Muallim Intelektualni Vakuf Reisa Causevica Sedad Dizdarevic

4 Novi Muallim ljeto 2012. god. XIII br. 50

"MUALLIM" INTELEKTUALNI

VAKUF REISA AUEVIA

Dr. Sedad DIZDAREVI

M U A L L I M O V F O R U MM U A L L I M O V F O R U MM U A L L I M O V F O R U M

Saetak

Autor historijskom metodom i metodom analize teksta propituje drutveno-povijesni i kulturno-ide-oloki kontekst kao i reformistika strujanja unutar islamskog miljenja u BiH u vrijeme pokretanja aso-pisa "Muallim". Upoznaje nas sa zakanjelim vjerskim modernizmom na ijem elu se naao reisu-l-ulema Mehmed Demaludin auevi, a ije je glasilo u razliitim vremenima i pod razliitim nazivima bio sam asopis "Muallim".Autor pokazuje da je upravo pokretanje ovog a-sopisa predstavljalo prekretnicu unutar islamskog diskursa tokom XX stoljea te da je time za sva vremena pobodena zastava suvremenih i moder-nih intelektualnih strujanja u BiH. Reis auevi je vizionarski pokrenuo ovaj asopis i ustanovio Mu-slimansko muallimsko i imamsko drutvo BiH, a koje je kasnije transformirano u Bosansko-hercegovako udruenje Ilmijje, ime je zasadio sjeme iz kojeg su nicale generacije mladih i uenih islamskih inte-lektualaca spremnih da odgovore na zahtjeve svih drutveno-politikih i ideolokih okolnosti. Dananji asopis "Muallim" na najbolji nain prezentira ciljeve i zamisli kojima je rahmetli auevi stremio i o ko-jima je snovio onog trenutka kada je pokretao ovaj asopis i spomenuto Udruenje.


auevi pokree inertnu i uspavanu vjersku ulemu pokretanjem ili iniciranjem pokreta-nja niza asopisa, udruenja i aktivnosti. Me-utim, najznaajnije to je auevi uinio jeste formiranje Muslimanskog muallimskog i imamskog udruenja (1909), koje je prera-slo u Udruenje bosansko-hercegovake ilmije (1913-1918) i pokretanje lista "Tarik", te inici-ranje pokretanja asopisa "Muallim"

Kad je prije stotinu i tri godine (u septembru 1909.) Mehmed Demaludin auevi osnovao Muslimansko muallimsko i imamsko drutvo za Bosnu i Hercegovinu to je bio nagovjetaj bue-nja islamske vjerske uleme i konanog izlaska iz "gluhog doba" iz kojeg se ulema izvlaila veoma sporo i muno. Mada je svjetovna ulema na elu sa Baagiem, Hadiem i Mulabdiem, hodei stazama koje im je Mehmed Kapetan Ljubu-ak otvorio svojim zlata vrijednim asopisom "Bonjak", ve gotovo dvije decenije uspjeno djelovala na planu opismenjavanja, prosvjeiva-nja i buenja usnulog i zaostalog muslimanskog stanovnitva, vjerska ulema je jo uvijek sanjala o zlatnom dobu osmanske uprave i znatan dio njenih predstavnika je vjerovao da e se sultan ponovo vratiti i da e sve biti kao prije.

Iz viedecenijskog sna nije ih moglo pro-buditi ni sve vee iseljavanje muslimanskog stanovnitva (uglavnom imunijih i bogatih slo-jeva drutva)1 a ni sve vea zaostalost i osiromaenje bonjakog nacionalnog korpusa. Nesvjesni situ-acije u kojoj su se nali i vremena u kojem ive protivili su se svim novi-nama, reformama i promjenama. Odupirali su se pokuajima refor-miranja tradicionalnog obrazovnog sistema, koji je poivao na mek-tebima i medresama. Opirali su se uvoenju latininog ili irilinog pisma u kole to je znaajno usporilo proces opismenjavanja musli-manske djece i integraciju u suvremene tokove ivota2. Bili su u znaajnom broju protiv svih vidova emancipacije ena, pohaanja svjetov-nih kola, zapoljavanja u fabrikama i tome slino. Pokretanjem listova kao to su "Salnama",

1 Naravno, bilo je i onih koji su bili svjesni opasnosti od iseljavanja muslimanskog stanovnitva iz BiH te su kon-stantno upozoravali na istu te pozivali narod da ostane u BiH; takav je bio reisu-l-ulema Mehmed Tev k ef. Azapagi i Muhamed Emin Hadijahi (Vidi: Esad Zgodi, "Bosan-ska politika misao austrougarsko doba", DES, Sarajevo, 2003 i Muhsin Rizvi, "Bosansko-muslimanska knjievnost u doba preporoda 1878-1918", Meihat islamske zajednice BiH, Sarajevo, 1990)2 Pogledaj: Bilal Hasanovi, "Islamske obrazovne ustanove u BiH od 1850. do 1941. godine", Islamski pedagoki fakul-tet u Zenici, Sarajevo, 2008.

"Vatan", "Rehber" i drugi, koji su tampani na turskom jeziku i koje je mogao itati veoma mali broj ljudi, podgrijavali su nade u skoranji povratak Osmanlija i uspostavljanje hilafeta.

Meutim, dolaskom Demaludina aue-via na poziciju referenta za pitanje prosvjete u Ulema-Medlisu, najviem vjerskom tijelu Islamske zajednice u BiH za vrijeme Austro-Ugarske, tokom 1905. godine a posebno nakon to je izabran za reisu-l-ulemu, situacija se mijenja iz korijena. Od tog trenutka on podu-zima niz reformskih koraka koji su imali dalekosene posljedice. auevi pokree iner-tnu i uspavanu vjersku ulemu pokretanjem ili iniciranjem pokretanja niza asopisa, udrue-nja i aktivnosti.3 Meutim, najznaajnije to je auevi uinio jeste formiranje Muslimanskog muallimskog i imamskog udruenja (1909), koje je preraslo u Udruenje bosansko-hercegovake ilmije (1913-1918) i pokretanje lista "Tarik",

te iniciranje pokretanja asopisa "Muallim", koji se kasnije zove "Misbah" te potom "Jeni Misbah". Ono to je zajedniko za sve spomenute asopise jeste da su tampani arebicom na bosanskom jeziku i da su tretirali pitanja obra-zovanja, emancipacije muslimana, reformiranja

vjerskih i obrazovnih institucija i tome slino. Treba napomenuti da auevi pokree novi tok reformistikog pokreta u BiH koji profesor Kari naziva vjerski modernizam4. Do ovog perioda u bosansko-hercegovakom musliman-skom javnom diskursu mogli su se samo uti predstavnici svjetovnih modernista5 i tradicio-nalista (revivalista)6. Reis auevi je jasno znao

3 Opirnije pogledati: Mahmud Tralji, "Istaknuti Bo-njaci", Rijaset islamske zajednice u BiH, Sarajevo 1988. i Enes Kari, "Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH XX stoljea", El-kalem, Sarajevo, 2004.4 Kari, Fikret, "Drutveno-pravni aspekt islamskog reformizma", Islamski teoloki fakultet, Sarajevo, 1990, str. 215-220.5 U ovu skupinu spadaju reformatori i drutveni aktivisti poput Mehmeda Kapetana Ljubuaka, Safvet-bega Baa-gia, Osmana Nurija Hadia, Osmana ikia i drugih koji su uglavnom zavravali rudije i nisu pripadali nominalnoj vjerskoj ulemi. 6 U ovu skupinu spadaju svi vjerski uenjaci prije reisa



ta eli i kako to moe postii. Glavni ciljevi njegovog projekta bili su "irenje pismenosti na bosanskom jeziku, reforma obrazovanja u tradi-cionalnim kolama (mektebi i medrese) i reforma vjerskih institucija i vakufa"7. Ukoliko analizi-ramo njegove aktivnosti i bibliogra ju asopisa koje je sam ureivao ili su ureivali njegovi bliski saradnici, poput Muhameda Seida Ser-darevia, vidjet emo da se svi gore spomenuti ciljevi postupno i istovremeno realiziraju.

Izborom arebice kao pisma i bosanskog jezika za tampanje asopisa "Tarik", "Muallim", "Misbah" i "Jeni Misbah" reis auevi je poku-ao ubrzati i olakati proces opismenjavanja muslimanskog stanovnitva, koje je u mnogo veoj mjeri poznavalo arapsko pismo nego to je to bio sluaj sa latinicom i irilicom. Tako-er, izbor ovog pisma govori da pokretanje ovog asopisa nije imalo za cilj pridobijanje uskog kruga vjerskih strunjaka, koji su se kolovali u Istanbulu ili Kairu ili pak malo ireg kruga onih koji su se kolovali u svjetovnim kolama ili zapadno-evropskim univerzitetima. Reformira-nje tradicionalnih kola odnosno tradicionalnog obrazovnog sistema usmjeravao je formiranjem Muslimanskog muallimskog i imamskog udrue-nja, pokretanjem islamskih prosvjetnih anketa i tampanjem udbenika kao to su Ilmihal, Sufara, Fikhu-l-ibadat, Usuli dinijje itd8. On se, takoer, zalagao za reformiranje mektebi ibtida-

Demaludina auevia od kojih su neki bili lojalni Austro-Ugarskoj vlasti, a drugi su nastojali hermetizirati drutvenu realnost i sprijeiti promjene koje su bile neminovnost. Ova vjerska ulema je bila okupljena oko asopisa kao to su "Salnama", "Vatan", "Rehber" i drugi koji su tampani na turskom jeziku.7 Kari, Fikret, "Drutveno-pravni aspekt islamskog reformizma", ibid, str. 204-210.8 Tralji, Mahmud, "Istaknuti Bonjaci", Rijaset islamske zajednice BiH, Sarajevo 1998, str. 53-54.

ije, daru-l-muallimina i medresa te formiranje novih kola kao to su erijatska gimnazija.

Meutim, asopis "Muallim"9 predstavlja njegovo najvizionarskije i najmonumentalnije djelo, koje se samo moe porediti sa Abduhuo-vim "Al Manarom" i Sejjid Ahmed Hanovim "Tehzibul Ahlakom"10. Mehmed auevi, slino Abduhuu, nije puno vjerovao u politiko djelovanje ve je proteirao "reformu vjerskog uenja i reformu obrazovnog i pravnog sistema u postojeim politikim okvirima"11, zbog ega mu neki prigovaraju i estoko se na njega obrua-vaju. Optuuju ga za razne stvari pa i za kufr i izvoenje iz vjere12. Vodio je ustre polemike o razliitim pitanjima poev od pokrivanja ene, oblaenja mukaraca, rada u fabrikama, ko-lovanja ena i sl. Bez obzira na tekoe na koje je nailazio i osude od strane ak i bliskih pri-jatelja nikada nije odustajao od svojih stavova i ciljeva. Reis auevi je vjerovao da se samo obrazovanjem, prosvjeivanjem i podizanjem nivoa svijesti moe reformirati drutvo te je stoga konstantno podsticao i pozivao na itanje, izuavanje i kolovanje kao strogu obavezu svih muslimana.

Kao to smo napomenuli, njegov naj-znaajniji doprinos jeste formiranje asopisa "Muallim" i Muslimanskog muallimskog i imamskog drutva BiH, to je kasnije predstav-ljalo rasadite suvremene i prosvijeene vjerske uleme. Uenjaci koji su bili okupljeni oko reisa auevia i koji su pisali za "Muallim" uglavnom su zavravali Darul muallimin odnosno tadanju Islamsku pedagoku akademiju i mnogi od njih su kasnije nastavili kolovanje i postali veoma

9 Moe se rei da list "Muallim" te listovi listovi "Tarik", "Misbah" i "Jeni Misbah" predstavljaju isti idejni koncept sa razliitim imenima. Ovi listovi su svaki u svoje vrijeme pro-movirali auevieve ideale, ciljeve i elje. Tako primjeuje se da je ureivaka politika i tematski ablon gotovo pot-puno identian a da su saradnici, takoer, u velikom broju identini. Isto primjeujemo i kod svjetovnih modernista u njihovim glasilima "Behar", "Gajret", "Biser", "Novi Behar".. i kod tradicionalista u listovima "Vatan", "Rehber" i drugim.10 Profesor Kari ukazuje na susret izmeu mladog au-evia i Muhammeda Abduhua, koji se desio 1900. godine nakon ega je auevi bio fasciniran Abduhuovim idejama i ostao im vjeran do kraja ivota. Profesor Kari, takoer, ukazuje na Sejjid Ahmed Hanov uticaj na reisa auevia.11 Kari, Fikret, "Drutveno-pravni aspekt islamskog reformizma", Ibid,str. 79.12 Kari, Enes, "Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH XX stoljea", Kalem, 2004, str. 257.

Uenjaci koji su bili okupljeni oko rei-sa auevia i koji su pisali za "Muallim" uglavnom su zavravali Darul muallimin odnosno tadanju Islamsku pedagoku akademiju i mnogi od njih su kasnije na-stavili kolovanje i postali veoma odgo-vorni drutveni akteri. "Muallim" je bio sjemenka koju je reis auevi posijao s nadom da e svoje najslae plodove davati tek kasnije



odgovorni drutveni akteri. "Muallim" je bio sjemenka koju je reis auevi posijao s nadom da e svoje najslae plodove davati tek kasnije. Njegov list "Tarik" (Put ili zvijezda Danica) korespondira sa Abduhuovim "Manarom" (svje-tionik). Samim svojim imenom govori da ima za cilj ukazivati i pokazivati odnosno osvjetljavati nekome put, a "Muallim" aludira na injenicu da e upravo muallimi odnosno uitelji biti ti koji e ukazivati, pokazivati i osvjetljavati Put kojim trebaju hoditi Bonjaci.

Sam reis auevi je bio veliki muallim (uitelj) o emu ha z Tralji13 govori veoma nadahnuto, a svog uvaenog uitelja i duhov-nog oca Muhammeda Abduhua je iz potovanja nazivao Ustazi muhterem (potovani profesor) ili samo ustaz (profesor). To govori da se sma-trao uiteljem i da je taj poziv uzdizao na najvie stepene vrijednosti. To je bio razlog zbog kojeg je najvie vremena provodio sa uiteljima i zbog kojeg je glavninu svojih reformskih aktivnosti fokusirao upravo na kole, udbenike i poloaj uitelja.

Ne znam da li su oni koji su devedestih godina dvadesetog stoljea ponovo pokretali "Muallim" i oni koji su ga po trei put pokre-nuli na razmeu dvadesetog i dvadeset i prvog stoljea bili svjesnih vizija reisa Demaludina auevia i da li smo mi danas svjesni misije koju je ovaj asopis zapoeo s poetka dva-desetog stoljea, meutim, trajnost njegovog imena i kontinuitet ideja koje je rahmetli au-evi posijao putem ovog i drugih asopisa jo uvijek imaju odjeka i jo uvijek poluuju dobre rezultate. Danas, kada ovaj asopis okuplja kako

13 Tralji, Mahmud, "Istaknuti Bonjaci", Rijaset islamske zajednice u BiH, Sarajevo, 1998.

vjersku tako i svjetovnu ulemu i kada se u njemu susreu oni koji zavravaju klasine rudije (Pedagoki i drugi fakulteti), suvremene medrese (Fakultet islamskih nauka) i moderne darul muallimine (Islamski pedagoki fakulteti), on na najbolji nain realizira ono o emu je rahmetli reis auevi sanjao a to je moderno obrazovan, racionalno usmjeren, tradicionalno nadahnut i svestrano upuen Bonjak musliman.

Stoga je vrijednost ovog asopisa i njegova jubileja utoliko vea i znaajnija to je on kao rijetko koji bonjaki i muslimanski asopis na ovim prostorima ostao odan svojim izvorima, ciljevima i misiji i to je uspio sauvati pozitivan, progresivan i suvremen kurs. Sreom, nije zbog raznoraznih politikih iliti kvaziznanstvenih avantura izgubio smisao i kormilo, i nije izgubio kredibilitet kako kod intelektualaca, tako i kod obinih italaca.

Ovo je vrijeme kada trebamo sumirati plo-dove i uinke djelovanja ovog asopisa odnosno plodove vizija i djelovanja jednog od najveih ikada ivuih muslimanskih mislilaca i djelat-nika u BiH. Ovo vrijeme iziskuje ljude poput reisa auevia i suradnika koji su njega slijedili. asopis "Muallim" predstavlja njegov intelek-tualni vakuf koji nam je ostavio u naslijee i prema kome se trebamo odnositi sa puno panje i uvaavanja.

Izvori

1. Hasanovi, Bilal, "Islamske obrazovne ustanove u BiH od 1850-1941.godine", Islamski pedagoki fakultet, Sarajevo, 2008.

2. Kari, Fikret, "Drutveno-pravni aspekt islamskog reformizma", Islamski teoloki fakultet, Sarajevo 1990.

3. Kari, Enes, "Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH XX stoljea", El-kalem, Sarajevo 2004.

4. Osman, Lavi, "Bibliografija Muallima", Novi Mu-allim, br. 44. str.73-82; 95-143 i 165-175

5. Rizvi, Muhsin, "Bosansko-muslimanska knji-evnost u doba preporoda 1887-1918", Meihat islamske zajednice BiH, Sarajevo 1990.

6. Tralji, Mahmud, "Istaknuti Bonjaci", Rijaset islamske zajednice BiH, Sarajevo, 1998.

Vrijednost ovog asopisa i njegova jubile-ja utoliko vea i znaajnija to je on kao rijetko koji bonjaki i muslimanski aso-pis na ovim prostorima ostao odan svojim izvorima, ciljevima i misiji i to je uspio sauvati pozitivan, progresivan i suvre-men kurs. Sreom, nije zbog raznoraznih politikih iliti kvaziznanstvenih avantu-ra izgubio smisao i kormilo i nije izgubio kredibilitet kako kod intelektualaca tako i kod obinih italaca



""

.""

"".

.

" "" " "

. ""

.

Summary

"MUALLIM", INTELLECTUAL WAQF OF REIS AUEVI

Sedad Dizdarevic, PhD

The author here, using method of text analysis and his-

torical method, analyses social, historical, cultural and

ideological context as well as the reforming ideas within

Islamic thought of Bosnia and Herzegovina at the time of

initiation the magazine "Muallim". He introduces us to the

belated religious modernism of reisu-l-ulema Mehmed

Demaludin auevi, published in dierent times and

with dierent titles in the magazine "Muallim".

The author points out that it was the launching of this

magazine itself represents a turning point within the Is-

lamic discourse of the twentieth century, thus marking

and initiating contemporary and modern intellectual dis-

course in BiH. Reis auevi was a visionary behind this

magazine as well as the initiator of The Muslim mualim

and imam society of BiH, that would later become Ilmiyya

society of Bosnia and Herzegovina, thus planting the seed

of the future generations of young and learned Islamic

intellectuals ready to face the challenges of all socio-

political and ideological circumstances. Today magazine

"Muallim" is the best representative of the ideas and goals

that reis auevi dreamed of at the time when he was ini-

tiating this magazine and the society mentioned earlier.


Documents

Muallim Intelektualni Vakuf Reisa Causevica Sedad Dizdarevic