Predskolska Portfolio

7/21/2019 Predskolska Portfolio

1/21

1

Uvod

Pri roenju ljudski mozak se tek priprema za funkcionisanje jer su neuroni u njemu preteno

odvojeni. Glavni proces razvoja do tree godine ivota jeste uspostavljanje sinapsi. Neuroni

alju signale preko aksona, a zatim ih primaju drugi neuroni preko svojih dendrita. Razvojem

djeteta sinapse se sve vie uvruju i granaju. Od roenja pa do tree godine razvoja, mozak

kreira vie sinapsi nego to mu je potrebno. Sukladno tome, mnoge e sinapse propasti,

posebno one koje se ne koriste, odnosno iji podraajse ne ponavlja da bi se sinapsa ustalila.

Zbog stvaranja sinapsi u ranom djetinjstvu, djetetu je potrebno omoguiti razliite i bogate

oblike aktivnosti te ga izloiti raznim iskustvima kako bi se uspostavilo to vie veza meu

neuronima. Nasljedni, biloki faktori e dati bazu za razvoj, a socijalna i fizika sredina

obezbjeuju stimuluse za razvoj potencijala. Da bi se mozak u potpunosti razvio potrebna muje njega.

Vie je razloga zbog kojih trebamo poznavati djeji razvoj:

- djetinjstvo je razdoblje brzog i sloenog razvoja- utjecaji iz ranog djetinjstva utjeu na kasniji razvoj- poznavanje prirode procesa ranog razvoja pomae u razumijevanju kasnijih

sloenijih ponaanja

- poznavanjem djejeg razvoja kompetentnije unosimo promjene u ivot djeteta irjeavamo probleme koje djetinjstvo nosi (bilo na individualnom planu ili pak

globalnomodgojnom, obrazovnom, socijalnom).

Porodica je najvanija kola u kojoj dijete ui i stvara navike. Uloga porodice je utoliko vea

to je dijete manje i to dijete u sklopu porodice razvija svoju linost. Za razvoj djece nisu

bitni ni daroviti roditelji niti visok socio-ekonomski status nego aktivno uee i angaman

roditelja u razvoju. Osim socijalnog i emocionalnog razvoja, porodino vaspitanje ima uloguu intelektualnom razvoju te razvoju individualnih potencijala za uenje. Najznaajniji i

najodgovorniji faktor u stimulaciji razvoja ima porodica i ona kao takva predstavlja

nezamijenjiv faktor za ukupan razvoj svih potencijala djeteta. Ona svoju funkciju ispunjava

kroz stvaranje povoljne sredine za razvoj. Upravo u periodu do tree godine ivota, porodica

je jedini odgojni faktor koji utie na tjelesno i psihiki neoformljeno dijete.

Roditelji ne bi trebali biti usmjereni na dijete, nego trebaju imati vremena za svoje dijete.


2/21

2

Roditelji koji su i sami postigli neke uspjehe, stvaraju vee mogunosti za uspjeh svog djeteta.

Bitno je da roditelji ne budu nametljivi te da su fleksibilni. Djeca na koju se vri pritisak

mogu izgubiti zainteresovanje za taj zadatak.

Da li e roditelji, kao prvi vaspitai, uspjeti u razvoju linosti djeteta zavisi od nekolikoinilaca: prije svega roditelji treba da vole svoje dijete, da ono bude eljeno; oni treba i da

umiju da vaspitavaju dijete jer sama ljubav, ma koliko je vana, nije dovoljna; roditelji treba

da imaju uslove za vaspitanje djeteta, a najvanije je da djetetu posvete dosta vremena.

Dva osnovna pravila za razvoj djeteta jesu:

1. Dijete mora znati da je voljeno2. Dijete mora znati pravila igre

Ova dva pravila se mogu objasniti na nain da roditelji odvajaju dovoljno vremena za dijete,

pokazuju mu ljubav na razliite naine, ali i da mu postavljaju granice i pravila koja su

pravedna i dijete ih se mora pridravati. Roditelji treba da istiu i nagrade pozitivno

ponaanje, a u sluaju negativnog ponaanja da ne odbijaju dijete nego izriito negativnu

situaciju, to znai da ne treba da prestanu da komuniciraju sa djetetom. Najefikasniji

obrazovni postupci koje roditelji mogu sprovoditi jesu itanje, razgovor i zajednike

aktivnosti.

Mozak

Mozakje najsloeniji organ na Zemlji. Od samog roenja mozak ve upravlja disanjem,

radom srca, refleksima. Jedna ljudska jedinka u prvom mjesecu ivota nije sposobna da

uspjeno funkcionira bez obzira na broj sinapsi. Mozak je organ od 1,5 kg sastavljen od

milijardi stanica. To je najsloeniji organ naeg tijela, a omoguuje nam da spoznamo i

osjetimo svijet oko sebe. Anatomija mozgaje dobro istraena i vrlo je slina meu razliitimvrstama. Glavne razlike su u relativnoj veliini razliitih dijelova mozga i u relativnom broju

ivanih stanica - neurona- koji su povezani u informacijsku mreu mozga. Mozak je s

ostatkom tijela povezan ivcima, od kojih je zapravo glavnikimena modina(duga otprilike

45 cm). ivana stanica (neuron) se sastoji od tijela i ogranaka. Na tijelu ivane stanice

moemo uoiti vie kratkih ogranaka zvanih dendriti i jedan dugi ogranak zvan neurit ili

akson. Pomou kratkih ogranaka (dendrita) neuron prima informacije iz svoje okoline, dok

mu dugi ogranak (neurit, akson) slui da bi djelovao na svoju okolinu, odnosno proslijedioinformacije drugim stanicama (ivanim, miinim, itd.). Stanino tijelo osigurava osnovne


3/21

3

bioloke funkcije i homeostazu neurona, ba kao i kod svake druge ive stanice. Tijelo

ivane stanice ukljuuje i jezgru u kojoj se nalaziDNK i uz pomo ekspresije ijih gena

ivana stanica uspostavlja i regulira svoju funkciju. Zbog popularnosti kompjuterske

metafore, ta se funkcija esto opisuje kao "procesiranje informacija". ivane stanice

povezane su najee sinapsama, koje izmeu ostalog sadre i procijep tako da se stanice ne

dodiruju direktno, ve komuniciraju izmijenom kemikalija. Brojne stanice i njihovi ogranci

ine bogatu mreu koja ima strukturu "maloga svijeta" i koja u konanoj cjelini ini ivani

sustav.

Do danas je prikupljena velika koliina informacija o tome kako funkcionira ivana stanica i

kako izmjenjuje informacije. U tom procesu, vanu ulogu imaju tehnike snimanja elektrine

aktivnosti unutar ivanih stanica i u meustaninom prostoru. Isto tako, funkcije pojedinih

dijelova mozga su dobro istraene i taj proces se u ovom trenutku nastavlja velikom brzinom

zbog sve vee dostupnosti neinvazivnog snimanja modane aktivnosti uz pomo

funkcionalne magnetne rezonancije. Istraivanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih

podruja znanstvenog istraivanja uope.

Istraivanje mozga se moe okarakterizirati kao interdisciplinarno. Istraivai mozga nisu

samo biolozi ili medicinari ve gotovo jednako vanu ulogu igrajupsiholozi, fiziari,

informatiari,matematiarii filozofi. Svaki od njih, sa svojim specifinim znanjima i

vjetinama, doprinosi sveukupnom znanju o tome kako funkcionira mozak i kako fizioloki

procesi na nivou neurona dovode do ponaanja i subjektivnog doivljavanja na nivou

cijelokupnog sustava.

Meutim, unato velikom broju znanstvenih radova, progresu u tehnikama istraivanja i

interdisciplinarnom pristupu, jo uvijek ne moemo rei da znamo kako mozak funkcionira.

Ta funkcija ostaje velikim dijelom nejasna. Najvanija pitanja o tome kako fizikalno (ivane

stanice) dovodi do psiholokog (ponaanje i doivljavanje) jo uvijek nemaju zadovoljavajue

odgovore. Neki znanstvenici se pribojavaju da na ta pitanja nikada neemo odgovoriti. Drugipak vjeruju da ni pod koju cijenu ne smijemo posustati u pokuajima rjeavanja tih vanih

znanstvenih problema.

Mozak je graen od: nervnih elija, neurona i glija elija. Rairena aka sa ispruenim prstima

predstavlja grubu sliku izgleda jednog prosjenog neurona. Dlan predstavlja samu eliju sa

njenim nukleusom, a isprueni prsti predstavljaju dendrite. Dendriti primaju informacije od

drugih neurona i prenose ih u eliju, to je sistem primanja ili input. Nakon to su poruke

pristigle do dlana, one se dalje prenose du cijele ruke to sada predstavlja izlazni sistemoutput i taj najdui dio nervne elije se naziva akson. Poruka koja je stigla do kraja jednog


4/21

4

aksona da bi mogla biti preuzeta od strane dendrita druge ili drugih nervnih elija, mora biti

prenesena od strane posebnog prijenosnika sinapse. Sinapsa se sastoji od grane ili

aksonskog zavretka neurona s kojeg stie poruka, dendrita ili some neurona koji prima

poruku i pukotine izmeu njih koja se zove sinaptika pukotina. Iako je ivani impuls

elektrine prirode, on ne preskae sinaptiku pukotinu poput iskre. Umjesto toga, kad ivani

impuls stigne na sinapsu, aksonski zavreci oslobaaju hemijske tvari u sinaptiku pukotinu

kao da se mnotvo brodova gurne u more. Brojnost, snaga i efikasnost sinaptikih veza

odreuje brzinu i mo sa kojom funkcionira mozak. Najvanije saznanje to se tie sinapsi je

da se one formiraju, jaaju i odravaju pod uticajem iskustva i aktivnosti. Zvukovi, slike,

prie, izrazi lica pa ak i prve lekcije ( uzrok, posljedica koje beba dobiva beba se smije,

majka reagira smijehom) javljaju se permanentno i stvaraju nove sinapse. Sinapse koje su

esto u funkciji poslije odreenog perioda se trajno uvruju dok one koje se ne koriste

postepeno nestaju. Ako dijete ne dobije dovoljno stimulacija u toku prvih dana, prvih mjeseci

ili prvih nekoliko godina sinapse se nee razviti i razgranati, a u mozgu e se napraviti

relativno malo veza. Danas znamo da je djeije rano iskustvo mnogo znaajnije nego to se

dosada vjerovalo.

Razvoj neurona u mozgu ukljuuje sljedea etiri procesa:

1. Proliferacija2. Diferencijacija3. Mijelinizacija4. Sinaptogeneza

Proliferacija stvaranje novih stanica/ neurona u mozgu primarno se dogaa rano u

ivotu.Neke stanice postaju matine stanice koje se nastavljaju dijeliti dok ostale ostaju gdje

jesu ili postaju neuroni ili glija te migriraju na druge lokacije. Migracija je selidba ranije

formiranih novih neurona i glije do njihovih novih lokacija.

Diferencijacijaformiranje aksona i dendrita koji daju neuronu specifian izgled. Akson raste

prvo ili za vrijeme migracije ili jednom kad dosegne svoj cilj i praen je razvojem dendrita.

Neuroni se razlikuju po obliku i kemijskim komponentama ovisno o lokaciji u mozgu.

Mijelinizacija proces kojim glija proizvodi masni omota koji pokriva aksone nekih

neurona. Mijelin ubrzava prenos neuralnih impulsa. Mijelinizacija se prvo dogaa u lenoj

modini, zatim stranjem, srednjem, pa prednjem mozgu. Mijelinizacija se dogaa postupno

desetljeima.

Sinaptogeneza finalni stadij neuralnog razvoja I odnosi se na stvaranje sinapsi meuneuronima. Sinaptogeneza poinje u centrima za motoriku oko 2. mjeseca, dok u to vrijeme


5/21


6/21

6

Kritini i osjetljivi periodi razvoja mozga

Da bismo znali ta je djeci potrebno u razvoju moramo praviti razliku izmeu kritinih i

osjetljivih perioda razvoja mozga.

Kritini periodi razvoja odnosi se na odreeni vremenski period u kome je posebni dio tijela

najosjetljiviji na nedostatak stimulacije ili uticaja sredine. U psihikom razvoju postoji

ogranien broj pravih kritinih perioda i po pravilu se manifestuju tako da se neke funkcije ne

mogu razviti u punoj mjeri, a ne u tome da se trajno gubi mogunost njihovog razvoja.

Osjetljivi periodi odnosi se na due periode u kojima postoje optimalne mogunosti da se

neto naui i koje se ispoljavaju spontanim pokuajem djeteta da praktikuje neka ponaanja.

Osjetljivi periodi predstavljaju manje precizne i esto due vremenske periode u kojima

uenje daje najvee razvojne efekte, u kojima se razvojni efekti postiu uz najmanje uenja i

za krae

vrijeme. Veina socijalnih, emocionalnih i mentalnih karakteristika ima osjetljive periode

razvoja. Ali, ukoliko se u tom periodu ne pojavi mogunost za uenje date funkcije,

sposobnosti, umjea, razvoj te sposobnosti nije zauvjek izgubljen. Meutim, razlika u

uspjenosti se time moe objasniti, tj. ljudi koji su odreenim umjeima ovladali u toku

senzitivnog perioda bolji

su od onih koji su to uili u drugim periodima svog ivota. Osobe koje rade sa djecom trebalo

bi da poznaju senzitivne periode da bi obezbjedili uslove za uenje od kojih e djeca najvie

dobiti. Istraivai ranog razvoja mozga oznaavaju period od roenja do 3 godine kao

osjetljivi period za razvoj i uenje u svim domenima.

Ogroman uticaj na razvoj djeteta ima sredina u kojoj ivi i razvija svoje sposobnosti.

Razlikujemo obogaene i neobogaene sredine.

Obogaena sredina: Ukljuuje postojani izvor pozitivne emocionalne potpore Osigurava hranjivu ishranu s dovoljno proteina, vitamina, minerala i kalorija Stimulira sva osjetila Nudi niz novih izazova koji nisu niti prelagani niti preteki za dijete tog nivoa razvoja Potie razvoj irokog raspona vjetina i zanimanja koja su mentalna, fizika, estetska,

drutvena i emocionalna

Daje djetetu priliku da bira mnoge od svojih vlastitih akivnosti


7/21


8/21

8

Slika 1. Optimalna razdoblja za razvoj za uenjei stjecanje vjetina

Ukratko faktori koji su potrebni za razvoj djeteta jesu: interakcija sa odraslima, dodir, stabilna

i predvidljiva atmosfera, sigurno i zdravo okruenje, kvalitetna briga za djecu, samopouzdana

majka, komunikacija i igra.

Danas znamo da je prvih 48 mjeseci ivota kritino za razvoj mozga! Premda su naunici

oduvijek znali da je rani razvoj djeteta vaan, nisu znali koliko je uistini presudan. Neurolozi

tvrde da iskustva djeteta u prvoj godini ivota mogu u potpunosti promijeniti nain na koji

e se osoba razvijati".

Mozak je stvoren za komunikaciju, ali bez potrebnog stimulus govor se nee razviti. Tako je i

sa ostalim osobinama i funkcijama. Mozak ima karakteristiku plastinosti to znai da se

razvija pod utjecajem podraaja iz okoline.

Savremena saznanja na podruju razvoja mozga jesu:

1. Mozak 3.5-godinjeg djeteta je 2.5 puta aktivniji od mozga odrasle osobe i kroz prve 3godine dijete izgradi bilijune sinapsi kroz steeno iskustvo

2. Razvoj mozga je rezultat interakcije gena i okoline


9/21

9

3. Iskustva uspostavljaju konektivnost u mozgu a ponavljanje tog iskustva pojaava veuspostavljeno

4. Razvoj mozga nije linearan5. Rani interhumani odnosi utiu na konektivnost mozga

Na osnovu savremenih istraivanja, dolo se do novih spoznaja i naina za stimulaciju djeteta:

1. Muzika i jezik su partneri u mozgu: roditelji treba da pjevaju djeci svaki dan2. Stil uenja ovisi o situaciji: osigurati djetetu motivaciju i vjetine3. Dodir, pokreti i geste su iznimno vani za uenje4. Tehnologija ima pozitivne i negativne uinke na mozak: u predkolskom dobu

potrebno je ograniiti upotrebu tehnologije

5. Tokom sna mozak se bavi analizom podataka te je djetetu potrebno osigurati 8-10 satisna

6. Rani stress kod djece utie na razvoj mozga

Najvanija aktivnost u predkolskomperiodu jeste igra kojom dijete izbacuje viak energije te

postie mirnou duha, a samim inom igre razvija i usavruje motoriku. Igra pored toga ima i

socijalnu ulogu, te je sama po sebi svrha.

Prilikom odabira tjelesnih vjebi za predkolsko dijete, roditelji treba da znaju ta, kako,

koliko i zato njihovo dijete treba raditi kao i kakvi su efekti tog rada za dijete. Roditelji treba

da potiu dijete na to vie igre na otvorenom prostoru, istom zraku kao i poticati dijete na

odabir nekog sporta pri tome uvaavajui dob, sposobnosti i specifinosti djeteta kao

individue. Prilikom odabira sporta, roditelj treba da bude svjestan kako pozitivnih tako i

negativnih uticaja sa kojima se dijete moe suoiti. Svoj doprinos igri, roditelji mogu postii

kroz stvaranje uslova za igru, uee u igri, omoguiti djetetu igru sa vrnjacima ili nekada i

samostalnu igru ukoliko to dijete eli, omoguiti djetetu da samo zavrava zadatke u igri, nepourivati ga i ne raditi stvari umjesto djeteta, tj. ne biti nestrpljivi uigri sa djetetom. Pohvala

na kraju igre kada dijete uspije neto uraditi je takoer poeljna, a nipoto kuditi dijete samo

zato to se nama to ini lahko za izvesti. Kako je igra najvanija u predkolskom periodu,

roditelj treba da obezbijedi i igrake koje e biti kvalitetne, zanimljivih boja i oblika,

odgovarajue za djetetov uzrast, ni previe koplikovane niti jednostavne, svrsishodne u smislu

da aktiviraju djeiju matu, kreativnost, znatielju. Zavisno od dobi djeteta i igrake e se

mijenjati; dijete do tree godine e smatrati zanimljivima igrake koje moe vui, gurati iliigrake koje proizvode zvukove, a od tree godine dijete e traiti igrake koje su mu zamjena


10/21

10

za stvarne likove i dogaaje: lutka, medo, posue. Vremenom, igrake e postati zanimljive

same po sebi, dijete e ih rastavljati i sastavljati.

Za vrijeme predkolske dobi dobro bi bilo poeti i sa sloenijim tjelesnim vjebama kako

bismo potakli razvoj cjelokupne djetetove muskulature, spretnost i koordinaciju oko-ruka.

Redovitim i sustavnim vjebanjem potie se razvoj motorikih i funkcionalnih sposobnosti.

Istovremeno, znaajnije se razvijaju i ostale psihike funkcije -zapaanje, predoavanje, mi-

ljenje, mata, pamenje i sl.

U dojenakoj fazi, u sreditu jeste uzimanje hrane iosjeaj ugode kojima doprinosi da le je

dijete gladno ili ne, te da li je isto i suho ili ne. Ukoliko dijete ovu fazu ne proivi ugodno

mogu se razviti napetost i neurotiki konflikti. U ovoj fazi, u veini sluajeva bitnija je

prisutnost majke zbog uglavnom odsutnog oca zbog posla. U ovoj fazi, ponaanje djeteta

prilikom dojenja moe ukazati na sposobnost djeteta za uenje. Ukoliko dijete postavimo u

poloaj za dojenje, ono e poeti sisati i prije nego doe u dodir sa hranom. Vremenom dijete

e izvjebati ovaj pokret, te posatati sigurnije i vjetije. Neposredno nakon roenja, pla je

osnovni znak nezadovoljstva djeteta, te majka treba da reaguje na njega. Ukoliko nema

povratne informacije od strane majke, kod djeteta se mogu razviti strah i frustracije. Iako je

nakon roenja dijete sposobno da vidi, slike su nejasne i zamagljene. Tek u drugom i treem

mjesecu dijete reaguje na akustike podraaje i obojene slike, ali vee interesovanje dijete e

pokazati za slike ljudi nego predmeta i pojava. Uzimajui uobzir ovu injenicu, sa namjerom

poticanja djetetove znatielje, bitno je obezbijediti arolikost okoline. Dijete razvija vid koji u

ovom periodu postaje binokularan, dijete posmatra svoje ruke i prati njihovo kretanje

pogledom. Osim toga, dijete reaguje na zvukove te okree glavu u tom pravcu, a poinje

proizvoditi i nove zvukove. Ljudsko lice je nazanimljivije za dijete u tom periodu. U peridu

slijedea tri mjeseca dijete poinje izgovarati prve slogove, a motoriko razvijanje se ogleda u

tome da dijete pokuava rukama dosegnuti predmete. Dijete od deset mjeseci oponaapokrete, najee pljeskanjam te skuplja i baca predmete. Mimika u ovom periodu je

izraajna. Dijete izmeu dvanaestog i petnaestog mjeseca pokazuje interes za slike te

djelomino ovladava hodanjem. Njegov rijenik sastoji se od vlastitih zvukova nastalih

oponaanjem. Imajui u vidu ove karakteristike razvoja, roditelj moe i treba da stimulie

svoje dijete na nain da proizvodi zvukove sline djetetovim, da pria djetetu, mimikom

oponaa dijete te pravi nove grimase, da obezbijedi djetetu igrake u bojama, a takoer i

dopusti djetetu da se upoznaje sa svojom okolinom tako to e mu dozvoliti da opipa stvari,naravno, ukoliko one nisu opasne po dijete, te da se igra sa djetetom, u prvi mjesecima


11/21

11

hvatanjem i pruanjem ruku ka djetetovim, a kasnije i sa igrakama pomijerajui ih, pravei

zvukove njima i sline manifestacije koje e privui djetetovu panju.

Slijedee razdoblje razvoja od kraja prve do tree godine vai za razdoblje u kojemu se

odigrava najbri tempo razvoja. Najvee psihike i fizike promjene deavaju se upravo u tomrazdoblju.

U toj ranoj dobi djetinstva psihiki je razvoj vrlo brz. Razliiti pokreti, emocije, senzorni

procesi i sve funkcije govora razvijaju se brzim tempom. Govor postaje sredstvo

komuniciranja, s odraslima i s djecom, sredstvo za razvoj miljenja i spoznaje. Uz pomo

govora razvijaju se procesi generalizacije (uopavanja?), govor odraslih postaje sredstvo

odgoja, razvijaju se svi psihiki procesi: panja, pamenje, predodbe, mata. Vrlo brzo se

formiraju navike i rani oblici aktivnosti (igra, likovna sktivnost i dr.). Ve u prvoj godini

poinju se stvarati uzajamni odnosi s odraslima i djecom. Formiraju se osnovne crte

karaktera i elementarne moralne osobine linosti. Za dijete tedobi karakteristina nestalnost

i nedovrenost vjetina i navika koje se formiraju.

U ovom periodu djeca lahko obolijevaju te dolazi do estih promjena raspoloenja, tako da su

psihiki i fiziki razvoj uzajamno ovisni. Karakteristika ovog perioda razvoja jeste lahko

navikavanje djece na sistemske aktivnosti tako da im je lahko usaditi kako pozitivne tako i

negativne navike. Takoer, efekti zanimanja djeteta usko su povezani sa emocionalnim

stanjem djeteta; ukoliko odreeno zanimanje dijete smatra interesantim, ono e ga dugo i

paljivo obavljati i suprotno. Nerazumijevanje rijei u ovom periodu ne spreava dijete da

uoi stanje svoje okoline, da li su roditelji ljuti na njega, da li su raspoloeni, te da poprime ta

osjeanja. Zbog toga roditelji trebaju paziti kakva osjeanja prenose djetetu jer je potreba

djeteta za kontaktom sa odraslima neizbjena. Via nervna djelatnost takoer ima svoje

karakteristike. Dijete se brzo umara jer je stepen radne sposobnosti nii.

Relativno je mala izdrljivost (otpornost) ivanih stanica; naime mnogi snani vanjski

podraaji (npr. otri zvukovi) su prejaki za djeji ivani sustav i njihovo djelovanje ponekad

izaziva obrambeno koenje, ako npr. na otar povik -Doi sad ovamo-, umjesto da poe bre,

dijete se ponekad ne pomakne s mjesta, posve se zaustavlja odnosno stane. Dugotrajno

djelovanje istih podraaja brzo umara djecu; zato malo dijete mora esto mjenjati aktivnost,

vrlo je pokretljivo, mnogo tri, penje se, ali se istovremeno i brzo umara ako ga prisilimo da


12/21

12

hoda samu u jednom smjeru drei ga za ruku ili da dugo vremena izvodi samo jednu vrstu

pokreta.

Jo jedna od karakteristika razvoja predkolskog perioda jeste da je dijete lake poduiti da

neto radi nego da neto ne radi jer dijete ne moe sjediti mirno i ekati da se neto desi.

Djeiju panju lahko okupiraju novi podraaji, ali takoer i dugotrajan isti podraaj dovodi do

koenja odvlaenja panje. Slaba pokretljivost ivanih stanica uzrokuje sporo prekidanje

aktivnosti djeteta. Pravilan i stimuliran odgoj u ovom periodu je bitan za budunost djeteta jer

je zaostajanje u ovom razvoju teko nadoknadivo.

Od tree godine do poetka kolovanja dijete uveliko napreduje u svom razvoju. Najee se

izraava kroz crtanje i izmiljene prie. Roditelji u ovom peridou trebaju potaknuti dijete na

crtanje, pregledanje slikovnica uz smiljanje pria vezano za slike u njima. Takoer, itanje

djetetu dovodi do stimulacije i razvoja njihove mate. itanje djetetu otvara razne mogunosti

i razne pravce razvoja mate. itanjem bajki djetetu pokazujemo mu da postoji dobro i loe, te

trudimo se da usmjerimo dijete ka injenju dobra. itajui djeci naglas, roditelji jaaju

emocionalni odnos s djetetom, razvijaju slunu percepciju panju te potiu govorno-jezini

razvoj djeteta.

Ako se djetetu stalno govori da su svi ljudi po prirodi naelno dobri, ono moesamo sebi sa

svojim zabranjenim eljama i silovitou izgledati kao neman. Bajkaomoguuje izraavanje

unutarnje napetosti djeteta, te je ono nesvjesno razumije. Istodobno, bajka nudi razliite

mogunosti rjeavanja napetosti. Bajke uvijek zavravaju dobro. Na kraju se dobri

nagrauju za svoju iskrenost, izdrljivost i hrabrost. Dokloe stie pak pravedna kazna.Bit

mnogih pria nije pouka nego prije uvjerenje da se uspjeh moe postii.

U ovom periodu kod djece se razvijaju i osjeaji za pravednost, srdbu, ponos, povrijeenost i

strah. Zbog toga je jako bitno kako e roditelj prenijeti i objasniti ove osobine i osjeaje na

dijete. Socijalnost djeteta je jedna od karakteristika ovog perioda gdje se djeca najee druei igraju u grupama.

Samopotovanje ili svijest o sebi je bitna komponenta za svako ivo bie. Za dijete, oni su

povezani sa izgledom, uspjehom te popularnosti kod ostale djece. Kod djece predkolske

dobi razina samopotovanja esto je visoka jer je povezana sa osjeajem izrazite sigurnosti,

snage i pojaanog optimizma, a ovo je opet povezano sa jakom emocionalnom povezanou

najee sa majkom. Vanu ulogu u procesu formiranja samopotovanja ima miljenje drugih


13/21

13

i shvatanje djeteta o tome ta drugi misle o njemu. To je proces zrcaljenja u kojem dijete

shvata svoju vlastitu vrijednost na osnovu toga koliku joj vrijednost pridaju drugi lanovi.

NAI MATERIJALI I AKTIVNOSTI ZA RANU STIMULACIJU:

A) TAKTILNIH OSJETILA:

igre u bazenima s rastresitim materijalima ( kukuruzno brano, otro brano, pijesak ) taktilna ploa za dodirivanje gumeni oblutci za hodanje gumene loptice razliitih tekstura za masau valjanje po mekanoj prostirci zamatanje mekanom dekom ( zamatanje u palainku )

B) VESTIBULARNOG I PROPRIOCEPTIVNOG SUSTAVA:

igre u bazenu s plastinim lopticama hodanje po izrezanim stopalima u odreenom smjeru matematika igra s pokretom stani na odreeni broj penjanje na tobogan ili penjalicu ljuljanje na ljuljaki hodanje po povienoj i suenoj podlozi ( polegnuto deblo )

preskakivanje preko poviene prepreke kotrljanje i valjanje na strunjai igra kolice uspinjanje i silaenje stepenicama

C) AUDITIVNOG OSJETILNOG SUSTAVA

pjevanje pjesmica i igara s pjevanjem recitiranje kratkih pjesmica, taunalica igre ukalicama od razliitih materijala igre prepoznavanja zvukova detektiranje smjera odakle zvuk dolazi oslukivanje tiine sluanje djela klasine glazbe, instrumentalne glazbe, zvukova prirode

D) OLFAKTORNOG I GUSTATIVNOG OSJETILNOG SUSTAVA

mirisni memory prepoznaj hranu po okusu/mirisu zatvorenih oiju kuamo hranu razliitih okusa i tekstura


14/21

14

pravimo sokove i vone salateE) VIZUALNOG OSJETILNOG SUSTAVA

ubacivanje loptica u kutiju odgovarajue boje baratanje tuljcima razliitih boja i uzoraka baratanje boicama s tekuinama razliitih boja promatranje kaleidoskopa igre u centru svjetla i sjene ( kazalite sjena ) likovno izraavanje temperama, vodenim bojama, kola papirom (http://www.djecji-

vrtic-potocic.hr)

Obogaena sredina za razvoj djeteta

Obogaeno okruenje moemo definisati kao zanimljivo, promjenjivo i podsticajno. Ona

obuhvata sredinu u kojoj se ita, pie, crta, boji zatim posjeta raznim kulturolokim mjestima.

Obogaena sredina je dostupnija djeci edukovanih i socialno-ekonomski vise rangiranih

roditelja, mada ne mora biti u pravilu tako.

Mnogo toga mogu uraditi i sami roditelji. Najznaajnije od svega jeste osigurati kvalitet

rane emocionalne veze, jer srene i sigurne bebe su mnogo upornije u pokuajima kada

zadaci postaju sve sloeniji. Osim toga, dobra emocionalna veza sa nekom bliskom osobom

utie na celokupni razvoj deteta, kako na intelektualno, tako i na socijalno, emocionalno i

telesno podruje.

Odrasle osobe, uitelji i roditelji mogu poticati kreativnost djece na brojne naine:

Postavljanjem pitanja koja pobuuju razliite psihike funkcije: Tko?; Kada?; Gdje?; Kako?;

Zato?; Objasni!; Na koji jo nain moe...?; to bi bilo kad bi..?; Ima li drugu ideju?;

Usporedito je bolje, ljepe... ?; to te jo podsjea na to?; Po emu je to slino a po emurazliito od...?; to misli da e se dogoditi ako...?; Na to te to podsjea? itd.

U ishrani djeteta treba das u zastupljeni svi nutritijenti: bjelanevine, masti i ugljikohidrati.

Masti su potrebne i za izgradnju sinapsi. Riba je veoma vaan sastojak djeije prehrane.

Oraasti plodovi takoer doprinose razvoju mozga. Posebno je bitno da djeca uzimaju itarice

sa orasima i bademima kao veoma kvalitetan doruak. Od mesa djeci se daje uglavnom pilee

i puree meso, mada se crveno meso ne treba potpuno izbaciti iz ishrane. Jaja se takoer

upotrebljavaju kao lahko probavljiva, kuhana. Voe i povre su neizbjean sastojak djeije
http://www.djecji-vrtic-potocic.hr/http://www.djecji-vrtic-potocic.hr/http://www.djecji-vrtic-potocic.hr/http://www.djecji-vrtic-potocic.hr/http://www.djecji-vrtic-potocic.hr/http://www.djecji-vrtic-potocic.hr/


15/21

15

ishrane. Ugljikohidrati su takoer jako bitni kao izvor energije jer djetetov mozak ne miruje ni

kada dijete spava. Tako se ugljikohidrati daju u obliku keksa, tjestenine, hljeba, ali u

razmacima tokom dana. Posebno je naglaena potreba za eljezom. Zamjenska mlijeka su

bogata eljezom, a nekada se ono daje djetetu u vidu kapi.

Neobogaena sredina podrazumijeva:

Ishranu siromanu proteinima, vitaminima i mineralima Kolebljivu ili negativnu emocionalnu klimu Manjak osjetilnog doivljanja Visoku razinu stresa i pritiska Nepromjenjive uvjete kojima nedostaje novoga Dug period izoliranosti od skrbnika ili vrnjaka Teka, tupa atmosfera kojoj nedostaje zabave Pasivno, umjesto aktivno sudjelovanje u nekim aktivnostima Mali osobni izbor aktivnosti Razvoj u uskom,a ne irokom rasponu zanimanja.

Zakljuak

Mozak je organ od 1,5 kg sastavljen od milijardi stanica. To je najsloeniji organ naeg tijela,

a omoguuje nam da spoznamo i osjetimo svijet oko sebe.

Mozak ima sposobnost mijenjanja fizikih, hemijskih i strukturalnih obiljeja kao odgovor na

doivljaje iz okoline. Na taj nain se formiraju sinapse iji opstanak zavisi od stupnja

koritenosti; sinapse koje se koriste opstaju, dok one koje se ne koriste propadaju. Poznavanje

ove injenice je bitno za shvatanje da ukoliko dijete raste u osjeajnoj i poticajnoj obitelji,

sinapse e opstati te e se mozak tog djeteta uveliko razlikovati od mozga djeteta koje raste u

obitelji depriviranoj od ljubavi.

Negativna stimulacija, odnosno stres, moe prouzrokovati luenje kortizola koji unitava

neurone. Hronina izloenost stresu moe dovesti do doivotnog negativnog razmiljanja i

osjeaja. Za dijete najvanija stimulacija za razvoj jeste prisustvo roditelja jer u nedostatku

istog, dijete dobija osjeaj bespomonosti i nezatienosti kao i ugroenosti. Iako izloenost

stresu u dojenakoj dobi i ranom djetinjstvu dovodi do stvaranja ovakvih negativnih obrazaca

i stvaranja sinapsi koje se ne briu, stvaranje novih sinapsi i uenje je mogue.


16/21

16

Poticaji djeteta u porodinom okruenju jesu prvi poticaji i daju osnovu za dalji razvoj. Ovi

poticaji su utoliko bitni to su stimulativni za razvoj mnogih podruja, te kod djeteta razvijaju

elju za stjecanjem znanja i napretku. Ono to roditelji treba da znaju jeste da stimulacija

djeteta e biti prijemiva ukoliko je izvrena kroz igru nego onda kada je nametnuta kroz

obaveze. Djeca imaju prirodnu sklonost ka igranju sa slovima, brojevima rijeima, tako da e

ih pravilno stimulisanje kroz igru poduiti ovim znakovima mnogo prije nego krenu u kolu.

Karakteristika djece predkolske dobi jeste njihova znatielja i elja za uenjem novih stvari

koja vremenom moe splasnuti do polaska u kolu. Ova udnja za spoznajom je prirodna za

djeiji mozak i veoma je bitno da joj udovoljimo u momentu kada se javi. Meutim bitna

injenica jeste da za djecu predkolske dobi, znanje biva steeno iz zabave.

Zadatak roditelja ukratko se sastoji iz slijedeeg: omoguiti djeci da se kreu, vjebajusteene motorike osobine, omoguiti djetetu stjecanje iskustava svim senzornim putevima,

stvarati atmosferu sigurnosti, prihvaanja i zadovoljstva, omoguiti shvatanje pojma koliine

baratanjem stvarnim predmetima i kao odrasla jedinka moramo biti prihvatljiv model

ponaanja. U kasnijem periodu od etiri i pet godina trebamo djetetu dati slobodu za

istraivanje i eksperimentisanje, osigurati djetetu vrijeme i prostor, pruiti pravilan primjer

izgovora, sluati i ponavljati pjesmice i brojalice uz pratnju pokretima, omoguiti djetetu

prepoznavanje i ispoljavanje emocija, poticati matovitost i kreativnost, omoguiti nove ulogeu igri uz raznoliki pribor za igru. U kasnom predkolskom periodu djetetu treba omoguiti

aktivnosti u kojima e biti uspjeno, omoguiti djetetu igre u kojima e upoznati razne odnose

meu ljudima, omoguiti socijalne kontakte djetetu sa djecom i odraslima, obogatiti djeiju

okolinu pisanim i crtanim sadrajima.

U dobi do prve godine poticaj razvoju doprinijet e igre poput slijedeih: imitiranje emocija

poput ljutnje, tuge, sree, iznenaenja uz popratne grimase; glumiti spavanje, imitiranje

zvona, igrati se skrivaa prekrivanjem lica rukama ili dekicom, zvunim igrakama skrenutidjetetu panju, a zatim je sakriti uz kontinuirano pravljenje zvuka, te pratiti djetetovu reakciju,

pjevati djetetu pjesmice ili imitirati zvukove ivotinja, ljuljati dijete u ljuljaci, pokazivati

gestom i zvukom slanje poljupca, pozdrav, skakutanje, voenje auta i slino.

Izmeu prve i druge godine razvoj djeteta moemo stimulisati uz slijedee prikladne igre:

stavljenje i vaenje predmeta iz zdjelica raznih veliina, igra skrivaa, dopustiti djetetu da

hrani roditelja, igrake a zatim i sebe, primjena didaktikih slikovnica uz pitanje djeteta ta je

na slikama, simbolike igrice uz oponaanje zvukova i pitanje djeteta da odgovori koja


17/21

17

ivotinja proizvodi koji zvuk, igre loptom- kotrljanje lopte ka djetetu i obrnuto, sakrivanje

predmeta u kui kako bi ih dijete nalazilo, igre sa papirom, puhanje balona od sapunice da ih

dijete hvata, a vrijeme kupanja takoer napraviti zabavnim i interesantim za dijete.

U periodu izmeu druge i tree godinenastavlja se igra skrivaa kojoj se dodaju i stajanje najednoj nozi, preskakanje zamiljene ili nacrtane linije, omoguiti djetetu igru sa vrnjacima,

slaganje kockica, itanje djetetu slikovnica, uenje brojalica, zainteresirati dijete za igre sa

papirom i olovkom, crtanje, bojenje, ukljuiti dijete u obavljanje svakodnevnih lakih kunih

poslova, poticanje djeteta da se samo svlai i oblai te usvaja higijenske navike, igre djeteta u

pijesku te etnje uz imenovanje stvari.

Omoguavanje igre sa vrnjacima kod djeteta se razvija tendencija prema socijalizaciji,

drutvenosti te kroz igru dijete zanemaruje egoisticizam kao i osjeaj jednakosti koje dijete ne

moe razviti u korelaciji sa roditeljima. Kroz odnose sa vrnjacima dijete dobiva novi vid

percepcije kroz druge osobe.

Istraivanja vrnjakih odnosa pokazala su kako funkcioniranje unutar vrnjakih skupina

moe u znaajnoj mjeri anticipirati naknadni djetetov socijalni i akademski uspjeh u osnovnoj

koli, kao i mogueadaptacijskepotekoe. Djecu koja u ranom razvoju ne uspiju dosegnuti

najelementarniju razinu socijalne kompetencije, na neki nain moemo smatrati rizinom.

Mnogi istraivai djejeg ponaanja iznijeli su dokaze i upozorili na tendenciju ustaljivanja i

zadravanja negativnih obrazaca ponaanja i niske razine socijalne kompetencije.

Zajednika druenja su svedena na igre koje postaju sve kompleksnije zahvaljujui

kognitivnom razvoju. Kognitivni razvoj e takoer pogodovati i socijalnim odnosima.

Uivljavanje u tuu ulogu pomae djeci da se stave u ulogu drugih osoba te pokuaju shvatiti

njihovo vienje. Ova injenica nam pokazuje uzajamni i istovremeni razvoj motorikih i

kognitivnih funkcija. Ukoliko izostane jedan od stimulusa, doi e do razvoja sporosti,nespretnosti i nesigurnosti djeteta.

Dijete koje u igri uestalo iskazuje razliite motorike nespretnosti (ne zna slagati kocke,

hvatati loptu, penjati se), vremenom e pokazati tendenciju povremenog povlaenja iz

skupine vrnjaka, to u konanici moe rezultirati nekim vidom socijalne izolacije. Sasvim

suprotno, dijete koje ima dobro izgraenu motoriku brzo e premostiti poetnu barijeru,

ukljuiti se prirodno i efikasno u zajedniku igru s drugom djecom.


18/21

18

Prilikom bavljenja bilo kojim vidom aktivnosti, bitno je da stimulacija razvoja djeteta ima

svoj optimalan i eljeni uinak. Nedovoljna stimulacija dovest e do sporijeg razvoja djeteta i

njegove neutaene elje za znanjem kao i ne iskoritavanjem djetetovih prirodnih sklonosti i

potencijala; dok pretjerana stimulacija moe izazvati dvojak uinak: dijete e postati

perfekcionista u stvarima i zadacima koje izvrava ili e se potpuno povui od straha od

neuspjeha i razoarenja.

Za djetetov razvoj su kljune rane godine ivota. Za vrijeme prvih est mjeseci glavnina

neurona ( ivane stanice ) je povezana u modane puteve. Iznimno su vane prve tri godine

ivota jer je kroz to vrijeme 85% modanih struktura razvijeno.

Mozak malog djeteta ima vee anse za oporavak:

mnogim podrujima mozga jo nije povjerena funkcija mnoge sinapse jo nemaju specifinu funkciju mlai mozak takoer ima visoki nivo androgena , imbenike nervnog rasta a sve to

pomae u potpori modane funkcije i kapaciteta mozga za oporavak.

Obogaena sredina pozitivno stimulira djeiji mozak. Ovakva sredina podie standard djeije

uspjenosti. Roditelj svojim primjerom moe pokazati djetetu kako je ispravno i pozitivno bitiaktivan, a ne besposliariti. Takoer, roditelj moe pokazati djetetu da treba biti odgovoran i

izvravati odreene zadatke pa ak i nagraditi dijete. Jedan od testova koje roditelji mogu

izvriti jeste odgovoriti na slijedea pitanja i uvidjeti da li njigovo dijete raste u zdravoj

sredini:

Dijete ima postojani izvor pozitivne emocionalne potpore Osigurana mu je zdrava ishrana s dovoljno proteina, vitamina, minerala i kalorija Stimulirana su djetetova sva osjetila (ali ne nuno sva odjednom!) Dijete ivi u atmosferi osloboenoj nepotrebnog pritiska i napetosti, ali natopljenoj

stupnjem prijatnog intenziteta

Okruenje nudi niz novih izazova koji nisu niti prelagani niti preteki za dijete togstupnja razvoja

Dijete se esto nalazi u drutvu (s roditeljima i drugom djecom) Djetetovo okruenje potie razvoj irokog raspona vjetina i zanimanja koja su

mentalna, fizika,estetska, drutvena i emocionalna


19/21

19

Dijete ima priliku da bira mnoge od svojih vlastitih aktivnosti, da procjenjuje rezultatesvojih napora i da ih preinauje

Dijete se stalno nalazi u ugodnoj atmosferi koja potie istraivanje i zabavu pri uenju Ponad svega, obogaena sredina doputa djetetu da bude aktivan sudionik, a ne

pasivni promatra.

Pored svega djetetu je potrebno obezbijediti i sigurnu sredinu u kojoj emo sprijeiti povrede

djeteta prilikom njegovog esperimentisanja i istraivanja. Pored odgovornosti roditelja i

panje na dijete, moramo dijete poduiti i da se samo uva i pazi od povreda te osigurati da je

sredina u kojoj dijete boravi bezbjedno. To podrazumijeva sklanjanje stvari poput lijekova,

noeva, sitnih dijelova koje djeca mogu progutati iz domaaja djeteta, a veem djetetu

objasniti i poduiti ga zato je taj predmet zabranjen za igru.


20/21

20

Literatura

1.http://www.udrugaroditeljakpk.hr/kutak-za-sve-koji-rade-s-djecom/119-to-nam-sugeriraju-

istraivanja-o-mozgu

2.http://www.roda.hr/article/read/nasljede-ljubav-i-njega-u-ranom-razvoju-mozga

3.http://djetinjstvo.ba/index.php/component/content/article/35-od-0-do-3-godine/96-taj-arobni-

mozak

4.http://djecji-centar.com/?p=96

5.http://psihologija.ffzg.unizg.hr/

6.http://www.yumama.com/dete/1-3-godine/2764-razvoj-decjeg-mozga.html

7.https://sites.google.com/site/stjepansaban/mentalnozdravlje

8.http://www.kidscount.com.au/croatian/chapter16.asp

9.http://martavlainic.wordpress.com/2008/12/07/razvoj-ljudskog-mozga/

10.http://www.klinfo.hr/kategorija/hr/predskolci/17/teta-televizija/4043/1/

11.http://www.roditelji.hr/jaslice/razvoj/2371-zdrav-razvoj-beba/

12.http://www.planetzoe.hr/tekst.php?id=12&n=%8Ato_svakoj_bebi_treba_za_razvoj_

13.http://www.harfa.hr/clanak.asp?id=129&n=Knjige%20pozitivno%20utje%E8u%20na%20razvoj%2

0dje%E8jeg%20mozga

14.http://hss-tresnjevka-sjever.com/sadrzaj/tribina-utjecaj-nasljedja-i-okolisnih-cimbenika-na-rani-

razvoj-mozga

15.http://slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/170450/Default.a

spx

16.http://www.sportedu.hr/index.php/sample-sites/za-roditelje-i-odgajatelje/item/48-rana-

motoricka-stimulacija

17.http://www.dira.hr/teme/plasticnost-sredisnjeg-zivcanog-sustava

18.http://ntc.mensa.hr/iz-medija/26-vrtimo-se-da-se-razvija-mozak

19.http://gugu.ba/djeciji-mozak/

20.http://www.klinfo.hr/kategorija/hr/bebe/21/kako-se-igrati-s-bebama-starosti-0-12-mjeseci-i-

stimulirati-njihov-psihomotorni-razvoj/8906/1/

21.http://www.djecji-vrtic-potocic.hr/index.php/senzoricka-integracija-rana-stimulacija-osjetila
http://www.udrugaroditeljakpk.hr/kutak-za-sve-koji-rade-s-djecom/119-to-nam-sugeriraju-istraivanja-o-mozguhttp://www.udrugaroditeljakpk.hr/kutak-za-sve-koji-rade-s-djecom/119-to-nam-sugeriraju-istraivanja-o-mozguhttp://www.udrugaroditeljakpk.hr/kutak-za-sve-koji-rade-s-djecom/119-to-nam-sugeriraju-istraivanja-o-mozguhttp://www.udrugaroditeljakpk.hr/kutak-za-sve-koji-rade-s-djecom/119-to-nam-sugeriraju-istraivanja-o-mozguhttp://www.roda.hr/article/read/nasljede-ljubav-i-njega-u-ranom-razvoju-mozgahttp://www.roda.hr/article/read/nasljede-ljubav-i-njega-u-ranom-razvoju-mozgahttp://www.roda.hr/article/read/nasljede-ljubav-i-njega-u-ranom-razvoju-mozgahttp://djetinjstvo.ba/index.php/component/content/article/35-od-0-do-3-godine/96-taj-arobni-mozakhttp://djetinjstvo.ba/index.php/component/content/article/35-od-0-do-3-godine/96-taj-arobni-mozakhttp://djetinjstvo.ba/index.php/component/content/article/35-od-0-do-3-godine/96-taj-arobni-mozakhttp://djetinjstvo.ba/index.php/component/content/article/35-od-0-do-3-godine/96-taj-arobni-mozakhttp://djecji-centar.com/?p=96http://djecji-centar.com/?p=96http://djecji-centar.com/?p=96http://psihologija.ffzg.unizg.hr/http://psihologija.ffzg.unizg.hr/http://psihologija.ffzg.unizg.hr/http://www.yumama.com/dete/1-3-godine/2764-razvoj-decjeg-mozga.htmlhttp://www.yumama.com/dete/1-3-godine/2764-razvoj-decjeg-mozga.htmlhttp://www.yumama.com/dete/1-3-godine/2764-razvoj-decjeg-mozga.htmlhttps://sites.google.com/site/stjepansaban/mentalnozdravljehttps://sites.google.com/site/stjepansaban/mentalnozdravljehttps://sites.google.com/site/stjepansaban/mentalnozdravljehttp://www.kidscount.com.au/croatian/chapter16.asphttp://www.kidscount.com.au/croatian/chapter16.asphttp://www.kidscount.com.au/croatian/chapter16.asphttp://martavlainic.wordpress.com/2008/12/07/razvoj-ljudskog-mozga/http://martavlainic.wordpress.com/2008/12/07/razvoj-ljudskog-mozga/http://martavlainic.wordpress.com/2008/12/07/razvoj-ljudskog-mozga/http://www.klinfo.hr/kategorija/hr/predskolci/17/teta-televizija/4043/1/http://www.klinfo.hr/kategorija/hr/predskolci/17/teta-televizija/4043/1/http://www.klinfo.hr/kategorija/hr/predskolci/17/teta-televizija/4043/1/http://www.roditelji.hr/jaslice/razvoj/2371-zdrav-razvoj-beba/http://www.roditelji.hr/jaslice/razvoj/2371-zdrav-razvoj-beba/http://www.roditelji.hr/jaslice/razvoj/2371-zdrav-razvoj-beba/http://www.planetzoe.hr/tekst.php?id=12&n=%8Ato_svakoj_bebi_treba_za_razvoj_http://www.planetzoe.hr/tekst.php?id=12&n=%8Ato_svakoj_bebi_treba_za_razvoj_http://www.planetzoe.hr/tekst.php?id=12&n=%8Ato_svakoj_bebi_treba_za_razvoj_http://www.harfa.hr/clanak.asp?id=129&n=Knjige%20pozitivno%20utje%E8u%20na%20razvoj%20dje%E8jeg%20mozgahttp://www.harfa.hr/clanak.asp?id=129&n=Knjige%20pozitivno%20utje%E8u%20na%20razvoj%20dje%E8jeg%20mozgahttp://www.harfa.hr/clanak.asp?id=129&n=Knjige%20pozitivno%20utje%E8u%20na%20razvoj%20dje%E8jeg%20mozgahttp://www.harfa.hr/clanak.asp?id=129&n=Knjige%20pozitivno%20utje%E8u%20na%20razvoj%20dje%E8jeg%20mozgahttp://hss-tresnjevka-sjever.com/sadrzaj/tribina-utjecaj-nasljedja-i-okolisnih-cimbenika-na-rani-razvoj-mozgahttp://hss-tresnjevka-sjever.com/sadrzaj/tribina-utjecaj-nasljedja-i-okolisnih-cimbenika-na-rani-razvoj-mozgahttp://hss-tresnjevka-sjever.com/sadrzaj/tribina-utjecaj-nasljedja-i-okolisnih-cimbenika-na-rani-razvoj-mozgahttp://hss-tresnjevka-sjever.com/sadrzaj/tribina-utjecaj-nasljedja-i-okolisnih-cimbenika-na-rani-razvoj-mozgahttp://slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/170450/Default.aspxhttp://slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/170450/Default.aspxhttp://slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/170450/Default.aspxhttp://slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/170450/Default.aspxhttp://www.sportedu.hr/index.php/sample-sites/za-roditelje-i-odgajatelje/item/48-rana-motoricka-stimulacijahttp://www.sportedu.hr/index.php/sample-sites/za-roditelje-i-odgajatelje/item/48-rana-motoricka-stimulacijahttp://www.sportedu.hr/index.php/sample-sites/za-roditelje-i-odgajatelje/item/48-rana-motoricka-stimulacijahttp://www.sportedu.hr/index.php/sample-sites/za-roditelje-i-odgajatelje/item/48-rana-motoricka-stimulacijahttp://www.dira.hr/teme/plasticnost-sredisnjeg-zivcanog-sustavahttp://www.dira.hr/teme/plasticnost-sredisnjeg-zivcanog-sustavahttp://www.dira.hr/teme/plasticnost-sredisnjeg-zivcanog-sustavahttp://ntc.mensa.hr/iz-medija/26-vrtimo-se-da-se-razvija-mozakhttp://ntc.mensa.hr/iz-medija/26-vrtimo-se-da-se-razvija-mozakhttp://ntc.mensa.hr/iz-medija/26-vrtimo-se-da-se-razvija-mozakhttp://gugu.ba/djeciji-mozak/http://gugu.ba/djeciji-mozak/http://gugu.ba/djeciji-mozak/http://www.klinfo.hr/kategorija/hr/bebe/21/kako-se-igrati-s-bebama-starosti-0-12-mjeseci-i-stimulirati-njihov-psihomotorni-razvoj/8906/1/http://www.klinfo.hr/kategorija/hr/bebe/21/kako-se-igrati-s-bebama-starosti-0-12-mjeseci-i-stimulirati-njihov-psihomotorni-razvoj/8906/1/http://www.klinfo.hr/kategorija/hr/bebe/21/kako-se-igrati-s-bebama-starosti-0-12-mjeseci-i-stimulirati-njihov-psihomotorni-razvoj/8906/1/http://www.klinfo.hr/kategorija/hr/bebe/21/kako-se-igrati-s-bebama-starosti-0-12-mjeseci-i-stimulirati-njihov-psihomotorni-razvoj/8906/1/http://www.djecji-vrtic-potocic.hr/index.php/senzoricka-integracija-rana-stimulacija-osjetilahttp://www.djecji-vrtic-potocic.hr/index.php/senzoricka-integracija-rana-stimulacija-osjetilahttp://www.djecji-vrtic-potocic.hr/index.php/senzoricka-integracija-rana-stimulacija-osjetilahttp://www.djecji-vrtic-potocic.hr/index.php/senzoricka-integracija-rana-stimulacija-osjetilahttp://www.klinfo.hr/kategorija/hr/bebe/21/kako-se-igrati-s-bebama-starosti-0-12-mjeseci-i-stimulirati-njihov-psihomotorni-razvoj/8906/1/http://www.klinfo.hr/kategorija/hr/bebe/21/kako-se-igrati-s-bebama-starosti-0-12-mjeseci-i-stimulirati-njihov-psihomotorni-razvoj/8906/1/http://gugu.ba/djeciji-mozak/http://ntc.mensa.hr/iz-medija/26-vrtimo-se-da-se-razvija-mozakhttp://www.dira.hr/teme/plasticnost-sredisnjeg-zivcanog-sustavahttp://www.sportedu.hr/index.php/sample-sites/za-roditelje-i-odgajatelje/item/48-rana-motoricka-stimulacijahttp://www.sportedu.hr/index.php/sample-sites/za-roditelje-i-odgajatelje/item/48-rana-motoricka-stimulacijahttp://slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/170450/Default.aspxhttp://slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/170450/Default.aspxhttp://hss-tresnjevka-sjever.com/sadrzaj/tribina-utjecaj-nasljedja-i-okolisnih-cimbenika-na-rani-razvoj-mozgahttp://hss-tresnjevka-sjever.com/sadrzaj/tribina-utjecaj-nasljedja-i-okolisnih-cimbenika-na-rani-razvoj-mozgahttp://www.harfa.hr/clanak.asp?id=129&n=Knjige%20pozitivno%20utje%E8u%20na%20razvoj%20dje%E8jeg%20mozgahttp://www.harfa.hr/clanak.asp?id=129&n=Knjige%20pozitivno%20utje%E8u%20na%20razvoj%20dje%E8jeg%20mozgahttp://www.planetzoe.hr/tekst.php?id=12&n=%8Ato_svakoj_bebi_treba_za_razvoj_http://www.roditelji.hr/jaslice/razvoj/2371-zdrav-razvoj-beba/http://www.klinfo.hr/kategorija/hr/predskolci/17/teta-televizija/4043/1/http://martavlainic.wordpress.com/2008/12/07/razvoj-ljudskog-mozga/http://www.kidscount.com.au/croatian/chapter16.asphttps://sites.google.com/site/stjepansaban/mentalnozdravljehttp://www.yumama.com/dete/1-3-godine/2764-razvoj-decjeg-mozga.htmlhttp://psihologija.ffzg.unizg.hr/http://djecji-centar.com/?p=96http://djetinjstvo.ba/index.php/component/content/article/35-od-0-do-3-godine/96-taj-arobni-mozakhttp://djetinjstvo.ba/index.php/component/content/article/35-od-0-do-3-godine/96-taj-arobni-mozakhttp://www.roda.hr/article/read/nasljede-ljubav-i-njega-u-ranom-razvoju-mozgahttp://www.udrugaroditeljakpk.hr/kutak-za-sve-koji-rade-s-djecom/119-to-nam-sugeriraju-istraivanja-o-mozguhttp://www.udrugaroditeljakpk.hr/kutak-za-sve-koji-rade-s-djecom/119-to-nam-sugeriraju-istraivanja-o-mozgu


21/21

21

22.http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/pokret-fizicka-aktivnost-i-dijete/

23.http://www.crobebe.com/index.php/rast-i-razvoj/291-razvoj-mozga-i-prehrana.html

24.http://www.zdravstveni-vodic.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=83

25.http://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/zlost_i_zanem_2_ucinci_2013_st.pdf
http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/pokret-fizicka-aktivnost-i-dijete/http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/pokret-fizicka-aktivnost-i-dijete/http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/pokret-fizicka-aktivnost-i-dijete/http://www.crobebe.com/index.php/rast-i-razvoj/291-razvoj-mozga-i-prehrana.htmlhttp://www.crobebe.com/index.php/rast-i-razvoj/291-razvoj-mozga-i-prehrana.htmlhttp://www.crobebe.com/index.php/rast-i-razvoj/291-razvoj-mozga-i-prehrana.htmlhttp://www.zdravstveni-vodic.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=83http://www.zdravstveni-vodic.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=83http://www.zdravstveni-vodic.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=83http://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/zlost_i_zanem_2_ucinci_2013_st.pdfhttp://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/zlost_i_zanem_2_ucinci_2013_st.pdfhttp://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/zlost_i_zanem_2_ucinci_2013_st.pdfhttp://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/zlost_i_zanem_2_ucinci_2013_st.pdfhttp://www.zdravstveni-vodic.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=83http://www.crobebe.com/index.php/rast-i-razvoj/291-razvoj-mozga-i-prehrana.htmlhttp://www.cuvarkuca.hr/preporuka/pokret-fizicka-aktivnost-i-dijete/

Documents

Predskolska Portfolio