Upload
others
View
24
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
BIO
GR
AD
BO
AT
SH
OW
2017.
Razvoj specifičnih oblika turizma u funkciji razvoja
nautičkog turizma
dr. sc. Tomislav KlarinSveučilište u ZadruOdjel za turizam i komunikacijske znanosti
Biograd, 20. listopada 2017.
ZA
DA
R 2
017.
Svjetski turistički trendovi
kontinuirani rast turističkih dolazaka i noćenja
razvoj tržišta Azije, Dalekog istoka i Južne Amerike
razvoj short break i urbanog turizma
povećanje broja turista treće dobi i turista Z generacije
BIO
GR
AD
BO
AT
SH
OW
2017.
promjene u načinu informiranja i rezervacija
razvoj sharing economy ili ekonomije dijeljenja
sve veći zahtjevi tržišta i različiti motivi turista
masovni održivi turizam
nesigurnost
ZA
DA
R 2
017.
Specifični oblici turizma
splet različitih motiva turista uz dominantnost jednog motiva
razlozi i perspektive razvoja specifičnih oblika turizma (masovnost turizma, ekološki, društveno-kulturni i ekonomski učinci turizma, potreba za specijalizacijom, diferencijacijom i prepoznatljivošću)
specifični oblici turizma temeljeni na prirodnim resursima (seoski, eko turizam, zdravstveni, sportski, avanturistički, cikloturizam, kamping, naturizam, robinzonski, lovni i ribolovni, nautički turizam i dr.)
specifični oblici turizma temeljeni na društvenim resursima (zdravstveni, sportsko-rekreacijski, kulturni, vjerski, MICE, eno-gastro, filmski, space, party turizam i dr.) B
IOG
RA
D B
OA
T S
HO
W 2
017.
specifični oblici turizma temeljeni na posebno pripremljenim prirodnim i društvenim resursima (eno-gastro, shopping, virtualni turizam, dark, poslovni, sex, studijska putovanja, new age turizam i dr.).
ZA
DA
R 2
017.
Nautički turizam u svijetu
nautički turizam (nautical tourism, marine tourism, yachting tourism, sailing tourism, leisure boating) podrazumijeva plovidbu i boravak turista-nautičara na plovnim objektima i u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije
tržište u rastu (Sredozemno i Karipsko more), porast potražnje s istočnih i sjevernoeuropskih tržišta
povećana potražnja za većim (duljim) vezovima
brodovi na stalnom vezu u marinama se koriste češće nego prije, skraćuje se trajanje plovidbe
BIO
GR
AD
BO
AT
SH
OW
2017.
povećava se broj tranzitnih plovila (dolazaka) u lukama nautičkog turizma
porast potražnje za charterom
porast potražnje za različitom ponudom te specijaliziranim i sofisticiranim uslugama za potrebe održavanja plovila i tehnoloških dostignuća
očuvanje okoliša
u lukama nautičkog turizma u RH 2016. je bilo 22.413 vezova (plan za 2015. 33.665 vezova)
u lukama nautičkog turizma u RH 2016. je bilo 17.351 vezova u moru
udio broja vezova Mediteranu: RH-6,9%, Francuska-47,3%, Italija-10,4%, Grčka-6,4%, Turska-4,9%
u lukama nautičkog turizma u RH 2016. na stalnom vezu je bilo 13.422 plovila
Nautički turizam u RH
broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma u 2016. iznosio je 198.151, što je za 8,6% više nego u 2015.
65,7% su jahte na jedra, 30,5% su motorne jahte, a 3,8% su ostala plovila prihod luka nautičkog turizma u RH u 2016. 769 milijuna kuna, 539 milijuna kuna
ostvareno od iznajmljivanja vezova (70,1%)
u 2016. u RH ostvareno 813
kružnih putovanja s gotovo
1,1 milijun putnika
ZA
DA
R 2
017.
Socio-demografski profil nautičara u RH (prema Tomas nautika Jahting 2012)
najviše u dobi od 30 do 49 godina (56%), stariji od 50 godina (33%), u dobi do 29 godina (12%)
više od 75% nautičara ima završenu višu ili visoku školu
svaki drugi nautičar dolazi iz kućanstva s mjesečnim primanjima većim od 3.500 eura
izražena lojalnost – 75% ih je tri i više puta plovilo u RH, samo 11% nautičara je po prvi puta plovilo u RH
BIO
GR
AD
BO
AT
SH
OW
2017.
glavni izvor informacija: prethodno iskustvo (46%),
internet (29%↗), preporuke rodbine i prijatelja (24%)
dolaze vlastitim automobilom (69%), plovilom na
kojem borave (15%), zrakoplovom (14% ↗)
u hrvatskom čarteru 49% nautičara, 42% na plovilima u osobnom vlasništvu
ZA
DA
R 2
017.
Socio-demografski profil nautičara u RH (prema Tomas nautika Jahting 2012)
70% bareboat čarter ili najam plovila bez skipera, a 22% ih je unajmilo plovilo sa skiperom ili posadom
na plovilima u prosjeku 4-5 osoba, uključujući skipera ili unajmljenu posadu
nautičari na putovanju u prosjeku ostvaruju 12 noćenja(↘)
7 noćenja u marinama, 1-2 noćenja u mjesnim lučicama te na bovi i sidru izvan mjesnih lučica i marina
BIO
GR
AD
BO
AT
SH
OW
2017.
odlaze u kupnju (97%), restorane (96%), slastičarnice i
kafiće (95%), izleti na obali (80%) (↘)
šetnje u prirodi (76%), lokalne zabave (73%),
razgledavanje znamenitosti (61%) (↘)
najveće zadovoljstvo ljepotom prirode i krajolika te osobnom sigurnošću
prosječna potrošnja više od 100 € dnevno/osoba
ZA
DA
R 2
017.
Mogućnosti razvoja nautičkog turizma u RH(Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019.)
klimatski uvjeti, ljepota, čistoća i očuvanost prirodne baštine
prometna dostupnost polaznih luka nautičkog turizma
sigurnost plovidbe
broj, prostorni raspored i opremljenost luka nautičkog turizma
BIO
GR
AD
BO
AT
SH
OW
2017.
ponuda ostalih sadržaja potrebnih za održavanje i opremanje plovnih objekata za plovidbu
cijene usluga
kulturna ponuda kao bitni čimbenik turističke ponude
atraktivnost sadržaja na kopnu
ljubaznost i educiranost osoblja
propisi vezani uz plovidbu i stacioniranje plovnih objekata, porezi i takse
ZA
DA
R 2
017.
Ograničenja razvoja nautičkog turizma u RH(Prema Strategiji razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019.)
infrastruktura, kapacitet i opremljenost luka nautičkog turizma
neodgovarajuća kategorizacija luka nautičkog turizma
BIO
GR
AD
BO
AT
SH
OW
2017.
problemi zbrinjavanja otpada i neučinkovita zaštita okoliša
nedostatak sadržaja i ponude u lukama nautičkog turizma
nedostatak sadržaja i ponude u destinaciji
Grafikon 1. Primarni motiv dolaska u Zadarsku županiju
Izvor: Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013.-2023.
Grafikon 2. Primarni motiv dolaska u Zadar
Izvor: Strategija razvoja turizma Grada Zadra za razdoblje 2016.–2026. godine
Grafikon 3. Drugi motivi dolaska u Zadarsku županiju
Izvor: Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013.-2023.
Grafikon 4. Drugi motivi dolaska u Zadar
Izvor: Strategija razvoja turizma Grada Zadra za razdoblje 2016.–2026. godine
Uzbudljivo!?
Dosadno...
Kakav turizam želimo?
ZA
DA
R 2
017.
Perspektive razvoja nautičkog turizma u RH
održivi razvoj turizma
unaprjeđenje kvalitete infrastrukture luka nautičkog turizma
kategorizacija i standardizacija
ekocertifikati i oznake
BIO
GR
AD
BO
AT
SH
OW
2017.
unaprjeđenje usluga u lukama nautičkog turizma
unaprjeđenje ponude i sadržaja luka nautičkog turizma
sigurnost plovidbe
niži stupanj sezonalnosti
unaprjeđenje ponude u destinaciji i povezivanje nautičkog turizma s drugim specifičnim oblicima turizma
ZA
DA
R 2
017.Povezivanje s drugim specifičnim
oblicima turizma ronilački i ribolovni turizam (komplementarni)
sportsko-rekrecijski turizam (regate)
ciklo turizam
agro/seoski turizam
BIO
GR
AD
BO
AT
SH
OW
2017.
ekoturizam
eno-gastro turizam
kulturni turizam
MICE turizam
event turizam
izletnički turizam
ZA
DA
R 2
017.
Zaključno
održivi razvoj turizma
nosivi kapacitet destinacija
unaprjeđenje kvalitete, kategorizacija i standardizacija
ekocertifikati i oznake
BIO
GR
AD
BO
AT
SH
OW
2017.
unaprjeđenje ponude destinacije u vidu razvoja drugih specifičnih oblika turizma
ZA
DA
R 2
017.
Na raspolaganju za dodatne informacije!
dr. sc. Tomislav Klarin, poslijedoktorandSveučilište u ZadruOdjel za turizam i komunikacijske [email protected]+385 23 345 036
BIO
GR
AD
BO
AT
SH
OW
2017.