Preuzmi PDF 7 MB

broj 34 /35proljeće / ljeto 2016.BESPLATNO KVARTOVSKO GLASILO

Z A PA D N I K O L O D V O R

Kako je željeznica oblikovala Trešnjevku

JARUN SE PRIPREMA ZA EUROPSKE SVEUČILIŠNE IGRE

I TREŠNJEVKA IMA SVOJU OSKAROVKU

OBLJETNICA CENTRA ZA KULTURU TREŠNJEVKA CEKATE 35 +

2

glas trešnjevke | proljeće / ljeto

Novosti iz četvrti

Idemo u CeKaTe

Trešnjevačka posla

Poznati iz susjedstva

Povijesni feljton

Od 7 do 107

riječ urednika

Dragi Trešnjevčani,od prošlog se broja štošta značajnog događalo na Trešnjevci a mi smo nastojali zabilježiti sve što je vrijedno vaše pažnje.

Radilo se puno. Obnavljani su kolnici, parkovi, šetnice, nekoliko je aktivnosti koji potiču zdravi život i sport, a najviše su se uređivali prostori oko objekata namijenje-nih djeci – igrališta, dvorišta, staze… Pla-nira se još mnogo toga.

I slavilo se! CeKaTe je obilježio velikim tulumom tridesetpeti rođendan, prikazao je dio svojeg rada u proteklom razdoblju, ali je i najavio planove.

Velika sportska manifestacija ponovno je u Zagrebu – Europske sveučilišne igre. Na Trešnjevci je mnoštvo sportskih bori-lišta ali prije svega tu je Jarun na kojem će se održati brojna natjecanja. Donosimo pojedinosti priprema.

U povijesnom feljtonu – Zapadni kolod-vor. Je li on na Trešnjevci? Pa i jest, dijelom. I baš zato što našu Trešnjevku omeđuje vrlo je važan za identitet i morfologiju kvarta.

Kao i uvijek pišemo o našim dobrim sugrađanima – volonterima, tu su i redovne kolumne, pišemo o malim znan-stvenicima kao i o novoj kulturnoj adresi, a donosimo i jedan sociološki pogled na novouređeni Park Zvonimira Milčeca.

Za kraj posljednje stranice donose intervju s poznatim susjedom, a vezan je uz temu kako se pripremaju velike sportske igre. Riječ je o razgovoru s vaterpolskim reprezentativcem.

U ovom broju imamo i veliku pomoć studenata studija Novinarstvo Veleučilišta VERN . Kao gostujući novinari pripremili su nekoliko tema, vjerujemo da je i njima suradnja bilo ugodno iskustvo. Posebna zahvala mentoru Zlatku Herljeviću, preda-vaču na VERN-u.

Pozivamo vas da nam se i dalje javljate s komentarima, pohvala, kritikama, da predlažete nove teme…..

Veselko Leutar

Trešnjevka – sjever

str. 4-6

Trešnjevka – jug

str. 7-9

Obljetnica centra za kulturu trešnjevka CeKaTe 35 +

str. 10-11

prOjekt Multimedijska akademija

str. 12-13

vOlOnterka gOdineI Trešnjevka ima svoju oskarovku

str. 18-19

BLOK u Bazi za umjetnost i aktivizam!

str. 20

prOstOr za kOji trešnjevčane veže sentiment Park Zvonimira Milčeca str. 14-15

Jarun se priprema za Europske sveučilišne igre

str. 16-17

intervju: ante vukičević Na Olimpijadi želimo osvojiti medalju!

str. 23-24

zapadni kOlOdvOrKako je željeznica oblikovala Trešnjevku

str. 25-27

udruga za prOmicanje biOlOgijeBioteka u pokretu!

str. 21

Kolumna Dubravke Miljković

str. 22

glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 3

sadržaj


MALE KOMUNALNE AKCIJE

Jedanaest milijuna kuna za uređenje naselja u 2016.

4

TREŠ NJEV KA – SJEV ER

NOVOSTI IZ ČETVRTI

ObnOvljeni kOlnici

Najvrjednije su investicije ure-đivanje kolnika u Lapačkoj ulici čija vrijednost doseže 667 tisu-ća kuna, u Ribničkoj će to staja-ti 663 tisuća, u Fruškogorskoj ulici će se za uređenje utrošiti gotovo 500 tisuća te za kolnik Oroslavske potrošit će se 400 tisuća kuna.

Obnovit će se i kolnici u Ulici Ljudevita Jonkea, Gvozdanskoj, Trebevićkoj (od Lazinske do I. Trebevićkog ogranka), Ulici Margarete Froman, Šamačke (od Svilajske do Šibenske), Tuheljske, Bisačke te kolnik Lju-bljanice (od Psunjske do Fallero-vog šetališta).

Uredit će se nogostup u Uskočkoj ulici od Stubičke do Prugine.

Za stazu uz potok na području Fallerovog šetališta od Ulice Matka Baštijana do Šenkovečke, predviđeno je 88 tisuća kuna, a za uređivanje staze uz potok na potezu od Zagrebačke avenije do Mostar-ske, daljnjih 168 tisuća kuna.Stanovnici Čakovečke ulice kod kućnih brojeva 3 i 7 dobit će novouređeni plato, za što je predviđeno više od 300 tisuća kuna u ovoj godini.

GOTOVO POLOVINA UKUPNOG BUDŽETA (5,4 MILIJUNA KUNA) BIT ĆE UTROŠENA NA UREĐIVANJE JAVNOPROMETNIH POVRŠINA I OBJEKATA

Plan malih komunalnih akcija za 2016. godinu donesen je na 41. sjednici održanoj 29. ožuj-ka 2016. godine.

Ukupan budžet predviđen za gradnju, uređiva-nje i održavanje manjih objekata komunalne infra-strukture i drugih manjih javnih objekata, kojima se poboljšava komunalni standard građana, za ovu godinu je gotovo 11 milijuna kuna, što je za trećinu više nego što je to bilo predviđeno u 2015. godini.

I ove će godine gotovo polovina ukupnog budžeta (5,4 milijuna kuna) biti utrošena na ure-đivanje javnoprometnih površina i objekata, slijedi uređivanje igrališta i zelenih površina (4,5 milijuna), a preostali novac, a riječ je o milijun kuna, bit će raspoređen na manje intervencije, uređivanje pro-storija mjesne samouprave te za već tradicionalno uređivanje okoliša vjerskih objekata.

Uredit će se staza uz potok na području Fallerovog šetališta

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: CeKaTeova arhiva

novosti iz četvrti


5

uređivanje dječjih igrališta

Temeljito će se urediti dječja igrališta na križanju Ratarske i Erdutske ulice, a investicija je vrijedna 533 tisuće kuna. Sve postojeće sprave zamijenit će se novima, uredit ćemo staze i postaviti nove klupe.

Dodatno ćemo urediti, odno-sno proširiti postojeće dječje igralište u Parku Stara Treš-njevka. Nužno je to zbog veli-kog broja djece koja gravitiraju tom parku, a novi su radovi vrijedni 538 tisuća kuna. Novo ruho dobit će dječje igralište u Klanječkoj ulici kod broja 52 i u Parku pravednika.

Stare – nOve akcije

U proračunu je i ove godine predviđena svota od gotovo 600 tisuća kuna za uređenje dječjeg igrališta u Novoj cesti kod broja 4. Podsjetimo, ova se akcija već nekoliko godina planira, ali se nikako ne uspije-va ostvariti zbog toga što jedan manji komad predviđene par-cele nije u vlasništvu Grada.

PObOljšati Standard Objekata namijenjenih djeci

Vijeće gradske četvrti, sudeći po raspoređenom novcu, najviše vodi računa o školarcima pa će i ove godine najveći dio biti potrošen za uređivanje prostora oko objekata namijenjenih djeci.

Novi nogostupi olakšat će dje-ci dolazak u škole Ljubljanica u Lazinskoj ulici, Julije Klović u Novoj cesti te OŠ Voltino u Vinkovačkoj, gdje će se uz stazu urediti i školsko dvorište.

Planira se sanacija stubišta u dječjoj knjižnici na Ljubljanici te stubišta i ograde u Dječjem vrtiću Bajka u Humskoj. Oko dječjeg vrtića Zvončić u Hana-manovoj uredit će se staza, a staza će se urediti i kod OŠ Ljubljanica u Svetoivanskoj 33. Oko Dječjeg vrtića Matija Gubec u Dugavskoj 3 uklonit će se betonsko boćalište kako bi se povećao prostor za igru djece te će se postaviti ogradni paneli.

Ogradne panele i uređeno igralište dobit će i Osnovna škola „Kralj Tomislav” u Novoj cesti. Uredit će se školska igrali-šta OŠ „Julije Klović” na Novoj cesti te igralište Dječjeg vrtića Potočnica u Ulici Grada Vuko-vara.Elektrostrojarska obrt-nička škola u Selskoj 83 također će dobiti novouređeno školsko dvorište. Oko glazbene škole Rudolfa Matza u Selskoj uredit će se zelene površine, a sport-ska dvorana Osnovne škole

„August Šenoa” u Selskoj dobit će novi parket.

ugOdan PrOStOr i OSObama treće živOtne dObi

Uredit ćemo prilaz doma za umirovljenike na Trgu Slavolju-ba Penkale i postavit ćemo nove

ogradne panele. Oko drugog objekta trešnjevačkog umirov-ljeničkog doma u Drenovačkoj, uredit će se zelenilo, a novo ze-lenilo krasit će i cijeli Gagarinov put, po kojem za lijepog vreme-na šeću korisnici doma.

dObrO će PrOći i PeSeki

Za pseći park na križanju ulice Florijana Andrašeca i Vuko-varske planirno je 437 tisuća kuna. To da ćemo na području Trešnjevke Sjever riješiti pro-blem šetnje i zabave za kućne ljubimce, govori i podatak da je ove godine planirano 50 ti-suća kuna za izradu projektne dokumentacije za tri parka za pse. Parkovi će se urediti na tri lokacije i to u Ulici Otona Ku-čere nasuprot kućnih brojeva 38 do 44, u Hanamanovoj ulici kod kućnog broja 20 do 30 i La-zinskoj, na križanju Zagrebačke i Ulice Dragutina Golika.

Za OdraSle željne SPOrta

U ovoj su godini predviđeni novci za uređenje vježbališta za odrasle kod Osnovne škole Ljubljanica (250 tisuća kuna) te tri puta po 22 tisuća kuna za projektne dokumente za tri nova vježbališta za odrasle koja kanimo napraviti u Parku pra-vednika, Ulici Božidara Adžije nasuprot broju 11, na križanju ulica S. S. Kranjčević i B. Adžije te u Drenovačkoj ulici kod puta

Otvorit će se pseći park na križanju ulice Florijana Andrašeca i Vukovarske

Najavljeno je uređenje pomoćnog terena Nogometnoga kluba Trešnjevka

Proširit će se postojeće dječje igralište u Parku Stara Trešnjevka

novosti iz četvrti


RIJEČ PREDSJEDNIKA VgČ tREŠNJEVKA – SJEVER

Poštovane Trešnjevčanke i Trešnjevčani,ovih dana je započela građevinska sezona kojom se počinju realizirati akcije iz Plana malih komu-nalnih akcija za 2016. godinu. Dobra vijest je to da su sredstva u ovoj godini povećana u odnosu na prošlu godinu te će nam dobro doći za daljnje podizanje komunalnog standarda na našoj Treš-njevci. Nažalost i ovako povećana sredstva nisu dostatna za rješavanje svih problema te se nadam da će se tendencija povećanja sredstava za male komunalne akcije nastaviti i u idućim godinama,

što bi nam omogućilo da bržim tempom rješa-vamo naše potrebe.

I na kraju bih iskoristio priliku da zahvalim svima vama koji nas obavještavate o problemima i raznim nepravilnostima te isto tako i vama koji predlažete i nudite određena rješenja, jer na taj način postižemo bolje rezultate na zadovoljstvo svih sugrađana.

Ivan Butorac, predsjednik VGČ Trešnjevka – sjever

Jurija Gagarina. Također će se izraditi tehnička dokumenta-cija za uređivanje boćališta na Munjarskom putu između No-vomarofske i Ludbreške ulice.

briga O SPOrtSkim Objektima

Veliki radovi predviđeni su kod Nogometnoga kluba Treš-njevka u Veprinačkoj 16. Naime, uredit će se pomoćni teren, a zgrada će dobiti novi kolni ulaz.

briga O vjerSkim Objektima

Vjerski objekti već godinama zaredom uživaju blagonaklo-nost Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka sjever kad je posrije-di financiranje iz Fonda za male komunalne akcije. Tako se i ove godine u Planu MKA pronašlo 400 tisuća kuna za radove oko i u vjerskim objektima. Župa Sv. Marka Križevčana u Selskoj cesti dobiva 250 tisuća kuna za uređenje površine za postavlja-nje invalidskog dizala, a župa Sv. Leopolda Mandića u Ulici Dragutina Golika dobit će 150 tisuća kuna vrijedne radove uređivanja okoliša.

inicijative

Vijeće Gradske četvrti Trešnjev-ka sjever kontinuirano predlaže i pokreće razne inicijative koje

prosljeđuje na očitovanje i po-stupanje nadležnim gradskim tijelima. Jedna od važnijih inici-jativa jest uređenje dvorane Mje-sne samouprave na Rudešu gdje se još uvijek u dogovoru s Gra-dom traži odgovarajuće rješenje. Vijeće je također iniciralo da se materijali za sjednice isključivo dostavljaju u elektronskom obli-ku, radi uštede novca i vremena, a hvalevrijedna je i inicijativa da se dio aktivnosti Plavog ureda namijenjenog poduzetnicima, odvija na području Gradske če-tvrti Trešnjevka sjever.

trešnjevka Sjever – Za Zdravlje

U skopu inicijative „Trešnjevka za djecu”, održana su predava-nja „Prevencija infekcija dišnih putova djece”, i „Naslijeđe, ljubav i njega u ranom razvoju mozga”. Oba predavanja odr-žao je pedijatar prof. Milivoj Jovančević.

Do sada su u sklopu ove incijative održana tri predava-nja o dječjem zdravlju, a pro-gram „Trešnjevka za djecu” provodi se u suradnji s Kinezi-ološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Centrom za kul-turu Trešnjevka. Predavanja su namijenjena svim građanima, a ponajviše roditeljima i djeci.

POStavljanje biSte juriju gagarinu

U ranijim smo brojevima Glasa Trešnjevke najavili postavljanje biste Juriju Gagarinu na trg uz Gagarinov put, koji bi nosio nje-govo ime. Budući da je u među-vremenu Grad Zagreb odlučio da trgu nadjene ime po Nevenki Topalušić, hrvatskoj braniteljici i 100-postotnom ratnom inva-lidu, koja je preminula drugog dana prosvjeda na navedenoj lokaciji lanjskog listopada, u su-radnji sa strukom i veleposlan-stvom Ruske Federacije traži se nova lokacija.

Zacijelo će bista Jurija Gaga-rina biti smještena na sjevero-istočnom dijelu Parka Stara Trešnjevka.

Gagarinov put ostaje bez biste Juriju Gagarinu

novosti iz četvrti

novosti iz četvrti


7

Više novca za parkove i dječja igrališta

Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: CeKaTeova arhiva

novosti iz četvrti

ParkOvi, ParkOvi – Srca grada

Najveće investicije odnose se na uređivanje parkova. Na Trešnjevci jug ove su godine predviđena tri milijunska za-hvata i to za uređivanje dječjih igralište u ulici Lovre Ratko-vića na Jarunu te dva na području Mjesnog odbora Prečko, u Baranovićevoj ulici kod kućnih brojeva od 2 do 8 i od 10 do 14, gdje su radovi praktički već pri kraju.

i nOvO ruhO dječjim igralištima

Također je vrijedna i znatna investicija 1,5 milijuna kuna predviđena za uređivanje dječjih igrališta u Ulici Jurja Neidhardta kod brojeva 1 i 3 na području Mjesnog odbora Horvati – Srednjaci. Na novim igralištima kompletno će se obnoviti dječje sprave, ispod njih postaviti antitraumatske podloge, a cijeli će se prostor oplemeniti novim biljem i dr-većem. Planirana su sredstva za uređenje dječjeg igrališta u Beethovenovoj ulici u Prečkom te južni dio dječjeg igrališta u Albaharijevoj na Knežiji.

StaZe

Ove je godine predviđeno više od 800 tisuća kuna kako bi se uredile staze koje vode kroz parkove. Nove i sređene zablistat će staze od ulice Hrgovići do zgrade u Hrgovići-

Uredit će se sportsko igralište kod osnovne škole Ivana Meštrovića

NAJVEĆE INVESTICIJE , U VRIJEDNOTI TRI MILJUNA KUNA, ODNOSE SE NA UREĐIVANJE PARKOVA

Vijećnici gradske četvrti Trešnjevka jug donijeli su na 22. sjednici, koja je bila

15. veljače ove godine, Plan malih komunalnih akcija za 2016. godinu.

Za ovogodišnje radove predvi-đeno je više novca no lani i to 14,12 milijuna kuna.

Od toga je 5,6 milijuna predvi-đeno za uređivanje kolnika, nogo-stupa i drugih javnoprometnih površina te 7,5 milijuna za uređi-vanje zelenih površina, parkova i igrališta. Preostali milijun kuna raspodijelit će se na uređenje i pro-jektiranje javne rasvjete te uređiva-nje prostorija mjesne samouprave.

Uređeno je dječje igralište u Baranovićevoj ulici

TREŠ NJEV KA – JUG


8

ma na kućnom broju 61, južni prilaz parku Srednjaci od uli-ce Vincenta iz Kastva, staze na sjevernom dijelu Poljane Borisa Hanžekovića kod broja 30, Vi-tasovićevoj poljani kod broja 10 te staza u Ujevićevoj ulici 5 do Ulice Davorina Bazjanca.

U 2016. godini izradit će se i tehnička i projektna dokumen-tacija za uređivanje staze na istočnoj obali potoka Črnome-rec, od Horvaćanske do Jarun-ske ulice.

radOvi i OkO vrtića

Intenzivni radovi predviđeni su i u objektima namijenjenim djeci i mladima. Uredit će se sportsko igralište kod Osnov-

ne škole Ivana Meštrovića u Puštekovoj ulici, okoliš Dječjeg vrtića Prečko u Jarnovićevoj i u Tijardovićevoj. Uređivanje oko-liša planira se u dječjim vrtićima Jarun, oko kuće Zvonimir na Hrgovićima i oko vrtića Grigor Vitez u Ožujskoj. Novouređeni okoliš ukrasit će i osnovne ško-le Nikola Tesla u Ronjgovoj u Prečkom i Vrbani u Listopad-skoj ulici.

neštO i Za PeSeke

Mislilo se i na kućne ljubimce pa će se u ovoj godini pripre-miti projektna dokumentacija za gradnju parka za pse na ju-gozapadnom dijelu Zadarske i Kninske ulice.

Ocrtavanje Parkirališnih mjeSta, u dObrOj namjeri

Uređivat će se i parkirališna mjesta, ali isključivo u estetske svrhe i s dobrom namjerom. Da-kle, građani se ne trebaju plašiti da će iscrtavanje parkirališnih mjesta voditi prema naplati parkiranja. Parkirališna mje-sta iscrtat će se u Ulici Antuna Stipančića od kućnog broja 2 do 4, Jarnovićevoj od broja 1 do 11, Lipanjskoj i Travanjskoj na obje strane ulice, u Rujanskoj od broja 1 do 21, Lopatinečkoj od ulice Vrbani do Horvaćanske te na sjevernoj i južnoj strani ulice Hrvoja Macanovića, od križanja s Hrgovićima do križanja s Uli-com Ladislava Štritofa.

i OdraSlima SPrave Za vježbanje

Na području Mjesnog odbora Gajevo, u Parku 149. brigade HV uredit će se vježbalište za odrasle, kako bi se potaknulo kretanje i bavljenje tjelesnim ak-tivnostima odrasle populacije.

javnOPrOmetne POvršine

U 2016. godini novi i obnovlje-ni kolnici osvanut će u Bjelo-

Oko Društvenog doma Prečko uredit će se javna rasvjeta

Parkirališna mjesta iscrtat će se u Stipančićevoj, Jarnovićevoj, Lipanjskoj, Travanjskoj, Rujanskoj, Lopatinečkoj i Macanovićevoj ulici

U Parku 149. brigade HV uredit će se vježbalište za odrasle

novosti iz četvrti

novosti iz četvrti


9

RIJEČ PREDSJEDNIKA VgČ tREŠNJEVKA – JUg

Dragi sugrađani,Vijeće GČ Trešnjevka – jug donijelo je na sjed-nici u veljači ove godine dokumente koji odre-đuju aktivnosti u 2016. godini. Tako je donesen Program rada za 2016. godinu, Izvješće o radu za 2015., Financijski plan za 2016. te Plan malih komunalnih akcija (MKA) 2016., jedna dopuna i izmjena plana MKA, koji ukupno ima vrijednost 14.118.460,00 kuna.

Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka – jug uz plan MKA 2016. planira i ove godine zajedno s vijećima mjesnih odbora organizirati događanja po nase-ljima Trešnjevke jug „Dane mjesnih odbora Treš-njevke – jug”. Vjerujemo kako ćemo biti uspješni u realizaciji planiranih aktivnosti i projekata te time dati doprinos boljem i ljepšem životu naših sugrađana, posebno djece, mladih i umirovlje-nika na području naše gradske četvrti.

Želimo ostvariti suradnju sa svima koji žele svojim idejama, programima, projektima i prijed-

lozima zajedno s nama unaprijediti našu lokalnu zajednicu. Početak srpnja počinjemo s prikuplja-njem prijedloga za plan MKA 2017. godine te ovim putem pozivamo sve građana naše četvrti da pošalju svoje prijedloge kako bi i njih mogli raz-motriti i zatražiti procjenu troškova. Cijeli postu-pak je zamišljen tako da se krajem ljeta i počet-kom jeseni, uz suradnju s trgovačkim društvima, Zagrebačkim holdingom i gradskim uredima i službama, odrade financijske procjene svake male komunalne akcije. Nakon usvajanja proračuna Grada Zagreba u prosincu ove godine, ovisno o dobivenim sredstvima donijet će se plan MKA u siječnju 2017. godine. Slijedi ugovaranje tijekom zimskih mjeseci kako bi početkom proljeća mogla započeti realizacija.

Saša Molan, predsjednik VGČ Trešnjevka – jug

varskoj ulici, Staglišću, Ilirskoj grani, Kupjačkoj, Ulici Davori-na Bazjanca, Nebojanskoj ulici, Graničarskoj, Kameničkoj i III. Loparskoj ulici.

Nogostupi će se uređivati u Ožujskoj, Lipanjskoj, Sije-čanjskoj i Horvaćanskoj cesti iza kućnog broja 160 na Vrba-nima, Ujevićevoj i Braće Cvijića na Knežiji te na Hrgovićima na Jarunu. U Mjesnom odboru Prečko uređivat će se nogo-stupi u ulicama Dekanići do Beethovenove, Ulice Prečko do Petrovaradinske te Handelove ispred broja 2.

Svjetla OkO društvenOg dOma PrečkO

Oko Društvenog doma Prečko uredit će se javna rasvjeta, a u ovoj je godini predviđeno 30 tisuća kuna za izradu projekta i tehničke dokumentacije.

Kad je riječ o uređivanju prostorija mjesne samouprave najviše je novca predviđeno

za rješavanje imovinsko-prav-nih odnosa vezano uz uređe-nje Društvenog doma Gajevo u Koprivničkoj ulici 47. U prosto-rijama Mjesnog odbora Gajevo u ulici Augusta Prosenika sani-tarni čvorovi će se prilagoditi da ga mogu koristiti osobe s invali-ditetom, a na Hrgovićima 57 će se ugraditi i razdjelnici za grijanje.

rOkeri u PrečkOm

Dani Mjesnog odbora Prečko obilježit će se 11. lipnja. Poče-tak fešte je u 10 sati, a tijekom cjelodnevnog programa pred-stavit će se svi koji su do sada djelovali u Centru za kulturu Trešnjevka u Prečkom.

Važno je naglasiti da ove godine Prečko slavi deset godina od kada je prvi put otvo-rilo svoja vrata građanima Preč-kog i drugima.

Na fešti će nastupiti učenici osnovnih škola Prečko i Nikola Tesla te djeca iz Dječjeg vrtića Prečko. U sklopu programa

organizirane su razne pred-stave za djecu i filmovi dječjeg stvaralaštva te radionice nami-jenjene najmlađima.

Program ćemo nastaviti s našim partnerima „Muzički atelje” u sklopu kojeg će se predstaviti nove mlade rock zvijezde. Nastupit će zborovi Prečko 50+ i Melisa, inkluzivne grupe s bubnjarskom sekcijom

„Vatreni afrički bubnjari” i „Ple-sna sekcija”, „Ludruga” sa svo-jim programom „Kvart po mjeri čovjeka” i mnogi drugi.

Na kraju će biti – plesnjak. Fešta se nastavlja 18. lipnja kada će na „Kocki” u Tijardovićevoj ulici prašiti rokeri od 20 do 24 sata. Renato Metessi pripre-dit će rock spektakl na koji je pozvao i goste, poznate rokere, a njihova imena neka budu iznenađenje.



IDEMO U

CeKaTe

Centar za kulturu Trešnjevka ove godi-ne nizom raznolikih događanja slavi i obilježava veliku obljetnicu – 35 go-

dina rada.Rođendani su obično prilika za zabavu i

opuštanje, no u CeKaTeu nisu željeli sve to proslaviti sami, već s onima kojima Centar i služi, a to su građani, posjetitelji i suradnici. Zahtjevan i opsežan je program pripremljen, sačinjen je od 35 raznolikih događanja koja će se zbivati tijekom cijele godine.

Središnja proslava bila je u subotu 14. svibnja 2016. kada su građani mogli sudje-lovati u nizu radionica, performansa, mogli su uživati u koncertima, mogli su pogledati izložbu u svim prostorima Centra i to o dje-latnosti CeKaTea tijekom svih godina. Bilo

je i mnoštvo drugih programa za sve dobi i za sve ukuse.

Najviše zanimanja izazvala je izložba „CeKaTe 35+” na kojoj je predstavljen dio materijala iz arhiva Centra – katalozi, plakati, pozivnice, letci i sl.

„Izložba je omogućila pogled u prošlost, pokazala je najbolje i najvažnije što se doga-đalo. Uzvanici i posjetitelji mogli su uživati u vizualno atraktivnom sadržaju i upoznali su širok raspon raznolikih područja kulture kojima se bavimo na svim razinama. Već na prvi pogled bilo im je jasno koliko je bogat-stvo programa. Mi to shvaćamo kao bogat-stvo različitosti.”, objasnila je Saša Martino-vić – Kunović, voditeljica Galerije Modulor i stručna suradnica u CeKaTeu.

Otvarajući izložbu Ljiljana Peri-šić, ravnateljica CeKaTea, osvrnula se na bogatu prošlost ustanove te nazna-čila i neke prioritete u budućnosti:

„Kroz CeKaTe su prošle brojne generacije, ne stvaramo program namijenjen jednom uzra-stu ili jednom interesu. Svojim sadržajima potičemo stvaralaštvo, cjeloživotno učenje i kvalitetno provođenje slobodnog vremena svim naraštajima. Upravo stoga u lokalnoj zajednici prepoznati smo kao ustanova otvo-renih vrata za čitavu obitelj. Kao mjesto na kojem se susreću amaterizam i profesionali-zam, ponosni smo što su mnogi kreativci baš iz CeKaTea zakoračili u svoju profesionalnu budućnost“, naglasila je ravnteljica Perišić. O tome je svjedočio i blistav niz portreta slavnih umjetnika koji su ponikli u CeKaTeu i koji

OBLJETNICA CENTRA ZA KULTURU TREŠNJEVKA: CEKATE 35 +

Torta za sve sladokusceProslava rođendana CeKaTea protegnula se na cijelu godinu sa čak 35 velikih događanja, a središnja je proslava bila u svim prostorima centra 14. svibnja 2016. od jutra do mraka i to za sve naraštaje i ukuse

Tekst: Veselko Leutar i Sandra Šimundić Foto: Krešimir Fijačko

10

OBLJETNICA CENTRA ZA KULTURU TREŠNJEVKA: CEKATE 35 +

Torta za sve sladokusceProslava rođendana CeKaTea protegnula se na cijelu godinu sa čak 35 velikih događanja, a središnja je proslava bila u svim prostorima centra 14. svibnja 2016. od jutra do mraka i to za sve naraštaje i ukuse

Tekst: Veselko Leutar i Sandra Šimundić Foto: Krešimir Fijačko

su zapisali svoja sjećanja na uspješnu suradnju. Portretirao ih je fotografski umjetnik Luka Mjeda i sam dugogodišnji suradnik Centra.

Mnogi su danas poznati umjetnici svoje „prve korake“ u svijet kulture i umjetnosti napravili baš u CeKaTeu, kao djeca pohađajući plesne, likovne, kazališne i brojne druge radionice. Poče-sto su i svoje prve kreativne pothvate radili ovdje. Upravo Galerija Modulor, u kojoj je otvorena izložba, svjedoči o velikim imenima umjetnika koji su tu izlagali. Dovoljno je spomenuti Toma Gotovca, Gorana Petercola, Vlade Marteka, Željka Jermana... Isto je tako i kad je riječ o mnogim glum-cima, redateljima, znanstvenicima, glazbenicima, plesačima…

Uz izložbu, na rođendanskom domjenku, bile su radionice i igraonice za djecu što su vodile Nina Manojlović Vračar i Petra Bilić Križan. Tijekom dana nastupili su Vokalno društvo Cajklapa i Gelato Sisters koji su rasplesali sve posjetitelje. Posebno iznenađenje bio je nastup VIS-a Mister Malo Morgen. Iza tog zagonetnog imena kriju se stručni suradnici CeKaTea: Vjeran Simeoni i Želimir Ciglar. Večer je završila izvrsnim kon-certima bendova Mangroove i Mixed up Mary na velikoj pozornici uz izvrsno ozvučenje, a neki su i zaplesali.

Osim po raznovrsnim kulturno-umjetničkim djelatnostima, CeKaTe je prepoznat i kao soci-okulturni centar koji provodi niz inkluzivniih programa. Tako je na rođendanskoj proslavi pred-stavljena nova suradnja s inicijativom „Are You Syrious?“ što će se nastaviti organiziranjem niza zajedničkih programa, te predstavljanjima zema-lja i kultura izbjeglica i tražitelja azila u Hrvatskoj.

Događanjem je CeKaTe u jednom kadru poka-zao što znači sociokulturni centar, i kvartovski i europski, centar umjetničkog stvaralaštva, susre-tanja i edukacije, centar tradicije i novih inicija-tiva…. CeKaTe je i metaforički i doslovno ugodan kutak za sve koji se žele družiti, učiti, stvarati i u taj se kutak izravno ulazi iz najljepšeg trešnjevač-koga parka.

U velikoj gužvi na središnjoj proslavi ipak nije sve išlo kako je planirano. Dogodila se i jedna

„nezgoda“. Rođendanska torta je trebala biti poslužena u 20.35, ali se jednostavno u strci zabo-ravilo na nju pa je poslužena tek u 23.35. Nasreću, nikome se nije išlo kući, svi su bili tu i nitko nije ostao bez šampanjca i torte.

LJETNI DISKONT KULTURECeKaTe nastavlja s radom i tako slavi obljetnicu. Osim što se i ove godine pridru-žuje Animafestovom programu u kvartu orga-niziranjem radionice animacije (lutka filma i optičkih igara), nakon završetka nastave održat će se Cool School radionice za djecu koje će ovoga puta, uz kreativne programe, uključiti i Game Lab, radionicu progra-miranja igara za osnovnoškolce. U isto to vrijeme u popodnevnim i večernjim satima u Parku Stara Trešnjevka, CeKaTeu i njegovu dvorištu odvijat će se Ljetni diskont kulture. Osim multimedijskim projektima, priprema se i nekoliko novih EU projekata proizašlih uglavnom iz suradnji u međunarodnim kul-turnim mrežama.

11


idemo u CeKaTe

idemo u CeKaTe


12

Multimedijska akademija doprinos je Telecentra i CeKaTea razvoju ne-formalnog obrazovanja što pripre-

ma djecu i mlade za život u 21. stoljeću. Cilj Multimedijske akademije razvoj je medijske i informacijske pismenosti, digitalnih kompe-tencija i kulturnog poduzetništva. Za potre-be učioničke nastave, u CeKaTeu je opremlje-na prva učionica s računalima i opremom za fotografiranje i video produkciju.Ljiljana Perišić, ravnateljica CeKaTea obja-snila je polazište za suradnju:

„Za sociokulturni centar, kakav je CeKaTe, vrlo je važno povezivanje kulture i društva, odnosno kulture i drugih znanstvenih pod-ručja. Programi moraju imati dodanu vri-jednost, ne samo puku umjetničku. U tom smislu slijedimo strategije Kreativne Europe i Grada Zagreba koje primarno povezuju kul-turu i obrazovanje. Centar kroz partnerstva ustupa svoj prostor, svoja znanja i resurse civilnim inicijativama, organizacijama civil-noga društva i javnim organizacijama kako bismo zajedno razvijali nove projekte.”

DIGItAlne KOMpetencIje KAO SreDStVO u bOrbI prOtIV nezApOSlenOStI MlADIHPočetnu osnovu programa Multimedijske akademije činit će obrazovni moduli koje je Telecentar razvio u sklopu projekata finan-ciranih iz eu fondova. Projektima Telecen-tre Multimedia Academy, Generation 0101,

European Youth News Exchange Network i CodeMob osmišljeni su i pilotirani edu-kativni programi iz područja fotografije, zvuka, videa, projektnog upravljanja, digi-talnog pripovijedanja, e-novinarstva, web radija, web dizajna, online suradnje, vizu-alnog programiranja računalnih igara, a trenutno se razvijaju programi medijske pismenosti i ljudskih prava, mobilnog no-vinarstva, digitalnog poduzetništva, prava intelektualnog vlasništva, audio-vizualne produkcije i web programiranja.

Moduli su primarno namijenjeni djeci i mladima kao dopuna formalnom obrazo-vanju, no važan dio edukacija bit će obuka učitelja za provedbu novih školskih kurikula. Programi e-inkluzije prostor su za zapošlja-vanje mladih, koji u relativno kratkom vre-menu mogu biti osposobljeni za e-facilitatore vršnjačkog učenja mladih ili međugenera-cijskog učenja djece, odraslih i starijih osoba.

Najvažniji segment edukacije praktičan je rad i projektno učenje. Polaznici će se moći uključiti u rad tri praktikuma u kojima će se kontinuirano primjenjivati stečena znanja:

U Project Labu će planirati i provoditi nove kulturno-obrazovne projekte:

• Media Lab će biti praktikum za multime-dijsku produkciju obrazovnih, marketinš-kih, zabavnih, informativnih i umjetnič-kih sadržaja,

• Game Lab će biti praktikum za kreiranje računalnih igara.

U sklopu proslave 35. rođendana CeKaTea predstavljena je Multimedijska akademija, program je nastao u partnerstvu s udrugom Telecentar

Tekst: Sandra Šimundić Foto: Slaven Branislav Babić i Danijel Borna Fiket

NOVE VJEŠTINEZA NOVO DOBA

MULTIMEDIJSKA AKADEMIJA

idemo u CeKaTe


13

Međunarodna suradnja na stvaranju novih znanjaTelecentar je član međunarodne or-ganizacije Telecentre-Europe AISbl koja okuplja članice iz 28 zemalja i ko-ordinira pan-europsku kampanju Get Online Week te sudjeluje u provedbi Digitalne Agende za Europu. Telecen-tre-Europe sudjeluje i u Velikoj koaliciji za zapošljavanje u digitalnoj industriji, partnerskoj inicijativi Europske komi-sije, najvećih kompanija i neprofitnih organizacija iz sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija te je ko-ordinacijski centar lokalne koalicije za zapošljavanje u digitalnoj industriji pod nazivom Digitalna agenda za kre-ativnu Hrvatsku.

CeKaTe je član Europske mreže centara za kulturu koja ima više od tri tisuće institucija i mreža iz cijele Europe te je koordinator njezina Antena ureda za Jugoistočnu Europu, a od ove godine su i CeKaTe i Telecentar postali članovi Hrvatskog klastera konkurentnosti kul-turnih i kreativnih industrija.

Na nacionalnoj razini, u razvoju Multimedijske akademije, suradnja je ostvarena s Visokim učilištem Alge-bra, Učiteljskim fakultetom, Fakulte-tom političkih znanosti i Hrt-om, a dogovara se suradnja i s Hrvatskim društvom nezavisnih profesionalaca, Udrugom game developera Hrvatske, umjetničkim akademijama, studijem dizajna, te Fakultetom elektrotehnike i računarstva.

”Zajednički su nam interes stvaranje

projekata i razvoj ljudskih potencijala u formalnom i neformalnom obrazova-nju. Ključni faktor uspješne provedbe kurikularne reforme predtercijalnog obrazovanja jest osposobljavanje učite-lja i razvoj kvalitetnih nastavnih mate-rijala: udžbenika, priručnika i online sadržaja za učenje. Surađivat ćemo i na razvijanju tzv. MOOc-ova – masov-nih online tečajeva što ćemo besplatno ponuditi svim građanima. Ideja ovog partnerstva jest kako osmisliti kul-turno-obrazovni program koji se može replicirati i u drugim centrima kulture, ne samo u Zagrebu, nego i međuna-rodno, kroz postojeća partnerstva”, kaže Žarko Čižmar, izvršni direktor Telecentra.

Kada počinje prograM MultiMedijsKe aKadeMije?Multimedijska akademija je otvorena u svibnju obrazov-nim modulima online suradnje, e-novinarstva, web dizajna i videa, a nastavlja se u lipnju i srpnju modulima web radija i digitalne fotografije. Za vrijeme ljetnih praznika bit će organizi-rane radionice medijskog prakti-kuma i vizualnog programiranja računalnih igara za djecu. Više informacija o programima Mul-timedijske akademije pronađite na internetskim stranicama Ce-KaTea i Telecentra.

NOVE VJEŠTINE


14

TREŠNJEVAČKA POSLA

PARK ZVONIMIRA MILČECA

PROSTOR PREMA KOJEM TREŠNJEVČANI JOŠ UVIJEK NISU SENTIMENTALNITekst: Tomislav Keglević Radanović Foto: Veselko Leutar

Tijekom 2015. godine na kolegiju Suvremena sociologija i urbano društvo pod vodstvom mentora dr. sc. Ognjena Čaldarovića i dr. sc. Jane Šarinić nastalo je niz vrijednih socioloških istraživanja javnog prostora. Donosimo tekst koji istražuje Park Zvonimira Milčeca.

Na ovim sociourbanističkim istraživanji-ma surađivali su studenti sociologije i arhitekture, a cilj je bio zahvatiti mogu-

će pristupe pitanju rekonstrukcije i revitalizacije relevantne zone.

Ovaj se tekst bavi dimenzijama korištenja jav-nog prostora kroz osvrt na Park Zvonimira Mil-čeca na široj površini Trešnjevačkog trga. Sociolog Ognjen Čaldarović javni prostor opisuje kao kom-pleks fizičke matrice i virtualne ili aktualne javnosti, koji posjeduje i svojstva temporalnosti, simbolič-nosti i dostupnosti; i američki sociolog William Whyte utvrđuje dostupnost i poimanu udobnost kao bitne faktore javnog prostora. Često će ljudi improvizirati kretanje i zadržavanje na javnim pro-storima, kao i korištenje javnih sadržaja: riječ je o korištenju žardinjera kao klupa, klupa kao sto-lova za igru (npr. šah ili karte), ili stvaranju stazica preko travnatih površina koje za pješački promet nisu bile planirane (američka sociologinja Laura Nichols te emergentne instance kretanja naziva željenim putovima).

Vrijednost javnog prostora proizlazi iz zastu-pljenosti tri međusobno isprepletena svojstva: (1) prepoznavanja i građenja identiteta kvarta, (2) improviziranog / ludičkog korištenja prostora i stva-

ranja memorije mjesta i (3) estetike prostora neop-terećene služenju isplativom. Ako korisnici prepo-znaju (ne nužno svjesno) mogućnost ostvarenja ovih uvjeta, simbolička će dimenzija prostora biti građena i usvajana u psihosocijalni pejsaž ljudi.

Park nosi ime Zvonimira Milčeca od lipnja 2014. kad je i obnovljen. Najposjećeniji je u popod-nevnim satima, pri čemu su najčešći korisnici mlađi roditelji s djecom i umirovljenici, uz zadr-žavanje u parku do sumraka. Prijepodne i navečer park je gotovo prazan, i nema korisnika u dobnoj skupini (okvirno) 15 – 25 godina.

Do Trešnjevačkog trga (jugoistočne periferije) vodi i Put J. Gagarina, ali pješačka ruta prekinuta je motornim prometom i manjkom pješačkih pri-jelaza, a biciklisitčke staze postoje u segmentima i nemaju vlastiti koridor. Manji broj tranzitnih pješaka koristi stazicu pri istočnom kraju parka kao prolaz u osi sjever-jug, vjerojatno za skraći-vanje puta jer sa zapadne strane Nove ceste koja sa istoka omeđuje park, gdje se nalazi i benzinska pumpa, nema pločnika. Park je opkoljen frekven-tnim prometnicama zbog neadekvatnog promet-nog rješenja i benzinske pumpe (koja je prometni atraktor, potencijalni zdravstveni rizik, a zauzima i trećinu prostora trokutaste parcele parka), a to

trešnjevačka posla


15

i korisnici prepoznaju i ističu kao problem. Osim stazice na sjeveroistočnom uglu prostora, koju su pješaci utabali i koja je potom i asfaltirana, nika-kve improvizacije nisu bile opažene.

Intervjui s desetak korisnika relevantnog pro-stora dali su pregled njihovih struja mišljenja. Pitanja su pokrivala (1) opće mišljenje stanovnika ili korisnika o prostoru, susjedstvu i korištenju parka, zatim (2) mišljenje o samom parku, sjeća-njima vezanih uz njega i ugodnosti prostora, i na koncu (3) otvoreno pitanje o prijedlozima (gdje vrijedi spomenuti temu vode / fontane, koja nije bila navedena kao odgovor ako nije bila spome-nuta u pitanju).

Ni jedan ispitanik nije izrazio vezanje ikakvih sentimenata uz park. To je najvjerojatnije rezul-tat stanja i situacije parka prije obnove, što stariji ispitanici snažnije pamte, pogotovo u usporedbi s drugim sadržajima bliže okolice prije nekoliko desetaka godina (poput kina na otvorenom ili bazena). Česti komentar mladih roditelja koji su s djecom svakodnevno u parku jest nezado-voljstvo prometnim rješenjem: gužvom i bukom oko parka. Posjetitelji parka dolaze primarno s djecom i zbog dječjeg igrališta u parku. Miješani su odgovori o tome ima li dovoljno prostora i smeta li parku benziska crpka, kao i oni na pita-

nje o dovoljnom prostoru, a mišljenja o susjedima i korisnicima pretežito su dobra. Ispitanici se nisu izrazili o diskrepanciji željenog i provedenog vre-mena u parku, no izjasnili su se o tome koliko vre-mena dnevno stvarno tamo provede, a sa sigur-nošću su većinom zadovoljni. Svi se slažu s tim da je park obnovljen dobro, da je prostor ugodan za boravak, i da je bolji nego je bio (i da se noću više ovdje ne okupljaju klošari).

Iako se ne prepoznaje simbolička dimen-zija korišenja Milčecovog parka, očituje se ona funkcionalna.

Park će možda tek sada postajati dio simbo-ličkog prostora stanovnika i korisnika, ali pro-tuteža tome je nedefinirani i fragmentirani Treš-njevački trg čiji je park dio. Možda je rješenje veći rekonstrukcijski zahvat, na koji bi stanovnici i korisnici bili vjerojatno spremni pristati baš zbog simboličke indiferencije prema prostoru Trga i parka u trenutnom stanju. Javne mikroloka-cije mogu biti mjesta od primarno simboličke i ludičke vrijednosti prepoznate u mreži kori-snika. Trešnjevački trg upravo svojom nedore-čenošću, a Milčecov park svojom simboličkom neafirmiranošću nose potencijal transformacije u mjesto prepoznato i rado posjećeno i na fizičkom i simboličkom planu.



16

eurOpSKO SpOrtSKO nAtjecAnje

Jarun se priprema za Europske sveučilišne igre Igre će trajati od 12. do 25. srpnja 2016., a natjecat će se pet i pol tisuća studenata s gotovo tristo europskih sveučilišta

Zagreb će, uz Rijeku, ove godine ugostiti Eu-ropske sveučilišne igre za koje će Grad Za-greb iz vlastitog proračuna i drugih fondo-

va izdvojiti čak milijardu i pol kuna na logistiku i obnovu infrastrukture. Igre će trajati od 12. do 25. srpnja. Natjecat će se pet i pol tisuća studenata s gotovo tristo sveučilišta iz 45 europskih zemalja. Mnogi ove igre povezuju s Univerzijadom 1987. godine, međutim ovo su posve drukčije igre. Na Univerzijadi su nastupali natjecatelji iz cijelog svijeta, a Sveučilišne igre ugostit će europska sveučilišta. Natjecatelji ne predstavljaju državu iz koje dolaze nego sveučilište za koje se natječu. Na Igrama će biti 21 sport. Veslanje i odbojka na pijesku bit će na Jarunu.

nAjVećI SpOrtSKI DOGAđAj DeSetljećAJarun se priprema za najveći sportski do-gađaj posljednjih nekoliko desetljeća. Zasađeno je petsto stabala, većinom na južnoj strani uz nasip, te na nekim mjestima uz samu biciklističko-pješačku stazu, a očišćen je i kanal koji vodi od velikog jezera do veslačke regatne staze . Posađena stabla predstavljaju europska sveučilišta koja sudjeluju na ovogodišnjim Eu-ropskim sveučilišnim igrama, a ujedno su obo-gatila i jarunski okoliš u kojem će se i odigrati niz sportskih natjecanja. Posađene vrste su koprivić i medvjeđa lijeska, a u sadnju su se uključili i mno-gi sportaši, predstavnici brojnih sportova koji će se naći na Igarama. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, rektor Sveučilišta u Zagre-bu Damir Boras i predsjednik Organizacijskog odbora eSI-ja 2016. Zrinko Čustonja simbolično

Tekst: Adrian Kučić Foto: Adrian Kučić i CeKaTeova arhiva



17

su sadnjom prvog drveta još u ožujku otpočeli pripremu Jaruna, a sadnji su se tom prilikom pridružili i poznati gimnastičar Mario Možnik i košarkaši Cibone, inače veleposlanici Igara.

„Svako stablo, osim što će predstavljati sportove ovogodišnjih Igara, nosit će i ime sveučilišta koja će gostovati na tom sportskom natjecanju. Među njima su i Cambridge te Oxford. Ovo je uistinu važno za Hrvatsku, akademski sport i Savez”, rekao je tom prigodom Čustonja. Na sadnji je tada bila i poznata rukometašica Klaudija Buba-lo koja je naglasila važnost sveučilišnog sporta i obrazovanja. Bubalo je bivša reprezentativka, a Hrvatsku je predstavljala nekoliko puta na Medi-teranskim igrama. S jugoslavenskom reprezenta-cijom osvojila je zlato, a s hrvatskom zlato i srebro. Univerzijade se uvijek rado sjeća, bila je tada na početku karijere, a u lijepom sjećanju ostao je i Zagi. Njega je za ove Igre zamijenio puno mlađi Hrki.

HrČAK HrKI – MASKOtA IGArA Naime, legendarna vjeverica Zagi bila je maskota Univerzijade 1987. koja je ugostila gotovo četiri tisuće studenata sportaša, a njegovu će ulogu na ovogodišnjim Igrama preuzeti nova maskota

– Hrki. Odabir za maskotu počeo je još u rujnu 2014., a na raspisani javni natječaj prijavljena su 64 rada među kojima je deveteročlani žiri iza-brao tri finalista koji su predstavljeni javnosti. Poslije drugoga kruga glasovanja, od ukupno 5103 pristigla glasa, najviše ih je (43,7 posto) osvojio je lik hrčka mladih autora Vedrana Re-dea i Matije Tomšića. Uz to što su građani mogli participirati u odabiru maskote, glasovalo se i o odabiru imena. Na natječaj za imenovanje pristi-

glo je više od dvjesto prijedloga, a u konačnom odabiru imena sudjelovalo je više od 30 poznatih aktivnih i bivših sportaša koji su dali svoj glas jednom od 11 imena iz užeg izbora. Uz pamtljivo ime koje je izabrano, autori maskote ispričali su i koja je bila nit vodilja pri izradi skica za Hrkija.

„Koncept naše maskote zasniva se na ideji ‘Važno je sudjelovati’, a životinja koja to najbolje utjelov-ljuje maleni je i simpatični hrčak. Ta je životinjica najpoznatija po svom glavnom načinu zabave – trčanju. Naš hrčak nije atletske građe, ali to ga ne sprečava da se bavi sportom. Ono što je njemu najvažnije jest družiti se, dobro se zabaviti i su-djelovati na natjecanju, što ga čini pobjednikom bez obzira na ishod isto kao što je to svojevrsni moto samih Igara. Ponosni smo i sretni što je upravo naše rješenje pobudilo najviše simpatija kod građana i što je naš hrčak postao službena maskota ovako velikog događaja” , izjavili su au-tori maskote u tekstu objavljenom na službenim stranicama Europskih sveučilišnih igara.

nOVI MurAl nA SAVIU povodu Europskih sveučilišnih igara kreativci iz „Pimp my Pumpa„ nacrtali su maskote Zagija i Hrkija koje od travnja uljepšavaju zid na Jarunskoj cesti, nasuprot Studentskom domu Stjepana Radića. Mural je nastao u sklopu projekta ”ZagRij-avanja” za Europske sveučilišne igre”.


Anka Juričić (78) ponos je Trešnjevke. Osvojila je volonterskog Oskara za

2015. godinu, nagradu za vo-lonterku godine i njen osobni volonterski doprinos na po-dručju grada Zagreba.

Volonterskim radom bavi se 36 godina, a ovu nagradu sma-tra priznanjem za svoje životno djelo. Posljednjih deset godina volontira u Domu za starije osobe Trešnjevka u koji je prvo dolazila u posjet kolegicama s posla i prijateljicama, no s vre-menom je poželjela tamo i sva-kodnevno volontirati.

Njena potreba za volontira-njem rodila se u mnogobrojnoj obitelji. Majka joj je ulila osje-ćaj empatije, dijeljenja, ljubavi i zajedništva te joj je prešlo u poriv da nekome pomogne.

Anka kaže: „Obitelj stvara čovjeka. Ona je podrška volon-teru i njegovim djelima, a ja tu podršku imam u svome sinu koji me podržava u svakom mom postupku i načinu volon-tiranja .”

Ponosna je što je bila prvi volonter na Univerzijadi `87. te se nada kako će i ove godine na Europskim sveučilišnim igrama, uz pomoć volontera čija je pomoć izuzeto važna, Zagreb zasjati kao i tada. Osim u Domu za starije, volontirala je u mno-gobrojnim ustanovama poput Doma za nezbrinutu djecu u Nazorovoj i Domu za djecu s razvojnim poteškoćama u Gor-njoj Bistri, tijekom emigrantske krize što joj je emotivno bilo vrlo teško, no ujedno i velika radost i zadovoljstvo. Ističe kako Zagreb zaslužuje svaku pohvalu za dobru organizaciju u kriznim situacijama i u onima u kojima se volontiranjem pridonosi razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života.

Iako je bilo teškoća, nikada nije pomislila odustati. Voli volontirati, taj poriv je uvijek u njoj te iako je već trebala biti u „volonterskoj mirovini” na pitanje do kada planira volon-tirati, Anka odgovara: „Dokle ima potrebitih, želim, mogu i

voljna sam nesebično i s vese-ljem pomagati .”

Svaki dan radi s osobama treće dobi te pomaže onima kojima je pomoć najnužnija. Donosi im namirnice i kućan-ske potrepštine, popravlja im odjeću, kupuje i donosi lije-kove, vježba s njima, tješi ih i razgovara.

Osim praktične pomoći, volonterka Juričić usamljenima nudi prijateljstvo i toplu riječ, posebno onima koji su ostali sami i više nemaju nikoga. Dru-ženje i stvaranje prijateljstava smatra velikim bogatstvom. Volonter može biti samo ona osoba koja voli ljude, koja daje cijelu sebe, a ona se daruje cije-lim umom i cijelim srcem.

Aktivna je u radnoj terapiji Doma u kojoj šiju i izrađuju raznovrsne ukrase. Osim nje, u radionici rade još četiri volon-terke, stanarke tog doma. Rad u terapijskoj radionici je poput igre, jedan lijep hobi – kaže Anka. U domu ih trenutno volo-ntira devedesetak.

VOlOnterKA GODIne

I Trešnjevka ima svoju oskarovkuAnka Juričić volonterskim radom bavi se 36 godina

OD 7

DO 107

Piše

i foto

: Kris

tina T

omlja

nović


od 7 do 107


19

Svoj uobičajeni radni dan opisuje ovako: „Ja sam ranora-nilac. Ustajem u pet sati, obavim sve što treba, doručkujem i dola-zim u Dom oko sedam. Ulazim u radionicu i na početku dana se posvećujem zahtjevnijim poslo-vima poput izrade ukrasnih predmeta. U međuvremenu mi se pridruže i ostale volonterke. Crtam skice za cvijeće, kostime i slično. Često nešto organizi-ramo. Iako ja nemam određeno vrijeme za volontiranje, najče-šće idem kući poslije 16 sati.”

Svoje radove izlažu na Mak-simirskim jesenima, manifesta-ciji za osobe starije životne dobi te u predvorju doma, sajmu za starije osobe na Zrinjevcu. I na polukatu imaju izložbene škri-nje i ormariće u kojima također izlažu svoje radove, vezove primjerice.

Najviše su surađivali s unIceF-om za koji su Anka i njezine kolegice volonterke izrađivale krpene lutke. Napra-vile su ih stotinjak. Svoju krea-tivnost izražavaju i u izradi cvijeća od krep papira, naj-lonki, žica, šivanju šalova, kapa, izradi božićnih vjenčića u koje ulažu poseban trud budući da se upravo u njihovom Domu Trešnjevka održava natjeca-nje božićnih vjenčića za sve domove za starije osobe u gradu Zagrebu.

Od radionica se ističe i akti-van književni klub u kojemu se štićenici doma sastaju svaku sri-jedu i obrađuju po jednoga knji-ževnika i njegova djela. Anka im pomaže čitati ako to oni sami ne mogu, te ako je netko od njih teže pokretan odnosi im željenu knjigu do njihove sobe.

S posebnim smiješkom na licu priča o još jednoj domskoj aktivnosti, točnije o boćanju. U sklopu doma se nalazi i boćali-šte na kojemu se zna naći i po 16 boćara koji su svojim iskustvom

osvojili već dvije srebrne medalje te ih ponekad i susjedi dolaze bodriti navijanjem.

Dom za starije osobe Treš-njevka vrlo je aktivan u svim aktivnostima. Od ukupno 622 osobe starije životne dobi koje su trenutno smještene u domu, stotinjak ih se priključilo radio-nicama kojima je cilj poboljšati kvalitetu njihova života.

U povodu manifestacije „Hrvatska volontira”, 17.svibnja 2016. održane su kreativne radi-onice te akcije čišćenja i uređe-nja okoliša doma. Tu manifesta-ciju organizira Hrvatska mreža volonterskih centara. Tako se nastoji potaći što više građana i organizacija iz cijele Hrvat-ske na volontiranje u različitim društveno korisnim akcijama.

U Domu za starije osobe Trešnjevka na taj dan u prije-podnevnim satima odvijala se prava mala volonterska radi-onica. Žamor, priče, pošalice, okupljeno mnoštvo koje uživa u svojoj kreativnosti i radinosti ispunili su prostorije doma. Pri-jepodne su proveli ličeći zidove unutar doma i posude za cvijeće i sve to dobro raspoloženi i s osmijehom na licu. Materijali za volonterske akcije prikupljaju se donacijama, a socijalna rad-nica i radna terapeutkinja Doma, Gorana Karabatić kaže: „Domu je nužna donacija za rukohvate na svim katovima što bi korisni-cima olakšalo kretanje te dona-cije za otvaranje novoga odjela za korisnike oboljele od Alzhe-imera. To bi znatno poboljšalo život štićenicima doma.”

Danas je puno više volon-tera, no lanjskih godina. Štiće-nike, ali i starije volontere veseli da su mladi zainteresirani. Ipak, naglašavaju kako bi se moglo još više mladih uključiti. Bitna je samo dobra volja i dobra organi-zacija. Uvijek se može naći vre-mena za volontiranje. Poručuju

svim mla-dim ljudima da se uključe, da dođu u volon-terski centar te da započnu s volontiranjem. Obogatit će se, naučit će puno praktičnih stvari i steći samopouzdanje. Bit će bolji ljudi.

Na stranicama Volonterskog centra mogu se pronaći izdvo-jeni projekti pri kojima treba pomoć volontera u Domu za starije Trešnjevka. Ti projekti baziraju se na pomoći starijim osobama bez obiteljske podrške, pomoći starijim osobama u kući, odlazak po namirnice ili lije-kove, pratnje na preglede u bol-nicu te sudjelovanju u raznim radionicama, onim kreativnim, likovnim, glazbenim, književ-nom klubu… Osim tih proje-kata, volonteri se mogu družiti s korisnicima uz razgovor, čitanje dnevnog tiska i druge literature, šetati parkom… Volontiranje u Domu za starije Trešnjevka je plemenita i idealna prilika da se nauči više o životu i potrebama starijih osoba. Volonteri će steći spokoj i uljepšat će štićenicima život u Domu.

Volonterki Anki je volonti-ranje usmjerilo i promijenilo život. Oplemenilo ju je, učinilo boljom osobom te se uz sljedeći citat Martina Luthera Kinga nada da će nadahnuti buduće volontere: „Letimo kao ptice u zraku, plivamo kao ribe u moru, a nikako da zajednički naučimo kako da hodamo po ovoj Zemlji kao braća.”

od 7 do 107


20

KREATIVCI IZ ADŽIJINE

BLOK U BAZI ZA

UMJETNOST I AKTIVIZAM!

Potkraj siječnja ove godine otvorena je Baza, programski i radni prostor

kustoskog kolektiva blOK

Prezentacijom kataloga „Natrag na trg”, u kojem je program „Urban fe-

stivala 2015.”, otvoren je prvi prostor kustoskoga kolektiva blOK. Dobili su ga javnim na-tječajem. Otvaranjem novog prostora u Adžijinoj nastavljaju sa svojim standardnim progra-mima izvođenja umjetničkih intervencija na javnim površi-nama, ali odlučili su umrtviti Urban festival jer im festivalski okvir više nije nužan.

Sljedeće tri godine blOK će se posvetiti novom programu

„Umjetnici iz kvarta” u kojem će se baviti problemom stanova-nja na Trešnjevci, jer je to svima blisko i dio je svakodnevice, uz to je Trešnjevka arhitektonski i tipološki zanimljiva jer je gra-đena u slojevima i može se pra-titi kroz arhitekturu predratna radnička gradnja.

„Budući da smo došli ovamo shvatili smo da je sada smisle-nije da se sad posvetimo svom novom najbližem okruženju, a to je sada Trešnjevka”, kaže

Vesna Vuković, jedna od vodi-teljica bAze uz Ivanu Hanaček i Anu Kutlešu. S ovim progra-mom počinju potkraj svibnja.

Planiraju i izložbu u suradnji s umjetnicom Boženom Končić Badurinom. Suradnja će zapo-četi 4. lipnja, a tema projekta jest povijest bAze tj. kuće u kojoj je bazirana. Osmišljeno je to kao audio-vodič kroz bAzu i zgradu u kojoj se nalazi u kom-binaciji sa crtežima i tekstom.

blOK su osnovali prije 15 godina studenti teatrologije koje je zanimala izvedba na javnom prostoru i s tom idejom je tako krenuo i Urban festival kojim su željeli približiti umjet-nost svima.

„Suvremena umjetnost dosta se bavi društvenim pitanjima pa nam se činilo da je besmisleno da se zatvara u neke prostore i htjeli smo uspostaviti komuni-kaciju sa širim društvom”, obja-snila je Vesna.

blOK se već 15 godina bavi društvenim problemima i pokušava umjetničkim inter-vencijama u javnosti i raznim radionicama podignuti svijest građana i uključiti one koji ne idu u kazališta i muzeje zbog svog klasnog statusa, obrazo-vanja ili zbog novčanih razloga.

Radionice su najčešće nami-jenjene studentima umjetničkih akademija, a mnoge radionice su vodili stariji i iskusniji umjetnici. Radionicama i projektima blOK je surađivao s mnogim organiza-cijama. Ove su godine već sura-đivali s nekolicinom umjetnika, primjerice s Boženom Končić Badurinom, Bojanom Gagićem, Bojanom Mrđenovićem, Mar-kom Mižimakovim, Selmom Banich i kustosicom filmskog programa Petrom Belc.

Svaki projekt i radionica su besplatni i otvoreni građa-nima koji mogu sudjelovati u aktivnostima i mijenjanju građanske svijesti.

Tekst: Mirta Masnec Foto: Mirta Masnec i Matija Kralj

od 7 do 107


21

Vjerojatno je mnogima od vas, šetajući zagrebačkom Trešnjev-kom promakla kućica koju zovu

„Bioteka”. a Nalazi se u Okićkoj 7. Posrijedi je udruga za promicanje

biologije i prirodnih znanosti koja je rođena iz entuzijastičnog projekta biologija.hr. Riječ je o portalu na kojem su se mogle pročitati provjerene informacije i zanimljivosti o biologiji. Osnovali su ga studenti biologije koji su htjeli podijeliti svoje znanje. Bio-teka je nastala 2010. godine, te su odmah počeli s vrlo zanimljivim pro-jektima poput projekta s Nacionalnim parkom Brijuni za koji su izradili QR kodove na pet jezika.

Bioteka u pokretu ciklus je znan-stvenih radionica za osnovnoškolsku djecu čime se želi popularizirati zna-nost. Svako dijete samostalno radi pokus iz biologije, kemije i srodnih znanosti. Svrha radionica jest to da se djeca zainteresiraju za znanost. Kroz praktični pristup približavanja znanosti djeca spoznaju raznolikost u i procese u prirodi. Znanstveni pristup omogu-ćuje im da eksperimentima pokušaju dokazati svoje pretpostavke o prirodnim procesima. Kristina Duvnjak voditeljica je ove udruge, a ujedno je i profesorica biologije. Kaže kako im cilj nije puko prenošenje činjenica, već žele omogućiti djeci da sama otkrivaju tajne prirode, vlastitim trudom i radom. Kristina kaže kako je neizmjerna sreća gledati djecu kako zatravljeni upoznaju prirodne zakone. Čak i ako krenu od pogrešnih

pretpostavki, trud nije uzaludan jer na pogreškama se uči.

Djeca izvode mnoge znanstveni eksperimente samostalno poput „Potrage za vitaminskom bombom”. Vodi-teljice donesu različito voće i povrće, te ih pitaju što sadrži najviše vitamina C. Za kraj pokusa djeca moraju izraditi vla-stiti smoothie s puno vitamina C. Djeca također mogu ekstrahirati DNA iz sline, mogu izmjeriti koliko zraka stane u pluća te sami rade mikroskopske prepa-rate i proučavaju razne fosile.

Na pitanje „Hoće li djeca izvoditi i opasne eksperimente?”, Kristina je odgovorila niječno. Takve će ekspe-rimente izvesti voditeljice kako bi se djeca upoznala s određenim procesom. Najopasnije ne moraju nužno biti i naj-zabavnije, dodala je voditeljica udruge.

Na internetskoj stranici Bioteke, možete pročitati kako imaju i Rođen-daonice. Rođendaonice su trosatne proslave rođendana. Rođendan je podi-jeljen na dva dijela. Prvi dio rođendana je znanstveni, koji kreira sam slavljenik odabirom pokusa. Drugi dio rođendana je standardni, zabavni dio. Profesorica Duvnjak kaže kako su djece sve zainte-resiranija za radionicu poslije proslave rođendana. Ne bojte se zanimanja vašeg djeteta za znanost jer najvažnije jest to da je vaše dijete tamo gdje se osjeća ugodno i sigurno. Mogu se uključiti djeca u dobi od šest godina pa sve do 14.

Mjesečna članarina Bioteke u pokretu je 180 kuna. Tko zna, možda je vaše dijete novi Isaac Newton.

UDRUGA ZA PROMICANJE BIOLOGIJE

Bioteka u pokretu!Radionicama za djecu žele popularizirati znanost

Tekst i foto: Marta Halužan

od 7 do 107


22

Piše: Dubravka Miljković

IZVUCItE POUKU IZ SVAKE RUPE U KOJU StE UPALI

Kad može magarac...Traumatsko iskustvo za većinu ljudi je prilika da psihološki narastu: u odnosima s ljudima, u slici o sebi i u promjeni životne filozofije

Ima jedna stara priča o ženi kojoj je umro muž... (dobro, to je svakodnevna priča ali

ova ima i nastavak). Dakle, tuga ju je smlavila; danima je plaka-la i naricala zbog gubitka i zbog nepravde; Boga je zazivala i preklinjala nek’ joj vrati muža. Dozlogrdilo to Bogu pa joj se obrati: vratit će joj muža, obeća, ako mu dokaže tu nepravdu; ako nađe ijednu kuću koju nije zadesila neka tuga... (Moguće je da i danas traži takvu.)

Svi se u životu suočavamo s gubicima a gotovo 90 posto ljudi doživi barem jedno trau-matsko iskustvo (poput, primje-rice, neizlječive bolesti bliske osobe, teške prometne nesreće, zlostavljanja, razvoda...) No, kolikogod takvo što ljude pomete, većina ih ipak dođe k sebi a velik ih dio čak i – psi-hološki naraste, tj. dožive neke pozitivne posljedice na jednom ili na više od jednog od sljedeća tri područja. Prvo su odnosi s drugim ljudima koji se na neki način poboljšavaju: počinjemo pridavati veću važnost svojoj obitelji i prijateljima, više suo-sjećamo s drugima i spremniji smo im pomoći. Drugo je slika koju imamo o sebi: čini nam se da smo nakon tog iskustva jači i otporniji ali istovremeno i lakše prihvaćamo vlastita ograniče-nja i ranjivost.Treće je promjena životne filozofije: više ne uzi-mamo stvari zdravo za gotovo, više cijenimo ono što imamo i

svaki novi dan; shvaćamo da život nije beskonačan. Svi se mi na različite načine pokušavamo zaštititi od onoga što nas može ugroziti: cijepimo se protiv boleština raznih; ugrađujemo alarmne uređaje u stanove, kuće, automobile; kupujemo police osiguranja od požara, poplava, ozljeda, smrti. Sve su to vrlo opipljiva osiguranja s manje-više jasnim uzročno posljedič-nim odnosima: cijepljen si pa se ne razboliš; imaš alarm pa pro-vala ne uspije; nadrapaš – plate ti. One tzv. duševne boli nešto su posve drugo; čak ako i dobi-ješ novčanu odštetu.

Nažalost, statistike pokazuju da sve više djece i mladih doživi ozbiljniji psihički poremećaj za zacjeljivanje kojeg većina ih ne traži pa onda i ne dobije pomoć. Uzroci problema su višestruki. Vidjet ćete da se svode na jedan zajednički nazivnik: ne samo da ne ojačavamo psiho-lošku otpornost djece, nego je (naravno, s najboljim namje-rama), potkopavamo! Ne da plačemo zajedno s njima nego bismo rado plakali umjesto njih. Omatamo ih u pamuk i štitimo od svakog negativnog isku-stva; rješavamo njihove sukobe s djecom u parku, svađamo se s njihovim roditeljima, tlačimo učitelje u osnovnoj i srednjoj školi, ej, čak i na fakultetutima! Dijete brzo stekne dojam da je središte oko kojega se sve vrti, plaši se negativnih emocija,

podcjenjuje učestalost pojavlji-vanja negativnih životnih isku-stava, prenaglašava značaj neu-spjeha. S druge strane, mediji im pune glave o blistavom svi-jetu slavnih i bogatih. Kako se, dakle, psihološki cijepiti? Kao prvo, suočite se s problemima. Nemojte ih ignorirati ili pome-tati pod tepih. Time ih samo hra-nite pa postaju deblji i otporniji. Možda ne možete riješiti niti sve, niti odmah. Usmjerite se na ono nad čim imate kontrolu; primjerice, imajte je prije i više nad sobom nego nad drugima. Pokušajte mijenjati sebe (i to je dovoljno izazovno); teško da ćete moći promijeniti druge (neke od njih možete eventu-alno zamijeniti J). Izvucite neku pouku iz svake rupe u koju ste upali; što ste u njoj naučili o sebi i drugima. Možda zvuči čudno, čak i jaaako čudno, ali na tim bi rupama i iskustvu koje smo ste-kli upadajući i vadeći se iz njih, čak trebali biti i zahvalni. Barem ćemo ih drugi put znati prepo-znati i izbjeći. Valjda.

Počeli smo s jednom pričom, s drugom možemo završiti. Čuli ste za onog magarca što su ga, kao navodno beskorisnog, bacili u duboku jamu? I onda još nabacivali na njega zemlju i smeće razno ne bi li ga zatrpali? No on se sve izmicao, tresao sa sebe ono što bi ga ipak pogodilo, gazio i utabavao i na kraju lako iskočio iz jame. Pa kad može magarac...

POZNATI IZ SUSJEDSTVA

POZNATI IZ SUSJEDSTVA

Gt : Kako ste počeli sa vaterpolom? Što za Vas taj sport znači? — S vaterpolom sam počeo vrlo mlad, u trećem razredu

osnovne škole nakon što sam dvije godine trenirao pli-vanje na bazenu na Savi. Mislim da je taj sport, odno-sno bavljenje njime, kroz cijeli život na neki način mene definiralo kao osobu, usadilo mi je osjećaj odgovornosti, pomoglo mi pronaći prijatelje i prije svega naučilo me živjeti zdrav život.

Gt: Je li moguće uskladiti intenzivno treniranje s ostalim obavezama? — Moguće je ako se napravi dobar plan u kojem je dovo-

ljan odmor od treninga presudan. I ako se pridržavate tog plana, ostane uvijek vremena za ostale aktivnosti.

Gt: Spremate li se za Olimpijske igre? Što mislite kakva je budućnost vaterpola u Hrvatskoj? — Sezona mi je pri kraju i početkom lipnja kreću služ-

bene pripreme za Olimpijadu, što će trajati otprilike dva mjeseca s kraćim pauzama. Mislim da sadašnja repre-zentacija ima realne šanse osvojiti medalju, daj Bože i da ponovimo i uspjeh s prošle Olimpijade. Za buduće

Ante Vukičević, zagrebački dal- matinac, hrvatski je vaterpolist. Igra na poziciji lijevog

vanjskog ili krila. Svojih se početaka sjeća iz najranijeg djetinjstva, s bazena na Savi. Dvije godine je trenirao pli-vanje, što ga nije posve zadovoljilo jer je težio kolektivnom sportu. U svoje 23 godine nanizao je mnogo uspjeha. Oduvijek je igrao za zagrebačku Mla-dost, a trenutno je u klubu Primorje. I danas je član hrvatske reprezentacije. Upornost i ljubav prema tom sportu dovela ga je i do same reprezentacije. Otkrio nam je kakav je za njega život na Trešnjevci, što planira učiniti do kraja godine, spremaju li se za Olimpijske igre u Riu, koje počinju 5. kolovoza ove godine. Otkrio nam je i formulu kako uskladiti treniranje s ostalim obvezama. Kaže kako ga je vaterpolo definirao kao osobu, i nada se novim mladim nadama.

ANTE VUKIČEVIĆ: NA OLIMPIJADI ŽELIMO OSVOJITI MEDALJU!Vaterpolist naše reprezentacije ne strahuje za budućnost tog sportaTekst: Bruna Ćorić Foto: privatni album


23

Životom na Trešnjevci vrlo sam zadovoljan. Kao jedna od najstarijih zagrebačkih četvrti Trešnjevka ima onaj pravi „kvartovski” štih

selekcije se još uvijek ne bojim, iako se kvali-teta vaterpola i njegova popularnost smanjuju, pa možda u nekoj daljoj budućnosti klubovi neće proizvoditi toliko kvalitetnih igrača s obzirom na bazu djece koja se upisuje.

Gt: Mislite li da je vaterpolo dovoljno medijski pokriven? — Medijski prostor je uvijek poželjan, jer što

je sport popularniji to je više navijača na uta-kmicama, djece koja se upisuju, sponzora koji su entuzijastični i žele sudjelovati u projektima. Vaterpolo, nažalost, danas nije dobro medijski pokriven i trebali bismo svi skupa raditi da se to promijeni.

Gt: Jeste li zadovoljni životom na Trešnjevci? Ima li ta četvrt sve što Vam je nužno za profesionalni razvitak? — Životom na Trešnjevci vrlo sam zadovoljan.

Kao jedna od najstarijih zagrebačkih četvrti Trešnjevka ima onaj pravi „kvartovski” štih; od parkića, igrališta, klupica... Jednostavno sve me

tu podsjeća na moje djetinjstvo. To, kao i blizina centra, ali i dobra povezanost s ostalim dijelo-vima Zagreba, čine je idealnim kvartom Zagreba.

Zadovoljava veliku većinu mojih potreba, iako kao i sve četvrti u Zagrebu ima svojih mana, to jest ima toga što bi se dalo popraviti i obnoviti. Uvijek je poželjno vidjeti neki novi novouređeni park ili mjesto okupljališta. Mislim da je za Treš-njevku dobro to što je preuređen studentski centar na Savi te mislim da bi se trebalo privući što više mladih ljudi, studenata i sportaša, otvaranjem novih sportskih dvorana, bazena jer kao kvart imamo prostorne kapacitete za to.

Gt: Kao aktivni sportaš što radite u slobodno vrijeme, ako ga uopće imate? — Kao aktivni sportaš navikao sam na dnevnu

rutinu koja se sastoji od dva treninga u jutarnjem terminu od devet do 12 te večernjeg od 20 do 22 sata. Slobodno vrijeme u popodnevnim satima obično koristim za druženje s prijateljima, ali i za učenje kako bih mogao uspješno uskladiti i obveze na fakultetu.

KRATKA POVIJEST ANTINIH KLUBOVAGodine 1946. utemeljena je vaterpolska sekcija Plivačkog kluba istog naziva. Od tada hrvatski vaterpolski klub Mladost zna samo za uspjehe. Bilo je u povijesti kluba i neizostavnih padova, izazvanih vrlo često objektivnim nemogućnostima. Klub Mladost, na primjer nikad nije bio plasiran ispod petog mjesta u prvenstvima bivše Jugoslavije i jedini je, uz splitski Jadran, bio u Prvoj ligi.

Nakon relativno neuspješnog početnog razdoblja, Mladost je preporod doživjela dovršenjem zimskog plivališta u tadaš-njoj Daničićevoj ulici 1959. godine, kada su napokon dobili krov nad glavom. Na samom početku šezdesetih godina osvojili su zimsko prvenstvo Jugoslavije, a potom su 1962. prvi put postali i prvaci države.

Vaterpolo klub Primorje osnovan je 1908. godine pod imenom Viktorija kao jedan od prvih vaterpolo klubova Jugo-istočne Europe. Tijekom godina klub je odgojio mnoštvo mladih ljudi i vrhunskih sportaša. Sezona 2014/2015 bila je naju-spješnija sezona u povijesti kluba. Osvojeno je Prvenstvo Hrvatske, Kup Hrvatske, Regi-onalna liga i drugo mjesto u Ligi Prvaka.


24

poznati iz susjedstva


25

Željeznica je jedan od ključnih faktora zbog kojih je Trešnjevka baš ovakva kakvu je danas znamo, a Zapadni je kolodvor njen

najistaknutiji predstavnik koji zauzima čitavu treš-njevačku sjevernu granicu.

Za početak, riješimo se nekih predrasuda. Mnogi Zapadni kolodvor doživljavaju ne kao dio (i) Treš-njevke, već (samo) kao dio Črnomerca. Razlog jest ponajviše to što se stanična zgrada (koju mnogi ljudi poistovjećuju sa cijelim kolodvorom) nalazi na sjevernoj strani željezničkoga kompleksa kolod-vora i izravno je dostupna samo sa sjevera, sa strane Črnomerca. S druge strane, prema jugu, Zapadni kolodvor se brani dugačkim negostoljubivim betonskim zidom. Mogućnosti prelaska pruge na tom su dijelu vrlo loše, tek dva prijelaza s rampama, onaj prvenstveno pješački prijelaz kod Ulice Repu-blike Austrije te drugi na Vodovodnoj. Obje rampe su često spuštene zbog prelaska vlakova, a oni i ne vode baš izravno na stanicu tako da se većina pje-šaka služi pješačkom „rupom” koja zjapi nasuprot Doma sportova i koja se redovno „održava” uspr-kos svim nastojanjima da se zakrpa, ponajviše zbog vrlo riskantnog pretrčavanja Magazinske ceste.

Treba spomenuti i to da je Zapadni kolodvor s juga, od središta Trešnjevke, posve nedostupan jav-nim prijevozom. Ako itko sa Trešnjevačkog trga želi pristupiti kolodvoru mora prvo pješačiti 10-ak minuta Trakošćanskom ili Novom cestom, zatim mora riskirati pretrčavanjem Magazinske ceste i staničnih kolosijeka ili pak raditi veliki obilazak do već spomenutih rampi – posve neprikladno. Iako i sa sjevera kolodvor nije tik uz glavne prometne rute, do njega ipak vozi tramvaj broj 1, stanica tramvaja

ZAPADNI KOLODVOR

Kako je željeznica oblikovala Trešnjevku Posljednjih 150 godina Zapadni kolodvor je više razdvajao „grad” od „predgrađa” nego ga povezivao, no budućnost mu može biti suprotna, a to ovisi ponajviše o inventivnosti planera i, kao uvijek, o raspoloživom novcu

1862. (1. 10.) – Dolazak prvog vlaka u Zagreb na liniji Zidani Most

– Zagreb – Sisak. Zapadni kolodvor (tada zvan Južni kolodvor) bio je tada jedini gradski kolodvor, smješten upravo na tome mjestu zbog sjecišta smjerova koje je slijedila trasa pruge. Na zapad je pruga slijedila smjer Ilice odnosno koridor blizak obroncima Medvednice koji je izbjegavao poplavno područje Save, dok se pruga prema jugu usmjeravala uz tada već postojeću Savsku cestu koja je vodila prema tada jedinom mostu preko

Save sagrađenom još 1782. i uz koji je sagrađen i željeznički most. U to se doba grad Zagreb najviše širio u smjeru zapada što je dokazivalo i premještanje Sajmišta sa Zrinjevca na mjesto današnjega Hrvatskog narodnoga kazališta 1862. i gdje je ono ostalo sve do 1891., godinu dana prije gradnje današnjega Glavnoga kolodvora kada je Sajmište izmješteno na istok grada.

Iz tog početnog razdoblja potiču i kuće pružnih radnika smještene uz Magazinsku cestu koje stoje još i danas.

Zapadni je kolodvor razlogom zašto današnja Magazinska cesta i Nova cesta idu baš tim trasama. Magazinska cesta je bila cestovni pristup do željeznice i Gradskog vodovoda (sagrađenog 1878.) s južne strane, a kasnije su se uz nju gradila i druga postojenja. Nova cesta je pak bila najkraći pristup kolodvoru iz pravca Savskog mosta, sela Horvati te gradskog predgrađa Predgrad Sava što se smjestilo uz Savsku cestu.

PRISJETIMO SE SAD VAŽNIJH GODINA IZ POVIJESTI KOLODVORA:


25

Tekst i foto: Vanja Radovanović

POVIJESNI FELJTON

povijesni feljton


1870. – Sagrađena je željeznička veza prema Budimpešti, no Zapadni kolodvor je i nadalje ostao glavnim zagrebačkim kolodvorom, dok je na mjestu današnjega Glavnoga kolodvora bila tek manja stanična zgrada.

1892. – Sagrađen je današnji Glavni kolodvor koji je postao glavnom gradskom željezničkom stanicom, a Zapadni je kolodvor izgubio važnost i pretvorio se u lokalnu željezničku stanicu i u teretnu postaju.

1901. – Otvara se lokalna pruga za Samobor, popularni „Samoborček” čija je posljednja stanica bila nedaleko Zapadnoga kolodvora

koji je dobio i funkciju prijelaznoga kolodvora za robu i iz tog smjera.

1910. – Zapadni koldovor dobija tramvajsku vezu kroz Klaićevu i Kukovićevu ulicu koja je kasnije zatvorena, a okretište je povezano s Ilicom, a potkraj 40-ih i oprugom kroz Jagićevu i Jukićevu i sa Savskom cestom.

1920. – Zapadni kolodvor (njegov tereni dio) se širi u smjeru Črnomerca što je praćeno i gradnjom zgrade Javnih i carinskih skladišta 1921. Kasnije promjene u željezničkom teretnom prometu uključuju gradnju zagrebačkog istočnog teretnoga kolodvora kod Heinzelove ulice (1923. – 1932.) te

gradnju novog Ranžirnoga kolodvora kod Buzina (1978.). Između dva rata od Zapadnog se kolodvora nekad odvajalo nekoliko industrijskih kolosijeka, do Toplane (i danas postoji), vodovoda, skladišta Šume i Ferimporta u Voltinom te najduži, do nekadašnje kasarne Prečko (sagrađen tek poslije Drugog svjetskog rata) od kojeg je ostalo tek nekoliko tragova. Na sjevernu stranu su kolosijeci vodili do pivovare i gradske ciglane na Črnomercu

1924. – 1943. – Zapadni se kolodvor zvao Kolodvor Zagreb – Sava

1972. – Zapadni je kolodvor elektrificiran te su s njega nestale parnjače

broj 2 također nije daleko, a i Ilica, okosnica grad-skog prometa prema zapadu, udaljena je tek 5-6 minuta hoda kroz ugodan park. Dakle, Zapadni je kolodvor definitivno svoje ljubazno lice okre-nuo sjeveru, središtu grada i Črnomercu, a Treš-njevci leđa (prisjetite se i Glavnoga kolodvora koji svoja leđa okreće Trnju ... no, tamo makar postoji pothodnik!)

Ali, usprkos takvoj netrešnjevačkoj orijentaciji najveći dio Zapadnoga kolodvora ipak pripada Trešnjevci! Pogledajmo što o granicama Gradske četvrti Trešnjevka-sjever piše u Službenom glasniku grada Zagreba, br. 7/2009. od 26. 2. 2009. Evo citata iz Glasnika:

Nastavlja istočnom stranom prema sjeveru do raskrižja s ULICOM ĐURE CRNAtKA (CRNAtKOVA). Dalje ide na sjeverozapad, presijeca SAVSKU CEStU i nastavlja južnom stranom JUKIĆEVE ULICE , zatim ULICOM VAtROSLAVA JAgIĆA (JAgIĆEVA) i dolazi na sjevernu stranu željezničke pruge ZAgREB – LJUBLJANA koju prati prema zapadu do ZAgREBAČKE CEStE . Skreće prema jugo-zapadu istočnom stranom ZAgREBAČKE

CEStE sve do raskrižja s ULICOM KRALJA tOMISLAVA , odnosno u tromeđi grad-skih četvrti Trešnjevka – sjever, Črnomerec i Stenjevec.

Dakle, na tlu Gradske četvrti Črnomerec nalazi se samo kolodvorska zgrada te prateći objekti sje-verno od pruge, dok se sama pruga te svi objekti i prateći prostori s južne strane (koji su bitno pro-straniji od onih na sjevernoj strani) nalaze u sklo-pu Gradske četvrti Trešnjevka – sjever. Dodatna je zanimljivost to da je Zapadni kolodvor jedina željeznička stanica koja je barem dijelom na po-dručju Trešnjevke iako je ona sama s dvije strane okružena prugom. Iako su željezničke stanice na Ulici grada Vukovara i kod Savskog mosta obe-ćane već desetljećima još nema naznaka kada bi se one mogle zaista i sagraditi.

Današnji život Zapadnoga kolodvora prven-stveno je vezan uz teretni promet (koji također zamire) i obuhvaća područje sve do Zagrebačke ceste na zapadu, poslije koje slijedi putnička sta-nica Kustošija te kontejnerski terminal Vrapče. On već odavno nije u žiži interesa grada, a još manje Trešnjevke. No, njegova izdužena pojava

Karta zK-a iz 1878. godine Karta zK-a iz 1902. godine Karta zK-a iz 1918. godine


26

povijesni feljton

http://www1.zagreb.hr/slglasnik/index.html#/akt?godina=2009&broj=070&akt=6B0E134EFE44A9E6C1257574002EDF0C

http://www1.zagreb.hr/slglasnik/index.html#/akt?godina=2009&broj=070&akt=6B0E134EFE44A9E6C1257574002EDF0C

povijesni feljton

27


Glavni urednikVeselko Leutar

Zamjenica glavnog urednikaAnita Končar

Art-direktorTrpimir Ježić

KolumnisticaDubravka Miljković

LekturaŽelimir Ciglar

SuradniciVesna Rems Dobrin, Vanja Radovanović, Tomislav Keglević, Sandra Šimundić

NovinariStudenti studija Novinarstvo Veleučilišta VERN:Bruna Ćorić, Marta Halužan, Adrian Kučić, Mirta Masnec, Kristina TomljanovićMentor:Zlatko Herljević, predavač

Fotografije na koricamaVanja Radovanović

NakladnikCentar za kulturu TrešnjevkaPark Stara Trešnjevka 110 000 ZagrebČasopis izlazi uz financijsku podršku Grada Zagreba ipotporu Vijeća gradskih četvrtiTrešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug

Za nakladnikaLjiljana Perišić

Partner časopisa:Veleučilište VERN,Trg bana Josipa Jelačića 3

Dinamika izlaženjakvartalno

Telefon01 30 27 411

Faks 01 30 24 247

[email protected]

MB3239632

Žiro-računZABA2360000-1101429565

Naklada5 000 primjeraka

ISSN1846–503X

na granici Trešnjevke i „ostatka grada” je već duže vrijeme „Bijela zona”, strano tijelo u gradskom tkivu – umjesto da povezuje (i stvarno, integriranim željezničkim prijevo-zom u mrežu zet-a, i u prenesenom smislu

„transparentnošću” između „sjevera” (Črno-merec) i „juga” (Trešnjevka), on odvaja.

Na njegovom koridoru bi se osim želje-zničke veze (bolje povezane tramvajskim i autobusnim linijama) mogle nalaziti i javne institucije, parkovi, magistralna biciklistička transverzala koja bi povezivala zapad grada s centrom ... Već je duže vrijeme u optjecaju i ideja o podvožnjaku (pješačkom) između Ulice Republike Austrije i Magazinske ceste. Na tom potezu bi se moglo razmisliti i o cestovnoj vezi ako bi došlo do izdizanja odnosno ukopavanja pruge o čemu se tako-đer razmišljalo.

Zaključimo: tijekom posljednjih više od 150 godina Zapadni kolodvor je bio više faktorom razdvajanja („grada” od „predgrađa”) nego povezivanja, no budućnost mu može dati posve drukčiju namjenu, a to ovisi ponajviše o inventivnosti planera i, kao uvijek, o novcu.

Karta zK-a iz 1926. godine

www.cekate.hr

Documents

Preuzmi PDF 7 MB