Pitomačke Novine Br 8 i 9 (2001.)

2 3

PIT

OM

A

KE

NO

VIN

EPitomake novine Pitomake novine

"PITOMAKE NOVINE"Mjeseni asopis Pitomae i okolice

Br.8-9, God. I., Studeni-prosinac (Vsesvetak, Veternjak, Zimak-Gruden, Velikoboinjak, Dvanajstnik) 2001. g.

Nakladnik, grafika pripremai tisak:

Galerija - grafika priprema - nakladnitvovl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908 .r. 31290-625-320 model: 02 01 80400-17

(kod PRVE OBRTNE TEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMAA)

http://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik: Branko Begovi

Ureivaki odbor:prof. Ivan Zelenbrz, vl. Tomislav Petri, dr. Marijan

Jergovi i Rajko Stilinovi

Lektura i korektura: eljka Begovi

Fotografije: Foto Begovi Pitomaa i Branko Begovi

Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u mjesecu i ne vraaju se.

Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi. Izdavanje asopisa odobreno je od Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnou) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.NEKAJ IZ OPINE PITOMAA - 3

KLETIJADA - 4

SUSRET Z... - 5

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-8

DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 9-10

IZ "ZLATNOG KLASA" PITOMAA -11

NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - 12

SKULTURE - 13-14

IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJA - 15

RAZGOVORI PRI KAVI I - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI - ZANIMLJIVOSTI - 17-18

OEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 19

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomai i okolici 8-9.) - 21-22

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 23,26-30

MARTINJE 2001. - 24-25

KALENDAR ZA 2002. - 31

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (studeni-prosinac) - 32

"BB-art" Pitomaa

NE

KA

J IZ OP

IN

E P

ITOM

A

A

Iz urednitva Pitomakih novina

ragi itatelji i vi koji ete to tek postati, eljeli bi smo vas, sa nekoliko reenica, i u ovom broju upoznati sa Pitomaim novinama.Ovaj tekst je reakcija na vae daljnje telefonske pozive i na

reakcije nekih itatelja. elimo vam rei da je ideja o Pitomakim novinama nastala u glavi glavnog urednika Branka Begovia, a sav posao od tekstova do grafike pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomaa (galerija-grafika priprema-nakladnitvo), Otrovanec 60 (vl. eljka Begovi), to znai da mi nemamo nikakve veze ni sa Opinom Pitomaa, ni sa Pitomim radiom. Sve poslove, rizike i odgovornosti snosimo mi. Mi smo potpuno politiki neopredjeljeni, piemo za nae itelje. Zato se obraamo svima onima koji se prepoznaju ili nau u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne svia, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kaete svoju istinu. Budimo poteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek e znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.neopredjeljeni, piemo za nae itelje. Zato se obraamo svima onima koji se prepoznaju ili nau u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne svia, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kaete svoju istinu. Budimo poteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek e znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.

I na kraju, pozivamo sve itelje opine Pitomaa koji imaju to rei, da nam se jave na nae telefone ili na nau adresu, te tako postanu nai suradnici. Hvala vam to ste kupnjom Pitomakih novina ukazali nam svoje povjerenje.

Za Pitomake novine:eljka Begovi

D

URA (crta i pie Stiv)

UD "Pitomaanka" pod vodstvom Vesne Bedekovi, upan Virovitiko-podravske upanije Ivan Begovi i naelnik opine

Pitomaa Zdravko Dijakovi, te jo nekoliko javnih i drutvenih djelatnika Pitomae, poev od 30. listopada pa do 7. studenoga bili su gosti HBZ u Kanadi i Americi. Posjetili su nekoliko gradova i odrali nekoliko koncerata, odnosno prezentirali nae kulturno-umjetniko blago. Izmeu ostalih primio ih je i gospodin Bernard Luketi, predsjednik HBZ u Americi, te su se susreli sa upnikom upe u Hamiltonu, Pitomaanom Marijanom Mihokoviom Grkom. Svi su bili zadovoljni posjetom, vidjeli su neto novo, a taj doivljaj e, kako kae veina onih koji su ili, pamtiti cijeli ivot. Dojmovi su razliiti, ali se uglavnom govori o velikim cijenama, imajui u vidu na standard ivota - ali ipak kako - tko.

B.B.

K

Na poziv Hrvatske bratskezajednice Pitomaani posjetiliKanadu i SAD

Stipendisti Opine Pitomaapina Pitomaa svake godine u rujnu, u Virovitikom listu objavljuje Natjeaj za stipendiranje studenata. Na Natjeaj se

mogu javiti svi studenti koji ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o dodjeli stipendija Opine Pitomaa. Na ovogodinji Natjeaj pristiglo je 19. zamolbi od kojih je 17. ispunjavalo uvjete. Opinsko poglavarstvo Opine Pitomaa, na prijedlog Komisije za dodjelu stipendija, stipendiju je dodijelilo ovim studentima: Tomislavu Ruiu, Ivanu Soboti, Saki elimber, Ivanu Klariu, Matiji Bujaniu i Katarini Lovrekovi. Sa ovih estero studenat, Opina Pitoma sada ima 28. stipendista. Opina daje i kredite iz sredstava socijalne skrbi polaznicima srednjih kola, kojih sada ukupno ima 7. Stipendije i krediti dodjeljuju se osam mjeseci u godini, stipendija u visini od 620,00 kuna, a kredit 400,00 kuna mjeseno.

Korisnik kredita ili stipendije mora do 30. listopada dostaviti potvrdu o upisu u narednu godinu ime stjee pravo potpisa Aneksa Ugovora, odnosno produetak stipendije ili kredita za godinu dana.

Glavni kriterij za dodjelu stipedija su uspjenost u kolovanju, socijalni status studenta, te da li je student polaznikov fakultet od znaaja za Opinu Pitomaa, to se utvruje prijavom potreba od strane kole, obrtnika i veih poslovnih subjekata s podruja nae opine. M.B.

Naslovnica: "Pitomaka zima" , autora Zlatka Saraje (umjetnika fotografija).

estit Boii sretnu

i uspjenunovu

2002. godinueli Vam

naelnik Opine Pitomaa, Poglavarstvo Opine Pitomaa i opinsko Vijee

Opine Pitomaa

Ispravak iz prolog broja. Na stranici br. 4 potrebno je ispraviti da je Krunoslav Srnec dobio nagradu na nivou RH.

O

2 3

PIT

OM

A

KE

NO

VIN

E

Pitomake novine Pitomake novine

"PITOMAKE NOVINE"Mjeseni asopis Pitomae i okolice

Br.8-9, God. I., Studeni-prosinac (Vsesvetak, Veternjak, Zimak-Gruden, Velikoboinjak, Dvanajstnik) 2001. g.

Nakladnik, grafika pripremai tisak:

Galerija - grafika priprema - nakladnitvovl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908 .r. 31290-625-320 model: 02 01 80400-17

(kod PRVE OBRTNE TEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMAA)

http://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik: Branko Begovi

Ureivaki odbor:prof. Ivan Zelenbrz, vl. Tomislav Petri, dr. Marijan

Jergovi i Rajko Stilinovi

Lektura i korektura: eljka Begovi

Fotografije: Foto Begovi Pitomaa i Branko Begovi

Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u mjesecu i ne vraaju se.

Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi. Izdavanje asopisa odobreno je od Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnou) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.NEKAJ IZ OPINE PITOMAA - 3

KLETIJADA - 4

SUSRET Z... - 5

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-8

DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 9-10

IZ "ZLATNOG KLASA" PITOMAA -11

NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - 12

SKULTURE - 13-14

IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJA - 15

RAZGOVORI PRI KAVI I - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI - ZANIMLJIVOSTI - 17-18

OEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 19

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomai i okolici 8-9.) - 21-22

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 23,26-30

MARTINJE 2001. - 24-25

KALENDAR ZA 2002. - 31

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (studeni-prosinac) - 32

"BB-art" Pitomaa

NE

KA

J IZ OP

IN

E P

ITOM

A

A

Iz urednitva Pitomakih novina

ragi itatelji i vi koji ete to tek postati, eljeli bi smo vas, sa nekoliko reenica, i u ovom broju upoznati sa Pitomaim novinama.Ovaj tekst je reakcija na vae daljnje telefonske pozive i na

reakcije nekih itatelja. elimo vam rei da je ideja o Pitomakim novinama nastala u glavi glavnog urednika Branka Begovia, a sav posao od tekstova do grafike pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomaa (galerija-grafika priprema-nakladnitvo), Otrovanec 60 (vl. eljka Begovi), to znai da mi nemamo nikakve veze ni sa Opinom Pitomaa, ni sa Pitomim radiom. Sve poslove, rizike i odgovornosti snosimo mi. Mi smo potpuno politiki neopredjeljeni, piemo za nae itelje. Zato se obraamo svima onima koji se prepoznaju ili nau u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne svia, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kaete svoju istinu. Budimo poteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek e znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.neopredjeljeni, piemo za nae itelje. Zato se obraamo svima onima koji se prepoznaju ili nau u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne svia, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kaete svoju istinu. Budimo poteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek e znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.

I na kraju, pozivamo sve itelje opine Pitomaa koji imaju to rei, da nam se jave na nae telefone ili na nau adresu, te tako postanu nai suradnici. Hvala vam to ste kupnjom Pitomakih novina ukazali nam svoje povjerenje.

Za Pitomake novine:eljka Begovi

D

URA (crta i pie Stiv)

UD "Pitomaanka" pod vodstvom Vesne Bedekovi, upan Virovitiko-podravske upanije Ivan Begovi i naelnik opine

Pitomaa Zdravko Dijakovi, te jo nekoliko javnih i drutvenih djelatnika Pitomae, poev od 30. listopada pa do 7. studenoga bili su gosti HBZ u Kanadi i Americi. Posjetili su nekoliko gradova i odrali nekoliko koncerata, odnosno prezentirali nae kulturno-umjetniko blago. Izmeu ostalih primio ih je i gospodin Bernard Luketi, predsjednik HBZ u Americi, te su se susreli sa upnikom upe u Hamiltonu, Pitomaanom Marijanom Mihokoviom Grkom. Svi su bili zadovoljni posjetom, vidjeli su neto novo, a taj doivljaj e, kako kae veina onih koji su ili, pamtiti cijeli ivot. Dojmovi su razliiti, ali se uglavnom govori o velikim cijenama, imajui u vidu na standard ivota - ali ipak kako - tko.

B.B.

K

Na poziv Hrvatske bratskezajednice Pitomaani posjetiliKanadu i SAD

Stipendisti Opine Pitomaapina Pitomaa svake godine u rujnu, u Virovitikom listu objavljuje Natjeaj za stipendiranje studenata. Na Natjeaj se

mogu javiti svi studenti koji ispunjavaju uvjete iz Pravilnika o dodjeli stipendija Opine Pitomaa. Na ovogodinji Natjeaj pristiglo je 19. zamolbi od kojih je 17. ispunjavalo uvjete. Opinsko poglavarstvo Opine Pitomaa, na prijedlog Komisije za dodjelu stipendija, stipendiju je dodijelilo ovim studentima: Tomislavu Ruiu, Ivanu Soboti, Saki elimber, Ivanu Klariu, Matiji Bujaniu i Katarini Lovrekovi. Sa ovih estero studenat, Opina Pitoma sada ima 28. stipendista. Opina daje i kredite iz sredstava socijalne skrbi polaznicima srednjih kola, kojih sada ukupno ima 7. Stipendije i krediti dodjeljuju se osam mjeseci u godini, stipendija u visini od 620,00 kuna, a kredit 400,00 kuna mjeseno.

Korisnik kredita ili stipendije mora do 30. listopada dostaviti potvrdu o upisu u narednu godinu ime stjee pravo potpisa Aneksa Ugovora, odnosno produetak stipendije ili kredita za godinu dana.

Glavni kriterij za dodjelu stipedija su uspjenost u kolovanju, socijalni status studenta, te da li je student polaznikov fakultet od znaaja za Opinu Pitomaa, to se utvruje prijavom potreba od strane kole, obrtnika i veih poslovnih subjekata s podruja nae opine. M.B.

Naslovnica: "Pitomaka zima" , autora Zlatka Saraje (umjetnika fotografija).

estit Boii sretnu

i uspjenunovu

2002. godinueli Vam

naelnik Opine Pitomaa, Poglavarstvo Opine Pitomaa i opinsko Vijee

Opine Pitomaa

Ispravak iz prolog broja. Na stranici br. 4 potrebno je ispraviti da je Krunoslav Srnec dobio nagradu na nivou RH.

O


4 5

SU

SR

ET Z...

Susret sa Josipom akiom Jopom - bivim nael-nikom opine Pitomaa

gosp. Josipu akiu puno se ulo i pisalo, a i on sam je puno toga rekao u razno-raznim intervjuima, ali vjerujem da jo nikada javno za

neko glasilo nije rekao ovo: "Moja ljubav prema Hrvatskoj, naslijee je moje obitelji". Tim rijeima zapoeo je dug razgovor sa ovjekom koji ni na jedno moje postavljeno pitanje nije odbio odgovoriti.

Gosp. aki recite nam neto o sebi?Ja sam HRVI, u mirovini od 1998. godine sa inom pukovnika, oenjen sam, otac etvero djece (etiri sina), bavim se politikom, danas u oporbi, a nekada u vodeoj stranci, dopredsjednik sam Stoera za zatitu integriteta domovinskog rata itd. Hobi mi je vinograd, gdje sa prijateljima provodim najvei dio slobodnog vremena.

Zati ste se kandidirali za naelnika Opine Pitomaa i tako ugrozili svoj statut heroja domovinskog rata?Mislim da nisam riskirao svoj status jer mojih 11. odlikovanja o tome nepobitno govore. Moje sudjelovanje u ratu je bilo nesebino i bez razmiljanja o herojstvu i zahvalama, a nakon rata sam sa istim takvim arom svoj ivot posvetio funkciji naelnika opine Pitomaa. Radio sam bez naknada, kako sam smatrao da je najbolje.

Kako sada gledate na svoju bivu funkciju?Mislim da sam, iako nedovrenim mandatom, uinio ogromne napretke u ostvarivanju Pitomae kao cjeline i opine koja je u potpunosti saivjela. Uvijek postoji da je moglo vie. Jako mi je drago da u danima krize vlasti, kad su neki odreeni ljudi insinuirali neke kriminalne radnje, da su ubrzo te insinuacije pale u vodu, a toj gospodi moram rei da e i oni moi pokazati svoju sliku rada, koja ve sada obiluje grekama i propustima.

to ste eljeli uiniti kao naelnik, a niste? I zato?elio sam da se prepolovi brojka nezaposlenih, da se otvori barem 500 radnih mjesta, a otvorilo se 150. A zato to nisam ostvario, pa upravo zato to nisam ni dovrio svoj mandat.

Zbog raznih pekulacija i pria, recite to je vama osobno donijela funkcija naelnika? Mislim da je "Borik" najvea boljka?Ja moram rei da i nakon te svoje funkcije i dalje ivim kao podstanar u Virovitici, da su moju vikendicu u vinogradu sagradili moji prijatelji, poznanici, a to se tie "Borika" istina je da sam ja nakon prodaje "Borika" na licitaciji od "Tene" koja je kupila "Borik", kupio zgradu. Digao sam kredit u banci i privatno posudio 100.000 DEM. Moji planovi o izgradnji hotelsko-motelskog smjetaja sa teniskim terenima i bazenima ubrzo su pali u vodu zbog prevelike financijske investicije, koju ja nisam mogao pokriti.

to mislite o ivotu u Hrvatskoj i Pitomai?ivot se u Hrvatskoj naelno promjenio, ali na gore. Aktualna vlast je primjenila svoj poznati komunistiki smjer kojim namee obaveze, stvara nove nezaposlene, prua represiju prema braniteljima, te odvlai pozornost naroda od stvarnih tegoba. Na alost Hrvatska postaje samo ahovska figura na europskom nebu. to se tie Pitomae, aktualna vladajua garnitura pokuava neto uiniti na infrastrukturi, a taj plan je ve bio gotov za mog mandata, a prie o boljitku i zapoljavanju padaju u vodu. Da li im se vie moe vjerovati neka odlui narod i neka Pitomaani dobro razmisle i kad shvate da su 2 i 2 4, a ne 5 tada e znati tko im je bio majka, a tko maeha.

to mislite o aktualnim progonima naih generala?Deki su zatoeni bez jakih argumenata u brojnim

istranim zatvorima, izbezumljeno hodaju po sudovima, rastavljeni su od svojih familija, a upravo etniki vojvode, organizatori srpskih pokolja su svjedoci protiv njih.

Da li opravdavate povratak Srba u Hrvatsku?Oni koji su otili nisu se trebali vratiti, jer oni su doli da bi uivali plodove hrvatske krvi i hrvatskih suza i rana.

to mislite o aktualnoj opinskoj garnituri?S obzirom da imamo najjau garnituru i u upanijskoj i dravnoj vlasti naa opina bi trebala cvasti, trebao bi se slijevati novac sa svih strana, ali na alost tako ba i nije. Na ministar Pecek nije nam donio ba nikakav boljitak.

Da li je sve ba moralo biti tako?Nije. Ali dobro da je tako, jer narod e sad uvidjeti to je uinio dravi, a i sebi, u budunosti e znati cijeniti bolje i sve to u sklopu demokratskog procesa. Samo, vrijeme prolazi a novci se rastau, a boljitka ni od kuda.

alite li zbog nekog svog propusta?Moj najvei propust je netolerantnost prema ljudima koji su znali vrijeati i napadati. Ali kao ovijek sa svojim dostojanstvom mogao sam mnogo puta nasmijati, okrenuti i otii, ali to bi znailo da priznajem krivicu, a krivice nema.

elite li neto posebno rei i poruiti Pitomaanima?Pitomaani kao moji sugraani, prijatelji, roaci i poznanici elim Vam rei samo jedno: "Sve prolazi, ali prijatelji uvijek ostaju". Veza sa Pitomaom je kod mene toliko jaka da je nitko ne moe raskinuti.

Zamjerate li neto Pitomaanima?Ne da im zamjeram, nego mi je ao zbog njihove nepromiljenosti. Samo da su realno odvagali stvari dobro bi znali tko je tko, pa sada skupo plaaju test demokracije proveden u Pitomai.

I za kraj to mislite o Pitomakim novinama?Od prve ideje i realizacije bio sam oduevljen. Smatram da bi i Opinske strukture to morale poduprijeti i da bi trebali uestvovati i kao itatelji i kao suradnici. Novine su vrlo kompletne, obuhvaaju irok spektar tema, treba doraditi neke nijanse, ali i to e doi s vremenom i iskustvom. Sve u svemu - pa to je u Pitomai najbolji projekt na kulturno-drutvenom nivou!

.B.

O

KLE

TIJA

DA

2001

.

U narednom broju susret sa upanom Virovitiko-podravske upanije g. Ivanom Begoviom.

Odrana 13. Kletijada 2001. godine

Po trinaesti put ove je godine odrana pitomaka Kletijada, koja se pamti kao pretea naeg glazbenog festivala "Pjesme Podravine i podravlja". Ove je godine nastupilo 6. pajdaija, od kojih su jedni bili gosti iz Ferdinandovca. Od domaih sastava, sa po dvije pjesme nastupile su: pajdaije "I onda ne pil", "Muice", "akovi pajdai", "Lagvi", "Arshany breg" i "Martinova klet". Na ope iznenaenje pitomaka kino sala bila je gotovo prepuna posjetitelja, iako se predvialo da nee doi vie od sto ljudi, jer se, navodno, radi o "krizi duha" - no ne i u Pitomai.

Kletijadu je vodio Karlo Crni, dok su domaini bili, osim Karla, i Riki, Baja, Bego, Kiki i Zvonar. Naime, Kiki je ferdinandovaki upnik Kristijan (bikup pri krtenju mota), koji je nakon predstavljanja drutava, koje je trajalo sve od 17. pa do, gotovo, 19. sati, krstio mot u vino. E, ovaj je dio

bio udarni. Kumovi, prilikom krtenja mota, bili su pitomaki naelnik Zdravko Dijakovi i upan virovitiko-podravske upanije Ivan Begovi, sa svojim kumama eljkom i Ines, a koji su morali, tokom cijele ceremonije krtenja, sjediti na lagvima - naravno kume su morale sjediti ispred njih.

Cijeli program popraen je oduevljenjem publike, pa je svako drutvo dobilo i buran pljesak, posebno, izmeu ostalih i druga pjesma Mladog pajdakog drutva "Arshany breg" (dr. Marijan Jergovi, Branko ilinski-Panka, Ivica Jergovi, Filip Novosel i drugi - inae postoje kao drutvo ve 41. godinu) prilikom izvoenja prastare i prekrasne tzv. "Domobranske" pjesme, koju su pjevali mladii u prvom svjetskom ratu prilikom odlaska na front, a koje se jako dobro sijea i poznati prof. dr. arko Dolinar, kako je to rekao prilikom posjeta Pitomai za ovogodinjeg Martinja.

Na kraju predstave, svi zajedno, i izvoai i publika odpjevali su Podravino moja mila. Kaimo da je ovom Kletijadom jo jednom dokazano da su Pitomaani, usprkos politikim glupostima, jedna rijetka i nadasve kompaktna cijelina, i svi oekuju slijedeu, 14. Kletijadu 2002. godine.

B.B.

Sve najbolje elje povodom boinihi novogodinjih blagdana, kao i sretnui uspjenu Novu godinu eli VamVirovitiko-podravska upanijaPriopenje iz Policijske postaje Pitomaa

Obavjetava se cijenjeno puanstvo opine Pitomaa da se od dana 19.11.2001. godine u PP Pitomaa na referadi za oruje, mogu obaviti svi poslovi vezani za nabavku, dranje, noenje oruja i streljiva, te sakupljanje oruja sukladno zakonu o oruju.

Takoer napominjemo da je rok za zamjenu orunih listova do 22.2.2002. godine, te molimo one vlasnike orunih listova koji nisu iste zamjenili za nove, da se jave u policijsku postaju Pitomaa referadi za oruje.

PP Pitomaa

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTI

CE

I N

OV

OS

TI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTIC

E I N

OV

OS

TI


6 7

SAVJETI I IZVJEA

savjetodavneslube za poljoprivreduNajee bolesti i tetnici na zelenoj salati

Zelena salata u naoj upaniji i opini zauzima znaajne povrine. Proizvodi se kako na otvorenom polju sve vie i u plastenicima za vrlo ranu proljetnu proizvodnju ili za kasnu jesensku proizvodnju. Takova plastenika proizvodnja zahtjeva provoenje svih agrotehnikih mjera na vrijeme i kvalitetno od obrade tla, izbora odgovarajue sorte, gnojidbe i prihrane do zatite od bolesti i tetnika. Navesti emo samo najee bolesti i tetnike koje moete primjetiti na vaem usjevu.

PlemenjaaNapada listove u svim razvojnim stadijima.

Bolest se najprije manifestira u obliku svjetlozelene

Pie: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

pjege, koja se javlja na naliju lista. Kako bolest napreduje preko pjege se razvije sivi maak koji predstavlja sklop hifa koje dalje ire zarazu. Bolest prvo napada vanjske listove s kojih se iri prema sredini glavice. Zatita: koristite bakrene preparate, Dithan M45, Ridomil MZ.

Bakterijska truleMoe se javiti kao rubna trule listova ili napada

unutranje listove. Bolest se primjeuje kao polukrune trule zone promjera 1-2 cm, ali na njima nema pojave sivog maka, to je karakteristino za bakterijske bolesti. Zatita: bakreni preparati, Polyram df, Antracol.

Siva trule "botrytis"Javlja se u kasnijoj fazi, pred formiranje glavica.

Bolest napada rubno lie, ali i sredinu glavice. Najee se javlja zbog visoke relativne vlage, koja je uvjetovana slabim provjetravanjem. Na liu se pojavljuje trula zona, koja se sve vie iri a prepoznajemo je po maku kojim je prekrivena trule. Zatita: koristite botricide Mythos, Sweetch, Ronilan. Napomena - kod primjene svih preparat vodite brigu o karensi svakog preparat.

tetnici u tluAko primjetite da biljke venu i propadaju morate

provjeriti i korijen. Obino je korijen izgrizen, a isto tako i doljnje lie to je siguran znak da se radi o sovicama pozemljuama. Zatita: Karate 2,5, Actara, Dubsban EC.

Lisne uiNajee se javljaju na naliju listova, a lie se

kovra, uti i poinje se suiti. Zatita: Pirimor, Actellic 50EC.

PRODAJA PILIATOVILITE PILIAPITOMAA, Vinogradska 188Tel: 033/783-306

Iz etnje po Pitomai

Studeni i prosinac je vrijeme peenja rakije od groa

erba groa je zavrila, mot je odvrio i pretvorio se u vino, a od onih ostataka nakon preanja groa i u pitomakim

vinogradima se pee rakija. Kaimo da se kod nas pee iskljuivo komovaa, ali kaimo i to da tu istu rakiju na narod naziva i lozovaom, a to nije tono.

Naime, spomenimo da je rakija komovaa i rakija lozovaa dva razliita pojma. Rakija koja se kod nas pee je komovaa jer se destilira od prevrelog koma, odnosno tropa, tj. od ostataka nakon preanja groa. Rakija lozovaa se radi tako to se destilira neizpreani kom. Naime, groe se iztrupa, stavi u kace ispusti mot, a preostali trop sa velikom koliinom zaostalog mota ostavi da provri. Kada se taj trop ispee to je onda rakija lozovaa. Kod nas to ljudi ne rade budui da nastoje dobiti to vie vina. M.H.

B

U Pitomai se pri i pakira ZE-MI kava!

a se radi o prije dvadesetak godina to bi bilo ljudima vrlo neshvatljivo - a to je da se u Pitomai pri, melje i pakira kava. No to

se kod nas u Pitomai radi ve punih deset godina (od 1991. godine), a ta kava nosi ime ZE-MI kava.

Naime, poetak rada bio je jo prije deset godina kada su Barica Mihokovi (poznati pitomaki lovac) i njezina kerka Gordana, te zet Darko poljar osnovali Agenciju za marketing i posredovanje, a od 1993. pokrenule i prionicu i prodaju kave na veliko i malo. Razmiljali su prvenstveno o kvaliteti, da bi danas u asortimanu imale minas kavu, kavu bez kofeina, filter i espresso kavu.

Dre se svojih slogana "Ba je prava ZE-MI kava", "ZE-MI kava znak je kvalitete" ili "Filter i Espresso ZE-MI kava arolija aroma" itd. i to ne samo kao slogana, ve je to tako i u stvarnosti.

Pogon ZE-MI kave nalazi se u Pitomai, u ulici Petra Preradovia 30. i vjerujemo da e vrlo skoro veliki dio Pitomaana piti samo ZE-MI kavu - "Vau obiteljsku kavu", poruuju iz ZE-MI kave, to je svakako za pohvalu jer bi trebali sve vie koristiti domae proizvode, a posebno one koje proizvode nai domai ljudi.

B.B.

Ministar eljko Pecek bio je oduevljen degusta-cijom ZE-MI kave, koja se proizvodi u njegovomrodnom mjestu.

D

Vitrane svjetiljke - neobian hobi Sreka Bokana iz Pitomae

Ljudi imaju razne hobije. Nekima se bavi veliki broj ljudi, a nekima samo rijetki ljudi. Svakako je jedan od neuobiajenih hobija hobi gospodina Sreka Bokana iz Pitomae, koji veliki dio vremena provodi i u Njemakoj, gdje je radio i zasluio mirovinu, a to je izrada svjetiljki, stolnih i zidnih od vitranog stakla. Svaka takva svetiljka unikatni je rad i rijetki su oni koji ne bi poeljeli imati jednu takvu svjetiljku u svojem stanu ili kui. Svaka od njih gotovih dobije svoje ime, a mnoge su izraene od stotine dijelova. Za izradu jedne svjetiljke potrebno je mnogo sati rada i mnogo novca, kae nam Sreko, jer je vitrano staklo skupo, i uglavnom ih izrauje sebi za duu, a svoje mjesto najee nau u prostorijama ue obitelji. Rijetko koju proda, jer takvom radu je teko odrediti cijenu. Stolna svjetiljka prikazana na slici desno nosi naziv "Pergula" i izraena je od stotinjak elemenata.

B.B.

Sre

ko B

okan

: "Pe

rgul

a", s

toln

a sv

jetil

jka

estit Boi i sretnuNovu godinu iteljimaopine pitomaa ivirovitiko- podravskeupanije eli

opinskaorganizacija

estit i blagoslovljen Boi iteljima naseljaDinjevac i opine Pitomaa eli Mjesni odbor

Dinjevac

estit Boii sretnu

Novu godinueli Vam

AGROOPSKRBAAGROOPSKRBA

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTI

CE

I N

OV

OS

TI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTIC

E I N

OV

OS

TIPitomake novine Pitomake novine

6 7

SAVJETI I ZV E I J A

savjetodavneslube za poljoprivreduNajee bolesti i tetnici na zelenoj salati

Zelena salata u naoj upaniji i opini zauzima znaajne povrine. Proizvodi se kako na otvorenom polju sve vie i u plastenicima za vrlo ranu proljetnu proizvodnju ili za kasnu jesensku proizvodnju. Takova plastenika proizvodnja zahtjeva provoenje svih agrotehnikih mjera na vrijeme i kvalitetno od obrade tla, izbora odgovarajue sorte, gnojidbe i prihrane do zatite od bolesti i tetnika. Navesti emo samo najee bolesti i tetnike koje moete primjetiti na vaem usjevu.

PlemenjaaNapada listove u svim razvojnim stadijima.

Bolest se najprije manifestira u obliku svjetlozelene

Pie: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

pjege, koja se javlja na naliju lista. Kako bolest napreduje preko pjege se razvije sivi maak koji predstavlja sklop hifa koje dalje ire zarazu. Bolest prvo napada vanjske listove s kojih se iri prema sredini glavice. Zatita: koristite bakrene preparate, Dithan M45, Ridomil MZ.

Bakterijska truleMoe se javiti kao rubna trule listova ili napada

unutranje listove. Bolest se primjeuje kao polukrune trule zone promjera 1-2 cm, ali na njima nema pojave sivog maka, to je karakteristino za bakterijske bolesti. Zatita: bakreni preparati, Polyram df, Antracol.

Siva trule "botrytis"Javlja se u kasnijoj fazi, pred formiranje glavica.

Bolest napada rubno lie, ali i sredinu glavice. Najee se javlja zbog visoke relativne vlage, koja je uvjetovana slabim provjetravanjem. Na liu se pojavljuje trula zona, koja se sve vie iri a prepoznajemo je po maku kojim je prekrivena trule. Zatita: koristite botricide Mythos, Sweetch, Ronilan. Napomena - kod primjene svih preparat vodite brigu o karensi svakog preparat.

tetnici u tluAko primjetite da biljke venu i propadaju morate

provjeriti i korijen. Obino je korijen izgrizen, a isto tako i doljnje lie to je siguran znak da se radi o sovicama pozemljuama. Zatita: Karate 2,5, Actara, Dubsban EC.

Lisne uiNajee se javljaju na naliju listova, a lie se

kovra, uti i poinje se suiti. Zatita: Pirimor, Actellic 50EC.

PRODAJA PILIATOVILITE PILIAPITOMAA, Vinogradska 188Tel: 033/783-306

Iz etnje po Pitomai

Studeni i prosinac je vrijeme peenja rakije od groa

erba groa je zavrila, mot je odvrio i pretvorio se u vino, a od onih ostataka nakon preanja groa i u pitomakim

vinogradima se pee rakija. Kaimo da se kod nas pee iskljuivo komovaa, ali kaimo i to da tu istu rakiju na narod naziva i lozovaom, a to nije tono.

Naime, spomenimo da je rakija komovaa i rakija lozovaa dva razliita pojma. Rakija koja se kod nas pee je komovaa jer se destilira od prevrelog koma, odnosno tropa, tj. od ostataka nakon preanja groa. Rakija lozovaa se radi tako to se destilira neizpreani kom. Naime, groe se iztrupa, stavi u kace ispusti mot, a preostali trop sa velikom koliinom zaostalog mota ostavi da provri. Kada se taj trop ispee to je onda rakija lozovaa. Kod nas to ljudi ne rade budui da nastoje dobiti to vie vina. M.H.

B

U Pitomai se pri i pakira ZE-MI kava!

a se radi o prije dvadesetak godina to bi bilo ljudima vrlo neshvatljivo - a to je da se u Pitomai pri, melje i pakira kava. No to

se kod nas u Pitomai radi ve punih deset godina (od 1991. godine), a ta kava nosi ime ZE-MI kava.

Naime, poetak rada bio je jo prije deset godina kada su Barica Mihokovi (poznati pitomaki lovac) i njezina kerka Gordana, te zet Darko poljar osnovali Agenciju za marketing i posredovanje, a od 1993. pokrenule i prionicu i prodaju kave na veliko i malo. Razmiljali su prvenstveno o kvaliteti, da bi danas u asortimanu imale minas kavu, kavu bez kofeina, filter i espresso kavu.

Dre se svojih slogana "Ba je prava ZE-MI kava", "ZE-MI kava znak je kvalitete" ili "Filter i Espresso ZE-MI kava arolija aroma" itd. i to ne samo kao slogana, ve je to tako i u stvarnosti.

Pogon ZE-MI kave nalazi se u Pitomai, u ulici Petra Preradovia 30. i vjerujemo da e vrlo skoro veliki dio Pitomaana piti samo ZE-MI kavu - "Vau obiteljsku kavu", poruuju iz ZE-MI kave, to je svakako za pohvalu jer bi trebali sve vie koristiti domae proizvode, a posebno one koje proizvode nai domai ljudi.

B.B.

Ministar eljko Pecek bio je oduevljen degusta-cijom ZE-MI kave, koja se proizvodi u njegovomrodnom mjestu.

D

Vitrane svjetiljke - neobian hobi Sreka Bokana iz Pitomae

Ljudi imaju razne hobije. Nekima se bavi veliki broj ljudi, a nekima samo rijetki ljudi. Svakako je jedan od neuobiajenih hobija hobi gospodina Sreka Bokana iz Pitomae, koji veliki dio vremena provodi i u Njemakoj, gdje je radio i zasluio mirovinu, a to je izrada svjetiljki, stolnih i zidnih od vitranog stakla. Svaka takva svetiljka unikatni je rad i rijetki su oni koji ne bi poeljeli imati jednu takvu svjetiljku u svojem stanu ili kui. Svaka od njih gotovih dobije svoje ime, a mnoge su izraene od stotine dijelova. Za izradu jedne svjetiljke potrebno je mnogo sati rada i mnogo novca, kae nam Sreko, jer je vitrano staklo skupo, i uglavnom ih izrauje sebi za duu, a svoje mjesto najee nau u prostorijama ue obitelji. Rijetko koju proda, jer takvom radu je teko odrediti cijenu. Stolna svjetiljka prikazana na slici desno nosi naziv "Pergula" i izraena je od stotinjak elemenata.

B.B.

Sre

ko B

okan

: "Pe

rgul

a", s

toln

a sv

jetil

jka

estit Boi i sretnuNovu godinu iteljimaopine pitomaa ivirovitiko- podravskeupanije eli

opinskaorganizacija

estit i blagoslovljen Boi iteljima naseljaDinjevac i opine Pitomaa eli Mjesni odbor

Dinjevac

estit Boii sretnu

Novu godinueli Vam

AGROOPSKRBAAGROOPSKRBA

DE

LALA S

U I D

RU

TVA I K

LUB

OV

I


8 9

Pie: Branko Begovi

(nastavak iz prolog broja)

Donosi se obaveza da lovci izgrade 5 hranilita za fazane i trke i da svaki lovac pribavi 5 kilograma kukuruza u klipu i 10 kilograma sitnog zrna. Prihvaa se obaveza za postavljanje gnijezda za ptice dupljaice. (ta gnijezda nisu postavljena). Odobrava se 200 dinara za nabavku vijenca tragino preminulom lovcu Tomi Grgaiu.

1949. godinaLovako drutvo broji 36 lanova. Za

predsjednika izabran je Ivan Krmpoti, tajnika Ivan Razumovi, blagajnika Antun Grgai, za lovnike uro Kirin i Pavo Brad. Disciplina meu lanstvom i na lovitu znatno je popustila. Godinja skuptina odrana je bez izvjetaja lovnika i nadzornog odbora. lanarina je poviena za lovce 600 dinara, a za lanove bez puke 300 dinara. Za lovaki zabran odreeno je podruje istono od rudnike pruge i juno od pruge J.

1950. godinaLovakoj sekciji Varadin predato je 8 ivih

fazana. lanarina za lovce poviena je na 1000 dinara, a za podupiratelje 200 dinara. Glavna godinja skuptina opet je prola bez izvjetaja lovnika i nadzornog odbora. Prema rjeenju Kotara, lovite jednog drutva nesmije biti vee od 6.000 hektara, a

Lovstvo u PitomaiLovstvo u Pitomai

Pitomaa - Gajeva 33 tel:781-001

Radno vrijeme :non - stop


nae ima 10.500 hektara. Treba ga razdjeliti na dva drutva, s time da u drugo drutvo uu lovci Dinjevca, Grabrovnice, Velike i Male Trenjevice. Za predsjednika biran je Ivan Krmpoti, za tajnika Vladimir Berta, za blagajnika Ivan Razumovi, a za lovnike Antun Grgai i Pavo Brada. Za lovaki zabran odreeno je podruje Jelkua, Krinice, Kalila i Velikog polja do Turnaice. Nema novaca za plau lovopazitelja. Predlae se da se lovopazitelje plaa iz prihoda od zabava. Lovopazitelje obavezno prijaviti na Socijalno osiguranje. Lovako drutvo dobiva svoje prostorije u umariji. Disciplina i dalje pada.

1951. godinaDrutvo broji 28 lovaca s pukom. Izvrena

je obaveza predaje 5 zeeva po lovcu, to jest 140 komada zeeva od ega je ostvaren prihod od 21.575 dinara. Na godinjoj skuptini opet nadzorni odbor nije podnio svoj izvjetaj. Za predsjednika izabran je Ivan Krmpoti, za tajnika Boo Hren, za blagajnika Nikola Novogradec, a za lovnike Pavo Brada i Antun Grgai. U poplavi uslijed izljeva rijeke Drave stradalo oko 40% divljai. Izgrauje se jo 15 hranilita. Financijsko stanje kritino. Nema novaca za plaanje lovouvara.

1952. godinaU Lovakom drutvu izvrene korijenite

promjene. Lovako drutvo Pitomaa, registrirano je kao Lovako drutvo "Fazan" Pitomaa. Za predsjednika drutva izabran je in. Vladimir Hren, upravitelj umarije u Pitomai. Za tajnika Ivan

GO

SP

OD

AR

SK

E P

OR

UK

E

eli Vam svenajbolje, i uspjenesve Vae portskeaktivnosti u 2002.

godini

Boo Hren sa prijateljima poredodstrijeljenog jelena na prostoru

Male renjevice 1960.-ih godina.Ovaj je jelen imao 10 cm krau

desnu prednju nogu.

Razumovi, za blagajnika Boo Hren, a za lovnika Pavo Brada. Izdani su novi propisi o disciplini i ponaanju na lovitu uz detaljno navedena pravila ponaanja. Disciplina u lanstvu ponovno uspostavljena. Lovako drutvo od umarije zakupljuje 2 jutra oranice i 2 jutra livade za proizvodnju hrane za divlja.

(nastavak u narednom broju)

TEDNO KREDITNA ZADRUGA

KRINJICAPITOMAA, Gajeva 40 Tel: 033/781-030 i 781-031 Fax. 033/781-032

- Primanje depozita - Kunska tednja uz deviznu klauzulu - Voenje tekuih i iro rauna za zadrugare - Obavljanje poslova platnog prometa za zadrugare (obrtnici, poljoprivredna gospodarstva) - Krediti od 3 do 24 mjeseca - Mjenjaki poslovi

BRZO - EFIKASNO - POVOLJNORadno vrijeme 8-16 sati subotom 8-12 sati

za proizvodnju trgovinu i usluge Kladare 4 PITOMAATel: 033/783-177, 033/715-181, mob. 098/271-407

DRAKOd.o.o.

DRAKOd.o.o.

estit Boi i uspjenu novu 2002.godinu svojim zadrugarima i puanstvuopine Pitomaa eli

svim svojim kupcima i puanstvu opineestita boine i novogodinje blagdane,te uspjenu i sretnu novu 2002. godinu

DE

LALA S

U I D

RU

TVA I K

LUB

OV

IPitomake novine Pitomake novine

8 9

Pie: Branko Begovi

(nastavak iz prolog broja)

Donosi se obaveza da lovci izgrade 5 hranilita za fazane i trke i da svaki lovac pribavi 5 kilograma kukuruza u klipu i 10 kilograma sitnog zrna. Prihvaa se obaveza za postavljanje gnijezda za ptice dupljaice. (ta gnijezda nisu postavljena). Odobrava se 200 dinara za nabavku vijenca tragino preminulom lovcu Tomi Grgaiu.

1949. godinaLovako drutvo broji 36 lanova. Za

predsjednika izabran je Ivan Krmpoti, tajnika Ivan Razumovi, blagajnika Antun Grgai, za lovnike uro Kirin i Pavo Brad. Disciplina meu lanstvom i na lovitu znatno je popustila. Godinja skuptina odrana je bez izvjetaja lovnika i nadzornog odbora. lanarina je poviena za lovce 600 dinara, a za lanove bez puke 300 dinara. Za lovaki zabran odreeno je podruje istono od rudnike pruge i juno od pruge J.

1950. godinaLovakoj sekciji Varadin predato je 8 ivih

fazana. lanarina za lovce poviena je na 1000 dinara, a za podupiratelje 200 dinara. Glavna godinja skuptina opet je prola bez izvjetaja lovnika i nadzornog odbora. Prema rjeenju Kotara, lovite jednog drutva nesmije biti vee od 6.000 hektara, a

Lovstvo u PitomaiLovstvo u Pitomai

Pitomaa - Gajeva 33 tel:781-001



nae ima 10.500 hektara. Treba ga razdjeliti na dva drutva, s time da u drugo drutvo uu lovci Dinjevca, Grabrovnice, Velike i Male Trenjevice. Za predsjednika biran je Ivan Krmpoti, za tajnika Vladimir Berta, za blagajnika Ivan Razumovi, a za lovnike Antun Grgai i Pavo Brada. Za lovaki zabran odreeno je podruje Jelkua, Krinice, Kalila i Velikog polja do Turnaice. Nema novaca za plau lovopazitelja. Predlae se da se lovopazitelje plaa iz prihoda od zabava. Lovopazitelje obavezno prijaviti na Socijalno osiguranje. Lovako drutvo dobiva svoje prostorije u umariji. Disciplina i dalje pada.

1951. godinaDrutvo broji 28 lovaca s pukom. Izvrena

je obaveza predaje 5 zeeva po lovcu, to jest 140 komada zeeva od ega je ostvaren prihod od 21.575 dinara. Na godinjoj skuptini opet nadzorni odbor nije podnio svoj izvjetaj. Za predsjednika izabran je Ivan Krmpoti, za tajnika Boo Hren, za blagajnika Nikola Novogradec, a za lovnike Pavo Brada i Antun Grgai. U poplavi uslijed izljeva rijeke Drave stradalo oko 40% divljai. Izgrauje se jo 15 hranilita. Financijsko stanje kritino. Nema novaca za plaanje lovouvara.

1952. godinaU Lovakom drutvu izvrene korijenite

promjene. Lovako drutvo Pitomaa, registrirano je kao Lovako drutvo "Fazan" Pitomaa. Za predsjednika drutva izabran je in. Vladimir Hren, upravitelj umarije u Pitomai. Za tajnika Ivan

GO

SP

OD

AR

SK

E P

OR

UK

E

eli Vam svenajbolje, i uspjenesve Vae portskeaktivnosti u 2002.

godini

Boo Hren sa prijateljima poredodstrijeljenog jelena na prostoru

Male renjevice 1960.-ih godina.Ovaj je jelen imao 10 cm krau

desnu prednju nogu.

Razumovi, za blagajnika Boo Hren, a za lovnika Pavo Brada. Izdani su novi propisi o disciplini i ponaanju na lovitu uz detaljno navedena pravila ponaanja. Disciplina u lanstvu ponovno uspostavljena. Lovako drutvo od umarije zakupljuje 2 jutra oranice i 2 jutra livade za proizvodnju hrane za divlja.

(nastavak u narednom broju)

TEDNO KREDITNA ZADRUGA

KRINJICAPITOMAA, Gajeva 40 Tel: 033/781-030 i 781-031 Fax. 033/781-032

- Primanje depozita - Kunska tednja uz deviznu klauzulu - Voenje tekuih i iro rauna za zadrugare - Obavljanje poslova platnog prometa za zadrugare (obrtnici, poljoprivredna gospodarstva) - Krediti od 3 do 24 mjeseca - Mjenjaki poslovi

BRZO - EFIKASNO - POVOLJNORadno vrijeme 8-16 sati subotom 8-12 sati

za proizvodnju trgovinu i usluge Kladare 4 PITOMAATel: 033/783-177, 033/715-181, mob. 098/271-407

DRAKOd.o.o.

DRAKOd.o.o.

estit Boi i uspjenu novu 2002.godinu svojim zadrugarima i puanstvuopine Pitomaa eli

svim svojim kupcima i puanstvu opineestita boine i novogodinje blagdane,te uspjenu i sretnu novu 2002. godinu


10 11

DE

LALA

SU

I D

RU

TV

A I K

LUB

OV

I

IZ "ZLATNO

G K

LAS

A" P

ITOM

A

A

Ljestvica nakon odigranog 9. kola III. .N.L. Virovitica-Pitomaa

Rezultati utakmica 9. kola : "Croatia II."-"Sloga" 2:5, Turnaica-"Mladost" 2:10, "B.N.K."-"Podravec" 2:2, Otrovanec-"Plavi" 4:1 i Suhopolje-"Aranj" 4:1. Ljestvica nakon zavrene sezone: 1. Suhopolje sa 22. boda, slijedi "Mladost" sa 20., "B.N.K." 20., "Sloga" Dugo selo 16., "Podravec" 12., Otrovanec 11., Turnaica 9., "Croatia II" 6., "Aran"j 6. i" Plavi" iz Jugovog polja sa 3. boda. Na listi strijelaca prvi je M. Fitrovi iz Suhopolja sa 13. golova, dok je drugi F. Trupina iz "Mladosti" Vukosavljevice sa 12. golova.

Stjepan kvari

ZLATNI KLASd.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge PITOMAA - Pavleka Mikine 55

eli Vam sve najbolje povodom boinih blagdanai uspjenu i sretnu novu 2002. godinu

"Zlatni klas" d.o.o. je poduzee koje se ve desetak godina bavi sa svime onime to je vezano za agro proizvodnju. Osim vlastite proizvodnje poljoprivrednih proizvoda bavi se i otkupom i skladitenjem poljoprivrednih proizvoda, a posjeduje i trgovinu svih rezervnih dijelova za strojeve i drugu poljoprivrednu mehanizaciju, svih zatitnih sredstava i repromaterijala i svega onog to je potrebno da se poljoprivredna proizvodnja kvalitetno i uspjeno obavi. Sve ono to ne moete drugdje pronai - nai ete kod nas.

U trgovini imamo posebne programe ponude svih rezervnih dijelova za sve tipove traktora "Torpedo-Deutz", rezervne dijelove za kombajne "Deutz-Fahr", sve vrste leajeva, remenje, gume, akumulatore, vrhunska motorna ulja.........

Posjetite nas ili nazovite ove brojeve telefona: 033/783-280, 782-393, 781-034, mob.098/212-630, tel/fax: 782-892 i fax. 782-161.

Radimo NON-STOP!

Direktor "Zlatnog klasa" Pitomaa g. Stjepan iroki jo jednom Vas poziva da im se obratite za sve probleme vezane za agro proizvodnju i ujedno Vam estita Boi i sretnu Novu godinu.

U tisku knjiga o 80. godina NK "Pitomaa"

Ovih dana iz tiska treba izai knjiga o nogometu u Pitomai izdana povodom 80.-e godinjice NK "Pitomaa". Knjiga e se moi kupiti pri NK "Pitomaa", u Opini Pitomaa i drugdje, a tiskana je pod pokroviteljstvo Opine Pitomaa i NK "Pitomaa", dok ju je uredio Branko Begovi.

80. godina NK "Pitomaa"(1921.-2001.)

Nogometu

Pitomai

Nogometu

Pitomai

Nog

omet

u P

itom

ai (

1921

.-200

1.)

Vijesti

Vam eli uspjenu novugodinu, i blagoslovljene

boine blagdane

Udruga prijatelja dobroga vina "Peharnik" estita Vam Boi i novu

godinu sa najboljim eljama

Vodovodna udruga "Aranj" obavjetava sve korisnike vodovoda u Aranju, da se jave upravnom odboru (Ivan Meurean-Keko ili Miroslav Horvatinovi) radi usklaivanja cijene prikljuka vodovoda.

estit Boi i sretnunovu 2002. godinu

eli Vam

NK "Pitomaa"NK "Otrovanec"

BavarLuka Hanzir-

Ladui iz OtrovancaCaffe bar"Zvonimir"


12 13

Crkva Presvetog Trojstva u Turnaici trenutno je u vrlo loem stanju. Stoga je potrebno adaptirati zidove, a posebno krovite same zgrade, a za to je potrebno oko 500.000 kuna. Stoga molimo sve ljude dobre volje i sve one kojima je stalo da ta crkva bude onakva kakva treba biti da dadu svoj prilog turnaikog upi. Prilog ne mora biti novani, ve moe biti u naturi, odnosno svatko moe pomoi prema svojim mogunostima.

Broj iro rauna turnaike upe u ZAP-u je 31290-672-000-0000287.

Unaprijed smo zahvalni svima onima koji pomognu u obnovi nae upne crkve. Mi smo mala upa u poljoprivrednom kraju i nismo u mogunosti sami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obraamo svim ljudima dobre volje i svim institucijama da nam pomognu. Moete se obratiti i izravno u upni ured u Turnaici, Brae Radia 5, 33405 Pitomaa. Broj telefona/faxa: 033/785-163.

vl.B..

NE

KA

J VA

M O

E

RE

I V

ELE

A

SN

I

SK

ULTU

RE

Portret jednog umjetnika

D

Mali Grk iz Dravske

Pitomaan Marijan Mihokovi - upnik u Kanadi

a doete u bilo koju zemlju na naoj kugli zemaljskoj, vjerovatno ete uvijek pronai nekoga koji je iz naeg, pitomakog kraja.

Tako je bilo i prigodom posjeta KUD-a "Pitomaanka" Kanadi i Americi, kojom su prilikom svi oni koji su doli iz Pitomae i okolice mogli susresti Pitomaana Marijana Mihokovia, (ro. 1947. godine) kao upnika crkve sv. Kria u Hamiltonu u Kanadi. Marijan Mihokovi je izdao nekoliko zbirki pjesama, a jedna je i ona pod nazivom "Smiraj u gorskom oku" u kojoj se nalazi i nekoliko pjesama posveenih njegovoj rodnoj Pitomai, odnosno Drav-skoj ulici. To je razlog da ovom prigodom pred-stavljamo pjesmu pod nazivom "Mali Grk iz Dravske" koju je g. Miho-kovi napisao jo 1996. godine.

B.B.

Javna raspela na podruju opine Pitomaa (upa Pitomaa, Turnaica, Stari Gradac i Kozarevac)

ahvaljivanje Bogu i Isusu Kristu za neto to se ovjeku dobroga dogodilo ili bi mu se trebalo dogoditi staro je koliko i naa

kranska vjera.U naem kraju ljudi su se zahvaljivali na

razne naine, osim molitvama, najee podizanjem raspela ili krieva sa tijelom razapetoga Krista u svojem mjestu ili ulici.

Raspela su se izraivala od betona, kamena ili eljeza, a esto i drvena, no ta su najee brzo istrula i sruila se, pa ih danas i nemamo sauvanih. Drveno raspelo nekada se moglo dosta nejftino napraviti, pa se to radilo uglavnom u XVIII. i XIX. stoljeu, u doba Vojne krajine.

Dananja raspela potjeu uglavnom iz prve polovice dvadesetoga stoljea, a imamo ih desetak po naseljima i po jedno na svakome groblju. U Pitomai gotovo svaka ulica ima po jedno takvo raspelo. Postavljala ih je grupa mjetana, a esto i pojedinane obitelji, kao npr. ono usred Turnaice kod crkve (na njemu je natpis: "Na Slavu Boju Postavili Josip i Marija Nemet Turnaici god. 1924.") ili ono ispred crkve sv. Vida u Pitomai (postavljeno 1854. po zavjetu Julijane Smoli) ili ono u sredini Sedlarice ("Milostivi nam budi ISUSE god. 1903."), Kladarama isped kapelice ("Spasitelju za nas raspetomu. Ovaj znak svoje ljubavi postavlja selo Kladare 1904."), Maloj renjevici ("Na slavu Bogu Trojedinom postavili itelji Male renjevice godine 1922. Obnovio Imbro Orenda godine 1990."), u Strossmajerovoj ulici u Pitomai ("Sveti Florijan moli za nas! Postavili upljani pitomaki god. 1930."), u ulici brae Radia u Pitomai ("Na slavu Boju podigla Jelaieva ulica"), na groblju u Otrovancu (iz 1914. godine) itd.

Na nekima nema natpisa, no svakako su oni vrijedna ostavtina koja govori o kranskoj vjeri naeg naroda u prolosti.

B.B.

Z

Ivan Branko MajstorPitomai ivi i radi dosta slikara amatera. Svi oni uglavnom imaju svoj osnovni izvor prihoda, a slikanje im je oputanje i zadovoljstvo, ali se

ponekada neto i zaradi prodajom radova.Jedan takav umjetnik i Pitomaan je i Ivan

Branko Majstor, inae poznati pitomaki klesar koji se, kada nae slobodnog vremena bavi slikanjem u tehnici pastela. esto izlae na raznim kolektivnim izlobama u Pitomai i oko nje, a imao je i nekoliko samostalnih izlobi.

Motivi su mu razliiti, ali su najvie zastupljeni modificirani cvjetni motivi i pejsai. Budui da se bavi slikarstvom dosta dugo (20..-ak godina i vie) ve ima izgraen svoj prepoznatljivi i ljupkasti stil. Majstor je, osim toga, izvanredan portretista na poliranom mramoru, no to mu je i dio profesije.

B.B.

U

Ivan Branko Majstor: "Zalazak sunca", pastela, 1999. godine.

U Pitomai se nalaze jedine sauvane slike poznatog sibirskog slikara Sergeja ernova

Malo je tko izvan Sibira u Rusiji uo za poslijeratnog slikara (samoukoga) Sergeja ernova. Sticajem okolnosti prije nekoliko godina jedan Pitomaan oenio se iz mjesta gdje je u blizini ivio i radio Sergej. Naime, Mirko Pojed, radei u Sibiru upoznao je svoju sadanju suprugu Radu, a koja je pak od svoje rodbine dobila desetak slika koje je on slikao, dok se Rada sama bavi amaterski slikanjem i voli

umjetnost.Do danas se je sauvalo svega 8-9 uljenih

slika, koje je Rada, nakon udaje, donijela u Pitomau. ernov je etrdesetih i pedesetih godina slikao pejsae i vedute, a navodno je bio invalid i na jedno oko slijep, te umro 1960.-ih godina.

Spomenimo da jedan dobar poznavatelj umjetnosti i kolekcionar openito arko Dolinar, koji nikada nije uo za Sergeja ernova, kada je izmeu pedesetak radova naih poznatih i manje poznatih slikara izabrao za najbolju upravo jednu ernovu sliku.

Osim ovih slika u Pitomai, sudei prema Radinim rijeima mogue je da se u Rusiji sauvalo jo samo nekoliko njegovih radova, a i to je upitno.

B.B.

27. sijenja 2002. godine Dragutin Vlajini slavi 35. godinjicu svojeg umjetnikog djelovanja

Toga dana poznati glazbenik Dragutin Vlajini proslavit e dosta veliku obljetnicu. Odrat e koncert u kino sali u Pitomai (sa poetkom u 18. sati) uz prisustvo brojnih gostiju, a to su "Veseli bilogorci", grupa "X", VIS "Stranci", grupa "Tajna", "Veseli Podravci", "Podravski muikai", "Licitari", "Sinovi Podravine", te Vladimir Smiljani, Franjo Bari i Alojz Lach.

Ovim putem pozivaju se svi oni koji vole domau glazbu da posjete koncert.


14 15

Kronologija povijesti Pitomae IZ PR

O

LOS

TI PITO

MA

K

OG

KR

AJA

SK

ULT

UR

E

- 1993. godine - prireen prvi Festival pjesme Podravine i Podravlja, na kojem se predstavljaju brojni poznati izvoai narodne glazbe vezane za Podravinu i Podravlje. 2000. godine bio je organiziran 8 festival po redu. Odrana je u prostorijama Osnovne kole "Petra Preradovia" samostalna izloba poznatog slikara Zlatka Huzjaka (ro. u Pitomai). Osnovan je Karate klub Pitomaa.- 1994. godine - osnovana Vatrogasna upa za podruje opine Pitomaa. Pitomaa se prostire na povrini od 10120 jutara zemljita.- 1995. godine - objavljena knjiga B. Begovia: "Pitomaa", te monografija M. Laua: "Trideset godina kinokluba "Slavica" 1957.-1987.".- 1996. godine - zapoeta je izgradnja industrijske zone u Kladarama. - 1997. godine - poinje sa radom Radio Pitomaa - Pitomi radio (93,5 Mhz). Novi izbori lokalne samouprave. Pobijedio je HDZ. Za naelnika opine Pitomaa izabran je Josip aki. Osnovana je Udruga prijatelja dobrog vina "Peharnik" Pitomaa. Nakon dugog niza godina Pitomaa ponovno dobiva javnog biljenika.- 1998. godine - objavljena knjiga M. Jergovi-R. Stilinovi: "Naa pjesma, nai snovi", te zbirka pjesama

Jeste li znali da je ovo prvi grb Pitomae koji je nastao 1985. godine povodom proslave 300.-te obljetnice mjesta, a kojemu je autor pitomaki slikar i kipar Josip imi. Spominje se i to da je ideju za grb dao Mirko Lau, a samo ga tehniki i likovno izveo imi. Prilikom izrade novog grba Pitomae prije 5. godina osnova je ovog grba zadrana, ali vrlo pojednostavljena. Inae i jedan i drugi simboliziraju mjesto Pitomau smjetenu izmeu rijeke Drave i Bilogore u plodnoj ravnici.

Poela arheoloka istraivanja unutar crkve u Maloj renjevici

Otkriem gotikih prozora u sruenoj crkvi u Maloj renjevici prilo se pokusnim arheolokim istraivanjima u unutranjosti zgrade

Pored pojedinanih nalaza keramike, novca i ljudskih kostiju otkriven je prvi sloj ciglenih temelja apside (zaobljenog tipa) koji datira jo od prije XIII. stoljea. Na preostalim zidovima ispod posljednjeg sloja buke otkrivena je starija oslikana buka sa cvijetnim motivima, dok se odmah prilo rekonstrukciji dva gotika prozora na istonoj strani graevine. Djelomino je otvoren gotiki prozor na junom zidu, no on se nee otvarati u potpunosti radi statike sigurnosti toga dijela graevine.

Sudei prema svemu tome ovo je najstarija sauvan graevina na ovom podruju, koju bi trebalo to prije restaurirati i rekonstruirati.

B.B.

Tamburaki sastav "Licitari"U Pitomai djeluje vie glazbenih

sastava. No, malo je onih koji izvode uglavnom domau i narodnu glazbu. Pored "Podravskih muikaa" tu su i "Licitari" koji djeluju ve nekoliko godina u ovom sastavu: eljko Baran (bra), Maraijan Rengel (bas), Goran Sabaija (bugarija), Ivica Grgai (prima) i Danijel Krmi (bra).

Z. Bagaria: "Pitomai s ljubavlju". Otvoren je novi Poslovni centar u centru Pitomae.Otvoren je u centru Pitomae veliki robni centar KTC Krievci. Po prvi put je odrana Likovna kolnija "LIKO" na kojoj su sudjelovali brojni poznati umjetnici iz cijele Hrvatske. Udruenje obrtnika opine Pitomaa kupuje i ureuje Obrtniki dom u Preradovievoj ulici. Udruenje obrtnika organizira prvu aukciju poznatih hrvatskih i pitomakih slikara za dobrotvorne svrhe.- 1999. godine - objavljena knjiga B. Begovia: "Pitomaka dobrodolica". Otvoren je opinski sud i gruntovnica.- 2000. godine - prijevremeni izbori lokalne samouprave na kojima je pobijedila koalicija SDP-HSLS i HSS. Za naelnika je izabran Zdravko Dijakovi. Organizirana je u Pitomai druga aukcija slika najpoznatijih hrvatskih slikara. U toku godine odrana je "BB-arta" Pitomaa 2. likovna kolonija na kojoj su takoer sudjelovali brojni poznati hrvatski slikari i kipari (M. Kovai, I. Veenaj, D. Babi, V. Jordan, S. Ivanec, J. imi, Z. Huzjak, I. Lovrekovi-D.Pavi idr.). Zavrena je izgradnja pitomake trnice u centru mjesta.

B.B.

Oltar sv. Jelene Kriarice - jedan je od najljepihbaroknih oltara na podruju opine Pitomaa

Oltar svete Jelene kriarice (koja se slavi 18. kolovoza) u novom ruhu krasi interijer kapelice u Otrovancu. Da se barem mogu obnoviti i svi ostali oltari na podruju opine.

edan od nekoliko bisera barokne umjetnosti na podruju opine Pitomaa svakako je oltar sv. Jelene kriarice u Otrovancu. Posljednjih

deset godina na njemu su izvreni restauratorski radovi, pa je tako postao prvi oltar na naem podruju koji je detaljno restauriran. Kada je izgraen ne zna se precizno iako na njemu pie velikim brojkama 1769. godina. Predmijeva se da je postavljen oko deset godina ranije, jer u jednoj kanonskoj vizitaciji od 1758. pie: "Postavljen je veliki oltar u Otrovancu. Ima dva kata. Ima kip svete Helene i propovjedaonicu na sjevernoj strani.". Predmijeva se da je ovaj oltar stajao jo u drvenoj kapelici, koja je bila sagraena 1746. godine, pa da je premjeten u dananju, zidanu kapelu koje je brod zidan oko 1780. godine, a dananji zvonik tek 1883. godine. Mogue je da je oltar ve obnavljan 1769. godine, ali se pretpostavlja da je te godine bila zapoeta izgradnja i dananje kapelice? Prije ove restauracije, oltar je obnovljen i 1938. godine.

Oltar je tipinog izgleda oltara sredine XVIII. stoljea kakve nalazimo irom Podravine. Retabl ima dva kata i u sredini skulpturu svete Jelene. Sa strane centralnog kipa nalaze se skulpture svetog Mirka, Ladislava, svete Barbare i Lucije, dok tabernakul i gornji dio krase aneli. U gornjem dijelu nalazi se i kip Ivana Evanelista, postrance kojega su i kipovi Zaharije (oca Ivana Krstitelja) i Ivana Krstitelja.

Iz istog doba imamo i oltare u Turnaici i djelomino u Starome Gracu, no oni nisu obnovljeni kao to je ovaj. Moda e se u dogledo vrijeme pronai sredstva i za obnovu ovih i drugih baroknih stvari.

B.B.

J


16 17

KA

J SE

ZGO

DN

OG

A DO

GO

DILO

V P

ITOM

A

I - ZAN

IMLJIV

OS

TI

RA

ZGO

VO

RI P

RI K

AVI I

Stari pitomaki izraziAlapaa - ena koja traaBedenj - velika kacaBljuvati - povraatiCeker - pletena torbaCugel - konjska uzdaDrndati - trestiDuva (duv) - zrak, mirisFiranga - zavjesaHitati - bacatiMumljati - govoriti ne razgovjetnoNafretati - nagrditi i slNapotati - slino kao nafretatiNigda - nikadaOkaniti se - maknuti od neega i sl.Oprava - odjeaPezdu - mala, bijela i okrugla gljiva (puhara, pua)Razvuzdan - bezobrazanRaskalaen - bezobrazan, koji nije u reduRivati - guratiSakam - svagdje, svudaSpezdeti se - pustiti vjetar neujno (prdnuti neujno)eflja - velika lica za grabiti juhu i sl.karniclin - papirna vreicakrabljica - mala kutija, mala posuda i sl.tokrl - stolac bez naslonaTandrkati - tresti, natresati i sl.Vesim - ovdjeVnutri - unutraZabadati - gurati, npr. gurati nos u tua poslaZakalauzati - zakljuatiZebrati - izabrati

(Potovani itatelji, ako se sjetite koje stare rijei javite nam u urednitvo Pitomakih novina, a mi emo to objaviti. Rije e ostati zabiljeena za mlade narataje.)

B.B.

Znate li da je Stjepan Sulimanac, prvi podpredsjednik Sabora RH i poznati domoljub, po mukoj nasljednoj lozi u stvari Stjepan Hani!

Rijetko tko u Republici Hrvatskoj do danas nije uo za Stjepana Sulimanca, prvog podpredsjednika Sabora RH i poznatog domoljuba i politiara, koji je u vrijeme SFRJ bio esto zatvaran. O njegovom ivotu znamo dosta, no ima i onih stvari za koje se nezna.

Znamo da je Stjepan Sulimanac roen 1915. godine u Turnaici, gdje je i ivio, no o obitelji iz koje je potekao gotovo da se i ne govori. Stoga emo rei poneto o prolosti njegove loze.

Stjepan je bio sin Ilije Sulimanca (roen 6.7.1894. - umro 27.6.1971.) i Ane ro. Pavlekovi iz Pitomae (r.24.8.1893.+ 6.2.1919.). Ilija se enio tri puta, a Stjepan je iz prvog braka sa navedenom Anom (vjenani 26.1.1914.). Drugi brak bio mu je sa Katom r. Dolin ud. ivko (r.23.6.1899. vjenani 4.4.1919.), a trei sa Rozom r. Abramovi (r.30.8.1903. vjenani 29.10.1926.). Sa Anom je imao samo Stjepana, sa Katom Anu i Baru, a sa Rozom Franju i Maru.

Ilija Sulimanac je bio nezakonito dijete Mare Sulimanac (r.24.3.1853.+10.5.1936.) i Franje Hania iz Lozana (r.30.7.1846. + 15.2.1915.). Njegova zakonita supruga bila je Mara r. Graan iz Lozana, dok je Mara Sulimanac jo imala dvoje djece: Katu (r. 13.9.1885.) i Andriju (r.23.11.1887.). Navedena Mara, Stjepanova baka, bila je, navodno, slijepa (ili je oslijepljela ?), a bila je kerka Franje Sulimanca (ro. oko 1825. godine), koji je jedan od potomaka Andre ili Marka Sulimanca koji se spominju 1736. godine u Turnaici. Znamo i to da su oni (vjerovatno) bili djeca Elizabete Sulimanac koja je umrla 1742. godine, a bila roena oko 1690. godine.

Dakle, Mara Sulimanac zadrala je svojem sinu Iliji svoje prezime, a da mu je dala oevo Stjepan bi se prezivao Hani, a ne Stjepan Sulimanac.

B.B.

Radio amateri bjelovarskog kluba imaju u Kladarskom bregu najveu bazu takve vrste u Hrvatskoj

a i oko klijeti Duka imia u Kladarskom bregu u pitomakim vinogradima postavljene su prije nekoliko godina nekakve ogromne antene.

Ljudi se esto pitaju o emu se radi. Netko je ak pitao da li tu ima kakve veze Radio Pitomaa ili koji drugi radio ili televizija? Naime, gospodin imi je lan Radio-amaterskog kluba Bjelovar i koji je ve dugi niz godina na natjecanjima, na nivou Hrvatske i Europe, jedan od prvih (po radioamaterskim kriterijima) na

N

Sredinom mjeseca studenoga u dvoritu Franje Franjia na kunom broju 64. u Otrovancu prireeno je neobino kolinje svinje. Sve bi bilo sasvim obino da svinja nije bila teko preko 410 kilograma i stara samo godinu dana. Svinja je hranjena sasvim jednako kao i sve ostale koje su bile sa njom, ali te druge nisu narasle ni polovicu teine ove velike - kako nam kae Franjo. O emu se zapravo radi vlasnicima jo uvijek nije jasno. Da bi se takva svinja zaklala bila je potrebna pomo gotovo deset prijatelja.

B.B.

Kod nas je puh zatiena ivotinja

Puhovi su poznati po svojoj ljekovitoj masti i po svojem vrlo kvalitetnom mesu, no oni se smiju u Hrvatskoj loviti samo juno od rijeke Save. Na sjevernim podrujima od te rijeke, pa sve do Drave, a gdje spada i Pitomaa zabranjen je lov puhova i puh je zakonom zatiena ivotinja.

Stoga nemojte ubijati puhove koje najee moete pronai, u ovim zimskim danima u klijetima, u nekoj ladici ili ormaru, kako spavaju svoj zimski san.

B.B.

ovom podruju tehnike kulture. Kupivi vinograd od gospodina Jagia iz Pitomae (poznat kao mali Japa), na jednoj od najviih kota u naim vinogradima postavio je, uz pomo njegovog kluba, antene i radio prijemnike, te odailjae koji se mogu mjeriti sa svima onima koje koriste radioamateri u Europi.

B.B.Grabrovnici u gostima

Ako je itko kompetentan govoriti o Grabrovnici to je Mato Dent, koji ve od 1991. godine, kao lan HDZ predsjedava Mjesnim odborom i lan je Opinskog vijea opine Pitomaa, a danas i domain Pitomakim novinama. Gospodin Dent kae da od samog njegovog poetka nikada nije primio niti jednu dnevnicu ili unovio putni nalog. Zadovoljan je uinjenim za svoja dva mandata. Kako navodi 1992. poetak asvalt iranja. 1993.-1994. plinofikacija mjesta i tenisko igralite. 1995. asvaltiran je dio oko drutvenog doma. 1998. asvaltirano du cijelog mjesta. 1999. zapoeta mrtvanica koja zbog promjene vlasti nije dovrena. U mjestu postoji NK i KUD koji su aktivni, a DVD je zbog financijskih problema prestao s radom. Gospodin Dent kae da je izuzetno dobro suraivao sa dosadanjim naelnicima, a posebno sa tajnikom Tomicom Begovi. Dananji naelnik pokuava izai ususret i voli kompromis, ali nita to je obeano ne sprovodi u djelo, uglavnom radi

financijskih razloga. Nadalje, g. Mato kae da financijska sredstva nisu ravnomjerno rasporeena po mjestima opine, ali i openito, a dokaz je i odlazak u Ameriku, koji je u ovoj besparici potpuno besmislen. to se tie komunikacija u opinskim strukturama g. Mato je nezadovoljan zato to nitko za nikog ne zna to radi, a pogotovo su vijenici oporbe zakinuti za informacije. Nadalje, to se tie informiranosti smatra da zastupljenost novinara i TV na sjednicama nije adekvatna i zbog toga javnost ne moe biti objektivno informirana.

Budui da imamo jake ljude u vlasti, od upanijske do ministarske funkcije za oekivati je da se u Pitomai poinju pozitivno odvijati, ali do sada se to ne osjea - miljenja je gosp. Mato. to se, pak, tie smjene na elu Komunalnog poduzea Pitomaa, smatram da g. Auperger uope nije osoba koju treba smjeniti, ve ponajprije bi trebalo smjeniti upravni i nadzorni odbor, a ovako g. Auperger ispada rtveno janje, to sam i rekao na

zadnjem vijeu opine. Jo bih elio rei, da promjenom vlasti i pobjedom dananje koalicije Pitomaani nisu dobili nita, nisu doivjeli nikakve promjene na bolje i da na iduim izborima dobro razmisle. I na samom kraju, dragi Grabrovniani i mjetani opine Pitomaa elim Vam estit Boi i uspjenu Novu godinu.

.B.


16 17

KA

J SE

ZGO

DN

OG

A DO

GO

DILO

V P

ITOM

A

I - ZAN

IMLJIV

OS

TI

RA

ZGO

VO

RI P

RI K

AVI I

Stari pitomaki izraziAlapaa - ena koja traaBedenj - velika kacaBljuvati - povraatiCeker - pletena torbaCugel - konjska uzdaDrndati - trestiDuva (duv) - zrak, mirisFiranga - zavjesaHitati - bacatiMumljati - govoriti ne razgovjetnoNafretati - nagrditi i slNapotati - slino kao nafretatiNigda - nikadaOkaniti se - maknuti od neega i sl.Oprava - odjeaPezdu - mala, bijela i okrugla gljiva (puhara, pua)Razvuzdan - bezobrazanRaskalaen - bezobrazan, koji nije u reduRivati - guratiSakam - svagdje, svudaSpezdeti se - pustiti vjetar neujno (prdnuti neujno)eflja - velika lica za grabiti juhu i sl.karniclin - papirna vreicakrabljica - mala kutija, mala posuda i sl.tokrl - stolac bez naslonaTandrkati - tresti, natresati i sl.Vesim - ovdjeVnutri - unutraZabadati - gurati, npr. gurati nos u tua poslaZakalauzati - zakljuatiZebrati - izabrati

(Potovani itatelji, ako se sjetite koje stare rijei javite nam u urednitvo Pitomakih novina, a mi emo to objaviti. Rije e ostati zabiljeena za mlade narataje.)

B.B.

Znate li da je Stjepan Sulimanac, prvi podpredsjednik Sabora RH i poznati domoljub, po mukoj nasljednoj

Documents

Pitomačke Novine Br 8 i 9 (2001.)