Rad i ekonomija

Industrijalizam ili kapitalizam

•Industrijska revolucija (1760. – polovica 19.st)

•Industrijalizam – koncentracija, podjela rada i koordinacija rada

•Sindikat•Podjela rada•Tradicionalna društva – muško/ženski

poslovi•Obično se govori o dvije vrste podjele

rada

Društvena podjela rada•Podjela na sektore u ekonomiji (I., II., III.,

IV.)•Smanjuje se broj zaposlenih u I. i II.

sektoru

Tehnička (industrijska) podjela rada

•Konkretna podjela radnih zadataka u proizvodnji nekog proizvoda

•Primjer: proizvodnja igle

Kapitalizam

•Ekonomski poredak temeljen na slobodnom tržištu i privatnom vlasništvu

•Socijalizam – zasniva se na državnom planiranju u ekonomiji i javnom ili državnom vlasništvu.

•Sustavna analiza kapitalizma – Karl Marx▫Kapital – imovina, novac, alat, strojevi▫Međuzavisnost (eksploatacija)

Korporativni kapitalizam

•Obiteljski kapitalizam •Menadžerski kapitalizam•Institucionalni kapitalizam - dionice

Industrijsko društvo

•Teorije industrijskog društva▫Prijelaz iz tradicionalnog društva▫Povijesni razvoj – povećanje materijalnog

bogatstva▫Društveni položaji zauzimaju se na osnovi

postignuća, a ne više na osnovi askripcije▫Klasni sukobi – prolazna teškoća▫Pravo glasa

Postindustrijsko društvo

•Značajke postindustrijskog društva (Daniel Bell)▫Uslužna ekonomija▫Sve više profesionalaca, stručnjaka i

tehničara▫Znanje kao izvor inovacije▫Budućnost – kontrola i razvoj tehnologije

•Informacijsko društvo – nove tehnolgije utječu na društvo

Organizacija rada

Organizacija rada

•Povećanje proizvodnosti•Prijetnje i kazne•Dva pristupa organizacije:

Znanstveno upravljanje

•Tejlorizam (prema inženjeru Fredericku Tayloru)

•Radnici kao “privjesci strojeva”•Osnove ideje:

▫Detaljna podjela rada – raščlamba na dijelove

▫Mjerenje izvedbe – vrijeme▫Selekcija i obuka▫Motiviranje i nagrade▫Individualizam

Fordizam

•Masovna proizvodnja - masovno tržište•Henry Ford – prva tvornica automobila

(1913.)•Tekuća vrpca – obuka radnika•Jednolično ponavljanje radnih operacija

Humani odnosi

•Eksperimenti s radnicima•Humani odnosi – radnici se počinju

tretirati kao ljudska bića

Postfordizam

•Od radnika se očekuje vještina, fleksibilnost i posvećenost poslu

•Pojavio se kao oznaka za novu organizaciju proizvodnje usmjerene na kvalitetu, raznolikost, i inovativnost

Doživljaj rada

Rad kao ljudska potreba

•Ekonomska nužnost i potreba•Osjećaj koristnosti•Sociološke teorije o radu

Marx i otuđenje

•Dosadni, jednolični i rutinski poslovi•Rad kao najvažnija djelatnost ljudskih

bića•Otuđenje u kapitalističkom društvu

Otuđenje (alijenacija)

•Objektivna posljedica kapitalističke organizacije proizvodnje

•Uloga sindikata

Tehnologija i otuđenje rada

•Robert Blauner smatra da se tehnolgija razvija u četiri stupnja: ▫Zanatska proizvodnja (pr. Tiskara)▫Strojna industrijska proizvodnja

( pr.Tekstilna tvornica)▫Mehanizirana proizvodnja (pr.

Automobilska)▫Automatska proizvodnja (pr. Kemijska

tvornica)

•Blauner je raščlanio Marxovu koncepciju otuđenja na četiri pokazatelja: ▫Nemoć▫Besmisao▫Izolacija▫Samootuđenje

•Samotuđenje - posljedica ostalih triju dimenzija doživljaja rada

•Dekvalifikacija – razdvajanje umnog i manualnog rada

Orijentacija prema radu

•Oblikuje se primarnom socijalizacijom, socijalnim porijeklom, ranijim iskustvima i utjecajem medija

•3 tipa orijentacije prema radu:▫Instrumentalne▫Solidarističke ▫Birokratske

Budućnost rada

• Sredinom 20.st životni standard naglo počinje rasti, dok danas slušamo kako živimo u teškim i neizvjesnim vremenima.

•Promjene su globalne i pogađaju svakoga – kriza

•Nestalni i neizvjesni prihodi•Pojava TNK – transnacionalnih kompanija

“Društvo rizika”

•Njemački sociolog Ulrich Beck naziva tako novo društvo i govori o “Brazilizaciji Zapada”

•Danas, sve više nomadskih poslova•Pametne tehnologije sve više istiskuju

ljude•Stalan je posao postao neizvjestan

Globalizacija gospodarstva•Globalizacija – proces, jedinstvenost•Čitav svijet – jedno mjesto, globalno selo•Čimbenici – komunikacije (internet),

širenje trgovine, TNK•Prebacivanje novca (kapitala) – financijska

globalizacija

Transnacionalne kompanije - TNK•Protagonisti u globaliziranoj poljoprivredi•Značajke:

▫Djeluju u dvije ili više zemalja▫Nastoje maksimalno iskoristiti prednosti

zemalja▫Geografski fleksibilne – prebacivanje

kapitala▫Značajan ekonomski i socijalni utjecaj na

razini čitavog svijeta

Nova međunarodna podjela rada•Koncentracija kapitala i jeftina radna

snaga•Slobodne industrijske i porezne zone•Zapošljavanje djece u siromašnim

zemljama•Globalno širenje TNK – uniformnost i

propadanje običaja i kulture

Pitanja

1. Postoje li podjele poslova prema spolu i danas (muško/ženski poslovi)?

2. Koje bi bile prednosti i nedostatci kapitalizma?

3. Kako se mijenja broj zaposlenih u sektorima?

4. Koje bi bile prednosti i nedostatci privatnog vlasništva (državno ili privatno)?

5. Zbog čega nastaju sukobi između kapitalista i “običnih” radnika?

6. U fordizmu je za proizvode bio prioritet “Niska cijena i količina”, dok je u postfordizmu prioritet “Kvaliteta”. Kao potrošače koji pristup vam je bolji i zašto?

7. Kakvi su bili uvjeti rada u industriji polovicom 19.st, a kakvi danas?

8. Na koji način su nove tehnologije utjecale na društvo i rad?

9. Koje su značajke transnacionalnih kompanija (pozitivne i negativne)?