Razdoblje promjene: Sociologija sela postaje Sociologija i prostor

  • View
    222

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of Razdoblje promjene: Sociologija sela postaje Sociologija i prostor

  • Copyright 2013 Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu Institute for Social Research in ZagrebSva prava pridrana All rights reserved

    245

    S o

    c i

    o l

    o g

    i j

    a i

    p

    r o

    s t

    o r

    DOI 10.5673/sip.51.2.6UDK 316.334.5:050](497.5)(091)

    Pregledni rad

    Razdoblje promjene: Sociologija sela postaje Sociologija i prostor (2006. - 2011., godina 44 do 49, broj 171-191)

    A n k i c a M a r i n o v i Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, Hrvatskae-mail: ankica@idi.hr

    SAETAK S pozicije glavne i odgovorne urednice asopisa Sociologija i prostor u razdoblju 2006.-2011. autorica analizira razdoblje u kojemu je asopis, kao polazite nove koncepcije i nove faze razvoja, promijenio naziv iz Sociologija sela u Sociologija i prostor. U uvodnom dijelu tematizira okolnosti pod kojima je dolo do promjene te elemente promjene u koncepciji novoga urednitva. U drugom dijelu analizira bit promijenjene koncepcije asopisa prezentirajui istraivake teme kojima su se dominantno bavili lanci objavljeni u asopisu u spomenutom razdoblju. U zakljuku se kratko osvre na dobre i loe trenutke estogodinjeg mandata, s otvorenim i optimistinim pogledom u budunost.

    Kljune rijei: Sociologija i prostor, nova faza razvoja asopisa, novo urednitvo.

    1. Uvod

    asopis Sociologija sela i ruralna sociologija koja se razvijala u Institutu za drutve-na istraivanja kao najstarija istraivaka disciplina imaju svijetlu i bogatu povijest. Sociologiju sela pokrenula je skupina mladih zagrebakih ruralnih sociologa i agrar-nih ekonomista, kasnije prozvanih zagrebakom ruralnosociologijskom kolom, u srpnju 1963. godine, odmah po formiranju Odjela za sociologiju sela ondanjeg Agrarnog instituta. Od 1973. godine njen je izdava Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu (u daljnjem tekstu IDIZ).

    Sociologija sela u to je vrijeme bila jedan od rijetkih specijaliziranih asopisa iz ru-ralne sociologije u svijetu i najstariji je hrvatski sociologijski asopis. Tematizirala je osnovne probleme hrvatskog sela i poljoprivrede te sudjelovala u razvitku ruralne sociologije. Sociologija sela od poetka je bila znanstveni asopis koji objavljuje izvorne znanstvene i strune radove domaih i stranih autora iz ruralne sociologije i srodnih disciplina te prikaze stranih i domaih asopisa, skupova i knjiga.

    Istraivai koji su disciplinu i asopis osnovali i razvijali bili su znanstvenici i vizio-nari. U kontekstu traenja odgovora na pitanja perspektive socijalistike transforma-cije sela i poljoprivrede razvijali su znanstveni pristup kompleksnoj strukturi sela i

    http://dx.doi.org/10.5673/sip.51.2.6
  • Sociologija i prostor, 51 (2013) 196 (2): 245-262

    246

    S o

    c i

    o l

    o g

    i j

    a i

    p

    r o

    s t

    o r

    nadrasli su pojednostavljene formule socijalistikog projekta kako je bio u poetku zamiljen. Zapoeli su tih godina prva ozbiljna socioloka istraivanja sela i tako ina-ugurirali ruralnu sociologiju, iji je centar dugo vremena bio ba u IDIZ-u. Oko aso-pisa su se okupili najbolji istraivai sela u tadanjoj dravi. Isto tako, uspostavljene su i meunarodne veze sa znaajnim europskim istraivakim centrima i europskim autorima koji su se bavili fenomenom sela. Dovoljno je vidjeti neka od imena ugled-nih autora koji su sedamdesetih godina objavljivali svoje radove u Sociologiji sela.

    Kroz itavu povijest asopisa vidljivo je da su autori istraivai upozoravali na bitna problematina razvojna obiljeja sela, poljoprivrede i seoskog prostora (tambuk, 2013.) procese koji se ne istrauju, ruralne i poljoprivredne politike koje ne daju rezultate, sve vie praznih sela, sve vei nerazmjer u razvijenosti pojedinih regija (tambuk, 2013.).

    S vremenom stvarna situacija u disciplini odraavala se i na funkcioniranje asopi-sa. injenica sve manjeg broja kvalitetnih istraivanja i kvalitetnih tekstova iz po-druja sociologije, reducirani istraivako-znanstveni kadar iz discipline u IDIZ-u te prekinuta suradnja s bivim dravama u devedesetima, uz jo neke okolnosti, dovodila je do stalnog kanjenja u izlaenju asopisa. Te objektivne injenice vodi-le su razmiljanju o promjeni koncepcije asopisa. Urednitvo je 1998. godine, uz podrku Znanstvenog vijea IDIZ-a, donijelo odluku da e se tematski opseg aso-pisa proiriti - da e obuhvaati sve teme koje se bave istraivanjem prostornoga i socio-kulturnog razvoja. Tako je asopis dobio i podnaslov: asopis za istraivanje prostornoga i sociokulturnog razvoja. Otada Sociologija sela objavljuje radove iz so-ciologije i srodnih znanstvenih disciplina koje se bave drutvenim i socio-kulturnim razvojem, s nastojanjem da se vei dio tekstova ipak bavi istraivanjem sela i grada, to nije uvijek uspijevalo.

    To je bilo kompromisno rjeenje za prijelazni period. Naime, unato promjeni kon-cepcije asopisa, naslov Sociologija sela kroz due je razdoblje demotivirao potenci-jalni iri krug suradnika iz drugih podruja sociologije, iz drugih institucija i iz drugih zemalja, za suradnju na vie razina, kao autora tekstova, ali i kao recenzenata. Je-dinim rjeenjem za nastavak uspjenog izlaenja asopisa inila se promjena imena kako bi se adekvatnije pokrivao iri krug tema tekstova koji su se u meuvremenu poeli objavljivati. Cilj je bio dodatno motivirati i angairati iri krug suradnika i re-cenzenata izvan IDIZ-a, izvan Zagreba i izvan Hrvatske.

    Promijenjen je sastav urednitva koje je dobilo meunarodnu dimenziju ukljuenjem dvaju lanova iz inozemstva, a izabrana je i nova glavna i odgovorna urednica, iz-vrna urednica te tajnik1.

    1 Urednitvo u sastavu: Ankica Marinovi - glavna i odgovorna urednica, Anelina Sviri Gotovac - izvrna urednica (2006.-2009.), Stjepan Tribuson, izvrni urednik (2010.-2011.), Branko Ani - tajnik (2007.-2011.), te lanovi: Duica Seferagi, Dejana Bouillet, Saa Puzi, urica utini, Saa Boi, Benjamin Perasovi te Marjan Hoevar iz Slovenije i Olaf Mueller iz Njemake.

  • A. Marinovi: Razdoblje promjene: Sociologija sela postaje Sociologija i prostor

    247

    S o

    c i

    o l

    o g

    i j

    a i

    p

    r o

    s t

    o r

    Na sjednici Znanstvenog vijea Instituta za drutvena istraivanja 27. veljae 2006. godine donesena je odluka o preimenovanju asopisa Sociologija sela u Sociologija i prostor. Promjena se dogodila nakon 43 godine izlaenja Sociologije sela.

    Urednitvo je asopisa na sastanku* veinom glasova zakljuilo da je promjena na-ziva u Sociologija i prostor ne samo svrsishodna nego i nuna za nastavak njegova uspjenog izlaenja. U prilog promjeni naziva govorile su i injenice vezane uz pro-mjene samoga sela - povezivanje sela s drugim tipovima naselja, heterogenizacija seoske socijalne strukture iznutra i izvana, promjene u tipu rada, kulture, izgleda sela, globalizacija cijeloga prostora i interakcija tipova naselja (mrea) te injenica da svjetska literatura tretira globalno - lokalno kao jedno i povezano. Takoer, rastao je broj istraivanja i tekstova iz podruja urbane sociologije i sociologije prostora uope. Novi naziv, Sociologija i prostor, upuivao je na suradnju ireg kruga potenci-jalnih suradnika jer su socioloke analize pojedinih segmenata drutva (obrazovanje, znanje, religija, mladi, rod, kultura...) vezane i uz prostornu dimenziju. Selo i dalje ostaje temom asopisa, pa su pozvani stari i novi suradnici koji se bave selom da i dalje piu tekstove za Sociologiju i prostor.

    Podizanje kvalitete asopisa, meunarodni iskorak i implementacija novih tehnikih sustava u rad asopisa bili su poetni ciljevi novoga urednitva. Temeljna polazita rada asopisa u novoj fazi bili su pluralizam teorijskih i metodolokih pristupa, otvo-renost multidisciplinarnom pristupu, objavljivanje rezultata empirijskih istraivanja provedenih u Hrvatskoj (ali i ire), otvorenost autorima iz regije, Europe i itavog svijeta. lanovi novoga urednitva podrali su ideju o potrebi nastojanja da to vie objavljenih radova bude na engleskom jeziku kako bi se i na taj nain poveala vidljivost asopisa.

    Prvi broj pod novim nazivom Sociologija i prostor, s istim podnaslovom - asopis za istraivanje prostornoga i socio-kulturnog razvoja, izaao je 2006. godine.

    asopis se iste godine, uz postojee (Sociological Abstract), poinje referirati u no-vim bazama: HRAK, EBSCO, CEEOL, a u srpnju 2008. asopis je uvrten u multi-disciplinarnu bibliografsku i citatnu bazu Web of Science (u daljnjem tekstu WoS) koja prua pristup informacijama u preko 12.466 prestinih asopisa u svijetu te omoguava analizu citatnosti. Podaci dostupni preko WoS-a otvaraju mogunost bibliometrijskog istraivanja o tome koliko je odreeni rad citiran a asopis utjecajan (impact factor).

    WoS obuhvaa Thomson Reuters baze i to Social Science Citation Indeks, Social Scisearch i Journal Citation Reports/Social Sciences Edition. Od prvog broja 2007. godine asopis je indeksiran u navedenim bazama. Za Sociologiju i prostor bio je to znaajan uspjeh, ali isto tako i za hrvatsko znanstveno izdavatvo. Od 2009. Socio-logija i prostor uvrtena je i u bazu Scopus. Uvrtavanju u ove baze doprinijelo je, izmeu ostaloga, i redovito objavljivanje na Hrku - Portalu znanstvenih asopisa Republike Hrvatske.

  • Sociologija i prostor, 51 (2013) 196 (2): 245-262

    248

    S o

    c i

    o l

    o g

    i j

    a i

    p

    r o

    s t

    o r

    U estogodinjem urednikom razdoblju objavljen je 21 broj asopisa Sociologija i prostor, pri emu je do 2009. godine asopis izlazio etiri puta godinje, a nakon toga tri puta godinje.

    Osnovna struktura asopisa nije se mijenjala. U prvom dijelu objavljivani su znan-stveni lanci (u trima moguim kategorijama - izvorni znanstveni rad, prethodno priopenje i pregledni rad) sa saecima na engleskom jeziku, a na kraju rubrika re-cenzije i prikazi knjiga domaih i stranih autora te izvjetaji sa znanstveni