Osim u korist vanjskog odgovornosti, smatra se da su ukljuene obraunsko raunovodstvo pravednije sliku ekonomskih uvjeta, ukljuujui amortizacije imovine i amortizacija, uz dodatak dugorone perspektive organizacijske resurse i duga se moe postii (Athukorala & Reid, 2003) , Dok prednosti pravednije slike ekonomskih uvjeta usvajanjem obraunsko raunovodstvo su prijavili, potekoe u procesu stvaranja portret samog ekonomskog stanja. Glavni identifikovani potekoe odnose se na obveznik i agregatne konsolidacije, kao i prepoznavanje i vrednovanje imovine (Carlin, 2004a). Ova studija ima za cilj ponovnom rasprava okolnim obraunskog raunovodstva u javnom sektoru i predstavljanje kako je neslaganje miljenja nastaje na osnovu saradnici literature. Nalazi onda e se dalje istraiti shvatiti zato takav nesklad javlja i to to znai u vezi raunovodstva akademskih istraivanja i strune prakse u javnom sektoru. Da bi se to tako, nova institucionalna teorija se koristi da objasni raunovodstvene promjene. Prema ovoj teoriji, raunovodstvo predstavlja legitimiue institucije (Richardson, 1987). Osim toga, u sluaju usvajanja obraunsko raunovodstvo, vlada mogla traiti legitimitet za svoje operacije u skladu s mjerama rezultata poslovanja zaposleni u privatnom sektoru i organizacijama, sve vie, druge vlade koje ine znaajan dio svoje okoline. Ova promjena u legitimnost-seeking je poznat s pojmom institucionalne izomorfizam koji se odnosi na fenomen organizacija unutar okruenja postaje homogena za politiku, legitimitet, ili drutvene svrhe. DiMaggio i Powell (1983) identificirati tri mehanizma kroz koje institucionalne promjene izomorfna javlja-prisile izomorfizam, normativni izomorfizam i mimetiki izomorfizam. Teorija u institucionalnom izomorfizam planirano je da se koristi u daljnja istraivanja da objasni zato je raskorak izmeu stavova akademika i praktiara u vezi javnog sektora obraunsko raunovodstvo javlja i kako vlada 'kretanje prema obraunsko raunovodstvo odnosi se na takav nesklad. Istraivanje se provodi ispitivanjem literature u vezi sa upotrebom obraunsko raunovodstvo u javnom sektoru. Knjievnost je prikupljeno kroz period kada je NPM je vodio promjene obraunskog raunovodstva koji je bio oko 1980 do 2012. Ovo tijelo literature je tada kategorizirana na temelju izvora u dvije glavne vrste: praktiara i akademika. Praktikanti su oba zvaninika (autor meunarodnih organizacija, vladinih zvaninika, ministarstva, odjeli, odbori i ili drugih slinih izvora) i industrije (autor meunarodnim i regionalnim raunovoe, raunovodstvene firme, i drugih strunih tijela). Zatim, u literaturi se preispituje da shvate pogled na autora u pogledu koritenja obraunskog raunovodstva u javnom sektoru. Ovi doprinosi onda e biti predstavljen, trendovi e se izvui i analizirati, i argumenata u korist, a ne u korist obraunskog raunovodstva e se primijetiti. Ostatak Rad je organizovan kako slijedi: odjeljku 2 daje informacije o meunarodnim potez da obraunsko raunovodstvo; Odjeljak 3 daje pregled novih institucionalnih teorije; odjeljku 4 objanjava metodologiju koriste u ovom istraivanju; odjeljku 5 predstavlja postignutim rezultatima i analiza rezultata; napokon u posljednjem dijelu e zakljuiti studiju i objasniti pravac za budua istraivanja. II. JAVNI SEKTOR obraunsko raunovodstvo: meunarodni VIEW II. 1. NEW Public Management New Public Management (NPM) je termin koji je skovao u 1980-rano da ukazuju na pomak ka novi stil javnog upravljanja. Prema Hood (1995), ovo doba imao dva osnovna karakteristika: distinctiveness -javne sektora i -rules nasuprot discretion (str 96.). Prva karakteristika, distinctiveness -javne sektora, znai da je razlika izmeu javnog sektora i privatnog sektora treba smanjiti ili ukloniti koja se esto oznaen stvaranjem segregacije ili razdvajanje organizacije u zasebne cjeline, poveanje konkurencije izmeu entiteta javnog sektora ili izmeu javnog sektora i privatnog sektora, bavljenja dokazano stil upravljanja u privatnom sektoru, i stavljanje vie discipline na koritenje ekonomskih resursa (Hood, 1995). Druga karakteristika, -rules nasuprot discretion, navedeno je da objasni da javne uprave u ovoj eri bio postavljen za poveanje odgovornosti uspostavljanjem jasnih dodjele odgovornosti, izgradnju mjerljivi standardi i uvoenjem mjerenja uinka, i stavljanje vei naglasak na rezultatima, a ne na procedura i kontrola (Hood, 1995). NPM-era i njegove karakteristike, uglavnom usmjerena na to kako da se prilagode uobiajeno primjenjuju stilova upravljanja privatnog sektora u javnom sektoru. Filozofija koja stoji iza ovog pokreta je zaea da privatni sektor stilovi upravljanja su superiorniji u odnosu na administrativne procese u javnom sektoru. Jedan oblik adaptacije izazvanih NPM je upotreba obraunskog raunovodstva to je zajedniko raunovodstvo osnovice koja se koristi u privatnom sektoru. Raunovodstvo je odigrao kljunu ulogu u NPM-reformama. Hood (1995) navodi da je pomak prema -accountingization je kljuno za ovu promjenu naina javnog upravljanja. Termin -accountingization je koristi da ukae na uvoenje eksplicitne kategorizacija trokova u podrujima gdje trokovi su ranije samo agregirani, udruili ili nedefinisan (Hood, 1991, 1995). S obzirom da je jedan centar NPM je poveanje odgovornosti, raunovodstva slui kao kljuni alat za postizanje transparentnosti i odgovornosti za mjerenje koje se mogu postii prezentiranje informacija o uinku entiteta javnog sektora u novanim jedinicama. Osim toga, u NPM, slubenici javnog sektora su skloni skepticizma to znai da se njihove aktivnosti moraju biti usko kotala i ocjenjuje raunovodstvene prakse (Hood, 1995). Kao rezultat toga, konvencionalni gotovinskog raunovodstva koji je ranije koristili u javnom sektoru ne smatra odgovarajuim vie za postizanje transparentnog i odgovornog upravljanja. Gotovina raunovodstva u javnom sektoru se gleda da obrate panju samo o izvrenju budeta i usklaenost u pravnom sistemu, nego o tome kako upravljati ekonomskim resursima efikasno (Pallot, 1998). Stoga, u NPM, upotreba obraunskog raunovodstva smatra odgovarajuim, jer ovaj sistem omoguava javnih slubenika da zna pune trokove svojim razliitim aktivnostima, da se sveobuhvatan pogled na sredstva i obaveze entiteta, kao i da prati povratak na investicije i finansijske odrivosti. Nakon irenja NPM filozofije, vlada u brojnim zemljama su prihvatili stilova upravljanja privatnim sektorom, ukljuujui i nain razmiljanja i modela ili metodologije (Guthrie et al., 1999). Guthrie (1999) je takoer naglasio da je njegova promjena nije dolo samo u dravnom vlasnitvu ili javna poduzea, ali i na osnovne funkcije unutar vlade. Pod okriljem NPM, tijela u javnom sektoru su transformiran svoje financijske izjavu da inkorporiraju obraunsko raunovodstvenih naela za koje se vjeruje da su kljuni alat za postizanje transparentnosti i odgovornosti. Smatra se da je nekoliko pokretake snage, kao to je elja da se ulije vie finansijskih svijesti u proces donoenja odluka u javnom sektoru, a potranja za pruanje sveobuhvatne, transparentne i odgovorne informacije svim zainteresiranim stranama su razlozi iza tih reformi (Guthrie et dr., 1999). Informacije predstavio se oekuje da pomogne i vladinih zvaninika u donoenju odluka, a graani i / ili drugim zainteresiranim stranama za mjerenje u kojoj mjeri ispunjavaju prihodi pune trokove za pruanje javnih usluga. Uticajni akteri u dovoenju o tim reformama NPM-u vezi su politiari, finansijske institucije, konsultanti za upravljanje, naunici, medija i meunarodnih organizacija (Pina i Torres, 2003).

Odluka da se presele u obraunskog raunovodstva moe initi bez problema jer obraunsko raunovodstvo predstavlja kao dokazane metode u privatnom sektoru. Meutim, razliite prirode javnog sektora u odnosu na privatni sektor stvara odreene potekoe i ogranienja na koje treba provesti te promjene mjeri. Zabrinutost generalizacije raunovodstvenih standarda u svim sektorima je uvijek bio dugo raspravlja pitanja od ranih NPM pokreta do nedavno. Na primjer, Mautz (1981) tvrdi o razlikama izmeu javnog sektora i privatnog sektora i da je kritizirao, "zbog ega je financijsko raunovodstvo i izvjetavanje u modele poslovnih bilansa stanja i uspjeha nee uspjeti da zadovolji potrebe veine interesa da se slui "(str. 60). Osim po ovom pitanju, Buhr (2012) objanjava sljedee: Na povrini, to moe initi da je obraunsko raunovodstvo, kao razvijena za privatni sektor, mogu biti uvezeni direktno u javnom sektoru, ali u kojoj mjeri to moe biti uinjeno proizvela najznaajniji napetost u uvoenje obraunskog raunovodstva u vladi. (. P 289) Veliki broj literature su takoer obratili panju na razlike izmeu javnog sektora i privatnog sektora koji e eventualno napraviti implementaciju obraunskog raunovodstva nije tako lako kao to zvui (vidi na primjer Athukorala & Reid, 2003; Barton, 2004 ; Chan, 2003). Prema tim izvorima, postoji niz vanih naina o tome kako javni sektor razlikuje od privatnog sektora. Ove razlike ukljuuju: (1) Aktivnosti u javnom sektoru nisu namijenjene zaraditi, na taj nain, stil raunovodstva koji je uglavnom namijenjen za mjerenje profit nije na odgovarajui nain se primjenjuju u javnom sektoru; (2) U javnom sektoru, suverenitet vlasti znai da izabrana vlada ima regulatorne ovlasti, kao to su da oduzme po poreze na svoj narod i da upravljaju resursima vlade dok je u privatnom sektoru je to odreena vrsta energije ne postoji; (3) Veina transakcija u javnom sektoru bez razmjene transakcije, to znai da su prihodi dobila (npr od poreza) ne daju jednake vrijednosti za uzvrat, a usluga (npr za izgradnju infrastrukture) ne primaju jednake vrijednosti za uzvrat. Prema tome, naelo da odgovaraju prihodima i trokove (naziva princip matching) koji se koristi u obraunsko raunovodstvo stoga nije primjenjiva u podeavanje javnom sektoru; (4) Sredstva u vladi se sastoje od ireg spektra tipova da privatni sektor ne moraju da se bave. Ova sredstva, ukljuujui infrastrukturu, vojne i sredstva batine, uglavnom se ne koriste za generiranje prihoda. Osim toga, s obzirom na prirodu tih sredstava je jedinstven u odnosu na one u privatnom sektoru, vrednovanje i odluku i metode koje se koriste za depresira sredstva su diskutabilan; i (5) u odnosu na privatni sektor, vlada se smatrati odgovornim u irem nain i da se iri obim aktera. Tokom vremena, a broj istraivaa su primijetili da je raunovodstvo dominira NPM reforme i planovima (vidi na primjer Hood, 1995. i Guthrie et al., 1999), dok su drugi istraivai pitanje da li je promjena obraunskog raunovodstva bila samo retorika da podri vei skrivene potrebe reforme (vidjeti npr Carlin i Guthrie, 2009; Guthrie, 1998). Dok obraunsko raunovodstvo u svom mjestu u reformama NPM vezane su ispitivani na vie naina, ne zaustavi globalnog pokreta za obraunsko raunovodstvo. II. 2. PREGLED meunarodne migracije javnom sektoru obraunsko ACCOUTING Gotovina osnovi i obraunskoj osnovi su poznati kao dva kraja toke spektra u raunovodstvu. Prije donoenja obraunskoj osnovi, raunovodstvo u javnom sektoru je tradicionalno u razliitoj mjeri zasniva na rashodima raunovodstvena osnova koja je u gotovini kraju spektra. to se tie ove prakse Buhr (2012) je objasnio da -Ali ipak izdatak osnova raunovodstva moe se prikazuju kao gotovinskoj osnovi raunovodstva, mnoge vlade zapravo je prola kroz gotovinu, modificirani gotovini, modificirani obraunsko, obraunsko tranzicije process (str. 288). Nakon agende NPM, usvajanje obraunskog raunovodstva postala glavni reforme kako bi se poveala odgovornost i transparentnost u javnom sektoru. Taj potez prema sveobuhvatan raunovodstvene obraunsko u svijetu je pionir od Australije i Novog Zelanda u kasnim 1980-ih (vidjeti npr Buhr, 2012. godine; Carlin, 2004a). Potonji zemlja postala prva zemlja za implementaciju obraunskog raunovodstva, kako na nacionalnom i agencije nivou i proizvoditi svoje finansijske izvjetaje na punu obraunskoj osnovi (Carlin, 2004a, Baker & Morina, 2006). Dok je sklonost ka obraunskog raunovodstva u Novom Zelandu je prikazano od strane ranih 1980-ih kada su mnogi vlada trgovinskih preduzea poeo implementirati sustav, to nije bilo sve do kasnih 1980-ih kada je vlada slubeno izvrena implementacija obraunskog raunovodstva (Pallot 1996. i Carlin, 2004a). Promjena prema obraunsko raunovodstvo je dio vala reformi vlade doveo na prvenstveno fiskalnim potekoama (vidi na primjer Pallot, 1996; Halligan, 1997). Za to vrijeme, vlada proizvela dva zakona, Zakon dravni sektor 1988. i javne financije Act 1989, a do decembra 1990. godine, sve postojee odjeli New Zealand Vlada je preselio u obraunsko raunovodstvo vodi na proizvodnju obraunskoj osnovu izvjetaja cijele vlade za narednu godinu (Ball et al., 1999). Dok je prelazak na obraunskog raunovodstva u Novom Zelandu je u osnovi cijeli-of-vlade, u Australiji, promjena je pokrenut od strane lokalne samouprave (Christensen, 2002). U Australiji, pogon za promjenu doao na izborima 1988. godine, gdje je imenovan lider New South Wales (NSW), Nick Greiner, promoviran je -NSW Initiated viziju voenja vlade kao poslovni (Christensen, 2002 i Carlin, 2004a ). U toku njegovim vodstvom, Greiner takoer zatraio proizvodnju Izvjetaj Curran koja je predloila donoenje -corporate upravljanja framework u vladinom okruenju (Groom, 1990, str. 144). Pripremio NSW Komisije za reviziju, izvjetaj sadri nekoliko preporuka, ukljuujui i primjenu obraunskog raunovodstva koji je vien kao radikalne mjere u to vrijeme (Curran, 1988. i Groom, 1990). Usvajanje obraunskog raunovodstva i izvjetavanja u NSW vlasti ostvaren je u okviru predloenog roku od tri godine od roll period koji je bio unaprijed implementacije istog sistema u drugim dravama (Walker, 1995). Promjena prema obraunskoj raunovodstvo u Australiji i na Novom Zelandu je prvenstveno donosi interno izazvanih NPM reformi, bilo uzrokovano fiskalne stresa ili entuzijazam politiara da se uvede poslovno-kao sistem upravljanja u vladama. U stvari, za veinu razvijenih zemalja, odluka o usvajanju obraunskog raunovodstva se uglavnom odnosi na reformu NPM (vidjeti npr Lye et al 2005;. Pallot, 1996; Christensen, 2002; Buhr, 2012; Baker & Morina, 2006. godine; Ellwood, 2002; Brorstrom, 1998; Paulsson, 2006. godine; i Bac, 2002.). Ellwood (2002) je predloio da je transformacija da obraunskog raunovodstva u Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) moe se pripisati reforme NPM predvodio -perceived potrebu za poboljanim information (str. 587). Sa druge strane, reforma javnog sektora raunovodstva u Kanadi je uzrokovano prisile utjecaj iz Ureda Generalnog Kanade revizora podrava normativni utjecaj kanadskog Instituta za javne raunovodstva odbora sektora ovlatenih raunovoa ' (Baker & Morina, 2006). Osim toga, u vedskoj, promjena je bila dio ire reforme javnog sektora prethodila prihvatanje -norm maker ideje da sprovede efikasnog upravljanja kao u privatnom sektoru (Brorstrom, 1998, str. 328 i Paulsson, 2006). Da zakljuimo, komparativna studija u anglo-amerike zemlje (Australija, Kanada, Novi Zeland, Velika Britanija i Sjedinjene Drave) provodi Buhr (2012) je otkrio da je motivacija da se usvoji obraunskog raunovodstva u tim zemljama mogu se pripisati 1980 filozofija NPM. Migracija na obraunskog raunovodstva u razvijenim zemljama slijedi isti pokret u zemljama u razvoju. Dok su promjene izazvane internih pritisaka u razvijenim zemljama, u zemljama u razvoju, meutim, promjene su voeni zahtjev da se u skladu sa pravilima koje izdaje meunarodne finansijske vlasti kao to je Meunarodni monetarni fond (MMF), Svjetske banke i Azijska razvojna banka (James i Manning, 1996). Novi Zeland posebno je smatran vrlo uspjena u svom obraunsko raunovodstvo implementacije, tako, postao uzorno koriste meunarodne donatorske organizacije u zemljama u razvoju (Bale & Dale, 1998). Exemplary na ovu situaciju je studija koju Adhikari & Mellemvik (2011), gdje je naveo da Vlada raunovodstva zbivanja u Nepalu pokazuju da u daljem tekstu: zemlja je iroko izloena raunovodstva ideje i prakse uvedene i distribuiran od strane meunarodnih organizacija i donors ( str. 134). Slina situacija dogodila takoer u Gani (Abu, 2009), Fiji (Alam & Namdan, 2008. i Sharma & Lawrence, 2008), Indonezija (Marwata & Alam, 2006), i Sudan (El-Batanoni & Jones, 1996) gdje su promjene prema obraunskog raunovodstva u ovim zemljama su izazvana od strane meunarodnih donatora. Migracija prema obraunsko raunovodstvo je postala meunarodno rairena u relativno ogranieni vremenski period. Promjene prema obraunskoj raunovodstvo u razvijenim zemljama su prvenstveno donosi interno izazvanih NPM reforme. S druge strane, isti pokret u razvoju i nastajanju zemalja uglavnom voen spoljnih pritisaka od meunarodnih finansijskih vlasti. Pokret za obraunsko raunovodstvo, dok je sve vie proima, je zauzeo mjesto s kontinuiranim rasprava i neslaganja. II. 3. Uloge praktiara U JAVNOM SEKTORU obraunsko raunovodstvo II. 3. 1. INDUSTRIES Najistaknutiji industrije u pogledu njegovog odnosa sa pokret za obraunsko raunovodstvo je Meunarodna federacija raunovoa (IFAC). IFAC, predstavljajui sebe kao daljem globalna organizacija za raunovodstvo profession, sastoji se od tijela i saradnika lan iz zemalja irom svijeta predstavljaju raunovoa u javnoj praksi, obrazovanju, dravnoj slubi, industriji i trgovini (IFAC, 2011, str.2) , lanovi IFAC se sastoje od profesionalnih raunovodstvenih organizacija koji su prepoznati kao znaajan nacionalne organizacije u svojim zemljama. U kasnim 1986, IFAC osnovan Odbor javnog sektora (PSC), koji se formira za rjeavanje potreba onih koji su ukljueni u javnom sektoru raunovodstva, izvjetavanje i revizije na koordinirano svijetu osnovi (Sutcliffe, 2003.). PCS lanova, izvui iz tijela lanice IFAC, podrava tehnikih savjetnika izvui iz raunovodstva profesija i potuju multilateralnih kreditnih agencija i drugih regionalnih i meunarodnih organizacija (Sutcliffe, 2003. i Hepworth, 2003). Nakon ekonomske krize Azija-Pacifik, a program za razvoj meunarodnih raunovodstvenih standard u javnom sektoru za vlade i drugih javnih subjekata je razvijen kao odgovor na potrebu od meunarodnih kreditnih agencija koje su zahtijevale transparentno i odgovorno upravljanje i koritenje njihovih fonda (Harding, 1998; Sutcliffe, 2003; i Hepworth, 2003). Visoke kvalitete raunovodstvenih standarda The Oekuje se da e donijeti vie kvalificiranih financijskog izvjetavanja od strane vlada i njihove agencije. To je u skladu s IFAC-a (2011) izjavu o znaaju meunarodnih standarda u javnom sektoru: U javnom sektoru, meunarodnim standardima osigurati da vlada i drugih javnih subjekata se odravaju na isti nivo odgovornosti, kao privatnog sektora. Ovo je posebno relevantno to mnoge vlade, u rjeavanju globalne finansijske krize, pretpostavili znatno proirio financijske odgovornosti i trae naine da sprijei budue dunike krize. Oba ova situacija naglaavaju potrebu za veu transparentnost i odgovornost u javnom sektoru. (Str. 2) Standardni program postavka Javni sektor financira IFAC, Azijska razvojna banka (ADB), Meunarodnog monetarnog fonda (MMF-a, i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Svjetske banke (Sutcliffe, 2003. i Hepworth, 2003). Promena ime u International javnom sektoru raunovodstva Standard Board (IPSASB), u maja 1996. do dananjih dana, komisija je proizveo 32 obraunskoj osnovi i jedan na gotovinu International javnog sektora raunovodstvene standarde (MSRJS). Ovi standardi su izvedeni iz International Financial raunovodstvenim standardima (IFRS) -formerly poznat kao Meunarodni raunovodstveni standardi (MRS) -sa neke prilagodbe potrebne za javni sektor. Glavne razlike ukljuuju mjerenja pravila za sredstva bezgotovinskog generiu, mjerenja i pravila priznanje za non-razmjenu prihoda, i u javnom sektoru-prijateljskim odnosima i prezentaciju finansijskih izvjetaja. II. 3. 2. SLUBENO Zvaninici, u rasponu od meunarodnih zajmova organizacije / donatori, standard diza organizacije, kreatori politike, direktnom praktiara u ministarstvima, odjelima, i drugih dravnih subjekata u javnom sektoru, utjeu na kretanje da obraunskog raunovodstva u brojne naine. Prvo, meunarodne organizacije iji je interes da bi se osiguralo da e se njihov fond koristiti u skladu s tim rade conjointly sa strunim tijelima za izradu raunovodstvenih standarda koji, ako se primjenjuje, e se poveati transparentnost i odgovornost u javnom sektoru. Sa pozadini Azija-Pacifik ekonomske krize, meunarodnih donatora i kreditne agencije su traili da se vie samopouzdanja o koritenju fonda, to znai da je kredit zemlje prijema treba da prui odgovarajue osiguranje u pogledu transparentnosti i odgovornosti aktivnosti. Svjedok je kriza Bore na potrebu jaanja meunarodnog finansijskog sistema. Fokusirajui se na potrebu jaanja meunarodnog finansijskog sistema, meunarodni organizacije su zahtijevali da uestvuju u osiguravanju transparentno i odgovorno koritenje svojih sredstava. to se tie ovog pitanja, naelnik KPMG je naveo da: -... izjavio je da banke i svijetu kreditiranje organizacije owe dunost da svoje dioniara kako bi se osiguralo odgovarajue mjere uinka su na snazi kada su posuditi novac za razvoj countries (KPMG, 1999 , str 1).; i "to nije dovoljno samo da bi se kredit, performanse kredit treba paljivo pratiti od strane zajmodavca irom trajanja kredita i da se ne zavisi samo godinje revizije" (KPMG, 1999, str 2.). Meunarodna zajednica je pozvao meunarodne kreditne organizacije i druga struna tijela za izgradnju standarda / jezgra kao sredstvo kroz koje se moe postii jaanje financijske. Meunarodne organizacije zatim poeo da radi conjointly sa profesionalnim raunovodstvenog tijela (u ovom sluaju IFAC) da razvije raunovodstvenim standardima za javni sektor (Sutcliffe, 2003. i Hepworth, 2003). U razvijanju raunovodstvenim standardima, nezavisno tijelo je oblik, au dananjih dana ovo tijelo je poznat kao IPSASB. lanovi IPSASB, koji su doli iz profesionalnog raunovodstva tijela iz cijelog svijeta, a onda rade zajedno na razvoju kvalitetne raunovodstvene standarde koji e se koristiti u javnom sektoru. Ovaj proces razvijanja raunovodstvenih standarda u javnom sektoru je finansiran od strane meunarodnih organizacija u nadi da bi to moglo olakati promjene u sistemu vlasti raunovodstva u zemljama u razvoju (Hepworth, 2003. i Sutcliffe, 2003). Razlog za ove akcije je da ove meunarodne organizacije oekuju da e raunovodstvenim standardima-kada se provode u javnom sektoru-mogao dati vie osiguranja u vezi sa transparentno i odgovorno koritenje svojih sredstava / kredita. Uvoenjem odgovarajuih raunovodstvenih tehnike, potencijalni rizik prevare, korupcijama i / ili drugim nepropisno koritenje fonda e se smanjiti. Naslijedivi njihova upotreba u privatnom sektoru, vjeruje se obraunsko raunovodstvenim standardima da budu superiorniji da se smanji ovaj rizik. Kreatori politike takoer igraju ulogu u pokretu za obraunsko raunovodstvo. Kreatori politike-sa pritiscima ili iz internog fiskalnih uvjeta ili iz meunarodnih kreditnih organizacija-izgradi politika / propisa u vezi sa odlukom da implementira obraunskog raunovodstva u vladinim okruenju. Posebno u sluaju zemalja u razvoju, pritisak od strane meunarodnih kreditnih agencija je neizbjeno jaka, zahtijevaju cijelu zemlju-financijske reforme-sa pokret za obraunsko raunovodstvo kao vaan dio -as pretpostavke da primi fonda. Ove organizacije esto savjetuju o upotrebi standardi koje je pripremila IFAC kako bi se olakao proces transformacije. Kreatori politike donosi pravila i propise u pogledu implementacije obraunskog raunovodstva na osnovu MSRJS standarda, zahtijeva njihovo koritenje neposrednom praktiara u ministarstvima, odjelima i drugim vladinim entiteta. III. INSTITUCIJA TEORIJA Prema novim institucionalnim teoriji, jedan od faktora koji mogu imati utjecaj na organizacijske uspjeh je u kojoj mjeri organizacija je u stanju da postigne i ouva legitimitet u svom okruenju. Richardson (1987) je predloio da raunovodstvo predstavlja kao legitimiue institucije. Suchman (1995) pokuava da definie legitimitet u irokom nain koji ukljuuje i evaluativna i kognitivne dimenzije: -Legitimacy je generalizirani percepcija ili pretpostavka da su postupci entiteta su poeljni, pravilno, ili odgovarajue u okviru nekih drutveno izgraen sistem normi, vrijednosti, uvjerenja i definitions (str. 574). Organizacije trae legitimitet za mnoge razloga koji su za jaanje ili kontinuitet i kredibilitet i / ili da trae aktivnu podrku ili samo pasivni pristanak (Suchman, 1995). Iz perspektive javnog sektora, legitimnost moda treba teiti iz drugih nacionalnih vlada, meunarodnih organizacija, investitori, interesnih grupa, i graanima vlastite zemlje (Baker & Morina, 2006). Prema Neu (1992), upravljanje organizacija moe oponaati raunovodstvene prakse drugih oigledno uspjene organizacije za legitimitet i tehnikih razloga. U postavka okruenju javnog sektora, vlada mogla traiti legitimitet za svoje postupke, ukljuujui odluku da usvoji obraunsko raunovodstvo-pratei na mjere zaposleni u privatnom sektoru, druge vlade, pa ak i meunarodnih organizacija (Baker & Morina, 2006). Kada organizacija prilagoava odreene mjere to rezultira homogenosti sa drugim organizacijama u okviru svojih okruenja, legitimitet ove organizacije e na kraju poveati. Prema novim institucionalnim teoriji, proces prilagoavanja institucionalno prihvatljive prakse u kojoj organizacija lie jedni druge i kulturno i strukturno je prepoznata kao institucionalne izomorfizam (DiMaggio i Powell, 1983).

DiMaggio i Powell (1983) identificirati tri mehanizma kroz koje institucionalne promjene izomorfna odvija: izomorfizam prisile koja proizlazi iz politikog utjecaja i problema legitimitet, mimetiki izomorfizam to je standardna reakcija na nesigurnost, i normativnih izomorfizam koji je povezan sa profesionalizacije. Iako su sve tri mehanizma pomijeati u empirijskim podeavanje, oni imaju tendenciju da potiu iz razliitih uvjeta na taj nain dovode do razliitih rezultata (DiMaggio i Powell. 1983).

Prema DiMaggio i Powell (1983), prisile izomorfizam rezultati iz -Oboje formalnih i neformalnih pritisaka o organizacijama od strane drugih organizacija na kojima su ovisni i kulturnih oekivanja u drutvu unutar organizacije function (str. 150). U prirode kako ovi pritisci su osjetiti u organizacijama razlikuju, moda im se inilo snage, uvjeravanja, ili ak poziv. U kontekstu obraunskog raunovodstva u javnom sektoru, oblik prisile izomorfizam kada meunarodnih kreditnih agencija (kao to je MMF, Svjetska banka, ADB, ili UNDP) imaju na koritenje obraunskog raunovodstva na zemlje u razvoju, kao preduvjet zahtijeva da bude u mogunosti da ostvare kredit. Mimetic izomorfizam pojavljuje pod uslovom nesigurnosti koji djeluje kao mona sila ohrabruje organizacije da oponaaju druge uspjene organizacije (DiMaggio i Powell, 1983). Jaanje legitimnost ili izbjegavanje gubitka legitimnosti je eljeni ishod mimetiki izomorfizam. S tim u vezi mimetiki izomorfizam, Baker i Morina (2006) napomenuti da -Dok ove organizacije ne mogu biti sigurni o tome to treba uiniti kada se suoavati s izazovima, usvajanjem strukture i procese koje koriste sline organizacije, oni su u najmanju ruku ne vide da bude radi neto "(str. 88). U perspektivi obraunskog raunovodstva u javnom sektoru, koncept mimetiki izomorfizam moe percipirati u sluaju zemalja u razvoju nakon raunovodstvenih mjera koristi u razvijenim zemljama gdje je njegova primjena bila uspjena. Praksa obraunskog raunovodstva u razvijenim zemljama se doivljava kao legitimnu, tako, pratei navedenih praksa, zemlje u razvoju se nadao da oni mogu poboljati svoj legitimitet ili barem izbjegli dalji gubitak legitimiteta. Prema DiMaggio i Powell (1983), normativni izomorfizam se izvodi iz dva aspekta profesionalnosti. Prvo je odmorite formalnog obrazovanja i legitimacije kognitivni bazu, a drugi je rast profesionalne mree koje prelaze organizacije i izmeu kojih novi modeli su difuzno (DiMaggio i Powell, 1983). Normativno izomorfizam predstavlja utjecaji onoga to se doivljava kao normalno i standarda ponaanja. Ovaj tip izomorfizam objanjava kako profesionalnih mrea omoguiti razmjenu informacija preko organizacija i na taj nain se postie difuzije novu praksu, to dovodi do slino ponaanje od strane pripadnika razlikovati profesionalne grupe. U kontekstu obraunskog raunovodstva u javnom sektoru, reformi vezanih NPM u vladinim organizacijama moe percipirati kao jedan oblik normativnih izomorfizam. Prilagoavanje stilova poslovnog upravljanja, koji se vide kao nadreeni, znai u skladu sa praksom zanimanja iz privatnog sektora. Ova akcija dovodi do primjene istih mjera u javnom i privatnom sektoru. Prinude, mimetiki, i normativnih izomorfizam moe dovesti do poveane homogenosti koji se shvatiti kao nain da se povea legitimitet unutar organizacije. Gdje se javljaju legitimitet aktivnosti, meutim, razdvajanje mogu postojati. Decoupling (Situacija na finansijskim tritima gdje su cijene dionica i obveznica kreu u suprotnim smjerovima.)predstavlja divergenciju aktivnosti legitimnosti-trae i tehnike djelatnosti (Baker & Morina, 2006). To znai da, iako legitimitet formalnih struktura se odrava, stvarne aktivnosti varirati u odnosu na tehnikim zahtjevima. U sluaju da doe do razdvajanja, usvajanje obraunsko raunovodstvo kao legitimnost traenje aktivnosti nee dovesti do promjene je cilj da izvri (Baker & Morina, 2006). IV. METODOLOGIJA Ova studija pokuava da ponovo rasprave u vezi obraunskog raunovodstva u javnom sektoru koristei javno dostupne arhivske grae. Istraivanje se provodi ispitivanjem literature u vezi obraunsko raunovodstvo u javnom sektoru. A literatura je prikupljeno kroz period kada je NPM je vodio promjene obraunskog raunovodstva koji je bio oko 1980. do 2012. U literaturi je dobijen kroz pretrage u javno dostupnim materijalima-uglavnom kroz Proquest-pomou kljunih rijei -accrual, -javne sector i / ili -government, i -accounting. Knjievnost iz ne-serijske publikacije, zvaninim izvjetajima, i konferencija je ukljuena posebno ako su naveli druge reference u roku od obraunskog raunovodstva u javnom sektoru. Relevantne radova, u rasponu od onih raspravlja o obraunskog raunovodstva u javnom sektoru openito na one samo ukazuje na segment obraunskog raunovodstva u javnom sektoru su ukljueni. U ukupno, 224 izvora autori i praktiara i akademici su ispitani, identifikovani i kategorizirani na temelju izvora i pogled u vezi obraunskog raunovodstva u javnom sektoru. Radovi prikupljeni su kategorizirani na temelju izvora u dvije glavne vrste: praktiara i akademika. Praktikanti su oba zvaninika (autor meunarodnih organizacija, vladinih zvaninika, ministarstva, odjeli, odbori i druge sline izvore) i industrije (autor raunovoe, raunovodstvene firme, i drugih strunih tijela). Pripisivanje izvora se temelji na 'poloaj kada su napisali u vezi radova koja e se prikazati na autora autori informacije sekciji. Co-autori radova su ukljuenisamo ako su svi autori iz iste kategorije (ili iz industrije, zvaninici, ili akademika). Dalje, novine su pregledani da shvate da li je autor u korist, a ne u korist, ili jo u pitanje u vezi sa upotrebom obraunskog raunovodstva u javnom sektoru. Radovi samo navodei o injenicama ili neutralna u njihovu prezentaciju su iskljueni iz liste.

Postoji nekoliko ogranienja ovog istraivanja. Prvo, treba napomenuti da je na listi koja se ne pokriva sve literature u vezi rasprave o obraunskog raunovodstva u javnom sektoru, ali to ne pokriva znaajne doprinose na polju obraunskog raunovodstva u javnom sektoru. Drugo, literature od praktiara u posebno su odabrani na vie -unsystematic nain (kao to je od institucija, organizacija, i / ili slubene web stranice vlade ') jer je veina prijava / publikacija iz bilo industrije ili slubenici su ogranieno objavljeni u indeksiranim publikacijama. Tree, knjievnost prikupljaju se na izvore pristran uglavnom iz Australije i Novog Zelanda. Ovaj problem je neminovno, jer je pojava obraunskog raunovodstva je pionir ovim narodi to rezultira u izobilju debate u vezi njegove upotrebe. etvrto, dok je nekoliko istraivanja u nastajanju u razvoju i nastajanju zemalja su takoer ukljuene u podacima, pokazuje da jo uvijek postoji nedostatak englesko-pisana knjievnost iz ovih zemalja. Peto, iako je kategorizacije koji se koriste u ovom istraivanju-posebno u klasifikaciju miljenja autora / view-provode se na objektivan nain, oni su jo uvijek predmet rasprave argumente ili. Meutim, na listi ipak daje pregled razliitih miljenja na obraunskoj-raunovodstva u javnom sektoru. Christensen (2007) je naveden radova o javnom sektoru obraunskog raunovodstva u slinim nain, tako da, neki od literature mogao iz one Christensen rada sa vlastitim presudom autora. Meutim, postoji znaajna razlika izmeu prethodnih studija Christensen i ove studije. Dok Christensen (2007) objasnio trend na raspravu u raunovodstvu javnom sektoru i naglasio o ogranienom istraivanja u menaderske utjecaj javnog sektora obraunsko raunovodstvo, ova studija se provodi razumjeti kako razliite izvore literature moglo dovesti odstupanja na more u vezi javnog sektora obraunsko raunovodstvo i ta implikacija donosi na praksu profesionalne prakse. Ovo istraivanje je dio sveobuhvatnije istraivanje dizajniran da dodatno analizirati kako institucionalni izomorfizam mogao objasniti nesklad na miljenje u vezi javnog sektora obraunsko raunovodstvo ili umjesto kako je miljenja praktiara mogla odnositi na institucionalne izomorfizam. V. REZULTAT I ANALIZA V. 1 rezultat , U literaturi na obraunskoj raunovodstvo i izvjetavanje u javnom sektoru je ubrzano raste od roenja NPM u 1980-ih. Popis koritene literature u ovom istraivanju je predstavljena u tabeli 1. Tabela 1 je korisna u identificiranju izvora javnog sektora obraunskog raunovodstva doprinose od 1980. do 2012. Podaci su prikazani hronoloki na osnovu godini objavljivanja u cilju pojednostavljenja itanje i predstaviti pregled razliitih miljenja izmeu praktiara i akademika. Pripisivanje autora na more u svakoj literaturi se provodi objektivno analizirajui cijeli kontekst papira, a ne samo segmentirano ili djelomian pogled. U tabeli 2, prikazani su uzorci citata iz literature podrava, ne podrava, i ispitivanja obraunskog raunovodstva u javnom sektoru. Da bi se predstaviti objektivan i nepristrasan na more, citati su uglavnom izvedene iz bilo zakljuka ili apstraktne papira. V. 2 ANALIZA Slika 1 daje informaciju o broju izvora irom razdoblja 1981-2012 na osnovu saradnika, bilo da je to od akademika ili praktiara. Godine su svrstana u periodima tako da se analiza moe biti uinjeno na sveobuhvatniji nain. Na slici 1 moemo vidjeti da je za period 1981-1990 i 1991-1995, broj literature iz praktiara je konstantno vei od broja literature od akademika. Ipak, iz perioda 1996-2000, izvori iz akademici poeli da nadmauju one iz prakse. Za period do 1995. godine, ukupne izvore iz prakse u manjini onih akademika za faktor 2: 1 u ukupno. Meutim do 2012. godine, ova situacija okrenula u suprotnom kada je broj literature od akademika poeo da nadilaze izvore iz zvaninika i industrije za faktor 2: 1 u ukupno. Trend promjene u broju osiguranika posebno iz akademik su prikazani na slici 1, gdje znaaj periodu 1996-2000 kao crossover poena. Ovo tendencija moe se razlikovati kao period potpuno usvajanje obraunskog raunovodstva u javnom sektoru u pionirskim zemljama naime Australiji i Novom Zelandu. Ovaj period je obiljeen na dva znaajna mesta u kojima su 1990. godine, sve New Zealand vladinih odjela u postojanje u to vrijeme su migrirali na obraunsko raunovodstvo okruenju, to je dovelo do proizvodnje prvog obraunskog cijelu osnovu vlasti javlja godinu dana kasnije (Ball et dr., 1999) i 1993. godinu u kojoj New South Wales (NSW) postala prva vlada u Australiji pretvoriti u punom obraunsko raunovodstvo (Christensen, 2007). Broj izvora iz praktikanata ima tendenciju da bude stabilna tokom vremena. to se tie ovog pitanja, Christensen (2007) tvrdi da su industrija i zvaninici su vie zabrinuti za temu obraunskog raunovodstva u svojim formativnim godinama, dok akademika poeo da pokae interes za ovu temu nakon poetnog primjene raunovodstvenih u javnom sektoru. Meutim, trend izvor iz praktiara na slici 1 pokazuje da je interes praktiara predstavljen u publikacijama i / ili izvjetaji uglavnom stabilan. Uzimajui u obzir da izvori iz prakse tokom vremena su uglavnom zastupanja u prirodi i nedostatak empirijskih dokaza (Carlin, 2004a i Christensen, 2007), stabilan trend se moe tumaiti na jedan od dva naina:

(1) Miljenje rekavi da praktiari pokazuju interes za obraunsko raunovodstvo u javnom sektoru samo u formativnim godinama u kojima ne postoji empirijski podaci netaan. Trend se moe protumaiti da je interes praktiara da obraunskog raunovodstva ostaje isti, iako moda postoji ravnodunost sa ove strane istraivanja u vezi sa upotrebom empirijskih podataka zbog tekoa pribavljanja takve podatke u kontekstu javnog sektora. (2) Praktikanti ne pokazuju vei interes za obraunsko raunovodstva u javnom sektoru u svojim formativnim godinama, to znai da bilo kojem trenutku u periodu od 1980. do 2012. godine je uvijek u korelaciji s odlukom zemlje za provedbu obraunskog raunovodstva u svoje vladine okruenje. Za podrku ove pretpostavke, moe se shvatiti da je u periodu 1980. do 1995. godine, javni sektor obraunsko raunovodstvo je usvojen od strane pionirski zemljama: Novi Zeland i Australija. Osim toga, u periodu 2006. do 2012. godine, doprinosa iz praktiara znaajno povean. Ovaj trend moe ukazivati na isti interes od zvaninika i industrije za formativnim godinama javnog sektora obraunskog raunovodstva u razvoju ili nastajanju zemalja. Neke zemlje u razvoju u tom periodu su samo usvajanje ili pokuava usvojiti punu obraunskoj u svoje vladine raunovodstva. Nekoliko od njih su Vlada Rumunije koje su pokuale da sprovedu punu obraunsko raunovodstvo poevi od 2006. (Cristina Silvia & Crina, 2008); Vlada Republike Indonezije koja je u potpunosti izgraen novi set standarda zasnovanih na obraunskoj do kraja 2011. godine (Harun & Haryono, 2012); u Nigeriji koja se jo uvijek razmilja da li da usvoje obraunskog raunovodstva u svoje aktivnosti u javnom sektoru (Chukwunedu & Okoye, 2011). Slika 2 pokazuje promjenu u omjeru doprinosa izraavanje miljenja u korist obraunskog raunovodstva u javnom sektoru. Jasne promjene u trendu bilo u korist ili ne u korist u vezi obraunsko raunovodstvo je oigledno kojim dominira literature koja je bila u prilog obraunskog raunovodstva dok je ovaj period dominiraju doprinosa koje nisu u prilog obraunskog raunovodstva ranom periodu. Do period 2001-2005, doprinosi koji ne u znak podrke obraunskog raunovodstva raste velikom veinom, sa ukupnim izvorima nije u prilog obraunskog raunovodstva za ovaj period u dvostruki broj onih koji su u znak podrke obraunskog raunovodstva. Ova situacija pokazuje brze promjene na kojem je periodu neposredno prije toga, u periodu 1996. do 2000. godine broj izvora u korist obraunskog raunovodstva je neznatno vei od onih koji ne podravaju obraunsko raunovodstvo. Ovaj trend stvara timeline-slika se mijenja knjievnosti na sveobuhvatan nivou ispitivanja. Trend promjene u odnosu doprinosa takoer ukazuje na to da prije implementacije obraunskog raunovodstva u javnom sektoru, bilo je uglavnom pozitivne stavove o obraunskog raunovodstva koji je vien iznad drugih alternativnih sistema (vidi na primjer Churchill, 1992; Mellor, 1996). Prema Carlin (2004a), zbog nedostatka podataka za prikupljanje okruenju, poetkom literature uglavnom bio zastupanja u prirodi i dokazali svoju tvrdnju zasniva na emotivnim osnovama. Na osnovu Carlin pogled, nakon poetnog usvajanja obraunskog raunovodstva u javnom sektoru, istraivai su tada u mogunosti da izradu studije s vie empirijski nalazi. Ove empirijskih istraivanja onda je rezultiralo argumenti ne podrava obraunsko raunovodstvo u javnom sektoru u rasponu od potekoa u implementaciji na visoke trokove tehnologije i profesionalnog raunovoe. Slika 3 prikazuje kumulativni stavove u vezi obraunskog raunovodstva u javnom sektoru. Od figura moe se shvatiti da su stavovi u podrci obraunskog raunovodstva i onih koji ne podravaju obraunsko raunovodstvo su gotovo kravatu s 43% i 45% respektivno. Ovi procenti ukazuju na to da je rasprava u vezi obraunskog raunovodstva u javnom sektoru i dalje nastavlja do dananjih dana s obzirom da nijedna od ili pogled znatno brojniji drugi. Moda najzanimljiviji nalaz u ovoj studiji je kako je udio miljenja iroko razlikuje akademika i praktiara. Ogroman procenat od praktikanata izvora odluiti za obraunsko raunovodstvo dok je veina literature iz akademika nije bio u prilog obraunskog raunovodstva. Od 80 izvora iz prakse, 77 izvora (oko 97%) su u znak podrke obraunskog raunovodstva. S druge strane, od 144 izvora iz akademici, samo 20 izvora (oko 14%) su u korist obraunskog raunovodstva. Veina izvora iz akademika (69%) ne idu u prilog obraunskog raunovodstva. Knjievnost iz prakse, uglavnom zastupanja u prirodi i nedostatak empirijskih dokaza, izraava potpora za obraunsko raunovodstvo u javnom sektoru, pa ak i ohrabruje rasprostranjena usvajanje proglaena vrhunskog sistema u vladinim organizacijama. Da se pomalja teme u ovom tijelu rada odnose se na poeljnost obraunskog raunovodstva ili zato implementaciju obraunskog raunovodstva treba odrati. Neki literature opravdava i zalae se za usvajanje obraunskog raunovodstva na temelju neminovnosti (OECD, 1993). Drugi izvori su opravdali svoje tvrdnje da su organizacije u javnom sektoru bi trebalo da usvoji obraunsko raunovodstvo i upuuje na tvrdnju da je obraunsko sistemi izvjetavanja bazi su superiorniji u odnosu na alternativne sisteme (Odbor za javni sektor, 1996; Churchill, 1992; Mellor, 1996). Kroz ovaj opus, obraunsko raunovodstvo se doivljava kao odgovarajue sredstvo za prevazilaenje problema transparentnosti, odgovornosti, korupcija, i druge misconducts. Knjievnost iz akademici mogu se svrstati u dva naina: istraivanja koja se vri na osnovu empirijskih dokaza i istraivanja koja je nalik practitioners'-zastupanja ili argumentovano u prirodi. U ranim godinama, ovaj uvjet je neizbjean zbog nedostatka prikupljanje podataka okruenju. Istraivanja u ranim godinama su uglavnom argumentovano na teorijskim lee, bez obzira da li uopte temu zato obraunskog raunovodstva ne odgovara za javni sektor na bazi ili vie specifinih potekoa tretmana javne imovine u obraunsko raunovodstvo (vidi na primjer Mautz, 1981; Pallot, 1990; Pallot, 1992). Tokom godina, gdje je mogue prikupiti podatke koji e se koristiti kao empirijski dokazi, argumenti u pogledu vrednovanja, mjerenje i amortizacije javnih sredstava i dalje nastaviti, ali istraivanja se provode u empirijskim naine (vidjeti npr Molland & Clift, 2008). Meutim, dok je za prikupljanje podataka okruenje je postalo dostupnije, broj akademskih istraivanja koja se vre empirijski je i dalje ogranien. Ovaj problem se moe pripisati tekoe prikupljanja vrstog dokaza o odnosima izmeu jedne odreene reforme i srodnih promjene u performansama u kompleksnom okruenju (Carlin, 2004a). Situacija se pogorava kada je usvajanje obraunskog raunovodstva je u pratnji rekombinacije administrativnih struktura, to dovodi do potekoa u stvaranju trenda podatke ili odluka vrijedi poprenog presjeka poreenja. Najvanije ovog istraivanja je shvatiti zato postoji dihotomija miljenja izmeu praktiara i akademika u vezi javnog sektora obraunsko raunovodstvo izmeu praktiara i akademika. Ovaj nalaz moe predloiti da postoji karika koja nedostaje izmeu akademskih raunovodstva istraivanja i strune prakse u javnom sektoru. Potrebno je da postoji vie komunikacije i koordinacije izmeu raunovodstvene prakse i akademika. V. 3. argumente obraunsko raunovodstvo U JAVNOM SEKTORU Knjievnost iz prakse je uglavnom podravaju prema obraunskog raunovodstva u javnom sektoru. To tijelo literature koja izraava podrku za iroko rasprostranjena usvajanje obraunskog raunovodstva i financijskog izvjetavanja u cijelom javnom sektoru openito karakterizira ton zastupanja i nedostatak empirijskih dokaza iznijela da podri svoje tvrdnje (Christensen, 2002 i Carlin, 2004a). Obraunsko raunovodstvo je konstituisana kao poeljan metoda u javnom upravljanju na osnovi emotivnim osnovama (Carlin, 2004a). Da se pomalja teme u ovom tijelu rada odnose se na poeljnost obraunskog raunovodstva ili zato implementaciju obraunskog raunovodstva treba odrati. Carlin (2004a) takoer ukazuju na to da ovo tijelo rada ne prua objanjenje o posljedicama ili efekte nakon realizacije obraunskog raunovodstva. Miljenja o knjievnosti podrku obraunskog raunovodstva u javnom sektoru moe okarakterisati kao sljedee: (1) Obraunsko raunovodstvo se uspjeno koristi u privatnom sektoru, tako, njegova implementacija u javnom sektoru bi razumno (vidi na primjer Egol, 1987; Regan, 1987). Osim toga, koristei istu obraunskoj osnovi, oekuje se da e subjekata javnog sektora biti porediti sa onima u privatnom sektoru. (2) Obraunsko raunovodstvo daje bolje finansijske informacije za osnovu odgovornosti vlade (vidjeti npr Ball et al., 1999). Finansijski izvjetaj iz obraunsko raunovodstvo se vjeruje da je sveobuhvatnije, jednostavno i lake razumjeti, tee manipulirati, i jo mnogo toga porediti i konzistentne (vidjeti npr Athukorala & Reid, 2003). (3) Za razliku od gotovine raunovodstva, realizacije obraunskog raunovodstva se smatra manje skloni manipulacijama (vidi na primjer DioGuardi, 1992). (4) Primjenom obraunsko raunovodstvo, vlada e biti u mogunosti mjeriti svoje aktivnosti na primjer odvajanjem izmeu tekuih i kapitalnih trokova (vidjeti npr Athukorala & Reid, 2003). (5) Usvajanje obraunskoj izvjetavanja e poboljati transparentnost, interno i eksterno (Micallef, 1994; OECD, 1993). Usvajanjem obraunsko raunovodstvo, tvrdio poveanja transparentnosti, posebno unutranje transparentnost, kae se da je sa svoje strane voziti vee organizacijske performanse, prvenstveno kroz poboljanje alokacije resursa (Churchill, 1992a; OECD, 1993; Likierman, 2000). Osim toga, obraunsko raunovodstvo e takoer poboljati eksternih odgovornost (vidi na primjer Robson, 1987). (6) Obraunsko raunovodstvo omoguava organizacijama da identifikuje puni troak njihove razliite aktivnosti, opet dovodi do vee efikasnosti, bolje alokacije resursa i poboljane performanse (vidi na primjer Rowles, 2002). (7) Obraunsko raunovodstvo smanjuje podrava bolje upravljanje likvidnou, prua osnovu za cijene proizvoda i usluga, te prua informacije za upravljanje resursima (vidjeti npr Athukorala & Reid, 2003). Neki literature podrava koritenje obraunskog raunovodstva u javnom sektoru koje je nekoliko preduslova su ispunjeni prije provoenja (vidjeti npr Diamond 2002; Bartos, 2003; Hepworth, 2003; Tudor & Mutiu, 2004). Preduvjeti savjetovao rasponu od kulturnih prihvatanja stvaranju podrku informacijskih tehnologija i pruanje kvalificiranih raunovoa. Bez ispunjavanja tih faktora, mogue je da implementacija obraunskog raunovodstva e rezultirati uzalud. V. 4. RIJEI ne podrava obraunsko raunovodstvo U JAVNOM SEKTORU Argumenti kritikujui obraunskog raunovodstva u javnom sektoru mogu se svrstati u 2 etae: teorijskom nivou i nivo realizacije. Za teorijskom nivou, argumente su jedna ili vie od sljedeih: (1) Priroda javnog sektora se razlikuje od privatnog sektora. Aktivnosti u javnom sektoru nisu namijenjene zaraditi, na taj nain, stil raunovodstva koji je uglavnom namijenjen za mjerenje profit nije na odgovarajui nain se primjenjuju u javnom sektoru. (2) Naelo da odgovaraju prihoda nad trokovima nije primjenjiv u javnom sektoru (vidjeti npr Barton, 1999; Monsen & Nasi, 2001). To je zato to je veina transakcija u javnom sektoru bez razmjene transakcije, to znai da su prihodi dobila (npr od poreza) ne daju jednake vrijednosti za uzvrat, a usluga (npr za izgradnju infrastrukture) ne primaju jednake vrijednosti za uzvrat. (3) Sredstva u vladi se sastoje od ireg spektra tipova da privatni sektor ne moraju da se bave. Ova sredstva, ukljuujui infrastrukturu, vojne i sredstva batine, uglavnom se ne koriste za generiranje prihoda. Osim toga, s obzirom na prirodu tih sredstava je jedinstven u odnosu na one u privatnom sektoru, vrednovanje i odluku i metode koje se koriste za depresira sredstva su diskutabilno (vidi na primjer Pallot, 1992; Carnegie & West, 1997; Carnegie & Wolnizer, 1995. godine; Barton, 2000). (4) Promjena na obraunsko raunovodstvo je uvijek bio povezan s ostalim reformama u javnom sektoru tako da treba gledati kao retoriku dio reformi (vidjeti npr Mellet & Williams, 1997; Guthrie, 1998, Kelly & Wanna, 2004; Newberry & Pallot, 2005). U nivo realizacije, argumente su jedna ili vie od sljedeih: (1) Provedba i tekuih operacija su teko i skupo (vidjeti npr Joo Baptista da et al, 2007;.. Ezzamel et al, 2005. godine, Webster & Hoque, 2005). Implementacija obraunskog raunovodstva treba komplikovan sistem raunovodstva i tehnologije. Osim toga, ponekad vlada nedostaje kvalificiranog raunovodstvenog osoblja koji moe upravljati sistema. to se tie ovog pitanja, Mellet (2002) daje uvid u neke od apsurda koji su rezultirali od usvajanja obraunskog raunovodstva. (2) Za razliku od NPM potraivanja, implementirajui obraunsko raunovodstvo, uloge menaderskih i politikom okviru vladinih okruenju postaju manje jasna (vidjeti npr Liguori et al., 2009). (3) Implementacija obraunskog raunovodstva u brojnim javnim sektorima proizvela zbunjujue finansijskih izvjetaja (Pallot, 1997; Barton, 1999; Mellett, 2002, Barton, 2004). (4) Za razliku od promoviran korist smanjene manipulacije, obraunsko raunovodstvo u javnom sektoru je-poput drugih raunovodstveni sistem-sklon manipulaciji (vidi na primjer Newberry, 2002). Ovaj argument ne odobrava tvrdnje da je odreeni model raunovodstva nudi veu transparentnost. Osim toga, u kontekstu privatnog sektora postoji rastue literature na podlonost obraunskog raunovodstva i financijskog izvjetavanja za zamraenje i smanjena transparentnost (Carlin, 2004). (5) Neka istraivanja dokaza to sugerira da su trokovi implementacije obraunskog raunovodstva i izvjetavanja na bazi moda pretee prednosti (Jones & Puglisi, 1997). VI. ZAKLJUCI I dalje istraivanje Ova studija ima za cilj ponovnom rasprava okolnim obraunskog raunovodstva u javnom sektoru i predstavljanje kako je neslaganje miljenja-ili podravaju ili ne podravaju-javlja na osnovu saradnici literature. Iako je rasprava u vezi obraunskog raunovodstva u javnom sektoru su pomenuti u brojnim knjievnosti, u poglavlju o vezu izmeu akademskih istraivanja i istraivanja praktiara rijetko dirano. Ova studija doprinosi i strune prakse i akademske raunovodstva istraivanja pokazuju kako stavovi prema obraunsko raunovodstvo razlikuju izmeu praktiara i akademika. Rezultat ove studije pokazuje da veliki procenat od praktikanata izvora odluiti za obraunsko raunovodstvo dok je veina literature iz akademika nije bio u prilog obraunskog raunovodstva. Nalaz ukazuje na to da je karika koja nedostaje izmeu akademskih raunovodstva istraivanja i strune prakse u javnom sektoru. Na razliite poglede zakljuiti da akademska istraivanja i raunovodstvene prakse u javnom sektoru su uglavnom rade kao Worlds Apart sa svakog radnog u svojim odvojenim opsega. Akademici i praktiari, umjesto da rade zajedno da doprinese razvoju obraunskog raunovodstva, vie su kao zasebne stranke ostvarivanju svoje ciljeve. Osim toga, tu je nedostatak direktnu ulogu za akademsku raunovodstva istraivanja ili istraivai u dizajnu obraunskog raunovodstvenim standardima. ta treba uraditi u budunosti za raunovodstva u javnom sektoru je premostiti jaz izmeu akademika i praktiara. Potrebno je da postoji vie komunikacije i koordinacije izmeu raunovodstvene prakse i akademika. Od nove institucionalne teorije gledita, pratee argumente iz prakse u vezi obraunsko raunovodstvo u funkciji javnog sektora kao dokaz ili dokaz da institucionalizam se javljaju sa raunovodstvenim kao legitimitet sile. Generalni stav praktiara u raspravi dokazuje-na jedinstven nain-odnos izmeu migracije vlade da obraunsko raunovodstvo i institucionalne izomorfizam, pogotovo na prisile i mimetiki one. Iako normativne, prisile i mimetiki izomorfizam ne moe u potpunosti odvojiti, ne bi trebalo biti budua istraivanja o tome kako poloaj praktiara u raspravi odnosi se na pokret za obraunsko raunovodstvo u razvijenim i zemljama u razvoju.