Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

OŠ Nikole Andrića Vukovar

8.a razred, svibanj 2020.

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

I. poglavlje

O gradu Vukovaru

Adica

Spomen dom Ovčara

Radnički dom (Hotel grand)

Pavao Pavličić

Lavoslav Ružička

Vukovarske razglednice

II. poglavlje

Rijeka Vuka

Crkva kraljice mučenika

Vukovarski vodotoranj

Stari vodotoranj

Memorijalno groblje

Vučedolski muzej

Nikola Andrić

Antun Bauer

Vukovarska razglednica

III. poglavlje

Rijeka Dunav

Dvorac Eltz

Kapela sv. Roka

Saborna crkva sv. Nikole u Vukovaru

Literatura

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Uvod

Knjiga je nastala kao projektni rad učenika 8.a razreda Osnovne škole Nikole Andrića u Vukovaru kao međupredmetna suradnja iz predmeta likovna kultura, geografija i informatika. Knjiga se sastoji od tri dijela koja smo spojili u jednu cjelinu kako bismo prije svega upoznali naše učenike sa povijesti i znamenitostima grada u kojem žive. Pozivamo sve zainteresirane da slobodno koriste ovaj sadržaj i upoznaju se s njime prije nego posjete ovaj naš divni grad. Sadržaji su preuzimani iz različitih izvora koji su navedeni na kraju knjige.

Učenici koji su sudjelovali u stvaranju ovog projekta:

I. poglavlje: Kiara Lemac, Leonarda Puđa i Matej Maljak

II. poglavlje: Gabrijel Pendić i Ana-Marija Smičić

III. poglavlje: Domagoj Drobac, Elena Kovačić, Ilaj Macura i Ladislava Knežević

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

I. poglavlje

Ovaj dio knjige su osmislili i informacije prikupili: Kiara Lemac, Leonarda Puđa i Matej Maljak

O gradu Vukovaru Adica

Spomen dom Ovčara Radnički dom (Hotel grand)

Pavao Pavličić Lavoslav Ružička

Vukovarske razglednice

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

O gradu Vukovaru

Naselja na prostoru grada Vukovara postojala su i prije oko 5000 (arheološko nalazište Vučedol) pa sve do danas i to u kontinuitetu. U 9. stoljeću ovdje su zabilježena sela , a u 10. stoljeću kako su Mađaru opljačkali tvrđavu Volko. Grad Vukovar bio je jedan od prvih gradova koji su dobili status Slobodnog kraljevskog grada 1231. godine. Grad je čitavo vrijeme živio, a živi i danas. Prije domovinskog rata grad Vukovar brojio je oko 44,687 građana a danas je ta brojka pala na oko 22,000 stanovnika.

Da grad Vukovar živi i danas pokazuju nam mladost Vukovara u brojnim aktivnostima pa tako i Vukovarski golubići čiju obradu stare Vukovarske pjesme Voljeni Vukovar možete poslušati klikom na poveznicu u nastavku.

Spot je sniman na različitim lokacijama grada Vukovara kako bi se pokazala njegova raznolikost, a o većini objekata koji se nalaze u spotu moći ćete detaljnije pročitati u ovoj našoj knjizi.

Vukovarski golubići - Voljeni Vukovar (O, divni moj Vukovaru ti)

https://www.youtube.com/watch?v=9Fimmt1b5Ko&feature=youtu.be

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Adica

Park šuma Adica nalazi se svega 2 kilometra od središta grada, te je omiljeno mjesto Vukovaraca za šetnju, odmor i rekreaciju. Puna je pješačkih i trim staza koje su obogaćene drvenim spravama za vježbanje.

Slika 1. Fotografija Parka šume Adica Slika 2. Fotografija restorana Vukovarska kuća

U središtu Park šume Adica otvoren je Eko etno klub sa sadržajima tradicijskih obrta koji je popraćen ponudom restorana Vukovarska kuća. Park šumu Adica biološki sačinjava stoljetna mješovita šuma omeđena močvarnim područjima rijeke Vuke. Ime parka dolazi od turske riječi "ada" što znači riječni otok jer je područje u cijelosti omeđeno starim i novim tokom rijeke Vuke.

Slika 3. Fotografija Parka šume Adica

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Spomen dom Ovčara

Na Ovčari, farmi koja je pripadala VUPIK-u nalazili su se hangari za skladištenje. Na tom mjestu, početkom listopada 1991. godine napravljen je koncentracijski logor. Padom grada, civili i ranjenici vukovarske bolnice kamionima i autobusima odvedeni su na Ovčaru gdje je velika većina provela svoje posljednje sate života. Nakon zlostavljanja zatočenika, u skupinama od 10 do 20 osoba odvoženi su do rupe, koja je bila udaljena kilometar od hangara, masovno su streljani i bačeni u rupu koja se pretvorila u masovnu grobnicu.

Slika 1. Fotografija Puta do masovne Slika 2. Fotografija Spomen obilježja grobnice Na mjestu nekadašnje masovne grobnice nalazi se spomen obilježje svim poginulima na tom mjestu. Svake godine, 20. studenog održava se molitva za sve stradale na Ovčari.

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Slika 3. Fotografija spomenika

U jednom od hangara na Ovčari u znak sjećanja na noć s 20. na 21. studenog 1991. godine, 2006. godine otvoren je Spomen dom Ovčara. To je hangar u kojem su se odvijali užasni zločini i masovna ubojstva, a da se to nikad ne zaboravi, pretvoren je u suvremeni memorijalni centar koji se prostire na 300 metara kvadratnih.

Slika 4. Fotografija Spomen doma Ovčara

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

U sredini Spomen doma nalazi se spirala smrti ili zdenac života, kojom je od dna i natrag putuju imena mrtvih ljudi, a u dnu spirale ili zdenca života upaljena je svijeća koja predstavlja Kristovo svijetlo.

Slika 5. Fotografija spirale smrti

U pod su ugrađene čahure od

metaka kao simbol izvršavanja

zločina nad ljudima.

Slika 6. Fotografija čahura u podu

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Na stropu se nalaze zvijezde za svakog

ubijenog i nestalog u hangarima

Ovčare.

Slika 7. Fotografija zvijezde

Fotografije ubijenih i nestalih nalaze se

na zidovima raspoređene u obliku

pletera koje se naizmjenično pojavljuju

iz mraka, kao što obiteljima žrtava

njihove slike dolaze iz sjećanja i nestaju.

Unutrašnjost Spomen doma je u mraku

koji simbolizira noć u kojoj su se

događali ti zločini, a atmosfera nalikuje

onoj iz 1991. godine kako bi je svaki

posjetitelj mogao osjetiti.

Slika 8. Fotografija poginulih branitelja

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Radnički dom (Hotel Grand)

Radnički dom u centru grada Vukovara također je nekada pripadao poljoprivrednom kombinatu VUPIK. To je bio hotel i restoran u koji su zalazili stanovnici grada, ali i odsjedali poslovni partneri VUPIK-a.

Slika 1. Fotografija Radničkog doma u Vukovaru – Pročelje

Uz ugostiteljske sadržaje gdje su se često održavale plesne večeri, Hotel Grand za svoje posjetitelje imao je i kazališnu dvoranu.

Slika 2. Fotografija Radničkog doma u Vukovaru – Vrh i toranj

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Slika 3. Fotografija Radničkog doma u Vukovaru - desni bok zgrade

Od vremena drugog svjetskog rata, pa sve do nastanka samostalne Republike Hrvatske Radnički dom služio je kao političko okupljalište KPJ-a (Komunističke partije Jugoslavije)

Za vrijeme Domovinskog rata razrušen je gotovo do temelja a onda mu je 2013. godine vraćen nekadašnji vanjski izgled.

Slika 4. Fotografija Radničkog doma u Vukovaru: Stara svjetiljka i desni bok zgrade

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Slika 5. Fotografija Radničkog doma u Vukovaru - Novi izgled zgrade

Pavao Pavličić

Pavao Pavličić je naš istaknuti akademik, književnik, pisac scenarija za filmove, TV drame i serije koji i u 73. godini života nezaustavljivo piše. Rođen je u Vukovaru 16. kolovoza 1946. godine, gdje je odrastao i završio gimnaziju.

Slika 1. Fotografija Pavla Pavličića

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Za svoj književni rad osvojio je 19

nagrada. Poznat je po kriminalističkim romanima za djecu i odrasle, a njegove knjige čitaju se i kao lektire u školi. Nakon što je otišao u mirovinu sa filozofskog fakulteta u Zagrebu objavio je knjige Pohvala starosti i Pohvala tijelu u kojima govori o starenju. Član je Matice Hrvatske, Društva hrvatskih književnika i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Slika 2. Fotografija knjige Trojica u Trnju

Slika 3. Fotografija knjige Pohvala starosti i Pohvala tijelu

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Lavoslav Ružička

Lavoslav Leopold Ružička rođen je u Vukovaru 1887. godine. Kao mladi znanstvenik počeo se zanimati za biološku kemiju i time zaradio prestižno mjesto kemičara u najboljim francuskim tvornicama parfema.

Slika 1. Fotografija Lavoslava Ružičke - bista ispred veleučilišta

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Radio je na brojnim fakultetima od Züricha do Ženeve. Dok je trajao drugi svjetski rat sa svojim timom istraživača radio je na istraživanju Biogonetskog izoprenskog pravila za što je 1939. godine dobio i Nobelovu nagradu.

Jedan od mladih znanstvenika na njegovom istraživanju bio je i Vladimir Prelog koji će kasnije također postati nobelovac.

Slika 2. Fotografija Lavoslava Ružičke - Spomen ploča

Slika 3. Fotografija Lavoslava Ružičke - pročelje sveučilišta

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Slika 4. Fotografija Lavoslava Ružičke - Ploča s naslovom veleučilišta

Zbog ratnih prilika Ružička nikada nije otišao na dodjelu Nobelove nagrade već mu je 1940. švedski veleposlanik osobno donio priznanje i nagradu općenito. Po njemu danas Vukovarsko sveučilište nosi ime, a restaurirana je i njegova rodna kuća u samom centru grada koja danas služi za brojna kulturna događanja. Kao mladi znanstvenik počeo se zanimati za biološku kemiju i time zaradio prestižno mjesto kemičara u najboljim francuskim tvornicama parfema.

Slika 5. Fotografija Lavoslava Ružičke - Pročelje rodne kuće

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Ružička je preminuo 1979. godine u Mammernu u Švicarskoj.

Slika 6. Fotografija Lavoslava Ružičke – prozor (kibicfenster) na rodnoj kući

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Vukovarske razglednice

Grupna razglednica

Razglednica sa rodnom kućom Lavoslava Ružičke

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Razglednica sa vukovarskim

veleučilištem koje nosi njegovo ime

Razglednica na kojoj je prikazan Radnički dom

(Hotel grand) u Vukovaru

Razglednica Park šuma Adica

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

II. poglavlje

Ovaj dio knjige su osmislili i informacije prikupili: Gabrijel Pendić i Ana-Marija Smičić

Rijeka Vuka Crkva kraljice mučenika Vukovarski vodotoranj

Stari vodotoranj Memorijalno groblje Vučedolski muzej

Nikola Andrić Antun Bauer

Vukovarska razglednica

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Rijeka Vuka

Vuka, rijeka, desni pritok Dunava; duga 112 km, porječje obuhvaća 644 km². Izvire na jugozapadnim obroncima Krndije, na 200 m apsolutne visine. U Dunav utječe u Vukovaru. Zbog maloga pada sporo teče i meandrira.

Crkva kraljice mučenika

Po povratku u Vukovar, nakon Domovinskog rata, izgrađena je nova crkvu posvećena Blaženoj Djevici Mariji Kraljici mučenika koja je 2003. godine postala župna crkva. Ova najmlađa vukovarska župa smještena je gradskoj četvrti Sajmište, koja se od centra prostire na jug.

Slika 1. fotografija Crkve Kraljice Mučenika

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Vukovarski vodotoranj

Izgrađen je 1968.g kao zamjena za dotadašnji vodotoranj u središtu grada. Širok 50m i ima kapacitet od 2200 kubnih metara. Simbol je stradanja i otpora grada Vukovara. Ranije je na vrhu bio restoran.

Slika 2. fotografija Vukovarskog vodotornja

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Stari vodotoranj

Radi se o zanimljivom spomeniku inženjerske kasno secesijske arhitekture u Hrvatskoj. Ima kapacitet od 50.000 litara vode. Vodotoranj je bio oštećen tijekom rata 1991./95, ali je obnovljen u gotovo izvorni oblik.

Slika 3. Fotografija starog vodotornja

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata

Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru je najveća masovna grobnica u Hrvatskoj, a i u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Zaključkom Vlade Republike Hrvatske iz travnja 1998. godine osnovan je Operativni stožer za ekshumacije, identifikacije i pokope žrtava iz masovne grobnice na Novom groblju u Vukovaru. Tijekom 1999. godine groblje je dobilo današnje obrise Aleje poginulih branitelja, Aleje civilnih žrtava, Aleje umrlih HRVI-a i Aleje članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja. Na mjestu masovne grobnice postavljeno je 938 bijelih, mramornih, križeva koji predstavljaju broj ekshumiranih žrtava.

Na Memorijalnom je trgu, dana 05. kolovoza 2000. godine, svečano otkriveno brončano spomen-obilježje s vječnim plamenom, rad prof. Đurđice Ostoje.

Slika 3. fotografija Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata

Vučedolski muzej

Muzej vučedolske kulture, specijalizirana muzejska ustanova, osnovana 2013., koja se sustavno bavi prikupljanjem, obradbom, istraživanjem i izlaganjem arheološke građe koja pripada bakreno dobnoj vučedolskoj kulturi (3000. do 2500. pr. Kr).

Nalazi se na Vučedolu kraj Vukovara. U stalnome postavu, za javnost otvorenome 2015., u 19 tema donosi se prikaz i rekonstrukcija života vučedolske kulture koja se iz matičnog prostora nastanka (u međurječju Dunava, Save i Drave) proširila na područje

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

današnjih 13 europskih zemalja. Muzej provodi sustavna arheološka istraživanja te zaštitu i prezentaciju Vučedola, a uz stalni postav priprema i održava povremene i pokretne izložbe.

Slika 5. Fotografija Vučedolskog muzeja

Nikola Andrić

Nikola Andrić rodio se u Vukovaru 1867. godine. Bio je dramaturg (1894.-1898. i 1901.-1907.) intendant Hrvatskog narodnog kazališta (1920.). Zajedno sa Stjepanom Miletićem 1898. utemeljio je zagrebačku glumačku školu. Godine 1907. jedan je od osnivača i prvi upravitelj osječkog Hrvatskog narodnog kazališta. Pisao je feljtone, putopise i književno-povijesne rasprave, a njegov Branič jezika hrvatskoga iz 1911. godine važan je doprinos hrvatskom jezičnom purizmu. Umro je u Zagrebu, 1942. godine, i pokopan je na Mirogoju.

Slika 6. Fotografija Nikole Andrića

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Antun Bauer

Antun Bauer je rođen 18.kolovoza 1911. u Vukovaru bio je hrvatski povjesničar umjetnosti, arheolog, muzeolog, kolekcionar. Jedno od njegovih glavnih dostignuća spas je brončanog stojećeg kipa bana Josipa Jelačića od propasti kada je 1947. godine po nalogu tadašnje komunističke vlasti rastavljen i srušen. Dr. Antun Bauer čuvao je njegove dijelove podrumu zagrebačke Gliptoteke. Kip je vraćen na glavni zagrebački trg 11. listopada 1990. Godine.

Neka od njegovih djela su: Srijem u prethistorijsko i rimsko doba, Društvo Srijemaca u Zagrebu, Grčka plastika u gipsoteci, Biblioteka Dokumenti naše stvarnosti, Numizmatički priručnik i rječnik…

Slika 7. Fotografija Antuna Bauera

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Vukovarska razglednica

Slika 8. Razglednica

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

III. poglavlje

Ovaj dio knjige su osmislili i informacije prikupili: Domagoj Drobac, Elena Kovačić, Ilaj Macura i Ladislava Knežević

Rijeka Dunav Dvorac Eltz

Kapela sv. Roka Saborna crkva sv. Nikole u Vukovaru

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Rijeka Dunav

Dok čitate možete slušati i predivnu pjesmu o Dunavu!!!

Željko Bebek – Dunavom https://www.youtube.com/watch?v=vbDb2i9GsYs

Dunav je najduža rijeka u Europskoj uniji sa čak 2857 km koja izvire u Schwarzwaldu spajanjem rječica Brigacha i Brega.

Dunav je u svojoj dugoj povijesti pa i dan danas vrlo važan međunarodni plovni put pa je u doba rimskoga carstva bio granica do kuda je sezalo to carstvo, a danas čini dio granice između čak 10 država kroz koje prolazi, a to su: Njemačka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovačka (5,8 %), Mađarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska (28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %), a na kraju se ulijeva u Crno more što znači da ima crnomorski slijev.

Slika 1. tok rijeke Dunav

Dunav je važan izvor pitke vode za deset milijuna ljudi koji žive uzduž rijeke što se najčešće izvlači iz podzemnih izvora osim na delti Dunava gdje je voda čista i pitka. Isto tako Dunav ima veći značaj nizvodno, jer je u gornjem dijelu rijeke tok slab, pa je slaba i energetska iskoristivost za hidroelektrane.

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Slika 2. ušće rijeke Dunav

Plovidba

Dunav je plovan od Kelheima, pa do ušća u dužini od 2 415 km, a od 1992 Kanal Majna-Dunav koji se nalazi blizu Kelheima, stvara riječnu vezu između Sjevernog mora, kroz Rajnu i Majnu, i Crnog mora

1. Gornji Dunav od Kelheima do Komorana 2. Srednji Dunav od Komorana do Drobete Turnu-Severina 3. Donji Dunav od Drobete Turnu-Severina do ušća.

Što se tiče plovidbe i prijevoza tereta u novije vrijeme Dunav zauzima 2 mjesto zbog velikih padova između 1992. i 1995. (Domovinski rat), 1999. i 2002. uništenje mosta u Novom Sadu…

Slika 3. Dunav kao plovidbeni put

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Turizam

Turizam na Dunavu je vrlo važan jer sadrži brojne povijesne lokacije duž cijele rijeke, ali ne samo to i krajolik kojim prolazi rijeka Dunav je jako lijep što privlači brojne turiste na vožnju kanuom, čamcima…, a pogotovo tamo gdje Dunav nije plovan.

Vukovarska luka

Vukovarska luka je bila jedna od najvećih srednjoeuropskih luka gdje se kroz godine moglo bilježiti između 1.200.000 i 1.300.000 tona različitih roba, što je u to doba luku Vukovar postavilo na mjesto najveće riječne luke bivše SFRJ. No došla je 1991. (Domovinski rat) gdje je luka bila potpuno uništena.

1997. luka se kreće polako izgrađivati i raditi uz pomoć raznih donacija i pomoć Vlade RH luka je postala jedna od vodećih i najuspješnijih poslovnih subjekata srednje veličine u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Slika 4. Luka Vukovar prije

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Slika 5. Luka Vukovar danas

Dokumentarni film: Priroda Dunava u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj

https://youtu.be/rCso9OattFE

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Dvorac Eltz

Dvorac Eltz je barokni dvorac smješten na obali Dunava u gradu Vukovaru. Gradnju Dvorca počeo je 1749. godine vlasnik vukovarskog feuda grof Anzelmo Kazimir Eltz. Dvorac Eltz otvorio je svoja vrata Gradskom muzeju Vukovar i pružio mu dvor na dlanu, u svoj svojoj ljepoti i raskoši, kako i dolikuje jednom dvorcu i jednom muzeju. Do tada je bio dom grofovskoj obitelji Eltz, ali i impozantna građevina koja je golicala maštu Vukovaraca željnih da zavire unutar zidova.

I onda je došla 1991. godina. Muzej srušiše, umjetnine pokradoše, ljude otjeraše i raseliše. U razdoblju do Domovinskog rata odnosno do 1991. godine, Gradski muzej Vukovar razvit će se u četiri muzejsko-galerijske cjeline u okviru jedne matične kuće i to u: Gradski muzej Vukovar – središnju instituciju od 1964. u baroknom dvorcu Eltz.

Slika 1. fotografija dvorca Eltz u Vukovaru

Slika 2. fotografija pročelja dvorca Eltz

Zbirku Bauer i Galeriju umjetnina Vukovar u posebnoj zgradi, Muzej nobelovca Lavoslava Ružičke u rodnoj kući nobelovca, Muzej novije povijesti u Radničkom domu - grand Hotelu . Tijekom vremena Muzej je postao nezaobilazna institucija Kulturne djelatnosti u znanstvenom, izložbenom i muzeološkom obliku, što je pokazao u svojim brojnim stalnim i povremenim izložbama.

Obitelj Eltz svoj najveći utjecaj dosegla je pod vodstvom Filipa Karla Eltza (rođen 1665. godine). Nosio je oba naslova, princa i nadbiskupa Mainza, što ga je činilo najjačim katoličkim princem sjeverno od Alpa Najvažniji posjed obitelji Eltz izvan Njemačke bio je onaj u Hrvatskoj, u istočnoj Slavoniji, na obali Dunava u Vukovaru. Filip Karlo Eltz nadbiskup u Mainzu i njemački knez izbornik 1736. godine kupio je ovaj ogromni posjed s 35

naseljenih mjesta. Dvorac Eltz u Vukovaru bio je glavna rezidencija grofova Eltza do 1945. godine kada su protjerani od Jugoslavenskog komunističkog režim.

Slika 3. Dvorac Eltz noću

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Kapela sv. Roka

Kapela svetog Roka izgrađena je u Novom Vukovaru i blagoslovljena 1740. godine. Veličina kapele je 15,10×5,68 metara. Sagrađena je zaslugom stanovnika njemačkog podrijetla iz Novoga Vukovara, a 1805. godine kapelica je sredstvima i odlukom grofa Eltza produžena, povišena i uređena te dobiva izgled sličan današnjem.

Na glavnom ulazu u kapelu, s lijeve strane, privremeno je smješten kip sv. Antuna Padovanskog. U srpskoj agresiji 1991. godine teško je devastirana i oštećena. Kapela je potpuno građevinski obnovljena. Prva značajnija obnova uslijedila je 1805. a zatim i poslije sredinom 19. stoljeća pa i u 20. stoljeću.

Slika 3. Kapela prije obnove

Slika 1. i Slika 2. Kapela sv. Roka

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

U kapeli se nalazi velika oltarna slika sv. Roka, sv. Rozalije i Sebastijana, vraćene iz Novog Sada 2001. godine. Na ostatcima zidanog oltara postavljeno je svetohranište s ključem.

Slika 4. Oltar kapele

Kapela sv. Roka (Vukovar)

https://www.youtube.com/watch?v=CQxP0GNF8NU

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Saborna crkva sv.Nikole

Saborna crkva sv. Nikole u Vukovaru pravoslavna je crkva u sastavu Osječko poljske i baranjske eparhije Srpske pravoslavne crkve. Posvećena je blagdanu Prijenosa ostataka Svetog Nikole.

Slika 1. i Slika 2. crkva Sv. Nikole

Crkva je izgrađena na mjestu stare crkve iz 1690. godine, kada je doseljavanjem povećan broj srpskog stanovništva u Vukovaru, a koje se nastanjivalo u starom dijelu grada na desnoj obali Vuke.

1690.godine Vukovarski Srbi su na mjestu svoje tadašnje crkve koja je bila izgrađena od drveta, izgradili novu crkvu od čvrstog materijala i kao prethodnu posvetili Prijenosu ostataka Svetog oca Nikole.

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

Literatura

o Spomen dom Ovčara. Wikipedija. URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Spomen_dom_Ov%C4%8Dara (05-15-2020)

o TZ grada Vukovara. URL: https://turizamvukovar.hr/istrazite/vukovarski-nokturno/ (05-15-2020)

o Spomen dom Ovčara. Vukovar na dlanu. URL: http://vukovarnadlanu.com/znamenitost/spomen-dom-ovcara/ (05-15-2020)

o Ovčara. Wikipedija. URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ov%C4%8Dara (05-15-2020)

o Turistička zajednica Vukovarsko Srijemske županije. Vukovar. URL: http://m.visitvukovar-srijem.com/hr/vidjeti-dozivjeti/kulturni-i-povijesni-turizam/gradske-znamenitosti/vukovar/radnicki-dom-grand-hotel,431.html (05-15-2020)

o Pavao Pavičić. Wikipedija. URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Pavao_Pavli%C4%8Di%C4%87 (05-15-2020)

o Pavao Pavičić. Matica Hrvatska. URL: http://www.matica.hr/knjige/autor/252/ (05-15-2020)

o Turistička zajednica Vukovarsko Srijemske županije. Adica. URL: http://m.visitvukovar-srijem.com/hr/vidjeti-dozivjeti/rekreacija/izletista/adica- vukovar,184.html (05-15-2020)

o Pavao Pavičić. Hrvatska enciklopedija. URL: https://images.app.goo.gl/Frg82ptTuojryoSCA (05-15-2020)

o Lektirko. Trojica u trnju. URL: https://images.app.goo.gl/7jdAtupmEacamWiF9 (05-15-2020)

o Mozaik knjiga. Pohvala starosti. URL: https://images.app.goo.gl/cht2RYAzCpAjMrAL9 (05-15-2020)

o Mozaik knjiga. Pohvala tijelu. URL: https://images.app.goo.gl/5p3E4NLE1aMMNgpF7 (05-15-2020)

o Nikola Andrić. Hrvatska enciklopedija. URL: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2621 (05-15-2020)

o Antun Bauer. Hrvatska enciklopedija. URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Bauer_(muzeolog) (05-15-2020)

o Stari vodotoranj. Wikipedija. URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Vukovarski_vodotoranj (05-15-2020)

o Novi vodotoranj. Wikipedija. URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Vukovarski_vodotoranj (05-15-2020)

o Muzej vučedolske kulture. Hrvatska enciklopedija. URL: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=70659 (05-15-2020)

o Memorijalno groblje žrtava iz domovinskog rata. URL: https://branitelji.gov.hr/memorijalno-groblje-zrtava-iz-domovinskog-rata-u-vukovaru-826/826 (05-15-2020)

Prirodna i kulturna baština grada Vukovara

o Crkva kraljice mučenika. Vukovar na dlanu. URL: http://vukovarnadlanu.com/znamenitost/crkva-kraljice-mucenika/ (05-15-2020)

o Rijeka Vuka. Hrvatska enciklopedija. URL: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65609 (05-15-2020)

o Promo spot grada Vukovara. You Tube. URL: https://youtu.be/TTGaA67g1XY (05-15-2020)

o Kviz: https://create.kahoot.it/details/kulturna-bastina-grada-vukovara/43094cb9-1c9f-46f7-95ce-f0cf0d913fa3 (05-15-2020)

o Dunav. Wikipedija. URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Dunav (05-15-2020) o Luka Vukovar. URL: https://luka-vukovar.hr/ (05-15-2020) o Grad Vukovar. URL: https://www.vukovar.hr/ (05-15-2020) o Dvorac Eltz. Wikipedija. URL:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dvorac_Eltz_u_Vukovaru (05-15-2020)

o Župa sv. Filipa i Jakova. URL: http://filipjakov-vu.com/3718/(5-23-2020) o Kapelica sv. Roka. Wikimapia. URL: http://wikimapia.org/14524188/Kapelica-Sv-

Roka (05-15-2020) o Saborna crkva sv. Nikole. Wikipedija. URL:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Saborna_crkva_sv._Nikole_u_Vukovaru (05-15-2020)

o Srbi.hr. URL: https://srbi.hr/srpske-pravoslavne-svetinje-u-vukovaru-saborna-crkva-svetog-oca-nikolaja-i-hram-na-dobroj-vodi/ (05-15-2020)