II Poseban prilogCEDO MALETIC, PREDSJEDNIK UPRAVE IMEX BANKE

I:MEX 3J\Nt::J\nije na prodaju

U posljednje vrijeme nekoliko je zainteresiranih potencijalnih kupacakontakdralo vlasnike banke. Medutim, nije postignut nikakavdogovor jer je stav vlasnika da Imex banka ostaje u domacim rukamai da svoj razvoj i rast temelji na domacim resursima

Razgovarala: Lidija Kiseljak'v

Cedo Maletic, nakon dugo-godišnjeg rada u Hrvat-skoj narodnoj banci,

okušao se u privatnom sektoru iove godine preuzeo celno mjestou splitskoj Imex banci. Iako situ-acija izgleda kao da je tržište naposlovnom bankarstvu formirano,novi pravilnici i zakoni ocito stva-raju novi poredak na bankarskomtržištu, koji predstavlja novi izazovposebno za male banke. Dio njihce se spojiti, dio preuzeti, a nekisu odlucili samostalno se boriti s

konkurencijom. Medu njima je iImex banka, kaže nam u razgo-voru Maletic, koja ce razvoj teme-ljiti, primjerice, na novim proizvo-dima i uslugama, širenju poslovnemreže i suradnji s državnim insti-tucijama, lokalnom upravom iHBOR-om.

· Zašto ste se odlucili,nakon godi-na provedenih u državnim institu-

cijama, okušati u privatnom sekto-ru i u struci?

- Dosadašnji rad u državnim in-stitucijama omogucio mi je nepo-novljivo iskustvo sudjelovanja utranziciji i izgradnji domaceg fi-nancijskog sustava, ponajprije napolju platnog prometa, a zatim napodrucju bankovne supervizije.Danas platni promet funkcionirabesprijekorno, a bankarski sektorna ovim prostorima nikada nijebio ucinkovitiji i zdraviji. Mislimda su pravi izazovi sada na tržištuposlovnog bankarstva, na kojemuje razina efikasnosti i konkuren-tnosti izuzetno visoka i jaka.

.Kolikije udjellmexbankenatr-žištui tkosunajvažnijiklijenti?-Nama je svaki klijent važan, ali

kad je rijec o kreditima prevlada-vaju mali i srednji poduzetnici,odnosno sektor gospodarstva kojiu strukturi kreditnog portfelja za-uzima više od dvije trecine udjela.Trenutacno smo ispod te razine

SuprotstavljenitaboriuvezismjeramaHNB-a· Moždasada,kadvišenisteuHNB-u,možeteiznijetisvojemi-šljenjeuvezismjeramapremaposlovnimbankama,odnosnokolikosubilei jesuli ucinkovite?-Kadagovorimoo mjeramapre-maposlovnimbankamatrebamorazlikovatidvijevrstemjera,jed-nesumonetarne,a drugepru-dencijalne.Kakosamkodprvihbio involvirankaoclanSavjeta,

60 UderI28.rujna2007.

doksamkoddrugihbio i izvršnoodgovoran,te s obziromnato dasunekemjerejoš nasnazi,suz-držaobih seodkomentarazbogrizikasubjektivnogpristupai pri-stranosti.Nadamseda te sejed-nomnapravitinepristranaprocje-nanjihoveucinkovitosti,jer sedanasnjihovaucinkovitostmjerikrozboljeodradeniPRsuprostav-Ijenihtabora.

jer višak likvidnosti sada pIasi-ramo sektoru države i bankama,koji ne ulaze u ogranicenje rastaplasmana. Na strani izvora sred-stava prevladava štednja stanov-ništva, koja trajno i stabilno raste.Što se tice velicine, naša trenu-tacna bilanca je 910 milijuna kunai mislim da smo, prema kriterijuvelicine bilance, negdje u sredinihrvatskoga bankarskog sustava.

. Ima li banka planove i koje kakobi osnažila svoje pozicije na trži-štu?

- Planove, tržišne ciljeve i nji-hovu realizaciju postavili smo vrloambiciozno. Možemo ih proma-trati iz nekoliko aspekata. Naši kli-jenti, s obzirom na proizvod iuslugu, mogu ocekivati znatno sti-mulativnije i konkurentnije uvjeteobavljanja platnog prometa i vo-denja poslovnih i tekucih racuna,širenje karticnog poslovanja i pa-lete proizvoda ponudom novihoblika strukturiranih i onih proi-zvoda vezanih uz tržište kapitala itržište osiguranja te intenzivnijepodržavanje programa u suradnjis državnim institucijama, lo-kalnom upravom i HBOR-om. Uvezi s poslovnom mrežom u ne-koliko narednih godina namjera-vamo u cijelosti pokriti sve regijeHrvatske i otvoriti 15-ak novih po-slovnica.

Vjerujem da cemo vrlo skoroizaci u javnost s realizacijom nekihod planova. Veliku pozornostcemo i nadalje davati upravljanjurizicima, cime cemo osiguravatitrajnu stabilnost i sigurnost poslo-

vanja i to ce nam biti prioritet uodnosu na utrkivanje za tržišnimudjelima ilivisokim razinama pro-fitabilnosti.

· Zamanjebankepostojeprilicnozanimanjeonihvecih,je li to slucaji s vašombankom?

- Prema dostupnim informaci-jama, u posljednje je vrijeme bilonekoliko zanimljivih potencijalnihkupaca koji su kontaktirali vlasnikebanke. Medutim, nije postignut ni-kakav dogovor jer je stav vlasnikada Imex banka ostaje u domacimrukama i da svoj razvoj i rast te-melji na domacim resursima.

· Bi li se i u kojemslucajuprodaoudjelu banci?

------ "

Investicijski vodic II

- Imex banka je odvojila uprav-ljacke od vlasnickih funkcija, takoda ne mogu sa sigurnošcu odgo-voriti na vaše pitanje. To je, ipak,pitanje za vlasnike, a njihovo sta-jalište ceteris paribus jest da Imexbanka nije na prodaju.

.Kakoseborites konkurencijomikakoseuopcemalebankemogunositis velikima?

- Smatram da je osnova uspješ-nosti poslovanja strateško i ope-rativno upravljanje, a ne velicina,koja, naravno, ima svoj ponder. Uslucaju Imex banke svjesni smo dasvoj razvoj i rast možemo teme-ljiti uglavnom na domacem znanjui domacim izvorima. Takav pri-stup nas prisiljava da se borimo za

svakog klijenta te da u svom po-slovanju pokušavamo biti brži,fleksibilniji i inovativniji u odnosuna konkurenciju. To su naše kom-parativne konkurentske prednostii zbog toga se ne bojimo 'borbe svelikima'. Naš najveci kompara-tivni nedostatak s obzirom na ve-

licinu jest nedovoljna javna pre-poznatljivost zbog objektivnoskromnoga marketinškog budžeta.Tu se ne možemo natjecati s veli-kima. Naime, možete imati naj-kvalitetniji proizvod ili uslugu, aliako nemate uspostavljene pro-dajne mehanizme i kanale to vamništa ne vrijedi.

· ZbogHNB-ovihmjerastalnosebunevecebanke,no izgledadasu

-~- -.

onebolnijezamalebanke,jer imje ogranicenijirast.

- Ne ulazeci u svrsishovitost i

ucinkovitost posljednje mjere kojaje administrativno ogranicila rastplasmana, njen najveci nedostatakjest narušavanje jednakosti tržišneutakmice. Prva nejednakost od-nosi se na njen obuhvat, jer, akovec polazi od korelacije visinerasta plasmana banaka i vanjskogaduga, onda nema nikakvog upo-rišta da njome budu obuhvacenebanke koje uopce nisu zaduženeu inozemstvu. Druga nejednakostodnosi se na operativnu provedbu.za razliku od nas, banke u stranomvlasništvu tu mjeru jednostavnoizbjegavaju tako da klijente usmje-ravaju na zaduživanje u inozem-

stvo kod banaka unutar svojegrupe. Osim toga, kanaliziraju ihna financiranje kod leasing tvrtkiu Hrvatskoj, unutar svojih grupa-cija, a koje su izvan spomenutihogranicenja i ne podliježu konso-lidaciji na razini grupe u Hrvat-skoj i pripadajucim ogranice-njima. Mislim da obrazloženja usmislu da smo kolateralna žrtvane mogu i ne smiju biti prihvat-ljiva.

.Napravljenaje verzijazakonaokreditniminstitucijama,kakvesunovostii nakoji cenacinte pro-mjeneutjecatinabankarskotrži-šte?

-Izrada i objavljivanjeprijedlogazakona o kreditnim institucijamadaljnji je korak u smjeru uskladi-vanjanja domace regulative s rele-vantnim EU direktivama, i on jebio ocekivan. Prijedlog zakona je,ukupno uzevši, dobro koncipirani pripremljen i na tome HNB-utreba cestitati. Medutim, prijedlogzakona pruža samo okvir i osnovute ne nudi podrobne provedbeneopcije i rješenja. Stoga na temeljunjega nije moguce napraviti pro-cjenu utjecaja na buduce poslo-vanje, vec se trebaju pricekati pod-zakonski provedbeni propisi. Sma-tram da je njihova priprema iizrada zahtjevniji i složeniji posaood samog zakona, jer ce se njimadefinirati nacionalne diskrecije, ato je najosjetljiviji i najvažniji diocjelokupnog procesa donošenjanove bankarske prudencijalne re-gulative. Nadam se da ce se uskoroizaci s prijedlogom podzakonskeregulative kako bi se mogle napra-viti studije procjene ucinka i bankese mogle primjereno i na vrijemepripremiti.

.Ocekujeteli neki novival spaja-njai preuzimanjabanaka?-Mogucnosti zauzimanja važ-

nijih tržišnih pozicija i udjelaputem organskog rasta zbog nizaje razloga i u najvecem broju slu-cajeva iscrpljen, tako da se s togstajališta mogu ocekivati potenci-jalna spajanja i preuzimanja radizauzimanja tržišnih pozicija. Me-dutim, vjerujem da ce do toga do-laziti tek u u rijetkim slucajevimai na sporadicnoj osnovi. Pritom utim procesima treba voditi racunao osiguranju efikasne razine kon-kurencije i zaštite tržišnog natje-canja u bankarskom sektoru. II!

www.liderpress.hrIUder l"11 I

II