviteobaleuzoniplimeioseke.Živeuvećimskupinama. Žive na rubu obale. Kada zatvore kućicu u njojmogu zadrža7 vlagu i tako preživje7 dok su izvan vode zavrijemeoseke.

Čekinjas7raksamac(Pagurusanachoretus)

Ovaj rak ima zelene oči. Kliješta i noge su smeđe-crveni saplavim mrljama i obrasli su čekinjama. Dugačka 7cala sucrvena sa prstenima bijele boje. Imamekan rep. Skriva ga unapuštenojkućicipuža.Narastedo25mm.Nastanjuje stjenovita, pjeskovita imuljava dna. Čest je rak uJadranu.Zaš7tuodgrabežljivacatražiupuževojkućiciskojomsraste. Kadamukućica postanepremala, rak samac izađe izkućiceipotraživeću.

CLANKONOŠCIRAKOVI

Grmalj(Eriphiaverrucosa)

Imačetvrtasto1jeloisnažnakliješta.Tijelomujeprošaranocr1cama i mrljama mramorastog uzorka. Može bi1crvenkasto-smeđe, zelenkasto-smeđe ili gotovo crne boje.Širokjedo4cm.Nastanjujestjenoviteobaleuzoniplimeioseke.Skrivaseupuko1nama,rupama,procjepima.Živinarubuobale,uuglavnomizvanvode.Vrlojebrzibježiuzaklončimseosje1ugroženim.

Šuša,obalnirak(Pachygrapsusmarmoratus)

Žbirac je rak snažnog ovalog 1jela. Kliješta su mu velika ičestonisu jednako razvijena.Bojamuseprelijevaod žuto-narančaste,prekocrvenkasto-smeđedozelenkastocrnkaste.Nanogamaimačekinje.Nastanjujekamenitadnaobraslaalgama.Žbirac imavrlosnažnakliješta,kojihsetrebačuva1.Danjuseskriva,aak1vanjenoćukadaizlaziu lov.Neradopozira,noponekadmusemožeprićivrloblizu.

Kamenakozica(Palaemonelegans)

Tijelo kamene kozice je prozirno i prošarano je ver1kalnimtamnosmeđimprugama.Očisupotpunoizbočene.Zglobovinanogamasužuteboje.Moženaras1do7cm.Kamena kozica prisutna je u većem broju u plićaku uzstjenoviteobale,posebnoonekojesuobraslealgama.Vrlo je česta uz samu obalu. Često dok sjedimo u plićakupriđeipočnegricka?našukožu.Umožesestrelovitokreta1natraške.

INVAZIVNE MORSKE VRSTE

Strana vrsta je nezavičajna vrsta koja prirodno ne obitava u određenom ekosustavu, nego je unjegadospjela ilimožedospje:namjernim ili nenamjernimunošenjem.Ukolikonaseljavanje iliširenje strane vrste nega%vno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomskuštetunapodručjunakojejeunesena,tadatuvrstusmatramoinvazivnom.

Invazivnevrstedolazenanovastaništananekolikonačina:bijegomizuzgoja,kaoslijepiputnik,kaovrstekojeseuzgajajuzaloviliuhor:kulturiinamjernimunosom.

Caulerpa taxifolia je vrsta tropske alge iz roda Caulerpa.porijeklom iz Indijskog oceana. U Jadransko more je s:glaširenjemizSredozemnogmorakadaje80-:hgodinaslučajnoispuštena prilikom čiščenja akvariju u Monaku. Izlučujeotrovne tvari koje smrtonosnodjeluju na druge alge.Na tajnačin smanjuje se bioraznolikost a takva mjesta velikeraširenos:ovealgenazivajusejošipodvodnepus%nje.

Grozdastakaulerpa(Caulerpacylindracea)

Grozdasta kaulerpa je tropskaalga zagasito zeleneboje kojaseproširilaSueskimkanalomizCrvenogmora.UMediteranuje prvi put primijećena 1930. godine u Tunisu. Ova algapreferiratoplijamoraitemperatureoko10°Ckadapreživljavau obliku malih fragmenta. Jako brzo raste i prekrivadominantne alge nekog područja te ih s vremenomzamjenjujepasenatompodručjusmanjujebioraznolikost.

Kaulerpataksifolija(Caulerpataxifolia)

Rebraš,morskiorah(Mnemiopsisleidyi)Morskiorahjevrstarebrašakojinastanjujesveoceaneimora,nonajčešćejeuvodamaumjerenogklimatskogpodručja.Ime“rebraši” živo:nje sudobilepremaorganimazakretanjekojiseuoblikutraka(rebara)pružajucijelomdužinom:jela.Živekao plankton u otvorenom moru. Posjeduju prozirnožela:nasto :jelo. U Jadran je dospjela balastnim vodama izCrnog mora. Nema žarnice i ne peče. Ako se vrsta jakorazmnožiimaznatanutjecajnaribljifond.

TKOSMO?

Centar za invazivne vrste (CIV) nastao je 2015. godine s ciljem edukacije, popularizacije ipodizanja javne svijesF o važnosF problema invazivnih vrsta i štetnim utjecajima na ljudskozdravljeiokoliš.CiljCIV-ajeakFvnouključiFsvenadležneinsFtucijenapodručjugradaPorečaišire,kaoidjecuigrađaneuočuvanjezdravljainašejedinstveneiiznimnovrijedneprirodnebašFne.CIVjesmještenuprostorimaInsFtutazapoljoprivreduiturizamuPoreču.

ŠTORADIMO?

CENTAR ZA INVAZIVNE VRSTE

• izradapopisaprisutnihstranihidomaćihinvazivnihvrsta• utvrđivanjenjihoverasprostranjenosFisustavnopraćenjestanjapopulacija• provođenjekonFnuiraneedukaciješirejavnosFoinvazivnimvrstama• pripremainformaFvnihmaterijalasaktualnosFmavezanimuzinvazivnevrste• stalnikontaktipružanjeinformacijasvimzainteresiranimgrađanima

Uočilisteneobičnuvrstuuvašemokolišu?Pošaljinamdojavu,uključise!Javinamsetelefonom,e-mailomipostanitegrađaninznanstvenik!

tel:+38552408304e-mail:civ@iptpo.hradresa:UlicaKarlaHuguesa8,Porečradnovrijeme:pon-pet08:00-15:00

FacebookWebstranicaInstagram