Prof. dr. sc. Zoran Pokrovac TEORIJA PRAVA I DRŽAVE

Prof. dr. sc. Zoran Pokrovac

TEORIJA PRAVA I DRŽAVE

PRELIMINARNI IZBOR TEMA I LITERATURE

ZA SEMINARSKE I DIPLOMSKE RADOVE I

DOPUNSKE LITERATURE ZA ISPIT S

OSNOVNIM INFORMACIJAMA I UPUTAMA (03/2011)

Uvodna napomena Od početka šk. godine 2000/2001. stupila je na snagu obveza pisanja seminarskog rada za sve studente koji su izabrali pohađati seminare iz Teorije prava i države. Imajući u vidu veliki broj polaznika seminara i ograničenu količinu litarature u Knjižnici Pravnog fakulteta u Splitu priređen je ovaj Preliminarni izbor... – “preliminarni” stoga, što će zbog kratkog vremena za njegovu izradu rad na njemu biti nastavljen, kako bi studentima bilo ponuđeno što više tema i naslova. Dakako, i razvitak znanosti i pravnih problema traže da se ovakvi popisi kontinuirano ažuriraju. U konačnoj verziji bit će ujednačen način navođenja literature, što zbog kratkoće roka nije moglo biti obavljeno. Navedena literatura se u pravilu može naći u Knjižnici Pravnog fakulteta u Splitu i drugim knjižnicama u Splitu. Studentima koji mogu čitati na stranim jezicima na raspoložbi stoji i brojna inozemna literatura na engleskom, njemačkom, talijanskom, francuskom, španjolskom i drugim stranim jezicima – pogledati predmetni i abecedni katalog Knjižnice Pravnog fakulteta u Splitu, on-line pretraživač pod linkom http://k3.pravst.hr/anew/search.html i obratiti se predmetnim nastavnicima na individualnim konzultacijama. Namjena Preliminarnog izbora... Izbor je namijenjen prevenstveno: - redovitim studentima I. godine koji su izabrali pohađati seminare iz Teorije prava i države; - izvanrednim studentima I. godine koji su izabrali pisati seminarski rad iz Teorije prava i

države; - svim drugim studentima koji žele pisati obvezni seminarski i diplomski rad na teme iz

Teorije prava i države i Filozofije prava; - studentima I. godine koji radi postizanja ocjena vrlo dobar i izvrstan žele čitati i dopunsku

literaturu. Fakultativnost Preliminarnog izbora... Svaki student, u dogovoru s predmetnim nastavnicima, može izabrati i druge teme i/ili literaturu – dakle Preliminarni izbor...pomaže i savjetuje, a ne obvezuje. Dostava Preliminarnog izbora... putem elektronske pošte (e-mail) Svatko tko se obrati na e-mail-adresu [email protected] može putem elektronske pošte (e-mail) dobiti Preliminarni izbor...

2

Napomena za studente I. godine, seminariste iz Teorije prava i države Uvjeti za dobivanje potpisa nastavnika kojim se jamči da je student završio seminar jesu slijedeći: - uredno prisustvovanje seminarskoj nastavi; - pravodobna izrada i predaja pisanog seminarskog rada ili podnesaka o jednoj ili nekoliko

seminarskih tema koje odredi nastavnik na temelju liste tema i literature; - povrat literature koju je student posudio od nastavnika i iz Knjižnice. Student za izabranu temu mora napisati seminarski rad (opseg 4-20 kartica odnosno 7200 do 36000 slova, pisan na kompjuteru ili pisaćem stroju) i sažetak (0,5-3 str.), te ih predati nastavniku u dogovorenom roku. Rad se predaje u tiskanom i elektronskom obliku na adresu [email protected] Ukoliko su neka tema i literatura za nju opširni, mogu je zajednički obraditi dva do pet studenata. U tom slučaju svaki student je dužan predati svoju dionicu teme, te sažetak koji se odnosi na njegovu dionicu. Korištena literatura navodi se na jedan od slijedećih načina, ovisno o tom da li se radi o knjizi, članku u časopisu ili članku u zborniku radova: Juraj Andrassy, Međunarodno pravo, 7. izd. (Zagreb: Školska knjiga, 1971), par. 83 "Posredovanje", str. 460-463. N. Vajić, “Mirovne operacije Ujedinjenih naroda”, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 41, br. 6 (1992), str. 541-555. S. Roberts, “The Study of Dispute: Anthropological Perspective”, u John Bossy (ed.), Disputes and Settlements: Law and Human Relations in the West (Cambridge: Cambridge University Press, 1983), ch.1, str. 1-24. Usmeno izlaganje seminarskog rada treba biti jasno i zanimljivo, treba sve važnije opće postavke ilustrirati primjerima, te se ne smije sastojati od čitanja prikaza, sažetka ili drugih bilježaka! Neposredno prije usmenog izlaganja referent je dužan svakom sudioniku seminara dati po kopiju sažetka o temi koji je odobrio nastavnik. Ako je student izuzetno dobro usmeno referirao o svojoj temi, to će mu se priznati kao seminarski rad, ali je dužan napisati i predati sažetak. Napomena za sve druge studente koji žele pisati obvezni seminarski i diplomski rad nakon I. godine studija na teme iz Teorije prava i države i Filozofije prava Obratiti se nastavniku na individualnim konzultacijama ili elektronskom poštom na [email protected]. Izbor tema nije ograničen ovim popisom! Navedena literatura je samo orijentaciona literatura i može samostalno i/ili u dogovoru s nastavnikom biti izmijenjena.

TEME SEMINARSKIH I DIPLOMSKIH RADOVA

Napomena Literaturu za teme koje (još) ne sadrže popis literature kandidat dogovara s predmetnim nastavnikom. Za sve teme u vezi pravne argumentacije preporuča se korištenje i odgovarajućih poglavlja iz radova Visković, N., Argumentacija i pravo, Split, 1997.

3

Visković, N., Država i pravo, 1997., Harašić, Ž., Sudska argumentacija, 2010. Komentari uz pojedine naslove potječu od autora ovog popisa. Popis kratica nalazi se na kraju. AKSIOLOGIJA PRAVA Visković, N., Pojam prava, Split, 1981. Visković, N., “Pravne vrijednosti i marksistička teorija prava”, NZ 7/1985, str. 740-748. ANALITIČKE TEORIJE PRAVA Visković, N., “Suvremena analitička teorija prava”, ZRPFS VIII/1970, str. 183-199. ANARHIJA, ANARHIZAM Bakunjin, M., Država i sloboda, Zagreb, 1979. Kropotkin, P., Anarhizam i moral, Beograd, 1984. Sekelj, L., O anarhizmu, Beograd, 1987. ANTIČKE PRIRODNOPRAVNE TEORIJE Antinomije u pravu (v. ARGUMENT A COHAERENTIA...) ARGUMENT A COHAERENTIA I UKLANJANJE ANTINOMIJA U PRAVU Bobbio, N., “O kriterijima za rješavanje antinomija”, u: Eseji iz teorije prava, 1988. Pavčnik, M., Argumentacija v pravu, Ljubljana, 1991. Perelman, Ch., “Antinomije u pravu. Pokušaj sinteze”, u: Pravo, moral i filozofija, 1983. Visković, N., Argumentacija i pravo, Split, 1997. Vuković, M., Interpretacija pravnih propisa, Zagreb, 1952. ARGUMENT A CONTRARIO U PRESUDAMA Lukić, R., Uvod u pravo, Beograd, 1961., ili dr. izd. Mandić, O., Sistem i interpretacija prava, Zagreb, 1971. Pavčnik, M., Argumentacija v pravu, Ljubljana, 1991. Visković, N., Argumentacija i pravo, Split, 1997. ARGUMENT A FORTIORI U PRESUDAMA Pavčnik, M., Argumentacija v pravu, Ljubljana, 1991. Visković, N., Argumentacija i pravo, Split, 1997. Vuković, M., Interpretacija pravnih propisa, Zagreb, 1952. ARGUMENT PRIRODE STVARI U PRESUDAMA Perenič, A., “Priroda stvari u savremenoj filozofiji prava”, Ideje, 6-7/1981, str. 19-33. Pokrovac, Z., ”O prirodi stvari”, 17 ZRPFS (1980), str. 353-356. Visković, N., Argumentacija i pravo, Split, 1997. Visković, N., “O prirodi stvari”, 17 ZRPFS (1980), str. 366-360. Vuković, M., Interpretacija pravnih propisa, Zagreb, 1952. ARGUMENTACIJA I PRAVO Padjen, I., “Nikola Visković, Argumentacija i pravo / = Argumentation and Law / (Split: Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 1997), pp. 94”, CCLR, vol. 2, no.1-2 (1997), pp.193-96. Pavčnik, M., Argumentacija v pravu, Ljubljana, 1991.

4

Visković, N., Argumentacija i pravo, Split, 1997. ARISTOKRACIJA Botomor, T., Elite i društvo, Beograd, 1967. Manhajm, K., Ideologija i utopija, Beograd, 1968. Mils, R., Elita vlasti, Beograd, 1964. Ortega i Gaset, Pobuna masa, Gradac, 1988. Padjen, I., “Aristokracija i ustavna država”, PM, vol.35, no.3 (1998), 92-111. AUTENTIČNO TUMAČENJE U HRVATSKOM PRAVU AUTONOMNA PRAVA Visković, N., Državno pravo, autonomna prava i samoupravno pravo, Split, 1986. Visković, N., “Državno pravo, autonomno pravo i samoupravno pravo”, APDN 1/1987, str. 3-22, i 2/1987, str. 215-236. Visković, N., “Heteronomna i autonomna pravna regulacija”, Pravo i samoupravljanje 2-3/1983, str. 45-58. AUTORITET Tadić, Lj., Autoritet i osporavanje, Beograd, 1987. BIOETIKA I BIOMEDICINSKO PRAVO Visković, N., “Bioetika i biomedicinsko pravo”, ZRPFS XL, 1-2/1995, str. 67-84. CILJNI ARGUMENT (CILJNO TUMAČENJE) U PRESUDAMA Lukić, R., Uvod u pravo, Beograd, 1961., ili dr. izd. Mandić, O., Sistem i interpretacija prava, Zagreb, 1971. Visković, N., Argumentacija i pravo, Split, 1997. Vuković, M., Interpretacija pravnih propisa, Zagreb, 1952. DEMOKRACIJA Arendt, H., Vita activa, Zagreb, 1990. Lijphart, A., Demokracija u pluralnim društvima, Zagreb, 1990. Held, D., Modeli demokracije, Zagreb, 1990. Neumann, F., Demokratska i autoritarna država, Zagreb, 1974. Schumpeter, J., Kapitalizam, socijalizam i demokracija, Zagreb, 1981. DOGMATSKI I NORMATIVISTIČKI POZITIVIZAM DRUŠTVO Keane, J. (ed.), Civil Society and the State, New Euroropean Perspectives, London, New York, 1988. KRIŽAN, M., "O nekim novijim teoretskim konceptima dualisticke strukture modernih drustava", in: R. Kalanj/Z. Šporer (eds.), Socijalna struktura, Zagreb 1986, pp. 47-70. Parsons, T., Društva. Evolucijski i poredbeni pristup, Zagreb, 1988 Pokrovac, Z. (ured.), Građansko društvo i država : povijest razlike i nove rasprave, Zagreb, 1991. Riedel, M., “Društvo, građansko”, Pogledi, XVIII, br. 1, 1988. Weber, M., Privreda i društvo, Beograd, 1976.

5

DRŽAVA Hamilton/Medison/Džej, Federalistički spisi, Beograd, 1981. Kregar, J., “Teorija prizmatičkog društva: država predmodernih društava. Tragom teorije F. Riggsa”, 45 Zakonitost (1991) 7-8, 821-832. Jovanović, S. , Država I-II, Beograd, 1990. Pokrovac, Z. (ured.), Građansko društvo i država : povijest razlike i nove rasprave, Zagreb, 1991. Pokrovac, Z. (ured.),”Razlika građansko društvo-država i nova vlast”, 32 Sociologija (1990) 4, str. 459-477. Pokrovac, Z., ”Razlika građansko društvo-država i post-realsocijalizam”, 24 Dometi (1991) 4-5, str. 303-316. Schmitt, C., Pojam politike, Zagreb, 1943. Visković, N., “Danilo Zolo: I marxisti e lo stato”, Kulturni radnik 6/1979, str. 207-215. DRŽAVA I CRKVA Padjen, I., “Katolicizam i nacionalizam u Hrvata 1990.-ih: pravnoteroijski pogled”, G. Cvitan (ur.), Liberalizam i katolicizam u Hrvatskoj, Zagreb, 1999, str. 235-272. Padjen, I., “Katolicizam i nacionalizam u Hrvata 1990.-ih: pravnoteorijski pogled (II. dio)”, Hans-Georg Fleck (prir.), Liberalizam i katolicizam u Hrvatskoj II. dio, Zagreb, 1999, str. 139-242. DRŽAVLJANIN R. Sennett, Nestanak javnog čovjeka, Zagreb, 1989. EGOLOŠKA TEORIJA PRAVA Visković, N., Pravo kao kultura, Rijeka, 1990. EFIKASNOST PRAVA Visković, N., “Efikasnost normativnopravne djelatnosti”, ZRPFS IV/1966, str. 107-128. ENCIKLOPEDIJE I PRAVO EUROPSKO PRAVO AKTIVNOSTI i postignuća /priređivač: Služba za odnose s javnošću Vijeća Europe/, Zagreb, 2000. BAIER, S., Proširenje Europe na istok. Osijek, 1999. BORCHARDT, K.-D., Podrijetlo i rast Europske unije, Zagreb, 1999. EUROPSKA unija : pravni gospodarski i politički aspekti /ured. Z. Pogarčić/, Zagreb, Informator, 1997, brojevi 15, 16, 17, 18. HARTLEY, T.C., Osnovi prava Europske zajednice : uvod u ustavno i upravno pravo Europske zajednice, Sarajevo, 1998. HARTLEY, T. C., Temelji prava Europske zajednice : uvod u ustavno i upravno pravo Europske zajednice, Rijeka, 1999. GOMIEN, D., Law and practice of the European Convention on Human Rights and the European Social Charter, Strasbourg ,1998. POJEDINAC pred Europskim sudom za ljudska prava / priredio B. Bakotić/, Zagreb, 1999. RODIN, S., Ustavnopravni aspekti članstva u Europskoj uniji : doktorska disertacija, Zagreb, 1995.

6

EUTANAZIJA (v. i PRAVO NA SMRT) FAIRNESS (v. PRAVIČNOST) FAŠIZAM/NACIONALSOCIJALIZAM I DRŽAVA I PRAVO Fašizam i neofašizam, Zagreb, 1976. Križan, M., “Nacionalsocijalizam i nacionalni identitet. Rasprava historicara u S. R. Njemackoj o pristupu novijoj njemackoj proslosti”, Dometi, Vol. XX/1987, No. 4, pp. 281-289. Kühnl, R., Oblici građanske vladavine-liberalizam i fašizam, Beograd, 1976. Nolte, E., Fašizam u svojoj epohi, Beograd, 1990. Padjen, I., “Fašizam kao reakcija na zapadnu pravnu tradiciju”, u S. Knežević i dr. (ur.), Antisemitizam, holokaust, antifašizam (Zagreb, 1996), str. 307-327; prijevod “Fascism as a Reaction to the Western Legal Tradition”, in S. Knežević (ed.), Anti-Semitism, Holocaust, Fascism (Zagreb, 1997), pp. 215-234. SÄCKER, F. J. (Hg.), Recht und Rechtslehre im Nationalalsozialismus, Baden-Baden 1992. FILM I PRAVO FILOZOFIJA PRAVA Padjen, I., „Nacrt skeptične filozofije prava”, 5 Zbornik Pravnog fakulteta Rijeka (1984), 157-180. Pokrovac, Z.,”Gustav Radbruch, Filozofija prava”, 69 Arhiv za pravne i društvene nauke (1980) 3, str. 418-424. Radbruch, G., Filozofija prava, Beograd, 1980. Tadić, Lj., Filozofija prava, Zagreb, 1983. GRAĐANSKA NEPOSLUŠNOST Padjen, I., “Socijalistička (ne)poslušnost i ćudorednost prava”, Pitanja 8:8 (1976), str. 83-100 & 8:9 (1976), str. 96-107. Rawls, J., “Teorija građanske neposlušnosti”, u: M. Matulović, (ur.), Ljudska prava. Zbornik tekstova iz suvremenih teorija ljudskih prava, Rijeka, 1989, str. 63-81. GRAĐANSKO DRUŠTVO Pokrovac, Z., „Civilna družba, država in nova oblast”, 34 Naši razgledi (23. 11. 1990.) 22 (933), p. 659-660. Civilno društvo i socijalizam (izabrao i uredio Z. Pokrovac), tematski broj časopisa 29 Gledišta (1988) 5-6, str. 5-151. Nove rasprave o civilnom društvu (izabrao i uredio Z. Pokrovac), tematski broj časopisa 18 Pogledi (1988) 1, str. 9-270. Pokrovac, Z. (ured.), Građansko društvo i država : povijest razlike i nove rasprave, Zagreb, 1991. Pokrovac, Z.,”Razlika građansko društvo-država i nova vlast”, 32 Sociologija (1990) 4, str. 459-477. Pokrovac, Z., ”Razlika građansko društvo-država i post-realsocijalizam”, 24 Domet (1991) 4-5, str. 303-316. HISTORIJSKOPRAVNA ŠKOLA

7

HRVATSKA TEORIJA PRAVA 1945-2000. Padjen, I., “Aporije teorije prava”, ZPFR, 2 (1981), str.79-90. Padjen, I.,/M. Matulović, “Cleansing the Law of Legal Theory: a View from Croatia (editorial)”, CCLR, vol.1, no.1 (1996), pp.1-122. Popović, M., Građa za bibliografiju teorije države i prava, Novi Sad, 1972. INTEGRALNE TEORIJE PRAVA Visković, N., Pojam prava, Split, 1981. INTERES Hobz, T. (T. Hobbes), Levijatan, Beograd, 1961. Puhovski, Ž., Interes i zajednica, Zagreb, 1975. IZBORNO PRAVO CRNIĆ, Z., „Komentar odredbi izbornih zakona kojima se uređuje rad tijela za provođenje izbora, postupak izbora i zaštita izbornog prava”, u: Šeks, V. i dr., Hrvatsko izborno zakonodavstvo, Zagreb, 21992., p. 47-82. DAMJANOVIĆ, M., Subjekti izbornog procesa. Uporedni ogled, Beograd, 1970. KASAPOVIĆ, M., Izborni i stranački sustav Republike Hrvatske, Zagreb, 1993. KATZ, R. S., A Theory of Parties and Electoral Systems, Baltimore, 1980. LUHMANN, N., Legitimacija kroz proceduru, Zagreb, 1992. NOHLEN, D., Izborno pravo i stranački sustavi, Zagreb, 1992. NOHLEN, D., Wahlsysteme der Welt. Daten und Analysen. Ein Handbuch, München, 1978. Pokrovac, Z., Hrvatsko izborno zakonodavstvo za parlamentarne i predsjedničke izbore od 17.2.1990. do 30. 9.1993., Split, 1995; engleski prijevod: Croatian Critical Law Review vol 1, br 1-2/96. PRODANOVIĆ, D., Izbori za centralna predstavnička tela, Beograd, 1968. SMERDEL, B., „Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika”, NT 34 (1990) 3-4, 435-448. SOKOL, S., „Komentar temeljnih instituta Zakona o izboru zastupnika u Sabor Republike Hrvatske od čl. 1. do čl. 29. (Opće odredbe, kandidiranje, Izbori zastupnika u Zastupnički dom, Izbor zastupnika u Županijski dom)”, u: V. Šeks i dr., Hrvatsko izborno zakonodavstvo, Zagreb, 2. izd. ,1992., 28-46. SOKOL, S./B. Smerdel, Ustavno pravo, Zagreb, 1992. ŠEKS, V., „Temeljna obilježja novog izbornog zakonodavstva”, u: V. Šeks i dr., Hrvatsko izborno zakonodavstvo, Zagreb, 21992. Vrcan S./D. Lalić/Z. Pokrovac i dr., Pohod na glasače: izbori u Hrvatskoj 1990.-1993., Split, 1995. IZVORI HRVATSKOG PRAVA NA INTERNETU I CD-OVIMA IZVORI PRAVA (v. i POJAM IZVORA PRAVA U HRVATSKOJ PRAVNOJ ZNANOSTI I ING-REGISTAR) Romac, A., Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973. Padjen, I., “O izvorima prava”, APDN 3-4/1974, str. 358-384. JEDNAKOST Rawls, J., A Theory of Justice, Oxford, 1972; vidi i NT, br. 5 i 6, 1990. Vrcan, S., Društvene nejednakosti i moderno društvo, Zagreb, 1974.

8

JEZIČNO TUMAČENJE U PRESUDAMA Lukić, R., Uvod u pravo, Beograd, 1961., ili dr. izd. Mandić, O., Sistem i interpretacija prava, Zagreb, 1971. Vuković, M., Interpretacija pravnih propisa, Zagreb, 1952. JEZIK PRAVA Lerat, P./Sourioux, J. L., “Jezik prava”, Pravni vjesnik, 3-4/1987, str. 367-375. Olivecrona, K., “Pravni jezik i zbilja”, Dometi, 6/1979, str. 23-34. Visković, N.: Jezik prava, Zagreb, 1989., posebno poglavlja 14. i 15. JUGOSLAVENSKA TEORIJA PRAVA 1945-1990. Padjen, I., “Aporije teorije prava”, ZPFR, 2 (1981), str.79-90. Popović, M.: Građa za bibliografiju teorije države i prava, Novi Sad, 1974. KAZNA Primorac, I., Prestup i kazna. Rasprave o moralnosti kazne, Beograd, 1978. KNJIŽEVNOST I PRAVO KOMPJUTERIZACIJA, INTERNET I PRAVO KOMUNITARIZAM Križan, M., "Communitarianism, Charles Taylor, and the Postcommunist Transition", PM, Vol. XXXIV/1997, No. 5, pp. 152-170; također u: N. Skenderovic Ćuk/M. Podunavac (eds.), Civil Society in the Countries in Transition. Comparative Analysis and Practice, Agency of Local Democracy and Open University, Subotica 1999, pp. 431-452. KONZERVATIZAM Jovanović, S., Država I-II, Beograd, 1990. Strauss, L., Prirodno pravo i istorija, Sarajevo, 1968. KORPORATIVIZAM N. Zakošek, Pluralizam i korporativizam, Naše teme, 26, 1982. KRIVNJA (v. POJAM I OBLICI KRIVNJE U HRVATSKOM POZITIVNOM PRAVU I PRAVNOJ ZNANOSTI) LEGITIMNOST/LEGITIMIRANJE PORETKA Habermas, J., Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu, Zagreb, 1982. Križan, M., “Modernizacija, princip drustvenog ugovora i legitimitet realsocijalisticke vlasti”, Dometi, Vol. XXI/1988, No. 11, pp. 637-655. Luhmann, N., Legitimacija kroz proceduru, Zagreb, 1992. Podunavec, M. , Politički legitimitet, Beograd, 1988. Padjen, I., “O legitimnosti”, Pravo i društvo, sv. I, 1979-1980, JAZU, Zagreb, 1883. str. 53-60; objavljeno i u Zbornik radova Pravnog fakulteta u Mostaru I/II 1980-1981, str. 253-262. Padjen, I., “Osnove legitimiteta vlasti u suvremenim društvima”, Dometi 7-9/1989, str. 517-521.

9

Weber, M., Privreda i društvo, Beograd, 1976. LIBERALIZAM Križan, M., “Liberalizam, pravednost i kulturna pluralnost”, PM, Vol. XXXI/1994, No. 3, pp. 37-52; “Liberalism, Justice and Cultural Pluralism”, PM, Vol. XXXII/1995, No. 5, pp. 28-44. Locke, J., Dve rasprave o vladi, Beograd, 1978. Mill, J. S.,Izabrani politički spisi, Zagreb, 1989. Monteskje (Montesquieu), O duhu zakona, Beograd, 1989. LUHMANN, NIKLAS MARKSISTIČKA TEORIJA PRAVA Visković, N., “Marksistička teorija prava i samoupravno pravo”, Samoupravno pravo u teoriji i praksi, Beograd, 1983, str. 39-57; objavljeno i u Pogledi 2/1980, str. 5-21, Marksistička misao 2/1981, str. 151-169. Visković, N., “Marksizmi i jusnaturalizmi”, Marksistička misao 1/1987, str. 53-62. Visković, N., ´”Une philosophie du droit marxiste?”, u: O filozofiji prava, Beograd, 1978, str. 239-248; hrvatski tekst: “Marksistička filozofija prava?”, id., str. 357-365. Visković, N., “Pravne vrijednosti i marksistička teorija prava”, NZ 7/1985, str. 740-748. Visković, N., “Problemi marksističke teorije prava”, Gledišta 2/1979, str. 3-22. Visković, N., “La théorie marVisković, N., iste du droit et la méthode linguistique”, u knjizi: La méthodologie du droit I, Beograd, 1985, str. 105-112. MEĐUNARODNO PRAVO DEGAN, V. Đ., Međunarodno pravo, Rijeka, 2000. Padjen, I., (Ne)ćudorednost (međunarodnog) prava, Rijeka, 1989. METODOLOGIJA PRAVA Padjen, I., „Pristup metodama pravnih i društvenih istraživanja: teorijski ili instrumentalan i praktički?”, 28 PM (1991) 2, 176-192. Pokrovac, Z., ”Metodika jurističke slobode ili sloboda jurističke metodike u djelu Hermanna U. Kantorowicza”, 30 ZRPFS (1993) 2, str. 585-615. MIR Mihalik, M. , Moral i rat, Beograd 1976. Šahović, M., “Pojam mira i suvremeno međunarodno pravo”, Enciklopedija moderna, 12/1970. MODERNO PRAVO Padjen, I., „Pravna znanost kao konstituent modernog prava”, 33 NT (1989) 11, 2992-3014. Padjen, I., "Pravne pretpostavke znanosti o modernim društvima ", NT, 32:7-8 (1988), str. 1875-1890. MONARHIJA Tadić, Lj., Tradicija i revolucija, Beograd, 1972. MOTIVI STUDENATA PRAVA ZA STUDIJ PRAVA (EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE ANKETIRANJEM)

10

NACIJA B. Anderson, Nacija, zamišljena zajednica, Zagreb, 1990. Križan, M., “Etnički nacionalizam, tolerancija i politika multikulturalnosti”, 31 ZRPFS (1994) 1-2, pp. 167-186. Križan, M., “Nacionalni identitet i kulturna tradicija. “Rasprava historicara” u SR Njemackoj u svojoj drugoj godini”, Dometi, Vol. XXI/1988, No. 9, pp. 545-550. D. Janjić, Država i nacija, Zagreb, 1989. Z. Lerotić, Nacija, Zagreb, 1985. A. Lijphart, Demokracija u pluralnim društvima, Zagreb, 1990. B. Smith, Etničko porijeklo nacija, Zagreb, 1990. NACIONALNA SUVERENOST Križan, M., “Nacija, multinacionalna drzava i socijalizam”, Dometi, Vol. XXIII/1990, No. 4-6, pp. 411-421. Križan, M., ““Narod”, “nacija” i njihova država”, Dometi, Vol. XXIII/1990, No. 4-6, pp. 381-394. Križan, M., “Ustavnost, vlast i demokracija. Nekoliko primjedbi na clanak Z. Đinđića “Ustav i "nacionalno pitanje"””, Dometi, Vol. XXI/1988, No. 1-3, pp. 49-52. Padjen, I., “Constitutionalism and Democracy in International Community: Self-Determination in Former Yugoslavia as a Test”, u W. Krawietz i dr. (eds.), Rule of Law: Political and Legal Systems in Transition (Berlin, 1997) / Rechtstheorie Beiheft 17/, str. 343-354. Pokrovac, Z., ”Suverenost puka ili suverenost nacije”, 44 Zakonitost (1990) 3, str. 364-368. NAČELO JAVNOSTI U HRVATSKOM PRAVU NAČELO ZAKONITOSTI Pokrovac, Z., ”Sudačka neovisnost, postulat vezanosti zakonom i slobodnopravni pokret”, 42 ZRPFZ (1992) 4 (Supplement), str. 595-615. Padjen, I., “Socijalistička (ne)zakonitost i ćudorednost prava”, Pitanja, 9:6-7 (1977), str. 64-79. NEOVISNOST SUDOVA I SUDACA ARZT, G., Der befangene Strafrichter, zugleich eine kritik an der Beschränkung der Befangenheit auf die Parteilichkeit, Tübingen, 1969. GREIFF, J., “Gunther Arzt: Der befangene Strafrichter, zugleich eine Kritik an der Beschränkung der Befangenheit auf die Parteilichkeit. Tübingen : Mohr (Paul Siebeck), 1969. 121 S. 14,80 DM”, 170 AcP (1970) 5, 461-464. (Odlično za odnos neovisnosti i pristranosti, posebice u kaznenom pravu.) GRÜNHUT, M., “Die Unabhängigkeit der richterlichen Entscheidung”, in: Rechtsstaatsidee und Erziehungsstrafe. Abhandlungen zur Errinerung an Dr. iur. Dr. phil. M. Liepmann von seinem Schülern (Curt Body u. a.), Monatsschrift für Kriminalpsychologie und Strafrechtsreform, hg. von G. Aschaffenburg und H. von Hentig, Beiheft 3, Heidelberg 1930. Padjen, I., “Nezavisnost sudova, pravno rasuđivanje i pravno obrazovanje”, ZPFZ, vol.42: suppl.2 (1992), str. 797-712. Padjen, I., “Struktura pravne političke odgovornosti”, 33 NT (1989) 5, 1150-1182. (“Politička je odgovornost (napose reizbornost) sudaca retroaktivna i proizvoljna parazakonska provedba morala. Odgovornost je jugoslavenskih funkcionara prvenstveno disciplinska, a taj nedostatak ne može biti uklonjen boljim institucijama nego odricanjem sigurnosti u zamjenu za više slobode, rizika i natjecanja. (...) analiza ... razloga za i protiv ... (pol.) odgovornosti sudaca

11

raznih vrsta i raznih pravnih sistema”. Daje sve važne argumente za i protiv polit. odgovornosti sudaca.) Padjen, I., “Pravna znanost kao konstituent modernog prava”, 33 NT (1989) 11, 2992-3014. (Za sudačku neovisnost važno zbog teze o profesionalnoj autonomiji pravnika kao o jednom od obilježja modernog pravnika.) Pokrovac, Z., “Lothar Gruchmann, Justiz im Dritten Reich 1933 - 1940. Anpassung und Unterwerfung in der Ära Gürtner (Quellen und Darstellungen zur Zeitgeschichte, Bd. 28), München : R. Oldenbourg Verlag, 21990, VIII + 1297 str.”, 43 ZPFZ (1993) 6, str. 759-763. Pokrovac, Z.,”Probleme der richterlichen Unabhängigkeit in Kroatien /Problemi sudačke neovisnosti u Hrvatskoj/”, 37 Recht in Ost und West (15. 7. 1993) 7, str. 202-206. Pokrovac, Z.,”Sudačka neovisnost, postulat vezanosti zakonom i slobodnopravni pokret”, 42 ZPFZ (1992) 4 (Supplement), str. 595-615. SHETREET, S./J. Deschenes (eds.), Judicial Independence: the Contemporary Debate, Dordrecht, 1985. SIMON, D., “Waren die NS-Richter “unabhängige Richter” im Sinne des § 1 GVG ?”, Rechtshistorisches Journal (1985), 102-166. ZUPANČIČ, B. M. i dr., Pravni memorandum. Vojaški tužilac versus Borštner, Janša, Tasić, Zavrl, Ljubljana, 1989. (Posebno korisno za problem neovisnosti vojnog sudstva.) Nezavisnost sudova (v. NEOVISNOST SUDOVA I SUDACA) NOMOTEHNIKA Visković, N. Jezik prava, Zagreb, 1989. Zečević, M., Proces stvaranja opštih akata, Beograd, 1978. NOVA RETORIKA I PRAVO Hasanbegović, J., “Nova retorika i pravo”, Pravni vjesnik, 1-2/1988, str. 125-137. Kluback, W./M. Becker, “Značenje filozofije retorike Chaima Perelmana”, Pravni vjesnik, 1-2, 1988., str. 117.-121. Pavčnik, M., Argumentacija v pravu, Ljubljana, 1991. Tadić, Lj., Filozofija prava, Zagreb, 1983. OBJAVLJIVANJE PRESUDA ODNOS MEĐUNARODNOG I U UNUTRAŠNJEG PRAVA U PRAVNOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE JOSIPOVIĆ, I., Haaško implementacijsko kazneno pravo : komparativno i hrvatsko implementacijsko zakonodavstvo i Ustavni zakon o suradnji Republike Hrvatske s međunarodnim kaznenim sudom s komentarom, Zagreb, 2000. ODNOS USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE I VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE I PROBLEM JEDINSTVA SUDSKE PRAKSE ORGANI REPRESIJE Enloe, C., Policija, vojska i etnicitet, Zagreb, 1990. Wiatr, J.J., Sociologija vojske, Beograd 1897.

12

PARLAMENT S. Sokol/B. Smerdel, Organizacija vlasti, Zagreb, 1988. PODJELA I JEDINSTVO VLASTI Bačić, A., Principi podjele i jedinstva vlasti u Jugoslaviji, Split, 1990. POJAM I OBLICI KRIVNJE U HRVATSKOM POZITIVNOM PRAVU I PRAVNOJ ZNANOSTI POJAM IZVORA PRAVA U HRVATSKOJ PRAVNOJ ZNANOSTI I ING-REGISTAR Padjen, I., “O izvorima prava”, APDN 3-4/1974, str. 358-384. POLITIČKI GOVOR Aristotel, Retorika, Zagreb, 1990. Ivas, I., Ideologija u govoru, Zagreb, 1989. Pupovac, M., Politička komunikacija, Zagreb, 1990. Škiljan, D./M. Pupovac, Jezik politike, Zagreb, 1987. Politika (v. PRAVO I POLITIKA) POPUNJAVANJE PRAVNIH PRAZNINA PUTEM ANALOGIJE (ARGUMENTUM A COMPLETUDINE) Pavčnik, M., Argumentacija v pravu, Ljubljana, 1991. Perelman, C., “Problem praznina u pravu. Pokušaj sinteze”, u: Pravo, moral i filozofija, Beograd, 1983., str. 128-143. Pokrovac, Z., Hermann U. Kantorowitz i slobodnopravni pokret (doktorska disertacija), Split, 1995., točka 6., a posebno točka 6.4., te točka 7.2.1. Visković, N., Argumentacija i pravo, Split, 1997. POSLOVNIK KAO IZVOR PRAVA POZITIVNA PRAVNA DISKRIMINACIJA U HRVATSKOM PRAVU (na primjerima djece, branitelja, invalida, žena itd.) PRAVA ČOVJEKA I DRŽAVLJANINA BUETGENTHAL, T., Međunarodna ljudska prava : u sažetom obliku, Sarajevo, 1998. Križan, M., "Ogled o kategorizaciji ljudskih prava", Dometi, Vol. XXIV/1991, No. 8-9, pp. 421-435. M. Matulović ( ur.), Ljudska prava, Rijeka, 1989. D. Mrđenović ( ur. ), Temelj moderne demokratije. Izbor deklaracija i povelja o ljudskim pravima 1215 – 1989, Beograd, 1989. PRAVA ŽIVOTINJA Visković, N., “Angloamerički Animal law”, ZRPFS god. 30., br. 2/1993, str. 457-465. Visković, N., “Međunarodna pravna zaštita životinja”, Socijalna ekologija 3/1992, str. 287-296. Visković, N., “Stradanja, zaštita i prava životinja (Prilog raspravi o “trećoj generaciji prava”)”, ZPFZ 5-6/1989, str. 815-825. Visković, N., Životinja i čovjek. Prilog kulturnoj zoologiji, Split, 1966.

13

Visković, N., “Životinje kao žrtve i pravni poredak”, Zakonitost 11-12/1991, str. 1380-1396. PRAVEDNOST Aristotel, Nikomahova etika, Zagreb, 1982. Križan, M., "Liberalizam, pravednost i kulturna pluralnost", PM, Vol. XXXI/1994, No. 3, pp. 37-52; "Liberalism, Justice and Cultural Pluralism", PM, Vol. XXXII/1995, No. 5, pp. 28-44. A. Romac, Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973. J. Rawls, “Teorija pravde”, NT br. 5, 1990. Visković, N., “O pravednosti”, Pogledi 2/1983, str. 37-53. PRAVIČNOST Padjen, I., “Fairness as an Essential Element of Law”, PM/Croatian Political Science Review, vol. 33, no. 5 (1997), str. 108-119; “Pravičnost kao bitan sastojak prava”, u S. Budak (ur.), Okrugli stol Hrvatskoga pravnog centra, Zagreb, 1997, str. 164-174. PRAVILNIK KAO IZVOR PRAVA U HRVATSKOM PRAVU PRAVNA BIBLIOGRAFIJA INOZEMNIH I TUZEMNIH PRAVNIH ČASOPISA PRAVNA DRŽAVA Padjen, I., „Vladavina prava”, 22 Dometi (1989) 3, 347-356. Pokrovac, Z., ”Prilog raspravi o metamorfozama pravne države”, 26 ZRPFS (1989), str. 301-307. Visković, N., “Što je pravna država”, Gledišta 10-12/1990, str. 85-88. PRAVNA JEDNAKOST U HRVATSKOM PRAVU PRAVNA NAČELA HRVATSKOG PRAVA U ZAKONODAVSTVU, PRAVNOJ ZNANOSTI I SUDSKOJ PRAKSI (npr. načela: javnosti, jednakosti, pretpostavke nevinosti itd.) PRAVNA SIGURNOST U HRVATSKOM PRAVU PRAVNA ZNANOST Padjen, I., “(I)racionalnost pravne znanosti: pristupi problemu”, ZPFZ , 38:2 (1988), str. 143-154. Padjen, I., “Nestanak makroetike: formiranje moderne pravne znanosti i nestanak temelja pravne misli”, PM, 25:2 (1988), str. 72-88. Padjen, I., „Pravna znanost kao konstituent modernog prava”, 33 NT (1989) 11, 2992-3014. Padjen, I., “Rekonstrukcija pravne znanosti kao tehnološki problem”, NT, 33:12 (1989), str. 3425-3444; istovremeno u Pravo i društvo, 5:2 (1989), str. 51-70. Padjen, I., „Što može pravna znanost očekivati od sociologije”, 4 Pravo i društvo (1983-1984), Zagreb, 1985, 123-133. Pokrovac, Z., „Hermann U. Kantorowicz i borba oko pravoznanstva”, 6 Filozofska istraživanja (1986) sv. 4 (19), 1149-1166. Pokrovac, Z., ”Hermann U. Kantorowicz, sociologizacija pravoznanstva i trijalizam”, 25 Dometi (1992) 9-10, str. 401-419.

14

PRAVNE ENCIKLOPEDIJE I TEORIJA PRAVA PRAVNIČKE PROFESIJE U HRVATSKOJ I SVIJETU (NPR. SUDAC, ODVJETNIK, DRŽAVNI ODVJETNIK, PRAVOZNANSTVENIK, PRAVNIK U PRIVREDI, UPRAVNI PRAVNIK, POREZNI SAVJETNIK, PRAVNIK-DIPLOMAT, PRAVNIK-NOVINAR ITD.) ABEL, R. L./P. S. C. LEWIS (Eds), Lawyers in Society: Comparative Theories, Los Angeles, 1989. (R: NELKEN, D., 19 IJSL (1991) 1, 101-107.) GILLES, P. (Hrsg.), Anwaltsberuf und Richterberuf in der heutigen Gesellschaft. Role and Organisation of Judges and Lawyers in Contemporary Societas, Baden-Baden, 1991. Padjen, I., „Kako se zaštiti od dovoljnaša. O pravnom obrazovanju za ostvarivanje i zaštitu društvenog vlasništva”, 29 NT (1985) 486, 501-514. Pokrovac, Z., Hermann U. Kantorowicz i slobodnopravni pokret (doktorska disertacija obranjena 1995. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu). Pokrovac, Z., (1983), „Karlheinz Muscheler, Hermann Ulrich Kantorowicz: eine Biographie, Berlin, 1984”, 20-21 ZRPFS (1983-1984), 187-192. Pokrovac, Z., Četiri članka (Andrassy, Bogišic, Krbek, Politeo) in: Juristen: ein biographisches Lexikon; von der Antike bis zum 20. Jahrhundert (hrsg. v. Michael Stolleis), München, 1995. ROTTLEUTHNER, H./J. Tuchel, “Wer war Dietrich Wilde alias Dietrich Güstrow? Ein Nachtrag”, 24 KJ (1991) 1, 76-83. (S\ZP. O njem. pravniku koji je poslije rata uljpšao vlastitu nacističku biografiju: “ein deutsches Pendant zu Dr. Jekyll und Mr. Hyde?”). PRAVNE GRANE Visković, N., “K novim pravnim granama”, ZRPFS XXV/1988, str. 71-77. PRAVNE PRAZNINE (v. i POPUNJAVANJE PRAVNIH PRAZNINA...) Pokrovac, Z., Hermann U. Kantorowitz i slobodnopravni pokret (doktorska disertacija), Split, 1995., točka 6. (posebno točka 6.4.) i točka 7.2.1. PRAVNI ASPEKTI UPORABE OPOJNIH DROGA U HRVATSKOM I KOMPARATIVNOM PRAVU I SLOBODA IZBORA PRAVNI OBJEKTI PRAVNI OSJEĆAJ Padjen, I., “(I)racionalnost pravne znanosti: pristupi problemu”, ZPFZ , 38:2 (1988), str. 143-154. Pokrovac, Z., Hermann U. Kantorowicz i slobodnopravni pokret (doktorska disertacija obranjena 1995. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu). Pokrovac, Z., ”Pravni osjećaj ili jurisprudencija osjećaja? O jednom spornom pravnometodičkom pitanju u radovima H. U. Kantorowicza i slobodnopravnoga pokreta”, 25 Dometi (1992) 5-6, str. 197-215. PRAVNI POZITIVIZAM PRAVNI REALIZAM Visković, N., “Alf Ross”, ZRPFS XVIII/1981, str. 41-56.

15

Visković, N., “Alf Ross o pravu”, Zbornik za teoriju prava III/1987, Beograd, 1977, str. 237-252. PRAVNI STATUSI STRANIH FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA U HRVATSKOM PRAVU PRAVNI SUBJEKTI Pokrovac, Z., “Individuum u problematici subjekta u pravu”, 14 Pogledi (1984) 4, str. 142-152; v. i ”Ispravak”, 15 Pogledi (1981) 1, str. 112. Pokrovac, Z.,”Integralna teorija prava i problematika subjekta u pravu”, 22 ZRPFS (1985), str. 101-112. PRAVNI IZRAZI U HRVATSKIM RJEČNICIMA PRAVNO OBRAZOVANJE Padjen, I., “Internationalisation of Legal and Political Studies in Yugoslavia: Croatian University System as a Model “, ZPFZ, 40:Suppl.4 (1990), str. 505-554. Padjen, I., „Kako se zaštiti od dovoljnaša. O pravnom obrazovanju za ostvarivanje i zaštitu društvenog vlasništva”, 29 NT (1985) 486, 501-514. Pokrovac, Z., „Studij prava i politički sistem”, 15 ZRPFS (1978), 213-221. Pravo, moderno (v. MODERNO PRAVO) PRAVO I MORAL Babić, D., Pravo i moral - sistematsko ispitivanje odnosa i veza između prava i morala, Beograd, doktorska disertacija, 1984. Padjen, I., “Društvo, pravo i moral: problemi i nedostaci metodologije pravnih i društvenih istraživanja u Jugoslaviji “, ZPFR, 10 (1989), str. 79-110. Padjen, I., “Filozofija prava u uobičajenom ključu: bilješka o Dragan Babić, Pravo i moral - sistematsko ispitivanje odnosa i veza između prava i morala (Pravni fakultet u Beogradu: doktorska disertacija, 1984) u kontekstu jugoslavenske teorije prava”, Dometi, 19:5 (1986), str. 79-100. Padjen, I., (Ne)ćudorednost (međunarodnog) prava, Rijeka, 1989. Padjen, I., (Ne)ćudorednost međunarodnog prava (dis.), Zagreb. Padjen, I., “Socijalistička (ne)poslušnost i ćudorednost prava”, Pitanja 8:8 (1976), str. 83-100 & 8:9 (1976), str. 96-107. PRAVO I POLITIKA DENKOVIĆ, D., “Sudska funkcija i politika”, 3 Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu (1969), 201-222. KIRCHHEIMER, O., Political Justice. The Use of Legal Procedure for Political Ends, Princeton, 1961. S\ZP. MORRISON, F. L., Courts and the Political Process in England, London, 1973. Padjen, I., “Pravo i artikulacija političkih interesa”, Argumenti, 1:1 (1978), str. 31-50. Padjen, I., “Pravo i politika: prolegomena teoriji o pravnom (spoznajnom) interesu”, ZRPFS, 18 (1980), str. 57-72; studija tvori cjelinu s radom “Pravo (“jezgra politike”) kao komunikacijska zajednica”, Pogledi, 10:2 (1980), str. 23-40. Padjen, I., “Struktura pravne političke odgovornosti”, NT, 33: 5-6 (1989), str. 1150-1182.

16

UDKE, G., “Systemwechsel und juristisches Methodenverständnis”, 23 RT (1992) 1, 87-96. (O diskontinuitetu metode pri političkim promjenama!) PRAVO NA SMRT PRAVOSUĐE (v. SUDSTVO) Pravoznanstvo (v. PRAVNA ZNANOST) PRESUDE USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE U HIJERARHIJI PRAVNIH AKATA PRIJATELJ/NEPRIJATELJ Čavoški, K., O neprijatelju, Beograd, 1989. Politička teorija Carla Schmitta, “Politička misao”, 1, 1989. Priroda stvari (v. ARGUMENT PRIRODE STVARI U PRESUDAMA) PRIRODNO PRAVO Bloch, E., Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo, Beograd, 1977. Strauss, L., Prirodno pravo i istorija, Sarajevo, 1970. PRIVATIZACIJA DRUŠTVENOG VLASNIŠTVA I NAČELO JEDNAKOSTI PROCEDURALNOST PRAVA Damaška, M., The Faces of Justice and State Authority: a Comparative Approach to the Legal Process, New Haven, 1986. Luhmann, N., Legitimacija kroz proceduru, Zagreb, 1992. Visković, N., “Proceduralni aspekt prava”, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 5-6/1985, str. 540-547. PUK/NAROD Rousseau, J. J., Društveni ugovor, Zagreb, 1978. RECEPCIJA NJEMAČKOG RADNOG PRAVA U HRVATSKOM PRAVU Pokrovac, Z., Erfahrung und Probleme bei der Rezeption deutschen Rechts in Kroatien, Ost-West-Contact 7/1997, S. 57-58. RECEPCIJA NJEMAČKOG PRAVA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U HRVATSKOM PRAVU Pokrovac, Z., Erfahrung und Probleme bei der Rezeption deutschen Rechts in Kroatien, Ost-West-Contact 7/1997, S. 57-58. Pokrovac, Z., „Die Haftung in der Vor-GmbH nach dem kroatischen und deutschen GmbH-Recht“, Länderanalysen der FAZ GmbH Informationsdienste Slowenien/Kroatien, August 1997, Hauptbericht, str. 31-35. SIGURNOST I BLAGOSTANJE E. Altvater, E., Popravka ili razgradnja socijalne države, Marksizam u svetu, br. 11., 1983.

17

Meyer, T., Fundamentalne vrednosti i obnova programa u demokratskom socijalizmu, Marksizam u svetu, br. 11, 1985 SILA/NASILJE Simeunović, D., Političko nasilje, Beograd, 1989. Sorel, G., Revolucija i nasilje, Zagreb, 1980. SISTEMATSKI ARGUMENT U PRESUDAMA Lazzaro, G., L”interpretazione sistematica della legge, Torino, 1965. Pokrovac, Z., Hermann U. Kantorowitz i slobodnopravni pokret (doktorska disertacija), Split, 1995., posebno točka 7.2.1. Visković, N., Argumentacija i pravo, Split, 1997. Vuković, M., Interpretacija pravnih propisa, Zagreb, 1952. SLOBODA Kant, I., Um i sloboda, Beograd, 1974. Križan, M., “O dva nespojiva pojma slobode”, Pitanja, Vol. XIX/1989, No. 2-3, pp. 104-117. Laski, H., Sloboda u modernoj državi, Beograd, 1985. Mill, J. S., Izabrani politički spisi, I, Zagreb, 1988. SLOBODA MEDIJA, PRAVO PRIVATNOSTI I PRETPOSTAVKA NEVINOSTI SLOBODA UDRUŽIVANJA Pokrovac, Z., ”O (ne)dopustivosti i (ne)potrebnosti višestranackog sistema u Jugoslaviji”, Izazovi pluralizma (zbornik), Zagreb, 1989, str. 120-132. Pokrovac, Z., ”O (ne)ustavnosti političkog udruživanja u Jugoslaviji”, 27 ZRPFS (1990) knj. 1, str. 231-236. Pokrovac, Z., ”Politički pluralizam i sloboda udruživanja. O nekim pravnim aspektima političkog pluralizma”, 34 NT (1990) 3-4, str. 466-480. SOCIJALIZAM Feher, F./A. Heler/Đ. Markuš, Diktatura nad potrebama, Beograd, 1986. Križan, M., "Društva sovjetskog tipa kao osebujna kulturna pojava. Uvodna razmišljanja", Dometi, Vol. XXIII/1990, No. 7-8, pp. 447-458. Križan, M., "Modernizacija, princip društvenog ugovora i legitimitet realsocijalističke vlasti", Dometi, Vol. XXI/1988, No. 11, pp. 637-655. Križan, M., "Nekoliko kritickih refleksija o Bahrovoj “Alternativi” i o njezinim kritikama", Revija za sociologiju, Vol. XIII/1983, No. 1-4, pp. 23-42. Križan, M., "Radikalne potrebe i kritika realnog socijalizma u novijim knjigama A. Heller, F. Fehera i G. Markusa", Theoria, Vol. XXVII/1984, No. 1-2, pp. 215-225. Križan, M., "Teorija totalitarizma, Michel Foucault i razumijevanje društvenih sistema sovjetskog tipa", 1. and 2. part, ZRPFS XXV, Split 1988, pp. 225-240, i XXVI, Split 1989, pp. 287-299. Križan, M., Um, modernizacija i poreci sovjetskog tipa. Jedna kriticna interpretacija boljsevicke ideologije, Rijeka, 1991. Križan, M./Z. Pokrovac, ”Od filozofije povijesti do realnog socijalizma”, 23-24 ZRPFS (1986-1987), str. 169-177. Pokrovac, Z. (ured.), Građansko društvo i država : povijest razlike i nove rasprave, Zagreb, 1991.

18

Pokrovac, Z.,”Stari “novi socijalizam””, 32 Socijalizam (1989) 11-12, str. 67-71. Puhovski, Ž., Socijalistička konstrukcija zbilje, Zagreb, 1990. SOCIJALIZAM I PRAVO Križan, M./Z. Pokrovac, “Pravo i teškoće svladavanja prošlosti (1-2)”, Slobodna Dalmacija (16. 8. 1992.) 14980, p. 24-25 i (21. 8. 1992) 14985, p. 26. MENZEL, J., Die Bedeutung des Rechts in der DDR unter besonderer Berücksichtigung des Prinzips des sozialistischen Gesetzlichkeit in der Zeit von 1949-1989, Mainz, Diss., 1990. Padjen, I., “Approaching Aliens: A Plea for Jurisprudential Recovery as a Theoretical Introduction into (Ex) Socialist Legal Systems “, Dalhousie Law Journal, 14:1 (1991), 23-64. Padjen, I., “O vlasti i vlasništvu u “realnom” socijalizmu", Pravo i društvo 1981-82, 2 (1983), str. 33-78. Padjen, I., “Socijalistička (ne)zakonitost i ćudorednost prava”, Pitanja, 9:6-7 (1977), str. 64-79. Pokrovac, Z., ”Realsocijalizam i pravo”, 18 Savremenost (prosinac 1988) 12, str. 44-50; diskusije: str. 75, 103, 112, 143, 144. ROGGEMANN, H., Systemunrecht und Strafrecht am Beispiel der Mauerschützen in der ehemaligen DDR, Berlin, 1993. SOCIOLOGIZACIJA PRAVOZNANSTVA Padjen, I., “Norme i činjenice: prilog prevladavanju pokušaja sociologizacije pravne znanosti”, Pravo i društvo 1982-83, 3 (1984), str. 21-44. Padjen, I., „Sociologija i moderno pravo”, 18 Revija za sociologiju (1987) 3-4, 93-110. Padjen, I., „Sociologija i pravna znanost”, 31 NT (1987) 12, 2159-2174. Padjen, I., „Što može pravna znanost očekivati od sociologije”, 4 Pravo i društvo (1983-1984), Zagreb, 1985, 123-133. Pokrovac, Z., Hermann U. Kantorowicz i slobodnopravni pokret (doktorska disertacija obranjena 1995. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu). Pokrovac, Z., ”Hermann U. Kantorowicz, sociologizacija pravoznanstva i trijalizam”, 25 Dometi (1992) 9-10, str. 401-419. SOLIDARNOST Ozouf, M., “Bratstvo”, NT, br. 1-2, 1990. Dirkem, E., O podeli društvenog rada, Beograd, 1972. Studij prava (v. PRAVNO OBRAZOVANJE) SUDAČKO STVARANJE PRAVA DAWSON, J. P., The Oracles of the Law, Ann Arbor, 1968. (Vrlo važna knjiga - prikazuje engl. njem., fran. i rimski razvitak sudačkog prava.) OGOREK, R., Richterkönig oder Subsumtionsautomat? Zur Justiztheorie im 19. Jahrhundert, Frankfurt/M., 1986. Pokrovac, Z. Hermann U. Kantorowicz i slobodnopravni pokret (dis.), 1995. Visković, N., “O normativnoj djelatnosti sudova”, ZRPFS III/1965, str. 207-233. SUDSTVO (v. i NEOVISNOST SUDOVA I SUDACA) ABEL, R. L./P. S. C. LEWIS (Eds), Lawyers in Society: Comparative Theories, Los Angeles, 1989. R: NELKEN, D., 19 IJSL (1991) 1, 101-107.

19

ACHTERBERG, N. (Hrsg.), Rechtssprechungslehre. Internationales Symposium Münster 1984. Köln, 1986. BAČIĆ, A., Principi podjele i jedinstva vlasti u Jugoslaviji, Split, 1990. BECKER, W. G., “John P. Dawson: The Oracles of the Law. Ann Arbor, 1968. 520 S.”, 170 AcP (1970) 5, 474-478. BAYER, V., Kazneno postupovno pravo. Prva knjiga. Poviestni razvoj, Zagreb, 1943. Kapitalno djelo, odličan registar. BERGER, R., Impeachment: the Constitutional Problems, Cambridge, 1973. S\AB. O problemu smjenjivanja sudaca u SAD. COLIĆ, M., Takozvana Nezavisna Država Hrvatska 1941., Beograd, 1973. S\ZM\ZP (sadrži razne ustaške propise, uredbu o prijekim sudovima, o pokretnim prijekim sudovima, Zakon o prisezi vjernosti; bibliografija) ČALIJA, B., “Rimski građanski postupak u svjetlu savremenog pružanja pravne zaštite”, 23 Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu (1975) 239-254. ČULINOVIĆ, F., Okupatorska podjela Jugoslavije, Beograd, 1970. ČULINOVIĆ, F., “Organizacija vlasti i oružane snage u “Nezavisnoj Državi Hrvatskoj””, Vojnoistorijski glasnik (1968) 3. Damaška, M., The Faces of Justice and State Authority: a Comparative Approach to the Legal Process, New Haven, 1986. DAWSON, J. P., The Oracles of the Law, Ann Arbor, 1968. 520 S. Vrlo važna knjiga. Prikazuje engl. njem., fran., i rimski razvitak glede sudačkog prava. DENKOVIĆ, D., “Sudska funkcija i politika”, 3 Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu (1969), 201-222. DENKOVIĆ, D., "Sudska kontrola rada uprave u italijanskom pravu”, 4 Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu (1970), 239-249. [Bavi se i o organizacijom sudstva; S\zp ] DENKOVIĆ, D, “Upravno sodstvo v Franciji”, 10 Vestnik Inštituta za javno upravo (1974) 1-2, 31-41. DENKOVIĆ, D., “Upravno sudstvo u Francuskoj”, 2 Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu (1967-1968), 231-252. [dosta o organizaciji i razvitku] DENZEL, G., “Die Ermittlungsverfahren gegen Richter und Staatsanwälte am Volksgerichtshof seit 1979”, 24 KJ (1991) 1, 31-41. S-ZP. 32000 smrtnih presuda njem. sudstva od 1933 do 1945. DICKSON, D., “The Selection and Appointments of Magistrates in England and Wales”, Comparative Juridical Review 30 (1993) 3-36. DIKA, M., “O organizacija sudova, status, izbor i odgovornost sudaca u Švicarskoj”, 41 ZPFZ (1991) 2-3, 151-168. Švicarska je zemlja tradicije pučkog biranja sudaca i velikog i neskrivenog utjecaja stranaka na izbor sudaca. Pokazuje se da neka rješenja koja su neuobičajena (npr. neprofesionalnost odn. nestručnost sudaca Vrh. suda) ne stvaraju probleme jer postoji stabilna demokratska praksa. DRUŠTVO hrvatskih sudaca, “Primjedbe i prijedlozi na Prednacrt prijedloga za donošenje zakona o redovnim sudovima”, 45 Zakonitost (1991) 9-10, 1189-1220. DZIALOCHA, K., “Der Rechtsstaat unter den Bedingungen einer grundlegenden Umformung des Rechtssystems, dargesetellt am Beispiel Polen”, 39 Osteuropa-Recht (1993) 1, 1-21. EHRLICH, E., “Die Neuordnung des Gerichtsverfassung”, in: Ehrlich 1986: 146-178. Neovisnost u Engleskoj, visoki ugled sudaca, samostalnost, rasterećenost od rutinskih poslova itd., s prijedlozima kako da se u Europi poboljša sudstvo prihvatanjem engleskih rješenja. FROMMEL, M., “Die Kritik am “Richtigen Recht” durch Gustav Radbruch und Hermann Ulrich Kantorowicz”, in: Jenseits des Funktionalismus. Arthur Kaufmann zum 65. Geburtstag (hrsg. v. L. Philipps u. H. Scholler), Heidelberg, 1989, 43-62. ZP

20

GILLES, P. (Hrsg.), Anwaltsberuf und Richterberuf in der heutigen Gesellschaft. Role and Organisation of Judges and Lawyers in Contemporary Societas, Baden-Baden, 1991. GREIFF, J., “Gunther Arzt: Der befangene Strafrichter, zugleich eine Kritik an der Beschränkung der Befangenheit auf die Parteilichkeit. Tübingen : Mohr (Paul Siebeck), 1969. 121 S. 14,80 DM”, 170 AcP (1970) 5, 461-464. Odlično za odnos neovisnosti i pristranosti, posebice u kaznenom pravu. GRUCHMANN, L., Justiz im Dritten Reich 1933 - 1940. Anpassung und Unterwerfung in der Ära Gürtner, München, 1990. GRUCHMANN, Lothar, “Eli Nathans, Franz Schlegelberger, Der Unrechts-Staat, Band III. Redaktion Kritische Justiz (Hrsg.), Nomos\Verlagsgesellschaft, Baden-Baden 1990, 86.S., DM 18,-”, 25 KJ (1992) 1, 120-123. GRÜNHUT, M., “Die Unabhängigkeit der richterlichen Entscheidung”, in: Rechtsstaatsidee und Erziehungsstrafe. Abhandlungen zur Errinerung an Dr. iur. Dr. phil. M. Liepmann von seinem Schülern (Curt Body u. a.), Monatsschrift für Kriminalpsychologie und Strafrechtsreform, hg. von G. Aschaffenburg und H. von Hentig, Beiheft 3, Heidelberg 1930. HORY, L./M. Broszat, Der kroatische Ustascha-Staat 1941-1945, Stuttgart, 1945. KAYSER, U., Die Auswahl der Richter in der englischen und amerikanischen Rechtspraxis, Berlin, 1969. Kelsen, H., General Theory of Law and Revolution, New York, 1945. KIRCHHEIMER, O., Political Justice. The Use of Legal Procedure for Political Ends, Princeton, 1961. S\ZP. KIRCHHEIMER, O. Von der Weimarer Republik zum Faschismus: Die Auflösung der demokratsichen Rechtsordnung, Franfurt, 1981. KONČAR, P., “Posebna sodišča za delovne spore v Franciji”, 10 Vestnik Inütituta za javno upravo (1974) 1-2, 91-98. [osnovne informacije, bavi se organizacijom, izborom i financiranjem; fran. sudovi radni su najstariji takvi; S I 113/1974] KOPSA, L., “O organizaciji ustaškog aparata vlasti za sprovođenje terora u tzv. NDH”, Zagreb u NOB-i i socijalističkoj revoluciji, Zagreb, 1971. KRAPAC, D., “Regrutiranje i karijera profesionalnih sudaca u SR Njemačkoj: prvi dio: institucionalni okviri sudačke djelatnosti i pravna obilježja statusa profesionalnog suca”, 40 ZPFZ (1990) 2, 145-174. (Puno infoirmacija o relevantnim saveznim i zemaljskim propisima koji se odnose na sudce i sudove.) KRBEK, I., “Garancije sudijske nezavisnosti”, SPOMENICA Sedme glavne skupštine Kongresa pravnika Kraljevine Jugoslavije. Ur. Stojan Jovanović, Beograd, 1935., 17-23. (Vrlo oprezni iskazi o sud. neovisnosti u Kralj. Jugoslaviji.) KÜBLER, F. K., “Der deutsche Richter und das demokratsiche Gesetz. Versuch einer Deutung aus richterlichen Selbstzeugnissen”, 162 AcP (1963) 4, 104-128. LAWSON, F. H., “Comparative Judicial Style”, The American Journal of Comparative Law (1977) 2, 364-371. (Zf.) LEGRADIĆ, R./M. Besarović, Narodni sudovi i javno tužilaštvo u novoj Jugoslaviji, Beograd, 1948. (S I 631; odlični primjeri ovisnosti sudaca u prvoj Jugoslaviji) Lopičić, Đ./N. Memedović, Bibliografija krivičnog prava Jugoslavije 1851 - 1975, Beograd, 1979. LUHMANN, N., “Die Stellung der Gerichte im Rechtssystem”, 21 RT (1990) 459-473. (Teza o centralnom položaju sudova u pr. sistemu.) MAJER, D., “Aspekte der Militärjustiz im nationalsozialistischen Staat”, Ius Commune. Zeitschrift für europäische Rechtsgeschichte. Veröffentlichungen des Max-Planck-Instituts für europäische Rechtsgeschichte, Frankfurt am Main, Hrsg. v. D. Simon u. M. Stolleis, Bd. XX (1993), 248-264.

21

MEHREN, A., “The Judicial Process: A Comparative Analysis”, The American Journal of Comparative Law (1956) 2, 197-228. (ZP) MOMČINOVIĆ, H., “Osnovano je Društvo hrvatskih sudaca”, 45 Zakonitost (1991) 5, 563-567. MORRISON, F. L., Courts and the Political Process in England, London, 1973. MÜLLER, W./M. Grigo, “Amnestie oder Strafverfolgung? Zum Problem der Strafverfolgung ehemaliger DDR-Spitzenfunktionäre”, 24 KJ (1991) 1, 88-94. (S\ZP. Ovo je ključni članak, jer se radi o polemici, te se vidi sve glavne argumente koji se javljaju u njem. diskusiji (v. KJ 1990, 460-473, Zielcke, Jäger, Perels, Knieper). Predviđaju da neće biti progona.) NACRT univerzalne deklaracije o nezavisnosti sudstva, 27 JRKKP (1989) 1, 57-71. (S-ZP) NEUMANN, F., Die Herrschaft des Gesetzes. Eine Untersuchung zum Verhältnis von politischer Theorie und Rechtssystem in der Konkurrenzgesellschaft, Frankfurt, 1980. NEUMANN, F., “Promjena funkcije zakona u pravu građanskog društva”, Neumann, F., Demokratska i autoritarna država, 2. izd., Zagreb, 1992 (1. izd. 1974). OGOREK, R., Richterkönig oder Subsumtionsautomat? Zur Justiztheorie im 19. Jahrhundert, Frankfurt am Main, 1986. PAULI, G., Die Rechtsprechung des Reichsgerichts in Strafsachen zwischen 1933 und 1945 und Ihre Fortentwicklung in der Rechtsprechung des Bundesgerichtshofes, Berlin, 1992. (R: H. P. Glöckner in: Ius Commune. Bd. XX (1993), 543-547.) PEKIĆ, P., Postanak Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb, 1942. “PREDNACRT. Prijedlog zakona o redovnim sudovima”, 45 Zakonitost (1991) 9-10, 1220-1242. Pokrovac, Z., ”Lothar Gruchmann, Justiz im Dritten Reich 1933 - 1940. Anpassung und Unterwerfung in der Ära Gürtner (Quellen und Darstellungen zur Zeitgeschichte, Bd. 28), München : R. Oldenbourg Verlag, 21990, VIII + 1297 str.”, 43 ZRPFS (1993) 6, str. 759-763. Pokrovac, Z., ”Zur Geschichte der Vergesellschaftung der Justiz: Jugoslawien 1945-1980”, in: Zweites Sammelband der Veröfentlichungen des Max-Planck-Instituts zum Osteuropaprojekt ”Normdurchsetzung in den osteuropäischen Nachkriegsgesellschaften”, Frankfurt am Main, 1996. PUTEM hrvatskog državnog prava, sv. 6, Zagreb, 1942. SCHORN, H., Der Richter im Dritten Reich. Geschichte und Dokumente, Frankfurt/M, 1959. (S-ZP; sadrži važne dokumente) SCHRÖDER, R., “Lothar Gruchmann, Justiz im Dritten Reich 1933 - 1940. Anpassung und Unterwerfung in der Ära Gürtner (Quellen und Darstellungen zur Zeitgescichte. Herausgegeben vom Institut für Zeitgescichte, Bd. 28), München (Oldenburg-Verlag) 1988, 1300 S., 198.\DM”, in 22 KJ (1989) 3, 372-374. (Vrlo jasan pregled sadržaja i vrlo pohvalno o knjizi). Senfft, H., Richter und andere Bürger. 150 Jahre politische Justiz und neudeutsche Herrschaftspublizistik, Nördling, 1987, SPOMENICA Sedme glavne skupštine Kongresa pravnika Kraljevine Jugoslavije. Ur. Stojan Jovanović, Beograd, 1935. STATUT Društva hrvatskih sudaca, 45 Zakonitost (1991) 5, 568-574. TASIĆ, Đ., “Dott. Paolo Silvio Migliori, Il conceto di funzione giurisdizionale, 1932, st. 111 (Estrato da “Il Circolo Giuridico” - N. S. Anno III, Fasc III. 1392 a X)”, in: 23 APDN (1933) knj. XXVII (XLIV), 2. kolo, br. 3, 152-154. VARGA, C., “Do We Have the Right to Judge the Past? Philosophy of Law Considerations for a Period of Tranistion”, 23 RT (1992) 3, 396-404. (Da je soc. pravo bilo pravo i za kontinuitet prava.)

22

VLADISAVLJEVIĆ, M., “Materijalna koncepcija sudske funkcije. Jedno upoređenje gledištva”, in: 23 APDN (1933) knj. XXVII (XLIV), 2. kolo, br. 3, 217-221. (Informativan pregled klasičnih diskusija o kriterijumima razlikovanja državnih djelatnosti) WASSERMANN, R., “Kann man mit DDR-Richtern einen Rechtsstaat machen”, Aus Politik und Zeitgeschichte. Beilage zur Wochenzeitung Das Parlament B 29/91, 12. Juli 1991, 51-60. WERKENTIN, F., “Die “Balade vom ermordeten Hund” - Neue Quellen zu einer Fallstudie Otto Kirchheimers über DDR-Justizfunktionäre in den 50er Jahren”, 25 KJ (1992) 4, 496-501. WERKENTIN, F., “Scheinjustiz in der frühen DDR. Aus den Regieheften der “Waldheimer Prozesse” des Jahres 1950”, 24 KJ (1991) 3, 333-350. WESEL, U., “Der Honecker-Prozeß. Über den Rechtsstaat, seine Peinlichkeiten und seine Schwierigkeiten”, 26 KJ (1993) 2, 198-206. (O tijeku Honeckerova procesa, posebice o problematičnosti pravne osnove suđenja.) WROBEL, H., Verurteilt zur Demokratie. Justiz und Justizpolitik in Deutschland 1945-1949, Heidelberg, 1989. (R: G. WERLE, Ius Commune. Bd. XX (1993), 551-556) ZBORNIK zakonika i naredaba NDH 1941, Zagreb, 1941. SUKOB Habermas, J., Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu, Zagreb, 1982 SUVERENOST Pokrovac, Z., ”Suverenost puka ili suverenost nacije”, 44 Zakonitost (1990) 3, str. 364-368. Lj. Tadić, Filozofija prava, Zagreb, 1983. TEORIJA PRAVA Padjen, I., “The Root of Legal Theory”, Synthesis Philosophica, 5:1 (1988), str. 235-248. Teorije prava (v. TIRANIJA Strauss, L., O tiraniji, Zagreb, 1980. Machiavelli, N., Vladar, Zagreb, 1975. Wittfogel, K., Orijentalna despocija, Zagreb, 1988. TOLERANCIJA Križan, M., “Etnički nacionalizam, tolerancija i politika multikulturalnosti”, 31 ZRPFS (1994) 1-2, pp. 167-186. Locke, J., Pismo o toleranciji, u: Dve rasprave o vladi, I, Beograd, 1978. Mill, J. S., O slobodi, u: Izabrani politički spisi, I, Zagreb, 1988. Voltaire, Rasprava o toleranciji, Zagreb, 1988. TOTALITARIZAM Čavoški, K., O neprijatelju, Beograd, 1989. Križan, M., “Teorija totalitarizma, Michel Foucault i razumijevanje društvenih sistema sovjetskog tipa”, 1. and 2. part, ZRPFS XXV, Split 1988, pp. 225-240, and No. XXVI, Split 1989, pp. 287-299. Kuljić, T., Teorije o totalitarizmu, Beograd, 1983. Miloš, Č., Zarobljeni um, Beograd, 1985.

23

TUMAČENJE U PRAVU Mandić, O., Sistem i interpretacija prava, Zagreb, 1971. Pokrovac, Z., Hermann U. Kantorowitz i slobodnopravni pokret (doktorska disertacija), Split, 1995., posebno poglavlje 7. Rotondi, M., “Interpretazione della legge”, Novissimo Digesto Italiano, vol. VIII, Torino, 1957., str. 893.-902. Visković, N., Argumentacija i pravo, Split, 1997. Visković, N., “O tumačenju pravnih akata”, ZRPFZ 3-4/1981, str. 369-390. Vuković, M., Interpretacija pravnih propisa, Zagreb, 1952. TVORCI PRAVNIH NORMI HRVATSKOG PRAVA (v. i SUDAČKO STVARANJE PRAVA) UREDBA Padjen, I., “Uredbe iz nužde hrvatskog Predsjednika: mjerodavnost francuskoga javnog prava”, PM, vol.33, no.1 (1996), str. 149-165. USTAV Križan, M., “Ustavnost, vlast i demokracija. Nekoliko primjedbi na clanak Z. Đinđića “Ustav i "nacionalno pitanje"””, Dometi, Vol. XXI/1988, No. 1-3, pp. 49-52. Stefanović, J., Ustavno pravo FNRJ i komparativno, I i II, Zagreb, 1956. Jovičić, M., Veliki ustavni sistemi, Beograd, 1983. USTAVNI ZAKON KAO IZVOR PRAVA U HRVATSKOM PRAVU VACATIO LEGIS U HRVATSKOM PRAVU (EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE) VAŽENJE PRAVNIH NORMI Vjerodostojno tumačenje (v. AUTENTIČNO TUMAČENJE U HRVATSKOM PRAVU) VLADAVINA PRAVA (v. i PRAVNA DRŽAVA) Basta, L. R., Politika u granicama prava. Studija o anglosaksonskom konstitucionalizmu, Beograd, 1984. NEUMANN, F., Die Herrschaft des Gesetzes. Eine Untersuchung zum Verhältnis von politischer Theorie und Rechtssystem in der Konkurrenzgesellschaft, Frankfurt, 1980. Padjen, I., „Vladavina prava”, 22 Dometi (1989) 3, 347-356. VLASNIŠTVO Padjen, I., „Kritika politekonomskog i gradjanskopravnog poimanja vlasništva”, 4 Pravo i društvo (1983/1984), Zagreb, 1985, 33-79; NT, 29:10 -12 (1985), str. 990-1035. Padjen, I., “O vlasti i vlasništvu u “realnom” socijalizmu”, Pravo i društvo 1981-82, 2 (1983), str. 33-78. VLAST Blažević, R., Politička vladavina, Rijeka, 1988. Križan, M., “Ustavnost, vlast i demokracija. Nekoliko primjedbi na clanak Z. Đinđića “Ustav i "nacionalno pitanje"””, Dometi, Vol. XXI/1988, No. 1-3, pp. 49-52. Pusić, E., Nauka o upravi, Zagreb, 1986.

24

Tadić, Lj., Nauka o politici, Beograd, 1988. ZAJEDNICA Rousseau, J. J., Društveni ugovor, Zagreb, 1978. Puhovski, Ž, Interes i zajednica, Zagreb, 1975. ZAKON Jovičić, M., Zakon i zakonitost, Beograd, 1978. Monteskje (Montesquieu), O duhu zakona, Beograd, 1989. NEUMANN, F., Die Herrschaft des Gesetzes. Eine Untersuchung zum Verhältnis von politischer Theorie und Rechtssystem in der Konkurrenzgesellschaft, Frankfurt, 1980. NEUMANN, F., “Promjena funkcije zakona u pravu građanskog društva”, in: Demokratska i autoritarna država, 2. izd., Zagreb, 1992 (1. izd. 1974). Platon, Zakoni ZAKONODAVSTVO H. Berman, Law and Revolution, Oxford, 1983. M. Jovičić, Zakon i zakonitost, Beograd, 1978.

LITERATURA ZA SEMINARSKE I DIPLOMSKE RADOVE

I DOPUNSKA LITERATURA ZA ISPIT

Akvinski, T., Izbor iz djela, Zagreb, 1990. Altvater, E., “Popravka ili razgradnja socijalne države”, Marksizam u svetu, br. 11/1983. Anderson, B., Nacija, zamišljena zajednica, Zagreb, 1990. Arendt, H., Vita activa, Zagreb, 1990. Aristotel, Nikomahova etika, Zagreb, 1982. Aristotel, Politika, Zagreb, 1988. Aristotel, Retorika, Zagreb, 1990. Aurelije Augustin, O državi božjoj, Zagreb, 1982. Babić, D., Pravo i moral - sistematsko ispitivanje odnosa i veza između prava i morala, Beograd, doktorska dis., 1984. Bačić, A., Principi podjele i jedinstva vlasti u Jugoslaviji, Split, 1990. Bakunjin, M., Država i sloboda, Zagreb 1979. Basta, D., Hermeneutika i pravo, u: Hermeneutika i nauke, Gledišta, 3-4/1990. Basta, L. R., Politika u granicama prava. Studija o anglosaksonskom konstitucionalizmu, Beograd, 1984. Bavcon, Lj., Kaznenopravna zaštita države i njenog društvenog uredjenja. Politički delikti, Zagreb, 1988. Beccaria, C., O zločinima i kaznama, Split, 1984. Bermann, H., Law and Revolution, Oxford, 1983. Blažević, R., Politička vladavina, Rijeka, 1988. Bloch, E., Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo, Beograd, 1977. Bobbio, N., Eseji iz teorije prava, Split, 1988.

25

Bobbio, N., „Bitak i trebanje u pravnoj znanosti”, 70 APDN (1984) 1, 99-120. Bobbio, N., „O kriterijima za rješavanje antinomija”, 73 APDN (1987) 3-4, 471-486. Botomor, T., Elite i društvo, Beograd, 1967. Bottomore, T., Politička sociologija, Zagreb, 1987. Burger, Hotimir, Subjekt i subjektivnost. Filozofske rasprave, Zagreb, 1990. Cerroni, U., „Sovjetske pravne teorije”, Argumenti (1978) 2, 207-220. Cerroni, U., Uvod u društvenu znanost, Zagreb, 1983. Cossio, C., “ Radiografija egološke teorije prava - njen problem i njeni problemi”, ZRPFS V/1967, str. 173-195. Croatian Critical Law Review (1996-). Čavoški, K., O neprijatelju, Beograd, 1989. Damaška, M., The Faces of Justice and State Authority: a Comparative Approach to the Legal Process, New Haven, 1986. Dika, M., Pravo na tužbu. Prilog učenju o ulozi procesa u ostvarivanju pravnog poretka, Zagreb, 1977. Dirkem, E., O podeli društvenog rada, Beograd, 1972. Dworkin, R., Enloe, C., Policija, vojska i etnicitet, Zagreb, 1990. Farnsworth, E. A., Uvod u pravni sistem Sjedinjenih Američkih Država, Beograd, 1973. Fašizam i neofašizam, Zagreb, 1976. Feher, F./A. Heler/Đ. Markuš, Diktatura nad potrebama, Beograd, 1986. Gadamer, H.-G., Istina i metoda. Osnovi filozofske hermeneutike, Sarajevo, 1978. Giuliani, A., “Teorija dokazivanja”, Pravnik, 22-23/1985, 93-113. Grebo, Z., Marx i Kelsen. Kritička analiza Kelsenove kritike naučne osnovanosti Marxovog shvatanja društva, države i prava, Sarajevo, 1979. Gurvitch, G., „Problemi sociologije prava”, in: Sociologija (red. G. Gurvitch) II, Zagreb, 1966. Habermas, J., Problemi legitimacije u kasnom kapitalizmu, Zagreb, 1982. Habermas, J., „Kriza države blagostanja i iscrpljenost utopijskih energija”, 22 PM (1985) 4, 84-97. Hamilton/Medison/Džej, Federalistički spisi, Beograd, 1981. Hart, H., Pojam prava, Podgorica, 1994. Hasanbegović, J., Perelmanova pravna logika kao nova retorika, Beograd, 1988. Hayek, Hegel, Osnovne crte filozofije prava, Held, D., Modeli demokracije, Zagreb, 1990. Hirsch, E. D. (E. D. Hirš), Načela tumačenja, Beograd, 1983. Hobz, T. (T. Hobbes), Levijatan, Beograd, 1961. Ivas, I., Ideologija u govoru, Zagreb, 1989. Jakoby, H., Birokratizacija svijeta, Zagreb, 1985.

26

Janjić, D., Država i nacija, Zagreb, 1989. Jovanović, S., Država I-II, Beograd, 1990. Jovičić, M., Zakon i zakonitost, Beograd, 1978. Jovičić, M., Veliki ustavni sistemi, Beograd, 1983. Kant, I., Um i sloboda, Beograd, 1974. Keane, J. (ed.), Civil Society and the State, New Euroropean Perspectives, London, 1988. Kelsen, H., General Theory of Law and Revolution, New York, 1945. Kelzen, H., Opšta teorija prava i države, Beograd, 1951. Kolaković, J., Historija novovjekih političkih teorija (od XV stoljeća do 1848. godine), I, Čakovec, 21976. Krapac, D., „Regrutiranje i karijera profesionalnih sudaca u SR Njemačkoj: prvi dio: institucionalni okviri sudačke djelatnosti i pravna obilježja statusa profesionalnog suca”, 40 ZPFZ (1990) 2, 145-174. Krbek, I., Diskreciona ocjena, Zagreb, 1927. Krbek, I., Prilog teoriji o pojmu prava, Zagreb, 1952. Križan, M./Z. Pokrovac, ”Od filozofije povijesti do realnog socijalizma”, 23-24 ZRPFS (1986-1987), str. 169-177. Kropotkin, P., Anarhizam i moral, Beograd, 1984. Kühnl, R., Oblici građanske vladavine - liberalizam i fašizam, Beograd, 1976. Kuljić, T., Teorije o totalitarizmu, Beograd, 1983. Kušej, G./M. Pavčnik/A. Perenič, Uvod v pravoznanstvo, Ljubljana, 1986. Kvintilijan, Obrazovanje govornika, Sarajevo, 1967. Lanović, M., Uvod u pravne nauke, Zagreb, 1934. Laski, H., Sloboda u modernoj državi, Beograd, 1985. Leksikon temeljnih pojmova politike, Zagreb, 1990. Legitimnost demokratske vlasti, Zagreb, 1996. Lerotić, Z., Nacija, Zagreb, 1985. Lijphart, A., Demokracija u pluralnim društvima, Zagreb, 1990. Locke, J., Pismo o toleranciji, u: Dve rasprave o vladi, I, Beograd, 1978. Locke, J., Dve rasprave o vladi, Beograd, 1978. Luhmann, N., Legitimacija kroz proceduru, Zagreb, 1992. Luhmann, N., Legitimation durch Verfahren, Frankfurt, 1983. Lukić, R., Istorija političkih i pravnih teorija, I. knj., Beograd, 31973. Lukić, R., Uvod u pravo, Beograd, 1961. i dr. izd. Lyotard, J.-F., Postmoderno stanje, Novi Sad, 1988. Machiavelli, N., Vladar, Zagreb, 1975. H. Maier et al. (ur.), Klasici političkog mišljenja, I.-II., Zagreb, 1998. Makkonen, K., „Iluzija vezane odluke”, Dijalog (1987) 1-2, 52-64. Manhajm, K., Ideologija i utopija, Beograd, 1968. Mandić, O., Država i pravo I-II, Zagreb, 1961., 1969. Mandić, O., Sistem i interpretacija prava, Zagreb, 1971. Matulović, M., Jezik, pravo i moral, Rijeka, 1986. Matulović, M. ( ur.), Ljudska prava /zbornik radova/, Rijeka, 1989., 1992. Matulović, M./I. Padjen, “Nikola Visković: Argumentacija i pravo /Argumentation and Law/”, CCLR 1-2/1997, p. 193-196.

27

Meyer, T., “Fundamentalne vrednosti i obnova programa u demokratskom socijalizmu”, Marksizam u svetu, br. 11, 1985. Mihalik, M., Moral i rat, Beograd, 1976. Mill, J.S., Izabrani politički spisi, I, Zagreb, 1988. Mill, J.S., O slobodi, u: Izabrani politički spisi, I, Zagreb, 1988. Miloš, Č., Zarobljeni um, Beograd, 1985. Mils, R., Elita vlasti, Beograd, 1964. Miličić, V., Opća teorija prava i države, Zagreb, 1994. Monteskje (Montesquieu), O duhu zakona, Beograd, 1989. Mrđenović D. (ur.), Temelj moderne demokratije. Izbor deklaracija i povelja o ljudskim pravima 1215 – 1989, Beograd, 1989. Neumann, F., Demokratska i autoritarna država, 2. izd., Zagreb, 1992 (1. izd. 1974). Nolte, E., Fašizam u svojoj epohi, Beograd, 1990. Onate, L. de, La certezza del diritto, Milano, 1968. Ortega i Gaset, Pobuna masa, Gradac, 1988. Ozouf, M., “Bratstvo”, NT, br. 1-2, 1990. Padjen, Ivan: "Aporije teorije prava", ZPFR, 2 (1981), str.79-90. "Approaching Aliens: A Plea for Jurisprudential Recovery as a Theoretical Introduction into (Ex) Socialist Legal Systems ", Dalhousie Law Journal, 14:1 (1991), 23-64. "Aristokracija i ustavna država", PM, vol.35, no.3 (1998), 92-111. "Constitutionalism and Democracy in International Community: Self-Determination in Former Yugoslavia as a Test", u W. Krawietz, E. Pattaro, and A. Erh-Soon Tay (eds.), Rule of Law: Political and Legal Systems in Transition (Berlin, 1997) / Rechtstheorie Beiheft 17/, str. 343-354. "Društvo, pravo i moral: problemi i nedostaci metodologije pravnih i društvenih istraživanja u Jugoslaviji ", ZPFR, 10 (1989), str. 79-110. "Fairness as an Essential Element of Law", PM/Croatian Political Science Review, vol. 33, no. 5 (1997), str. 108-119; "Pravičnost kao bitan sastojak prava", u S. Budak (ur.), Okrugli stol Hrvatskoga pravnog centra (Zagreb, 1997), str. 164-174. "Fašizam kao reakcija na zapadnu pravnu tradiciju", u S. Knežević i dr. (ur.), Antisemitizam, holokaust, antifašizam (Zagreb, 1996), str. 307-327; prijevod "Fascism as a Reaction to the Western Legal Tradition", in S. Knežević (ed.), Anti-Semitism, Holocaust, Fascism (Zagreb, 1997), pp. 215-234. "Filozofija prava u uobičajenom ključu: bilješka o Dragan Babić, Pravo i moral - sistematsko ispitivanje odnosa i veza između prava i morala (Pravni fakultet u Beogradu: doktorska disertacija, 1984) u kontekstu jugoslavenske teorije prava", Dometi, 19:5 (1986), str. 79-100. "Granice strategije pravnog razvoja", PM, 30:3 (1993), str. 55-70. "Internationalisation of Legal and Political Studies in Yugoslavia: Croatian University System as a Model ", ZPFZ, 40:Suppl.4 (1990), str. 505-554. "(I)racionalnost pravne znanosti: pristupi problemu", ZPFZ , 38:2 (1988), str. 143-154. „Kako se zaštiti od dovoljnaša. O pravnom obrazovanju za ostvarivanje i zaštitu društvenog vlasništva”, 29 NT (1985) 486, 501-514. „Kritika politekonomskog i gradjanskopravnog poimanja vlasništva”, 4 Pravo i društvo (1983/1984), Zagreb, 1985, 33-79; NT, 29:10 -12 (1985), str. 990-1035.

28

"Katolicizam i nacionalizam u Hrvata 1990.-ih: pravnoteroijski pogled", G. Cvitan (ur.), Liberalizam i katolicizam u Hrvatskoj, Zagreb, 1999, str. 235-272. "Katolicizam i nacionalizam u Hrvata 1990.-ih: pravnoteorijski pogled (II. dio)", Hans-Georg Fleck (prir.), Liberalizam i katolicizam u Hrvatskoj II.dio, Zagreb, 1999, str. 139-242. Padjen,I., „Nacrt skeptične filozofije prava”, 5 ZPFR(1984), 157-180. (Ne)ćudorednost (međunarodnog) prava: pristup filozofiji prava, Rijeka, 1988. "Nestanak makroetike: formiranje moderne pravne znanosti i nestanak temelja pravne misli", PM, 25:2 (1988), str. 72-88. "Nezavisnost sudova, pravno rasuđivanje i pravno obrazovanje", ZPFZ, vol.42: suppl.2 (1992), str. 797-712. "Nikola Visković, Argumentacija i pravo / = Argumentation and Law (Split: Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 1997), pp. 94", CCLR, vol. 2, no.1-2 (1997), pp.193-96. "Normativno objašnjavanje kao temeljna metoda istraživanja društva", NT, 32:1-2 (1988), str. 257-274. "Norme i činjenice: prilog prevladavanju pokušaja sociologizacije pravne znanosti", Pravo i društvo 1982-83, 3 (1984), str. 21-44. "O vlasti i vlasništvu u 'realnom' socijalizmu", Pravo i društvo 1981-82, 2 (1983), str. 33-78. „Pravna znanost kao konstituent modernog prava”, 33 NT (1989) 11, 2992-3014. "Pravne pretpostavke znanosti o modernim društvima ", NT, 32:7-8 (1988), str. 1875-1890. "Pravo i artikulacija političkih interesa", Argumenti, 1:1 (1978), str. 31-50. "Pravo i politika: prolegomena teoriji o pravnom (spoznajnom) interesu", ZRPFS, 18 (1980), str. 57-72; studija tvori cjelinu s radom "Pravo ("jezgra politike") kao komunikacijska zajednica", Pogledi, 10:2 (1980), str. 23-40. "Pristup metodama pravnih i društvenih istraživanja: teorijski ili instrumentalan i praktički?", PM, 28:2 (1991), str. 176-192. “Rekonstrukcija pravne znanosti kao tehnološki problem”, NT, 33:12 (1989), str. 3425-3444; istovremeno u Pravo i društvo, 5:2 (1989), str. 51-70. "The Root of Legal Theory", Synthesis Philosophica, 5:1 (1988), str. 235-248. "Socijalistička (ne)poslušnost i ćudorednost prava", Pitanja 8:8 (1976), str. 83-100 & 8:9 (1976), str. 96-107. "Socijalistička (ne)zakonitost i ćudorednost prava", Pitanja, 9:6-7 (1977), str. 64-79. „Sociologija i pravna znanost: trajna važnost Weberovih i Kelsenovih metodologijskih stajališta”, 31 NT (1987) 12, 2159-2174. "Struktura pravne političke odgovornosti", NT, 33: 5-6 (1989), str. 1150-1182. "Sudjelovanje: problem teorije o pravu, o politici ili o društvu?", Pravo i društvo 1979-81, 1 (1982), str. 27-33. „Što može pravna znanost očekivati od sociologije”, 4 Pravo i društvo (1983-1984), Zagreb, 1985, 123-133. „Vladavina prava”, 22 Dometi (1989) 3, 347-356. "Uredbe iz nužde hrvatskog Predsjednika: mjerodavnost francuskoga javnog prava", PM, vol.33, no.1 (1996), str. 149-165. "Ustavni sud o Zakonu o visokim učilištima: osvrt na odluku i rješenje Ustavnog suda RH U-I-902/1999. od 26. siječnja 2000. (NN 14/2000)”, ZPFZ, 50:3 (2000), 475-496. "Ustavni sud i sveučilište: Prijedlozi Hrvatskoga pravnog centra u svjetlu Odluke Ustavnog suda od 26.I.2000.", ZPFR, 21:1 (2000), 449-500. "Ustavnost i demokracija u današnjoj međunarodnoj zajednici", PM, 29: 4 (1992), str. 25-47.

29

Padjen, I.,/M. Matulović, "Cleansing the Law of Legal Theory: a View from Croatia (editorial)", CCLR, vol.1, no.1 (1996), pp.1-122. Parsons, T., Društva. Evolucijski i poredbeni pristup, Zagreb, 1988. Pašukanis, J. B., Opšta teorija prava i marksizam, Sarajevo, 1958. Pavčnik, M., Argumentacija v pravu, Ljubljana, 1991. Perelman, H., Pravo, moral i filozofija, Beograd, 1983. Perić, B., Država i pravni sustav, Zagreb, 1981. Perić, B., Struktura prava, Zagreb, 1994. Platon, Država, Zagreb, 1977. Platon, Zakoni Podunavec, M., Politički legitimitet, Beograd, 1988. Pokrovac, Zoran: „Civilna družba, država in nova oblast”, 34 Naši razgledi (23. 11. 1990.) 22 (933), p. 659-660. Erfahrung und Probleme bei der Rezeption deutschen Rechts in Kroatien, Ost-West-Contact 7/1997, p. 57-58. Pokrovac, Z. (ured.), Građansko društvo i država : povijest razlike i nove rasprave, Zagreb, 1991. „Hermann U. Kantorowicz i borba oko pravoznanstva”, 6 Filozofska istraživanja (1986) sv. 4 (19), 1149-1166. Hermann U. Kantorowicz i slobodnopravni pokret (doktorska disertacija obranjena 1995. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu). ”Hermann U. Kantorowicz, sociologizacija pravoznanstva i trijalizam”, 25 Dometi (1992) 9-10, str. 401-419. Hrvatsko izborno zakonodavstvo za parlamentarne i predsjedničke izbore od 17.2.1990. do 30. 9.1993., Split, 1995 (engleski prijevod: CCLR vol 1, br 1-2/96). “Individuum u problematici subjekta u pravu”, 14 Pogledi (1984) 4, str. 142-152; v. i ”Ispravak”, 15 Pogledi (1981) 1, str. 112. Pokrovac, Z.,”Integralna teorija prava i problematika subjekta u pravu”, 22 ZRPFS (1985), str. 101-112. (1983), „Karlheinz Muscheler, Hermann Ulrich Kantorowicz: eine Biographie, Berlin, 1984”, 20-21 ZRPFS (1983-1984), 187-192. ”Lothar Gruchmann, Justiz im Dritten Reich 1933 - 1940. Anpassung und Unterwerfung in der Ära Gürtner (Quellen und Darstellungen zur Zeitgeschichte, Bd. 28), München : R. Oldenbourg Verlag, 21990, VIII + 1297 str.”, 43 ZPFZ (1993) 6, str. 759-763. ”Metodika jurističke slobode ili sloboda jurističke metodike u djelu Hermanna U. Kantorowicza”, 30 ZPFS(1993) 2, str. 585-615. ”O (ne)dopustivosti i (ne)potrebnosti višestranackog sistema u Jugoslaviji”, Izazovi pluralizma (zbornik), Zagreb, 1989, str. 120-132. ”O (ne)ustavnosti političkog udruživanja u Jugoslaviji”, 27 ZPFS (1990) knj. 1, str. 231-236. ”O prirodi stvari”, 17 ZRPFS (1980), str. 353-356. ”Politički pluralizam i sloboda udruživanja. O nekim pravnim aspektima političkog pluralizma”, 34 NT (1990) 3-4, str. 466-480. ”Pravni osjećaj ili jurisprudencija osjećaja? O jednom spornom pravnometodičkom pitanju u radovima H. U. Kantorowicza i slobodnopravnoga pokreta”, 25 Dometi (1992) 5-6, str. 197-215.

30

”Prilog raspravi o metamorfozama pravne države”, 26 ZRPFS (1989), str. 301-307. ”Probleme der richterlichen Unabhängigkeit in Kroatien /Problemi sudačke neovisnosti u Hrvatskoj/”, 37 Recht in Ost und West. Zeitschrift für Ostrecht und Rechtsvergleichung (Berlin) (15. 7. 1993) 7, str. 202-206. ”Realsocijalizam i pravo”, 18 Savremenost (prosinac 1988) 12, str. 44-50; diskusije: str. 75, 103, 112, 143, 144. „Studij prava i politički sistem”, 15 ZRPFS (1978), 213-221. ”Sudačka neovisnost, postulat vezanosti zakonom i slobodnopravni pokret”, 42 ZPFZ (1992) 4 (Supplement), str. 595-615. ”Suverenost puka ili suverenost nacije”, 44 Zakonitost (1990) 3, str. 364-368. ”Zur Geschichte der Vergesellschaftung der Justiz: Jugoslawien 1945-1980”, in: Zweites Sammelband der Veröfentlichungen des Max-Planck-Instituts zum Osteuropaprojekt ”Normdurchsetzung in den osteuropäischen Nachkriegsgesellschaften”, Frankfurt/M., 1996. Politička teorija Carla Schmitta, PM, 1, 1989. Popović, M., Građa za bibliografiju teorije države i prava, Novi Sad, 1972. Pravna enciklopedija, III. izd., Beograd, 1979. Primorac, I., Prestup i kazna. Rasprave o moralnosti kazne, Beograd, 1978. Puhovski, Ž., Interes i zajednica, Zagreb, 1975. Puhovski, Ž., Socijalistička konstrukcija zbilje, Zagreb, 1990. Pupovac, M., Politička komunikacija, Zagreb, 1990. Pusić, E., Nauka o upravi, Zagreb, 1986. Pusić, E., Društvena regulacija, Zagreb, 1989. Rawls, J., O liberalizmu i pravednosti, Rijeka, 1994. Rawls, J., A Theory of Justice, Oxford, 1972 (v. i NT, br. 5 i 6, 1990). Rawls, J., “Teorija građanske neposlušnosti”, u: M. Matulović (ur.), Ljudska prava, Zbornik tekstova iz suvremenih teorija ljudskih prava, Rijeka, 1989, str. 63-81. Rawls, J., “Teorija pravde”, NT", br. 5, 1990. Radbruch, G., Filozofija prava, Beograd, 1980. Riedel, M., “Društvo, građansko”, 18 Pogledi, br. 1, 1988. Romac, A., Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973. Ross, A., On Law and Justice, London, 1958. Rousseau, J.J., Društveni ugovor, Zagreb, 1978. Schmitt, C., Pojam politike, Zagreb, 1943. Schumpeter, J., Kapitalizam, socijalizam i demokracija, Zagreb, 1981. Sekelj, L., O anarhizmu, Beograd, 1987. Sennett, R., Nestanak javnog čovjeka, Zagreb, 1989. Simeunović, D., Političko nasilje, Beograd, 1989. Simić, M. D., Pravo i država u delu Đorđa Tasića (dis.), Niš, 1983. Smailagić, N., Historija političkih doktrina, I.-II., Zagreb, 1970. Smith, A., Etničko porijeklo nacija, Zagreb, 1990. Sokol, S./B. Smerdel, Organizacija vlasti, Zagreb, 1988. Sorel, G., Revolucija i nasilje, Zagreb, 1980. Stefanović, J., Ustavno pravo FNRJ i komparativno, I i II, Zagreb, 1956. Stojčević, D./A. Romac, Dicta et regulae iuris, Beograd, 41984. Stojković, S., Enciklopedija prava, Beograd, 1941.

31

Strauss, L., O tiraniji, Zagreb, 1980. Strauss, L., Prirodno pravo i istorija, Sarajevo, 1970. Šahović, M., “Pojam mira i suvremeno međunarodno pravo”, Enciklopedija moderna, br. 12, 1970. Škiljan, D./M. Pupovac, Jezik politike, Zagreb, 1987. Tadić, Lj., Autoritet i osporavanje, Beograd, 1987. Tadić, Lj., Filozofija prava, Zagreb, 1983. Tadić, Lj., Nauka o politici, Beograd, 1988 Tadić, Lj., Predmet pravnih nauka, Beograd, 1966. Tadić, Lj., Tradicija i revolucija, Beograd, 1972. Taranovski, F., Enciklopedija prava, Beograd, 1923. Tarello, G., Argumentacija tumačenja i sheme obrazlaganja u pridavanju značenja normativnim tekstovima, Zbornik za teoriju prava, knj. IV., SANU, Beograd, 1990, str. 239-279. Tarello, G., “Pravni formalizam”, ZRPFS IX/1972, str. 209- 219. Tasić, Đ., „Francuska pravna misao od 1880 do danas”, 23 APDN (1933) knj. 27 (44), 456-472. Tasić, Đ., „Konstruktivna jurisprudencija u oblasti tumačenja”, 24 APDN (1934) knj. 28 (45), 462-474. Tasić, Đ., „Interesna jurisprudencija”, 24 APDN (1934) knj. 29 (46), 181-201. Tucaković, M. D., Pojam i kritika pravnog pozitivizma i pozitivizma primenjenog u pravu. I deo: Tri variante pravnog pozitivizma. A. Škola egzegeze i njena kritika, Beograd, 1940. Valentini F., Moderna politička misao, Zagreb, 1982. Viehweg (Fiveg) T., Topika i jurisprudencija, Beogad, 1987. Visković, Nikola: “Alf Ross”, ZRPFS XVIII/1981, str. 41-56. “Alf Ross o pravu”, Zbornik za teoriju prava III/1987, Beograd, 1977, str. 237-252. “Angloamerički Animal law”, ZRPFS god. 30., br. 2/1993, str. 457-465. Argumentacija i pravo, Split, 1997. “Bioetika i biomedicinsko pravo”, ZRPFS XL, 1-2/1995, str. 67-84. “Danilo Zolo: I marxisti e lo stato”, Kulturni radnik 6/1979, str. 207-215. Država i pravo, II. izmijenjeno izd., Zagreb, 1997. Državno pravo, autonomna prava i samoupravno pravo, Split, 1986. Državno pravo, autonomno pravo i samoupravno pravo, APDN 1/1987, str. 3-22, i 2/1987, str. 215-236. “Efikasnost normativnopravne djelatnosti”, ZRPFS IV/1966, str. 107-128. Ekologija i pravo, ZRPFS 3-4/1999, str. 475-489; “Heteronomna i autonomna pravna regulacija”, Pravo i samoupravljanje 2-3/1983, str. 45-58. “Historizam na pravnim fakultetima”, ZPFZ 3-4/1970, str. 243-249; Jezik prava, Zagreb, 1989. “K novim pravnim granama”, ZRPFS XXV/1988, str. 71-77. “Marksistička teorija prava i samoupravno pravo”, Samoupravno pravo u teoriji i praksi, Beograd, 1983, str. 39-57; objavljeno i u Pogledi 2/1980, str. 5-21, i u Marksistička misao 2/1981, str. 151-169.

32

“Marksizmi i jusnaturalizmi”, Marksistička misao 1/1987, str. 53-62. “Međunarodna pravna zaštita životinja”, Socijalna ekologija 3/1992, str. 287-296. “Metoda uspoređivanja u pravu”, ZRPFS I/1963, str. 81-108. Normativne kvalifikacije i njihovi modaliteti, Zbornik za društvene nauke 64/1978 (Novi Sad), str. 67-113. “O izvorima prava”, APDN 3-4/1974, str. 358-384. “O legitimnosti”, Pravo i društvo, sv. I, 1979-1980, JAZU, Zagreb, 1883. str. 53-60; objavljeno i u Zbornik radova Pravnog fakulteta u Mostaru I/II 1980-1981, str. 253-262. “O normativnoj djelatnosti sudova”, ZRPFS III/1965, str. 207-233. “O podjeli normativne funkcije između centralnih predstavničkih organa i njihovih izvršnih organa”, APDN 3-4/1965, str. 331-332. “O pravednosti”, Pogledi 2/1983, str. 37-53. “O pravnom stilu”, Naša zakonitost 4/1989, str. 504-512. “O prirodi stvari”, ZRPFS XVII/1980, str. 366-360. “Osnove legitimiteta vlasti u suvremenim društvima”, Dometi 7-9/1989, str. 517-521. Osnove metodologije prava, Split, 1989. “Osnove semiotike prava I”, Zbornik za teoriju prava II, 1982, str. 91-124. “O tumačenju pravnih akata”, ZRPFZ 3-4/1981, str. 369-390. ´”Une philosophie du droit marxiste?”, u: O filozofiji prava, Beograd, 1978, str. 239-248; hrvatski tekst: “Marksistička filozofija prava?”, id., str. 357-365. Pojam prava, Split, 1981. “Političke životinje”, PM 3-4/1995, str., 141-157. Politički ogledi, Split, 1990. Pravo kao kultura, Rijeka, 1990. “Pravne vrijednosti i marksistička teorija prava”, Naša zakonitost 7/1985, str. 740-748. “Problemi definiranja prava”, ZPFR 1/1998, str. 287-297. “Problemi marksističke teorije prava”, Gledišta 2/1979, str. 3-22. “Proceduralni aspekt prava”, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 5-6/1985, str. 540-547. “Stradanja, zaštita i prava životinja (Prilog raspravi o "trećoj generaciji prava")”, ZPFZ 5-6/1989, str. 815-825. “Suvremena analitička teorija prava”, ZRPFS VIII/1970, str. 183-199. “Što je pravna država”, Gledišta 10-12/1990, str. 85-88. “Što je pravni pozitivizam?”, APDN 4/1969, str. 595-608. “Teze o marksističkoj teoriji prava”, ZRPFS XII/1975, str. 131-146. “La théorie marxiste du droit et la méthode linguistique”, u knjizi: La méthodologie du droit I, Beograd, 1985, str. 105-112. “Tumačenje u pravu”, Pravni život 7-8/1988, str. 999-1016. Životinja i čovjek. Prilog kulturnoj zoologiji, Split, 1966. “Životinje kao žrtve i pravni poredak”, Zakonitost 11-12/1991, str. 1380-1396. Voltaire, Rasprava o toleranciji, Zagreb, 1988 Vrcan, S., Društvene nejednakosti i moderno društvo, Zagreb, 1974. Vukadinović G., Izbor tekstova iz teorije prava, Novi Sad, 1989. Weber, M., Privreda i društvo, Beograd, 1976. White, M. G., Društvena misao u Americi. Pobuna protiv formalizma, Zagreb, 1979. Wiatr, J.J., Sociologija vojske, Beograd, 1897 Wittfogel, K., Orijentalna despocija, Zagreb, 1988.

33

Zakošek, N., Pluralizam i korporativizam, NT, 26, 1982. Zbornik za teoriju prava, I.-IV., Beograd, 1978-90. Zečević, M., Proces stvaranja opštih akata, Beograd, 1978. Zvekić, U., Profesija sudac. Sociološka analiza (dis.), Beograd, 1983. Zvekić, U., Profesija sudija, Beograd, 1985. Žun, A., „Nekoliko misli o predmetu i sadržini sociologije prava”, 14 Sociologija (1972) 1, 31-41. POPIS SKRAĆENICA AcP Archiv für die civilistische Praxis APDN Arhiv za pravne i društvene nauke CCLR Croatian Critical Law Review KJ Kritische Justiz JRKKP NT Naše teme NZ Naša zakonitost PM Politička misao RT Rechtstheorie S naslov ima Knjižnica Prav. fak. Split ZP naslov ima Zoran Pokrovac ZPFR Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci ZPFZ Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu ZRPFS Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu

Documents

Prof. dr. sc. Zoran Pokrovac TEORIJA PRAVA I DRŽAVE