Pitanja za kolokvij.docx

8/17/2019 Pitanja za kolokvij.docx

1/12

Analiza bilansa i menadžment poslovanja

1. Šta čini stalnu imovinu preduzeća?Stalnu imovinu preduzeća čine: nematerijalna ulaganja (ulaganja u razvoj, koncesije,patenti,licence i ostala prava, goodwill, ostala nematerijalna ulaganja, avansi i nematerijalna ulaganja

u pripremi), nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine (zemljište, građevinskiobjekti, postrojenja i oprema, investicione nekretnine, avansi i nekretnine, postrojenja, opremai investicione nekretnine u pripremi, ulaganje na tuđim nekretninama, postrojenjima iopremi), biološka sredstva i sredstva kulture (šume, višegodišnji zasadi, osnovno stado,sredstva kulture, avansi i biološka sredstva kulture u pripremi), dugoročni inansijski plasmani(učešće u kapitalu zavisni! pravni! lica, učešće u kapitalu drugi! pravni! lica, dugoročnikrediti povezanim pravnim licima, dugoročni krediti u zemlji, dugoročni krediti uinostranstvu, inansijska sredstva raspolo"iva za prodaju, inansijska sredstva koja se dr"e doroka dospijeća, ostali dugorčni inansijski plasmani), odlo"ena poreska sredstva#

2. Od navedenih dijelova stalne imovine, nabrojte po dvije-tri poziije...$od pojmom osnovni! sredstava podrazumijevaju se ona sredstva koja se pri korištenju

postepeno troše, ne mijenjajući pri tom svoj izički oblik, dok svoju vrijednost prenose ,srazmjerno trošenju, na učinke (gotove proizvode ili usluge)# %na u proces proizvodnje ulazecjelokupnom svojom vrijednošću, ali se pri jednom poslovnom ciklusu ne troše u cjelosti, većse nji!ova vrijednost, usljed izičkog i moralnog rabaćenja postepeno smanjuje, i do krajazadr"avaju svoj prvobitan oblik# %snovna sredstva dijelimo na materijalna, nematerijalna,osnovna sredstva u pripremi, osnovna sredstva u upotrebi i osnovna sredstva vanupotrebe.& nematerijalnu imovinu (osnovna sredstva) ubrajamo: ulaganja u razvoj, koncesije, patenti,licence, goodwill i ostala nematerijalna imovina#!la"anja u razvoj predstavljaju primjenu rezultata istra"ivanja ili drugog znanja (inovacijaitd#) radi proizvodnje novi! proizvoda i poboljšanja materijala, proizvoda, uređaja, procesa

proizvodnje, sistema ili usluga prije pristupanja komercijalnoj proizvodnji ili korištenju# 'a bise ulaganje u razvoj priznalo preduzeću kao nematerijalno ulaganje, treba da postoje dokazida će izvršeno ulaganje proizvesti buduće ekonomske koristi za preduzeće##onesija predstavlja davanje na korištenje obnovljivi! ili neobnovljivi! prirodni!

bogatstava, dobra u opštoj upotrebi na određeno vrijeme do godina, domaćim ili stranimlicima# &govor o koncesiji se zaključuje u pisanoj ormi između dr"ave kao davaocakoncesije ( koncedenta) i domaćeg ili stranog preduzeća (koncesionara) po pret!odnosprovedenoj licitaciji# *oncesionar plaća naknadu za koncesiju, a po proteku vremena

ugovorenog za koncesiju objekti izrađeni u vezi eksploatacije ostaju u dr"avnoj svojini ili se ponovo izdaju u koncesiju#$atent je pravo kojim se štiti vlastiti izum ili pronalazak, koji predstavlja novo te!ničkorješenje određenog problema, koji ima inovativni nivo koji je primjenjljiv# & bilansu seiskazuje kao nematerijalna imovina u visini izdatka koje je autor imao u vezi nastajanja izumaodnosno otkrivanja pronalaska, što je veoma teško utvrditi#%iena predstavlja ugovoreno pravo na upotrebu, iskorištavanje izuma ili pronalaska tuđeg

patenta# & bilansu se iskazuje u visini troškova nabavke#&ood'ill je iznos plaćen iznad knjigovodstveno iskazanog kapitala kupljenog pravnog lica#& materijalna osnovna sredstva spadaju: zemljište i šume, građevinski objekti, oprema, alati inventar s kalkulativnim otpisom, višegodišnji zasadi, osnovno stado, materijalna prava,

ostala osnovna sredstva i ulaganja za pribavljanje osnovni! sredstava#


2/12

Osnovna sredstva u pripremi su ona čija izgradnja još nije završena i koja zbog toga nisuspremna za uključivanje u poslovnu aktivnost# +aza pripreme osnovni! sredstava obu!vatasve pripremne radnje, počev od obezbjeđenja novčani! sredstava, preko nabavkeinvesticionog materijala i opreme, izgradnje i monta"e, do završetka osnovnog sredstva inji!ovog uključivanja u unkciju# Sva osnovna sredstva koja se koriste za obavljanje

djelatnosti kojom se preduzeće bavi smatraju se osnovnim sredstvima u (un)iji#%bustavljene investicije i osnovna sredstva koja se ne mogu više koristiti zbog svoje izičke porabaćenosti ili je nji!ovo korištenje postalo ekonomski necjelis!odno, zbog toga što suekonomski zastarjela, kao i sredstva koja su zbog izmjene proizvodnog programa izgubilaupotrebnu vrijednost za dato preduzeće čine kategoriju osnovnih sredstava van (un)ije#

*. Od du"oročnih (inansijs)ih plasmana nabrojte pojedine )ate"orije... učešće u kapitalu zavisni! pravni! lica, učešće u kapitalu drugi! pravni! lica, dugoročni krediti povezanim pravnim licima, dugoročni krediti u zemlji,

dugoročni krediti u inostranstvu, inansijska sredstva raspolo"iva za prodaju, inansijska sredstva koja se dr"e do roka dospijeća, ostali dugorčni inansijski plasmani+. Šta čini te)uću imovinu? -ali!e i sredstva obustavljenog poslovanja namijenjena prodaji (zali!e materijala,

zali!e nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i nedovršeni! usluga, zali!e gotovi! proizvoda, zali!e robe, stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanjanamijenjena prodaji,dati avansi),

kratkoročna potra"ivanja, plasmani i gotovina (.# kratkoročna potra"ivanja: a) kupci povezana pravna lica, b) kupci u zemlji,c) kupci u inostranstvu, d)potra"ivanja izspeciični! poslova, e)druga kratkoročna potra"ivanja, /# *ratkoročni inansijski

plasmani: a) kratkoročni krediti povezanim pravnim licima, b) kratkoročni krediti uzemlji, c) kratkoročni krediti u inostranstvu, d) dio dugoročni! inansijski! plasmanakoji dospijeva za naplatu u periodu do godinu dana, e) inansijska sredstva po er vrijednosti kroz bilans uspje!a namijenjena trgovanju, ) inansijska sredstva označena

po er vrijednosti kroz bilans uspje!a, g) otkupljene sopstvene akcije i otkupljenisopstveni udjeli namijenjeni prodaji ili poništavanju, !) ostali kratkoročni plasmani,# 0otovinski ekvivalenti i gotovina: a) gotovinski ekvivalenti1o2, b) gotovina,3# $orez na dodatu vrijednost, 4# 5ktivna vremenska razgraničenja)

odlo"ena poreska sredstva#

. abrojte pojedine podpoziije.... Šta predstavlja "ubita) iznad visine )apitala u poziiji a)tive?%bu!vata iznos gubitka koji prelazi visinu ukupnog kapitala# %vaj iznos unosi se u aktivu

bilansa stanja, da ne bi na kapitalu imali negativnu poziciju#/. Šta ulazi u vanbilansnu a)tivu?

$reduzeće u vanbilansnoj aktivi mo"e knji"iti: otpisana potra"ivanja, tuđa osnovna sredstva,odobrene a još nepovučene kredite### dok u vanbilansnoj pasivi knji"e se izvori sredstava kojisu evidentirani u vanbilansnoj aktivi#

0. Šta čini u)upnu a)tivu?&kupnu aktivu čine poslovna aktiva (obu!vata ukupna sredstva sa kojima raspola"ekompanija umanjena za gubitak iznad kapitala, odnosno stalna imovina6tekuća imovina

gubitak iznad visine kapitala) 6 vanbilansna aktiva


3/12

. Šta čini vlastite izvore sredstava? 7a osnovu porijekla sredstava, kapital preduzeća mo"emo posmatrati kroz sopstvene izvorekapitala i pozajmljene izvore kapitala preduzeća#Sopstveni kapital preduzeća sastoji se iz osnovno" )apitala, koji mo"e biti akcijski,društveni, dr"avni u obliku udjela i u obliku uloga, rezervi i nerasporeene dobiti# *ada

govorimo o kapitalu potrebno je prvenstveno poći od pravne orme organizacije tog kapitala usubjektu privređivanja# Sumarno, mo"emo govoriti o sljedećoj tipizaciji subjekata privređivanja:

.) 'ruštva lica: ortačko društvo, komanditno društvo8

/) 'ruštva kapitala: društvo sa ograničenom odgovornošću, akcionarsko društvo8

) 9ranzitivna društva kapitala: društveno preduzeće, javna preduzeća#

ezervni kapital radi osiguranja od opasnosti pojave gubitka i drugi! razloga privrednisubjekt, po sili zakona ili po vlastitoj statutarnoj odluci, izdvaja dio dobitka za rezerve# -a

za)ons)e rezerve akcionarska društva moraju izdvajati za rezerve iznos propisan zakonom#-akonske rezerve se mogu upotrebljavati za pokriće gubitaka iz tekuće ili pret!odne godineuz određene uslove# Statutom akcionarskog društva mo"e se odrediti da se uz zakonskerezerve, a za određene namjene izdvajaju sredstva i za statutarne rezerve#3evalorizaione rezerve nastaju pri usklađivanju knjigovodstvene vrijednosti sredstava inji!ove tr"išne vrijednosti#erasporeena dobit preduzeće svojim poslovanjem te"i da ostvari određeni dobitak#%stvaren dobitak preduzeća se iskazuje na račun neraspoređenog dobitka# 'obitak se na ovomračunu nalazi sve dok uprava privrednog subjekta ne odluči kako će izvršiti preraspodjelu togiznosa#$ozajmljeni )apital 4 krediti (kratkoročni i dugoročni), emitovanje kreditni! !artija od

vrijednosti i tekuće obaveze (uzimanje robe od dobavljača)#15. Šta je emisiona premija i )ad se javlja?

5kcionarsko preduzeće mo"e da prodaje akcije uz premiju ili diskont (popust), odnosno zaiznos koji je veći ili manji od nominalnog# $rodaja akcija za iznos manji od nominalnevrednosti (uz diskont) nije česta pojava, a u nekim zemljama je čak zabranjena# 6misionapremija ili Ažio predstavlja razliku između prodajne i nominalne vrednosti akcija i knji"i sekao pozicija rezervi (u okviru sopstvenog kapitala)#

11. #a)o nastaju revalorizaione rezerve?3evalorizaione rezerve nastaju pri usklađivanju knjigovodstvene vrijednosti sredstava inji!ove tr"išne vrijednosti#

12. #a)va postoje du"oročna rezervisanja?

& kontnom okviru predviđena je grupa 3 na kojoj se iskazuju dugoročna rezervisanja#%bu!vataju se obaveze za pokriće troškova i rizika proistekli! iz poslovanja koji će se

pojaviti u narednim godinama#& dugoročna rezervisanja spada:

- ezervisanja za troškove u garantnom roku8

- ezervisanja za troškove obnavljanja prirodni! bogatstava8

- ezervisanja za zadr"ane kaucije i depozite8

- ezervisanja za troškove restrukturiranja8

- ezervisanja za naknade i beneicije zaposleni!8


4/12

- %stala dugoročna rezervisanja#

1*. Šta čine )rat)oročne obaveze?%bu!vataju kratkoročne kredite i ostale inansijske obaveze koje dospjevaju u roku od godinudana, obaveze prema dobavljačima, obaveze iz speciični! poslova, obaveze za zarade i

naknade zarada, obaveze za poreze, kamate dividende itd# Sve kratkoročne obavezedospijevaju na naplatu u roku od godinu dana#1+. Šta čini poslovnu pasivu?

*apital6dugoročna rezervisanja6obaveze1. Šta ulazi u vanbilansnu pasivu?

& vanbilansnoj pasivi knji"e se izvori sredstava koji su evidentirani u vanbilansnoj aktivi#1. Šta čini u)upnu pasivu?

$oslovna pasiva 6 vanbilansna pasiva1/. abrojte vrste prihoda u preduzeću 7pojasniti pojedine )ate"orije prihoda, )a)o

nastaju i nabrojati pojedine vrste tih prihoda8...azlikujemo sljedeće vrste pri!oda:

.) $oslovni pri!odi

/) %stali i vanredni pri!odi

) +inansijski pri!odi

*arakteristike poslovni! pri!oda

$oslovni prihodi su posljedica: prodaje proizvoda i usluga, prodaje robe, aktiviranja učinakai robe, promjene vrijednosti zali!a i učinaka, itd#$ri!odi od prodaje proizvoda i usluga predstavljaju najznačajniju grupu poslovni! pri!oda i u

zavisnosti od načina prodaje izazivaju povećanje gotovine, pri prodaji za gotovo, odnosno povećanje potra"ivanja od kupaca, kada se prodaja vrši na kredit# *njigovodstveno te!ničkinji!ovo obu!vatanje se vrši zadu"enjem odgovarajući! računa aktive (blagajna, tekućiračun,ili kupci) i odobrenjem računa pri!odi od prodaje gotovi! proizvoda i usluga# $ri!od od

prodaje proizvoda i robe priznaje se irmi onda kada su zadovoljeni sljedeći uslovi:.) +irma je prenijela na kupca sve značajne rizike od vlasništva nad robom8

/) ukovodstvo irme ne zadr"ava upravljanje koje se povezuje sa vlasništvom, niti imadalju kontrolu nad prodatom robom8

) *ada je moguće da se iznos pri!oda pouzdano mjeri8

3) *ada je vjerovatno da će poslovna promjena da bude praćena prilivom ekonomskekoristi u irmi i

4) *ada se troškovi koji su nastali ili će nastati u vezi sa poslovnom promjenom mogu pouzdano da izmjere#

$roizvode i robu koju je irma prodala i prikazala kao pri!od, ako kupac iz bilo koji! razlogakupljene proizvode i robu vrati, a irma pri!vati povraćaj, u računovodstvenoj politici irmeutvrđuje se postupak tog povraćaja, a knji"enje povraćaja sprovode na dva načina:

.) 5ko je roba prodata i vraćena u istom obračunskom periodu povraćaj proizvoda i robe

poništava zadu"enje du"nika, bez obzira da li je du"nik u međuvremenu izvršioisplatu, i


5/12

/) 5ko je roba prodata u jednoj, a vraćena u drugoj godini, povraćaj se knji"i zadu"enjemzali!a, a odobrenjem irmi koja je izvršila povraćaj#

10. abrojte vrste rashoda u preduzeću 7pojasniti pojedine )ate"orije rashoda, )a)onastaju i nabrojati pojedine vrste tih rashoda8...

as!ode, sa kojima se inansijsko knjigovodstvo susreće, podijelit ćemo u četiri velike grupe:.) $oslovni rashodi predstavljaju ras!ode nastale obavljanjem osnovni! djelatnosti preduzeća i mogu se tijesno povezati sa učincima preduzeća# tu spadaju:

a) 7abavna vrijednost prodate robe

b) 9roškovi materijala

c) 9roškove zarada i ostali! lični! ras!oda

d) 9roškove proizvodni! usluga

e) 9roškove amortizacije i

) 7ematerijalne troškove#

/) Ostali i vanredni rashodi ; predstavljaju one ras!ode po čijem osnovu se ne očekujeostvarenje pri!oda# %voj grupi ras!oda pripadaju sljedeće vrste ras!oda:

a) 0ubici

b)


6/12

je pravilno odrediti koeicijent revalorizacije# *oeicijent revalorizacije predstavljaindeks cijena koji označava odnos nabavne vrijednosti sredstava i nji!ove tekućeodnosno između istorijski! i tekući!# *ao koe# rev# mo"e se uzeti: opšti, grupni i

pojedinačni indeks cijena# revalorizacija se vrši na kraju svake poslovne godine naosnovu koeicijenta revalorizacije, određenog od strane dr"avni! organa, za tu godinu#

$ored revalorizacije aktive, vrši se i revalorizacija ras!oda (troškova amortizacije itroškova utrošeni! ili prodati! zali!a) u cilju nji!ovog dovođenja na nivo iste kupovnemoći novčane jedinice kojim su izra"eni i pri!odi u bilansu uspje!a#$ri!odi se mogu deinisati kao povećanja sredstava preduzeća proistekla iz realizovani!učinaka, inansijski! plasmana i slučajni! okolnosti bez obaveze vraćanja#1. $ojasnite :ta znače bruto te)uća, isprav)a vrijednosti i neto te)uća u bilansu

stanja??ruto tekuća @ +akturna vrijednost6troškovi nabavkeAspravka vrijednosti predstavlja korektivnu vrijednost bruto tekuće vrijednostikumulativni

iznos amortizacije osnovnog sredstva# 7eto tekuća@ bruto tekuća ; ispravka vrijednosti

25. #a)o se vr:i horizontalna analiza bilansa i :ta je njena svrha?1orizontalna analiza predstavlja poređenje bilansni! pozicija u bilansu stanja tekuće i

pret!odne godine, kao i pozicija bilansu uspe!a tekuće i pret!odne godine# eč je, praktično,o komparativnoj (uporednoj) analizi promena između tekuće i pret!odne godine## *ada višegodina analiziramo i poredimo bilansne pozicije onda imamo analizu trenda#

21. #a)o se vr:i verti)alna analiza i :ta je njena svrha i :ta podrazumijeva analizatrenda?

2ertikalna analiza bilansa stanja i bilansa uspe!a je značajna zato što se u ovoj analiziodređene bilansne pozicije iskazuju kao .B , a onda se sve ostale pozicije iskazuju kao Bod te osnovne pozicije# %vde je reč o strukturnoj analizi finansijskih izveštaja, odnosno osagledavanju odnosa više pozicija u odnosu na jednu koja se tretira kao .B#

7ajčešće se kao .B tretiraju ukupna aktiva i pasiva u bilansu stanja i pri!odi od prodaje u bilansu uspe!a#

22. $ojasnite osnovne "rupe (inansijs)ih po)azatelja 7li)vidnost, zaduženost,a)tivnost, e)onomičnost, rentabilnost i investiranje8..

$okazatelji predstavljaju racionalne brojeve ( jedna ekonomska veličina se stavlja u odnos s

drugom ekonomskom veličinom ) u odnosu na vremensku dimenziju ( bilans uspje!a ili bilansstanja )


7/12

2*. Šta čine u)upne obaveze, )rat)oročne, :ta čini u)upnu imovinu, u)upni )apital?&kupne obaveze čine dugoročne obaveze6kratkoročne&kupni kapital @ obu!vata osnovni kapital, emisionu premiju, revalorizacione rezerve,

rezerve iz dobitka, neraspoređeni dobitak i gubitak do visine kapitala#2+. Šta su bilansi i nabrojte osnovne (inansijs)e izvje:taje??ilans stanja je inansijski izvještaj koji pru"a sliku imovinskog i inansijskog stanja, odnosnostanja imovine, kapitala i obaveza preduzeća na određeni dan ; dan bilansiranja#?ilans uspje!a je inansijski izvještaj koji pru"a inormacije o prinosnom polo"aju ; uspješnosti preduzeća u određenom obračunskom periodu#?ilans tokova gotovine je inansijski izvještaj koji pru"a inormacije o novčanim tokovima ;

prilivima i odlivima gotovine u određenom obračunskom periodu#Azveštaj o promjenama na kapitalu je inansijski izvještaj koji pru"a inormacije o

promjenama na kapitalu u određenom obračunskom periodu# 7apomene ; note (bilješke) uz inansijske izveštaje pru"aju inormacije o osnovama za

sačinjavanje inansijski! izještaja i dodatna i detaljnija objašnjenja pojedini! pozicija uinansijskim izvještajima

2. #a)o se izračuna du"oročno an"ažovani )apital, neto vrijednost )ompanije i)a)o se izračuna obrtni )apital ili neto obrtni (ond?

'ugoročno anga"ovani kapital @ vlasnički kapital6dugoročni zajmovi ili'ugoročno anga"ovani kapital @ stalna sredstva6obrtna sredstvakratkoročne obaveze

7eto vrijednost kompanije @ ukupna sredstva ; obaveze prema drugima 7eto obrtni ond @ kratkoročna sredstva ; kratkoročne obaveze

!pravljač)o računovodstvo

.# $ojam troškova##


8/12

2rijednosni izrazi svi! utrošaka prouzrokovani vršenjem djelatnosti preduzeća iostvarivanjem učinaka u okvirima te djelatnosti

/# *lasiikacija troškova po vrstama###9roškovi sredstava za rad9roškovi predmeta rada

Cijena rada$roit vlasnika irme'ruštvena akumulacija9roškovi kapitala

# Dta čini troškove predmeta rada, sredstava za radE9roškovi predmeta rada:

F 9roškovi sirovinaF 9roškovi osnovnog i pomoćnog materijala (boje, lakovi, zakivci i slično ), potrošni

materijalF 9roškovi energije troškovi pogonske energije ( mašina, uređaja i pogonski!

sredstava )$roizvodnja i potrošnja energije

F 9roškovi strani! uslugaF 9roškovi rezervni! dijelovaF 9roškovi goriva i maziva i sl#

Svaki konto utroška u knjigovodstvu troškova ima paralelni konto u materijalnomknjigovodstvu&kalkulisani kalo ( kaliranje), rastur i lom

9roškovi sredstava za rad:F 5mortizacija osnovni! sredstava ( izičko trošenje u procesu rada8 moralno ili

ekonomsko rabaćenje i izičko trošenje zbog dejstva prirodni! sila )5mortizacija i otpis osnovni! sredstava

F 9ekuće odr"avanjeF Anvesticiono odr"avanjeF -akup tuđi! osnovni! sredstavaF %tpis sitnog inventara i alataF *amate na kredite za nabavku osnovni! sredstava

3# $odjela troškova po procesima rada###F Azdaci za zakup tuđi! osnovni! sredstava

F %stali materijalni troškovi ( utrošak sitnog inventara i autoguma, prenoćište naslu"benom putu i sl# )$%'>GH5 9%D*%25 $% $%CGSA


9/12

/# kako kombinovati reprodukcione činioce da bi se dobili najbolji proizvodni rezultati;9un)ija proizvodnjearijabilne 4 one )oje rea"uju na promene.! realnom životu u)upni tro:)ovi se sastoje iz mno:tva pojedinačnih elemenata od )ojihsu ne)i )onstantni u odnosu na promene u obimu proizvodnje.+A*S7A 9%S*%2A se ne menjaju sa promenama obima proizvodnje, tj nji!ov iznos ostajestalno nepromenljiv#-bog svoje neelasticnosti nazivaju se i konstantnim ili stalnim troškovima#$o prirodi spadaju u troškove pripravnosti ili nu"ne troškove ( svi troškovi koje preduzećeima)&slovljeni su samim postojanjem preduzeća pa se zovu i troškovi kapaciteta#

I# $ojasnite apsolutno iksne troškove i nji!ove karakteristike###5$S%H&97% +A*S7A troškovi ; ne menjaju se u masi pri promeni obima proizvodnje iliobima delatnosti (troškovi amortizacije, osiguranja sredstava za rad, osnivački troškovi,kamate na kredit za osnovna sredstva itd)#&deo iksni! troškova po jedinici proizvoda (t) izračunava se po ormuli: t @ +9 J Kt @ udeo iksni! troškova+9 @ ukupni iksni troškoviK @ obim proizvodnje*arakteristike apsolutno iksni! troškova:&kupni apsolutno iksni troskovi (+9) su konstantni, ne menjaju se sa promenom obima

proizvodnje5psolutno iksni troškovi po jedinici proizvoda (t) se menjaju obrnutim smerom od smerakretanja obima proizvodnje ( opadaju sa porastom obima proizvodnje i rastu sa smanjenjemobima proizvodnje)'ierencijalni troškovi iksni! troškova '+9@

L# $ojasnite degresiju relativno iksni! troškova#e"resija relativno (i)snih tro:)ova se mo"e javiti pri porastu kao i pri smanjenu obima

proizvodnje#$ri porastu obima proizvodnje oni sporije rastu od obima proizvodnje, a pri smanjenju obima proizvodnje oni sporije opadaju od smanjenja obima proizvodnje#

F @o vremens)o za)a:njenje je remanentnost (rezistentnost) relativno iksni!troškova ; otpornost troškova na smanjenje pri opadanju obima proizvodnje u odnosuna pret!odno dostignuti nivo#

M# $ojasnite progresiju relativno iksni! troškova#F $ro"resija relativno (i)snih tro:)ova se mo"e javiti pri porastu kao i pri smanjenu

obima proizvodnje#F $ri porastu obima proizvodnje brže rastu od obima proizvodnje, a pri smanjenju

obima proizvodnje brže opadaju od smanjenja obima proizvodnje F #ara)teristi)e=


10/12

9@ 4 ukupni relativno iksni troškovi su konstantni u pojedinim zonama poslovanja(t 4 relativno iksni troškovi po jedinici proizvoda sa povećanjem obima proizvodnjeopadaju

.# $ojasnite varijabilne troškove#

>A3BAC% 7promenljivi8 tro:)ovi 4 rea"uju na promene obima proizvodnje ta)o :tosa porastom obima proizvodnje rastu, a sa opadanjem obima proizvodnje opadaju.Oni su dire)tna (un)ija promene obima proizvodnje i uslovljeni su utvrenimstepenom )ori:ćenja )apaiteta.elimo ih na=proporionalne,de"resivno varijabilne ipro"resivno varijabilne.-bog ponašanja cena svako povećanje obima proizvodnje pokazuje tendenciju da varijabilnitroškovi nisu idealno proporcionalni9o ne znači da će varijabilni troškovi u celini opadati sa obimom porasta proizvodnje

%čigledno je da se varijabilni troškovi sastoje od mnoštva pojedinačni! elemenata

..# Dta su proporcionalnovarijabilni troškoviE$%$%CA%75H7% varijabilni troškovi ; menjaju se istim smerom i intenzitetom kojim semenja obim proizvodnje tj direktno su srazmerni promeni stepena korišćenja kapaciteta#%vde spadaju troškovi materijala za izradu, troškovi sredstava za rad, zarade radnika izrade,troškovi energije, pomoćni materijal i amortizacija obračunata unkcionalnom metodom*ada nema proizvodnje nema ni proporcionalno varijabilni! troškova #*arakteristike:&kupni proporcionalno varijabilni troškovi (2pt) imaju isti trend promena sa promenamaobima proizvodnje$roporcionalno varijabilni troškovi po jedinici proizvoda (vpt) su constantni, bez obzira na

promene obima proizvodnje*oeicijenat reagibilnosti troškova @ . (*r @.) tj# rastu u istoj proporciji kao i obim

proizvodnjeN *od prosečno varijabilni! troškova dierencijalni trošak @ prosečnom trošku#

./# Dta su degresivno varijabilni troškoviE'G0GSA27% varijabilni troškovi su promenljivi troškovi koji u ukupnom iznosu rastu

sporije od porasta obima proizvodnje ili druge delatnostitroškovi pogonske energije,troškovi uprave i prodaje,troškovi pomoćnog materijala,

putni troškovi itd#Sastoje se iz iksne i varijabilne komponente#

F *arakteristike degresivno varijabilni! troškova:F &kupni degresivno varijabilni troškovi rastu sa povećanjem obima proizvodnje8F 'egresivno varijabilni troškovi po jedinici proizvoda opadaju sa porastom obima

proizvodnje8F *oeicijenat reagibilnosti ovi! troškova jednak je .8

F 'ierencijalni troškovi su manji od prosečni! troškova#


11/12

.# $ojasnite razliku između inansijskog i upravljačkog računovodstva#

DEFGFHEIHJK LMNGPGQJK

OPQRTUV WV TQXVUY , Z[\ ]RV^R_UQ ÙQÙQ (WVY_Q` Z[\ .3 fTRQRQhWV Ù_`Q)

V^`Q_TVRQUV QRUV` U_ V^`Q_TVRQUV

^_TUV _UV^`Q_Q ^T_UQ _UV^`Q_Q

qQUVRQUV UQ VXYÙ_`Q qQUVRQUV UQ VXYÙ_`Q, Q__ UQ W^VUQ`Q _ R_` VQ_`RQU_` _UV^`Q_Q`Q XV U`V^QY P__ VXYÙVRQU

YXYY PYY VQQ XYY PYY VQQ

̀ ÛV XQ WVU_`XV^_U__`Q

`ÛV XQ ÙQ^_`Q _UQ UVYWUV WVU_`XV^_U__`Q

[QTVPQ _TRQRQhQ YW^VW_QUQ

[QTVPQ _TRQRQhQ YVPVUQ

DEFGFHEIHJK LMNGPGQJK

xUVVP^QTUV TQ RQ W^YTQ OP_XY _UÛV WVVPVUV` _TPV^Y

fTRQRQ V W^YTY XQV_U_

fTRQRQ V W^YTY, V V^#_VR_`Q, W^V_TR# _U_Q`Q, ̀UQ`Q, ^_V^_Q`Q, WV

QX_RUV_`Q _ ^YV


12/12

O^V VÙV ; U`Q QYW_QhQ ^Y_y UQYU_y__W_UQ

O`VYQRQ QXV YW_Qh^Y_y UQYU_y __W_UQ

QRUQ W^QR_Q Y XÛV

_U_QUQ (XVUT_UUV, _URUV###)

X_P_UV _ W^_U_W

{XV^_ RQ V ^VXVRQ|

`ÛV UQ R^_UVUVVPYyRQQh ^QUQX_Q QVX^Yh`

`ÛV UQ W^V YUYQ^W^YTQ (XQXV VQ_ UVRYR^_UV: UQPQR__ ; W^V_TR_ ; W^VQ_)

}h_VRVRUV V^QU_TVRQUVWV _URUV` XVUUV`WQUY (XQ L)

}h_VRVRUV V^QU_TVRQUVXQV TQRVÛQ Y XQ_ M)

Documents

Pitanja za kolokvij.docx