19.4.2016.

1

OSNOVE GOSPODARSTVA

HRVATSKE II

INDUSTRIJA RH

Veleučilište u Požegi

19.4.2016.

Literatura: Čavrak, V. ur. (2011) Gospodarstvo Hrvatske. Zagreb: Politička kultura. Poglavlje 8, str. 146-167.

TEME današnjeg PREDAVANJA:

�Objasniti pojam INDUSTRIJE,INDUSTRIJALIZACIJE &DEINDUSTRIJALIZACIJE

�Opisati razvojna obilježja HRVATSKEINDUSTRIJE

19.4.2016.

2

INDUSTRIJA POVIJESNO• Industrija je najznačajnija prerađivačka djelatnostkoja je snažno obilježila društvenu i gospodarskuzbilju 19. i 20. st.

• Bila je vukuća djelatnost razvoja nacionalnihekonomija u zemljama koje su danas visoko razvijenezemlje.

• Pojam se industrije razvio da bi se obuhvatilapoduzeća koja su na neki način međusobnopovezana.

!!! Informativno

1764. parni stroj

ŠTO JE TO INDUSTRIJA?

• Općenito, industrija je skup proizvodnihdjelatnosti koje imaju za cilj proizvodnju roba iusluga prerađivanjem proizvoda primarnedjelatnosti.

• Najveći broj autora pod industrijompodrazumijeva gospodarsku djelatnost koja sebavi proizvodnjom i preradom sirovina biljnog,životinjskog i mineralnog podrijetla.

sekundarni sektor

19.4.2016.

3

GRANA PROIZVODNJE

• pojam INDUSTRIJA bi se mogao odnositi i naGRANU PROIZVODNJE, s obzirom na to dasmo ju definirali kao ukupnost proizvodnihjedinica koje, u granicama nekog nacionalnoggospodarstva, svojom osnovnom djelatnošćuisporučuju istovrsne proizvode ili obavljajuistovrsne usluge.

•Konkretno, u industriji (prema hrvatskomobuhvatu termina) je riječ samo o proizvodima.

DJELATNOSTI…

•DJELATNOSTI u nacionalnom gospodarstvujesu vrste proizvodnje odnosno aktivnosti iliusluge kojima se bave pojedini gospodarskisubjekti.

• Zbog množine djelatnosti uobičajeno je njihovosvrstavanje i grupiranje u određene skupine.

•U RH svrstavanje se provodi premaNACIONALNOJ KLASIFIKACIJIDJELATNOSTI iz 2007. (NKD 2007).

19.4.2016.

4

NACIONALNA KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI 2007.

A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

B) RUDARSTVO I VAĐENJE

C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA

E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM, SANACIJA OKOLIŠA

F) GRAĐEVINARSTVO

G) TRGOVINA NA VELIKO I MALO, POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA

L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA

M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI

O) JAVNA UPRAVA I OBRANA, OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE

P) OBRAZOVANJE

Q) DJELATNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA

S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI

T) DJELATNOSTI KUĆANSTVA KAO POSLODAVCA

U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA

Info

rmati

vn

o!

POJAM INDUSTRIJAINDUSTRIJA je skup gospodarskih djelatnosti. Prema NKD(Nacionalna klasifikacija djelatnosti) iz 2007. industrijom suobuhvaćene sve djelatnosti odnosno područja B, C, D i E (samoodjeljak 36):

�B RUDARSTVO i VAĐENJE,

�C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA,

�D OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM,PAROM I KLIMATIZACIJA,

�E 36 SKUPLJANJE, PROČIŠĆAVANJE I OPSKRBAVODOM

19.4.2016.

5

INDUSTRIJA� B RUDARSTVO i VAĐENJE (05 Vađenje ugljena i lignita, 06

Vađenje sirove nafte i prirodnog plina, 07 Vađenje metalnih ruda, 08Ostalo rudarstvo i vađenje,

� C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA (10 Proizvodnja prehrambenihproizvoda, 11 Pića, 12 Duhanskih proizvoda, 13 Tekstila, 14 Odjeće,15 Kože, 16 Drva, 17 Papira i proizvoda od papira; te nadalje od 18do 33…

� D OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM IKLIMATIZACIJA (35 Opskrba električnom energijom, plinom,parom i klimatizacija)

� E OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA,GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJEOKOLIŠA (36 SKUPLJANJE, PROČIŠĆAVANJE I OPSKRBAVODOM)

Info

rmati

vn

o!

Industrija vs. Industry

• Industrija u našem jeziku ima znatno užeznačenje od značenja engleske riječi industry,tako je engleski pojam prerađivačke industrije(eng. manufacturing industry) najbliži našempojmu i shvaćanju industrije. Uanglosaksonskom području se pojam industrijekoristi u širem smislu, a obuhvaća prerađivačkuindustriju, ali i sektor usluga i bankarstva teprijevozne usluge.

19.4.2016.

6

NACIONALNA KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI 2007.

A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

B) RUDARSTVO I VAĐENJE

C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA

E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM, SANACIJA OKOLIŠA

F) GRAĐEVINARSTVO

G) TRGOVINA NA VELIKO I MALO, POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA

L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA

M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI

O) JAVNA UPRAVA I OBRANA, OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE

P) OBRAZOVANJE

Q) DJELATNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA

S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI

T) DJELATNOSTI KUĆANSTVA KAO POSLODAVCA

U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA

Info

rmati

vn

o!

Pre

ma e

ngle

skom

zn

ače

nju

!!!

Obilježja industrije:• Proizvodnja temeljena na razvoju i primjeni znanosti,

tehnike i tehnologije;

• Velika podjela rada, specijalizacija, kooperacija,kolektivni rad, ogromna proizvodnja, velike serije,kontinuirani rad, visoka proizvodnost rada, raznovrsnipredmeti rada, brojni finalni proizvodi ujednačenekvalitete i trajanja;

• Isključivo tržišna proizvodnja;

• Dominantan utjecaj na gospodarski i društveni razvoj;

• Širenje industrijskog djelovanja na područje usluga.

19.4.2016.

7

ŠTO JE TO INDUSTRIJALIZACIJA?

INDUSTRIJALIZACIJA ZNAČI:

1. proces razvoja industrije te

2. povećanje njene uloge u gospodarstvu, cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji i društvu.

INDUSTRIJALIZACIJA

• Najčešća definicija industrijalizacije: procesrazvoja industrije i povećanja njene uloge ugospodarstvu.

• Industrijalizacija kao široki proces razvojaindustrije, odnosno proces konvergencijeprema socioekonomskoj strukturi u kojojindustrija ima dominantnu ulogu (u odnosuna primarni i uslužni sektor).

19.4.2016.

8

ZEMLJA MORA ZADOVOLJITI BAREM JEDANOD TRI KRITERIJA DA BI SE SMATRALAINDUSTRIJALIZIRANOM:

1. da oko 25 % nacionalnog dohotka izvorno ostvaruje uindustrijskom sektoru,

2. da se oko 60 % ukupne industrijske proizvodnjeostvaruje u prerađivačkoj industriji,

3. da je oko 10 % ukupnog stanovništva zaposleno uindustriji.

STRATEGIJE INDUSTRIJALIZACIJE

• Većina se autora slaže kako nema općeg receptaindustrijalizacije. Ipak, s vremenom su se iskristaliziraletri najčešće korištene strategije razvoja industrije. Prvo,strategija tradicionalne industrijske proizvodnjekoju najčešće koriste nerazvijene zemlje u samimpočecima svoje industrijalizacije. Drugo jeindustrijalizacija temeljena na supstituciji uvoza(supstituirati domaćom proizvodnjom ono što smo ranijeuvozili) te treća strategija je izvozna orijentacija,poticanje proizvodnje onih proizvoda koji bi moglikonkurirati na međunarodnom tržištu. Uglavnom sekombiniraju zadnje dvije.

19.4.2016.

9

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007. 17

FAZE INDUSTRIJALIZACIJE HRVATSKE

1. faza: POČETNA INDUSTRIJALIZACIJA

2. faza: KVANTITATIVNA EKSPANZIJA INDUSTRIJE

3. faza: URAVNOTEŽENJE RAZVOJA INDUSTRIJE

4. faza: SPECIJALIZACIJA INDUSTRIJE

5. faza: MEĐUSEKTORSKA DIVERZIFIKACIJA INDUSTRIJEInformativno!!!

18

- Hrvatska se nalazi u delikatnoj trećoj fazi industrijskog

razvoja:

- zadatak je otkloniti strukturne disproporcije,

- provesti promjene s ekstenzivnog na intenzivniji razvoj,

- te povećati razmjenu s inozemstvom;

- U ovoj fazi razvoja industrije DOMAĆA SE PROIZVODNJA MORA OSPOSOBITI ZA INOZEMNU KONKURENCIJU I POVEĆANO SUDJELOVANJE U MEĐUNARODNOJ PODJELI RADA;

- Središnji problem je povećanje produktivnosti i efikasnosti domaće industrijske proizvodnje;

- Restrukturiranje industrije;

- Mora doći do ekspanzije proizvodnje i izvoza.

CILJ:

ZADATAK

INDUSTRIJE:

19.4.2016.

10

Analiza kretanja industrijske proizvodnje u RH

GO

SP

OD

AR

ST

VO

HR

VA

TS

KE

, 23.

05.

2007.

19

Hrvatska industrija od Drugog svjetskog rata do 1990.

Razdoblje Stopa rasta društvenog proizvoda

INDUSTRIJE Hrvatske

Stopa rasta društvenog

proizvoda Hrvatske

1950-1960. 10,1 6,5

1961-1970. 8,6 6,3

1971-1980. 7,0 5,6

1981-1990. 1,0 0,8

Izvor: Čavrak, V. ur. (2011) Gospodarstvo Hrvatske. Zagreb: Politička kultura. Str. 151.

19.4.2016.

11

Stope rasta industrijske proizvodnje (%) u RH nakon 1990.

6,8

3,7

-1,4

1,6

5,95

3,3 3,24,6 4,1

4,9

1,2

-9,2

-1,4 -1,2

-5,5

-1,8

1,22,6

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

stope rasta (u %)

Izvor: HGK, 2013.

Hrvatska industrijska proizvodnja

Izvor: http://www.tradingeconomics.com/croatia/industrial-production (18. travnja 2016.)

19.4.2016.

12

Udio industrije u BDP-uGodina 1995. 1998. 2001. 2003. 2005. 2007. 2012. 2013

Udio industrije u BDP-u (%) 21,5 19,3 18,9 17,9 17,8 16,8 18,1 17,9

Udio prerađivačke industrije u BDP-u (%)

18,7 16,6 16,4 15,3 14,8 14,5 14,3 11,9

Indeks kretanja fizičkog obujma industrije (1995=100)

100,0 114,2 121,4 132,9 145,5 160,1 - -

Izvor: Čavrak, V. ur. (2011) Gospodarstvo Hrvatske. Zagreb: Politička kultura. Str. 154. & DZS (2015) Statistički ljetopis, razna godišta.

19.4.2016.

13

Struktura industrijske proizvodnje u RH u 2012. (prema područjima NKD-a 2007.)

Opskrba električnom energijom,

plinom, parom i

klimatizacija; 10,10%

Rudarstvo i vađenje;

4,80%

Prerađivačka industrija;

83,80%

Opskrba vodom

(odjeljak 36); 1,20%

Izvor: DZS: Statistički ljetopis 2014.

Zaposleni u industriji (udio u ukupnom broju zaposlenih), 2013.

�B RUDARSTVO i VAĐENJE (0,5%)

�C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA (17,1%)

�D OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA (1%)

�E 36 SKUPLJANJE, PROČIŠĆAVANJE I OPSKRBA VODOM (1,8% ukupno E)

Informativno!!!

19.4.2016.

14

Udio zaposlenih u industriji u ukupnom broju zaposlenih

46,73 45,55 43,5638,54 38,67

28,47 27,79

21,8 20,1 19,8 20,4 20,9 20,4 19,2

05

101520253035404550

1957 1960 1970 1980 1990 2000 2005 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Udio u ukupnom broju zaposlenih, %

DEINDUSTRIJALIZACIJA• Da bi se pojam/proces bolje razumio potrebno ga je najprije

definirati. Nema jedinstvene definicije, a analizira se uglavnompomoću kretanja proizvodnje i zaposlenosti u industriji te njenomudjelu u BDP-u.

• Čavrak, 2011. npr., pod tim pojmom podrazumijeva smanjenjeznačaja industrije u nacionalnom gospodarstvu mjereno njenimudjelom u BDP-u.

• Jedna od najčešćih definicije je da je ona smanjenje udjela zaposlenihu industriji u ukupnoj zaposlenosti i to u relativnim udjelima. Štoznači zaposlenost u njoj može i rasti, ali sporije od rasta ukupnezaposlenosti, kao što i industrijska proizvodnja može rasti, a da namje prisutan proces deindustrijalizacije.

19.4.2016.

15

…

• Pokazalo se kako s ekonomskim razvojem udiosektora industrije najprije raste, a na računsmanjenja udjela sektora poljoprivrede, i to doodređene točke, nakon čega se udio sektoraindustrije najprije stabilizira, a potom opadadok udio sektora usluga u ukupnoj zaposlenosti (iu ukupnom dohotku) raste,

• Prva faza naziva se industrijalizacijom, a drugadeindustrijalizacijom.

DEINDUSTRIJALIZACIJA KAO OBILJEŽJE SUVREMENOG RAZVOJA

• Teorija pokazuje, a povijest potvrđuje da razvoj industrije slijediodređenu putanju te udio industrije u BDP-u i ukupnojzaposlenosti najprije raste do određene točke, a potom se njenoznačenje postupno smanjuje dok raste udio usluga.

• Taj proces smanjivanja značenja industrije naziva sedeindustrijalizacijom. Ovako kako je opisano ona nepredstavlja problem i može se smatrati prirodnim tijekom razvojaneke ekonomije i industrijske dinamike razvijenih zemalja.Većina autora smatra da je rast produktivnosti proizvodnje uindustriji iznad onog u uslugama glavni uzrokdeindustrijalizacije, zbog čega se u industriji zapošljava manjibroj radnika nego u uslužnom sektoru.

19.4.2016.

16

Produktivnost rada• Iznimno važna mjera konkurentnosti, a može se

promatrati na tri razine: na razini poduzeća, pojedineindustrije te na makro razini, odnosno na razinigospodarstva.

• Na razini poduzeća pod pojmom produktivnost senajčešće podrazumijeva omjer ukupnog prihoda iliprihoda od prodaje i broja zaposlenih (obično brojzaposlenih na bazi sati rada), dok je

• Na razini industrije ona agregat – zbroj produktivnostina razini poduzeća koja čine tu industriju, a na razinicijeloga gospodarstva zbroj na razini industrija.

…• Općenito na razini cijeloga gospodarstva se na

produktivnost gleda kao na omjer količine ukupneproizvodnje (outputa) i količine resursa upotrijebljenih zatu proizvodnju (inputa) u nekome gospodarstvu.

• Kako je ukupnu produktivnost teško izračunati tako sečesto računaju jednofaktorske produktivnosti: rada,kapitala ili nekoga drugog faktora proizvodnje.

• Kao jedna od najčešće korištenih mjera upravo jeproduktivnost rada jer, iako se odnosi samo na jedanfaktor proizvodnje, rad je danas najvažniji input, postojedostupni podaci, determinanta je životnog standarda te jeintuitivno dobar pokazatelj.

19.4.2016.

17

…• Produktivnost rada podrazumijeva prosječan učinak po

radniku, odnosno po jedinici vremena te se definira kaoomjer ukupne proizvodnje i broja zaposlenih,odnosno sati rada ili ostvarenih nadnica.

• Time se pokazuje kolika je količina rada potrebna kako bise ostvario određeni obim proizvodnje, dakle pokazujeefikasnost rada.

• Tako je cilj svakog poduzeća i svakog gospodarstva rastproduktivnosti rada budući da on označava povećanjekonkurentnosti (kao i smanjivanje troškova proizvodnje),a time rast životnog standarda stanovništva, što jekonačni cilj svakog gospodarstva.

Produktivnost rada u industriji u RH

0

2

4

6

8

10

12

1958 1960 1970 1980 1990 2000 2005 2009

Proizvodnost rada - ukupno industrija

Proizvodnost rada - ukupno industrija

19.4.2016.

18

Produktivnost rada u industriji u RH

97

98

99

100

101

102

103

104

105

106

107

2009 2010 2013 2014

Proizvodnost rada - ukupno industrija

Proizvodnost rada - ukupno industrija

Strategija i politika razvoja industrije

�STRATEGIJA RAZVOJA INDUSTRIJEoperacionalizira se kroz industrijsku politikuu okviru koje se poduzimaju konkretne mjere, i toprimjenom instrumenata:

�kreditno-monetarne politike, investicijskepolitike, porezne politike, vanjskotrgovinskepolitike, obrazovne politike,znanstvenotehnološke i politike zapošljavanja.

� „Industrijska strategija Republike Hrvatske2014.-2020.” -> aktualna strategija

19.4.2016.

19

Predavanja iz OSNOVA GOSPODARSTVA HRVATSKE II

dr. sc. Mirjana Jeleč Raguž, prof. v. š.