sadraj

1. STATUSNE PROMJENE PRIVREDNOG SUBJEKTA

U toku poslovanja privrednog subjekta, ili unutranjih spoljnih trinih uslova, dolazi do promjene organizacije i pravnog poloaja privrednog subjekta(drutva).Promjene se deavaju kako unutar samog drutva (interna organizacija drutva, tako i one koje se odnose na cijelo drutvo(eksterne promjene).Statusne promjene privrednog subjekta podrazumjevaju provoenje niz faktikih i pravnih radnji, koje u skladu sa zakonom imaju dejstvo na izmjenu pravnog i ekonomskog identiteta drutva i univerzalnu sukcesiju imovine drutva.Pozitivno pravo regulie postupak provoenja statusnih promjena, koje mogu biti:spajanje, pripajanje i dijeljenje, s tim to moe doi i do promjene privrednog drutva.U uporednom zakonodavstvu kao zajedniki pojam podrazumjeva statusnu promjenu spajanje i pripajanje koja se naziva fuzija. Uporedno zakonodavstvo, kao i domae, detaljno regulie pitanje statusnih promjena a naroito fuzije.

Ekonomski razlozi statusnih promjena rezultat su unutranjih potreba i ostvarenja ciljeva koncentracije kapitala,uvoenje nove tehnologije i znanja kao i tendenciju da se ojaa konkurenska sposobnost i poloaj na tritu.Veliina privrednog drutva moe voditi neefikasnosti i neracionalnosti u poslovanju i time potrebi cijepanja u vei broj manjih drutava koja su fleksibilnija i lake se prilagoavaju promjenama u poslovnom okruenju.Pored navedenog oblika u kome je drutvo osnovano, u toku poslovanja moe postati nepodoban za ostvarivanje ciljeva drutva, pa drutvo esto mijenja oblik.Tako su u praksi poznate radikalne promjene (transformacija), kao kad se drutva kapitala transformiu u drutva lica.

Statusnim promjenama se postie stvaranje veih ili manjih privrednih subjekata,jer se spajaju,pripajaju ili dijele imovine postojeih pravnih lica.Tako neki od oblika statusnih promjena prestavljaju naine integracije i koncentracije kapitala (fuzija-spajanje i pripajanje),dok dijeljenje ima za posljedicu cijepanje imovine pravnog subjekta i osnivanje vie subjekata u privrednom ivotu.Statusne promjene su u pravilu rezultat autonomnih odluka lanovai organa drutva,s tim da se provode po zakonskom utvrenom postupku,tako da se obezbijedi potpuna zatita lanova i povjerilaca drutva. Statusnim promjenama, osim u sluaju promjene oblika drutva i drutva sljednika kome je pripojeno drugo drutvo (fuzija), i provoenjem statusnih promjena ima za posljedicu pravni prestanak drutva,s tim da se njegova imovina prenosi na drugo drutvo i nastavlja u novom ili novim pravnim subjektima radi ostvarivanja poslovnog cilja. Kod statusnih promjena ex lege se podrazumjeva i primjenjuje princip pravnog sljedovanja (sukcesije) prava i obaveza, i ne provodi se postupak likvidacije drutva koje pravno prestaje zbog statusne promnjene.

Fuzija privrednih subjekata ima znaenje ekonomske prednosti ali i nedostatke.Kod fuzije dolazi do koncentracije kapitala i stvaranja veih i ekonomski jaih subjekata u cilju rentabilnijeg poslovanja i racionalnog upravljanja, tako da se omogui vei razvoj, nova istraivanja i osvajanje novih trita. Zbog toga kao ekonomski jai privredni subjekti, sposobni su da sudjeluju u tokovima nemilosrdne konkurencije na domaem i meunarodnom tritu.Na ovaj nain se mogu likvidirati nepoeljni konkurenti.Meutim fuzija (spajanje i pripajanje ) moe voditi i stvaranju nefleksibilnih drutava, koja ne mogu dati maksimalne rezultate u poslovanju sa ekonomskog stanita i obima poslovanja.

Ekonomska povezanost svijeta i globalizacija odnosno direktno uslovljava reorganizaciju poslovnih subjekata,a naroito dionikih ak u okviru vie drava i kontinenata i na taj nain dolazi do stvaranja transnacionalnih kompanija.Ovakvom koncentracijom kapitala moe doi do ograniavanja slobode poslovanja i znaajnog ogranienja konkurencije i stvaranja monopolskog poloaja na tritu rastu cijena i padu kvaliteta proizvodnje i usluga,to nije u opem interesu. Zbog toga,sa stanita prava slobodne konkurencije stvaranja monopolskih entiteta statusno pravnog karaktera u pravilu je regulisano antimonopolskim pravom, i predmet je stroge kontrole od strane drave, a naroito takozvane horizontalne fuzije drutva iste ili kompatibilne djelatnosti, koja gutaju manje konkurentna drutva sa istom ili slicnom djelatnosti proizvodnje ili pruanja usluga.

1.2. VRSTE STATUSNIH PROMJENA

Teorija poslovnog prava i pravna legislativa (zakonodavstvo) uporednog prava, kao i nae poznaju vie vrsta statusnih promjena, i to:

spajanje

pripajanje i

podjela

Ve smo ukazali da se za spajanje i pripajanje upotrebljava termin fuzija. U sluaju statusnih promjena (spajanja, pripajanja ili podjele) drutva, dioniari ili vlasnici udjela spojenog, pripojenog ili podijeljenog drutva dobijaju dionice ili udjele koje drutvo sljednik emituje po tome osnovu ili isplatu u novcu 10% ukupne nominalne vrijednosti dionica (udjela) drutva sljednika (l. 62. st. 4 ZPD).Statusna promjena spajanja drutva je provoenje postupka u kome se dva ili vie privrednih drutava (fuzionisana drutva) spajaju u novo drutvo (drutvo sljednika), tako da spojena drutva prestaju, bez provoenja postupka likvidacije, i kreira se novo drutvo. Novo drutvo je pravni sljednik spojenih drutava jer preuzima prava i obaveze, kao univerzalni sukcesor po samom zakon (ex lege). Kod statusne promjene spajanja obavezno se donosi plan reorganizacije u kome se razreavaju sva pitanja o zatiti dioniara, lanova drutva i povjerilaca, koji slui za donoenje odluke o statusnoj promjeni. Svi lanovi drutva i dioniari, moraju biti predhodno upoznati sa planom reorganizacije. Sve obaveze spojenih drutava do momenta provoenja transformacije spajanja i upisa u sudski ili drugi javni registar, po zakonu prelaze na novoosnovano drutvo i ono odgovara za sve obaveze neogranieno. Statusnom promjenom spajanja mogu se spojiti privredna drutva istog tipa (vie dionikih drutava) ili razliitih oblika (npr. akcionarsko drutvo i dva drutva sa ogranienom odgovornou). Po naem i uporednom zakonodavstvu, ne mogu se spajati dioniko drutvo niti drutvo sa ogranienom odgovornou sa drutvom sa neogranienom solidarnom odgovornou ili sa komanditinim drutvom, ve samo drutva kapitala. Prema tome, po pozitivnom nacionalnom pravu, moe doi do statusne promjene spajanjem kod drutava kapitala istog ili razliitog oblika, a kod drutava lica (personalnog tipa) spajanje se moe provesti kao statusna promjena samo meusobno, u skladu sa ugovorom o osnivanju (drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou i komanditinih drutava) ili ako to nije ugovorom regulisano, oekuje se rjeenje ovog pitanja bilo u poslovnoj ili sudskoj praksi. U postupku spajanja drutva kapitala u zamjenu za dionice ili udjele novog drutva kao pravnog sljednika, spajanje drutva ima djejstvo na poloaj i prava njihovih lanova i dioniara, pa se zbog toga ta pitanja razrjeavaju planom reorganizacije, tako da se utvruju prava dioniara i/ili lanova drutva prednika u novoosnovanom drutvu pravnom sljedniku.Ova zatita dioniara ili lanova je izuzetno vana, naruito ako se spaja drutvo ije dionice i obveznice nemaju redovnu kotaciju na tritu kapitala (na efektnoj berzi ili drugim tritima kapitala). Isto tako, pitanje zatite povjerilaca spojenih drutava, bez obzira na osnovu potraivanja (po zakonu, ugovoru ili vanugovorna odgovornost) je znaajno pitanje , jer moe doi do spajanja solventnih sa insolventnim drutvima, to je suprotno njihovim interesima. Zbog toga, u naem pozitivnom zakonodavstvu se propisuje odvojeno uparvljanje imovinom spojenih drutava, sve do namirenja povjerilaca ili njihovog obezbjeenja. Zatita povjerilaca odvojenim upravljanjem imovinom spojenih drutava postie se tako da se namirenje pojedinih povjerilaca spojenih drutava za odreeno vrijeme vee za imovinu tih drutava, ime se otklanja ili ograniava mogunost da se prije spajanja neki povjerioci jednog od spojenih drutava isplate prije namirenja poznatih povjerilaca tog drutva. Odvojeno upravljanje ne smije se napustiti prije isteka zakonskog roka i upozorenja da naputa odvojeno upravljanje imovinom spojenih drutava. Meutim, poto nakon provedenog postupka spajanja imovina spojenih drutava predstavlja jedinstvenu imovinu drutva sljednika (novog drutva), postoji mogunost ipak u sudskom izvrnom postupku da se povjerioci jednog drutva isplate iz imovine drutva sljednika i tako indirektno zahvati imovina spojenih drutava.

U uporednim pravima postoje razliita pravna sredstva zatite povjerilaca putem posebnih garancija da e biti namireni, registracijom kod nadlenog organa ili pak saglasnost dioniara i vlasnika obveznica ili odvojeno upravljanje aktivom spojenih drutava od imovine novog drutva sve dok novo drutvo ne isplati povjerioce ili ne prui valjane garancije za njihovo ispunjenje. Pripajanje je oblik (fuzija) statusne promjene u kojoj se jedno ili vie privrednih drutava pripaja drugom postojeem drutvu, pri emu pripojena drutva prestaju postojati (gase se) kao samostalni privrednopravni subjekti, a drutvo komes u se pripojili postaje njihov pravni sljednik ex lege. I kod ove statusne promjene ne provodi se likvidacija pripojenih drutava, koja apsorbuje drutvo primalac, tako da se njegova imovina poveava za vriejdnost imovine pripojenih drutava. Sukcesor svoj pravni status ne mijenja ve postaje jai zbog koncentarcije kapitala. Imovina pripojenih drutava predstavlja jedinstvenu imovinu sa njegovom i time se smanjuje broj privrednih subjekata jer sva pripojena drutva se briu iz sudskog ili drugog javnog registra. Statusna promjena pripajanja se moe izvriti izmeu drutava istog oblika (tipa) ili razliitih tipova. Prema tome, dioniko drutvo se moe pripojiti samo drutvima kapitala, to znai da se jedno ili vie dionikih drutava moe pripojiti drugom dionikom drutvu, kao to je to i uporednom zakonodavstvu. Pripajanje se vri prijenosom cjelokupne imovine drutva koja se pripaja drugom dionikom (postojem) drutvu ili drutvu sa ogranienom odgovornou, koje u zamjenu za dionice pripojenog drutva emituje svoje dionice ili udele. Pripojeno drutvo prestaje postojati, bez provoenja postupka likvidacije, jer njegova prava i obaveze, kao univerzalnog sukcesora preuzima drutvo sljednik, iji pravni i ekonomski subjektivitet ostaje nepromijenjen. Iz navedenog proizilazi da se nijedno od drutava kapitala ne moe pripojiti drutvu lica. Naprotiv, drutva lica se mogu meusobno pripojiti (drutvo sa neogranienom solidarnom odsgovornou i komanditno drutvo), kako to predviaju uporedna zakonodavstva. U ovom sluaju primjenjuje se princip, bez izuzetka, da se pripajanjem drutva lica ne moe izbjei niti ograniiti zakonska odgovornost alnova za obaveze pripojenog drutva niti na drugi nain pogorati poloaj povjerilaca. Shodno tome, logino bi bilo da se drutva lica ne mogu pripajati drutvima kapitala.Pripajanjem drutava istog tipa primjenjuju se pravila samo o pripajanju, jer se ne osniva novo drutvo, za razliku od spajanja. Naprotiv, ako se pripajanje kao statusna promjena provodi izmeu drutava razliitih tipova (npr.akcionarskog i drutva sa ogranienom odgovornou), to je mogue, tada se moraju primjeniti prvenstveno pravila o transformaciji organizacionih oblika drutava, pa tek onda konsolidacija osnovne glavnice postojeeg sukcesora. I kod statusne promjene pripajanja pravilo je da se ne smije pogorati poloaj dioniara ili vlasnika udjela, niti povjerilaca drutva koja s epripajaju (gase se) i o zatiti dioniara odnosno vlasnika udjela, kao povjerilaca drutva kome je izvreno pripajanje, kao i kod statusne promjene spajanja. Statusna promjena podjele ili cijepanje podrazumijeva provoenje postupka podjele jednog drutva na dv a ili vie novih drutava, tako da ono prestaje postojati kao samostalni privredni subjekt (gasi se) i bez provoenja postupka likvidacije. Pozitivno pravo ne propisuje ogranienja po obliku drutva, tako da je pravno mogue podijeliti svaki oblik drutva na dva ili vie novih drutava u istom i drugom obliku. To praktino zani da se dioniko drutvo moe podijeliti ne samo na dva nova dionika drutva, ve i na dv aili vie javnih trgovakih drutava, odnosno komanditnih drutava. Pravilo je kod statusne promjene diobe jednog subjekta na vie drugih, bez obzira koji oblik nestaje ili koji oblici novih drutava nastaju, da svi solidarno i neogranieno odgovaraju za obaveze (ex lege) podijeljenog drutva. Ovo je zakonska obaveza, koja se ne moe iskljuiti niti ograniiti ugovorom. Na ovaj nain se obezbjeuje zatita povjerilaca podijeljenog drutva. Promjena oblika je statusna promjena kojom drutvo ne prestaje ve smao mijenja dosadanji oblik, pa se i ne postavlja pitanje pravnog sljedovanja (sukcesije) za prav ai obaveze, nastale promjenom oblika drutva. Dakle, drutvo ne mijenja svoj identitet i nastavlja poslovanje kao isto pravno lice, samo u drugom obliku. Obaveze prema treim licima (povjeriocima) ostaju nepromijenjene. I nakon promjene oblika drutva, ono ima iste lanove. Meutim, ipak nastaje promjena pravne prirode drutva (umjesto dionikog drutv anastaje novi pravni oblik, drutvo sa ogranienom odgovornou). Naime, mijenjaju se obim i prava i obaveze lanova drutva, kao i njihov meusobni odnos i odnos prema drutvu. Postavlja se pitanje, da li kod promjene oblika drutva imaju zakonska ogranienja.

Po naem pravu, drutvo lica, tj.javno drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou (javno trgovako drutvo) ne moe promijeniti svoj oblik (l. 62. St. 5 ZPD). Meutim, pomenuto ogranienje u odnosu na komanditno drutvo se otklanja, tako da se komanditno drutvo moe transformirati samo u komanditno drutvo na akcije. to se tie srutva kapitala, u pravilu, nema ogranienja za promjenu oblika, tako da ova drutva imaju mogunost izbora drugog oblika drutva kapitala ili jednog od oblika drutva lica, pod uslovom da se postupak provede po zakonu. Uporedno zakonodavstvo je liberalnije u promjeni oblika privrednih drutava. Tako, po hrvatskom pravu, dozvboljeno je, po isteku dvije godine raunajui od registracije drutva u javni registar ili ipak od upisa posljednje promjene oblika drutva, da se dioniko drutvo preoblikuje u drutvo sa ogranienom odgovornou i obratno. Svako od drutava kapitala moe promijeniti svoj oblik u javno trgovako drutvo ili komanditno drutvo s tim da se i javno trgovako drutvo i komanditno drutvo moe transformirati u dioniko drutvo ili drutvo sa ogranienom odgovornou. Slino rjeenje je u slovenakom zakonodavstvu, tako da se dioniko drutvo transformie u drutvo sa ogranienom odgovornou i obratno. Isto tako, drutvsa kapitala mogu promijeniti svoj oblik u komanditno drutvo na dionice, s tim da se i ono moe pretvoriti u dioniko drutvo ili drutvo sa ogranienom odgovornou. Nae zakonodavstvo, suprotno uporednom, do sada nije regulisalo mogunost promjene oblika drutva ako je otvoren steajni postupak ili postupak redovne likvidacije. Naime, po uporednom pravu, ako je pokrenut postupak steaja, nije dozvoljena promjena oblika drutva. Promjena oblika drutva mogua je u postupku redovne likvidacije ukoliko je postupak pokrenut samo na osnovu odluke nadlenog organa drutva o prestanku drutva putem redovne likvidacije, ali prije isplate lanova odnosno dioniara iz likvidacione mase (ZPD l. 300 i 368 st.1). Zbog postojanja praznine u ovom pogledu, treba prihvatiti stanovite uporednog prava o mogunosti promjene oblika drutva u steajnom postupku .Naime ,i nakon otvaranja steajnog postupka, mogue je odstupiti od zakonskih odredbi o unovavanju i raspodjeli steajne mase povjeriocima izradom steajnog plana i povesti promjenu oblika steajnog dunika njegovom reorganizacijom.To vai za sve oblike privrednih drutava osim drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou (l.62.st.5 ZPD). Steajnim planom mogue su razliite varijante reorganizacije drutva,(l.142.st 2),predvia i 3 varijante.Iz navedenih vrsta statusnih promjena mogu se izvui zajednike karakteristike,koje proizilaze iz naeg i uporednog prava:

Odluku o statusnim promjenama spajanja ,pripajanja,podjele i promjene oblika drutva donose lanovi komanditnog drutva i drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou, odnosno skuptina dionikog drutva i drutva s ogranienom odgovornou na nain utvren osnivakim aktom ili statutom u skladu sa zakinom .Sva drutva odluke o statusnoj promjeni moraju donijeti u istovjetnom tekstu (ZPD l.63.st.1i2);

Prije donoenja odluka o statusnim promjenama i promjeni oblika drutva donosi se plan reorganizacije koji uprava i nadzorni odbor moraju struno pripremiti i upoznati lanove drutva i dioniare prije donoenja odluke o statusnoj promjeni ilipromjeni oblika drutva.Plan reorganizacije je injenina i pravno-ekonomska podloga za donoenje odluke o statusnoj promjeni sa kojim se razrjeavaju sva pitanja zatite lanova drutva (dioniara)i povjerilaca, koji mora biti odobren od posebnog revizora posebnim pismenim izvjetajem o raunovodstvenim podacima svakog drutva uesnika u statusnim promjenama (ZPD l.66); Statusna promjena fuzije (spajanja ili pripajanja razliitih oblika tipova)drutva ili promjene oblika podrazumijeva provoenje dva sloena postupka , i to postupka promjene oblika postojeeg drutva i statusnu promjenu. Navedene promjene ne mogu pravno pogorati status lanova drutva niti povjerilaca , tako da dou u loiju poziciju, i njihova prava i obaveze.Zbog toga ,manje-vie,sva zakonodavstva predviaju zatite instrumente pravne zatite lanova drutva a pogotovu povjerilaca drutva koja prestaju (gase se)tako da se trai saglasnost lanova drutva i povjerioca na specijalnoj skuptini povjerilaca za provoenje fuzije,upisom u sudski ili registar drutva garancija za isplatu povjerilaca drutva koja prestaju postojati trenutkom dejstva fuzije- upisom u sudski ili registar drutva , upravljanje aktivom drutva koja prestaju odvojeno od strane novog drutva do izmirenja povjerilaca uesnika fuzije ili se pak prue vrste garancije plaanja a posebno ako se statusne promjene fuzije provode suprotno protivljenju lanova odnosno povjerilaca .I povjerioci drutva odnosno lanovi , kome je izvreno pripajanje , imaju pravo na istu pravnu zatitu kao i povjerioci pripojenih drutava.Ovo naroito moe da bude aktuelno u sluaju kad je pasiva pripojenih drutava vea od njihove aktive (u pitanju je insolventnost), pa ako se i kod njih ne mijenja dunik , oni dobijaju konkurenciju povjerilaca pripojenih drutava;

Kod statusnih promjena ex lege je propisana univerzalna sukcesija, koje podrazumijeva preuzimanje svih prava i obaveza od drutva prednika na pravnog sljednika kod spajanja i pripajanja ,a kod cijepanja novonastali subjekti solidarno odgovaraju za obaveze pravnog prednika. Pravo sljedovanja znai da za sve nastale obaveze kod uesnika statusne promjene do upisa u javni registar drutva odgovarajue promjene , odgovara neogranieno i potpuno pravni sljednik;

U postupku statusnih promjena ne provodi se postupak likvidacije imovine subjekata privrednih drutava tako da u ekonomskom pogledu ta imovina nastavlja egzistiranje u transformiranom (novom) ili novim privrednopravnim subjektima (drutva);

Svi pravni akti , plan reogranizacije i odluke lanova odnosno skuptina privrednih drutava koja uestvuju u postupku statusnih promjena imaju interni karakter ,tako da nemaju pravnog dejstva i ne obavezuju povjerioce;

Kod svih statusnih promjena ili promjena oblika drutva obavezno se upisuje u sudski ili registar drutva istovremeno prestanak i nastanak drutva , koji je pravno posljedica spajanja, pripajanja i podjele drutva ,odnosno promjena oblika drutva. Prema tome , pravno djejstvo statusnih promjena i promjene oblika drutva nastupa momentom upisa u sudski ili registar drutva , kako za unutranje lanove i dioniare tako i za sva trea lica (povjerioce).

2. Primjer iz prakse: Pripajanje preduzea

2.1. Pripajanje preduzea HT Mobil Mostar, javnom preduzeu HT d.o.o. Mostar

HT d.d. Mostar Historija poduzea

Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar poduzee je nastalo razdvajanjem Hrvatske pote i telekomunikacija na Hrvatsku potu (HP) i Hrvatske telekomunikacije (HT). Od 1. 1. 2003. godine poinje samostalan rad Hrvatskih telekomunikacija d.o.o. Mostar (HT Mostar), koje tako postaju jedan od tri nacionalna operatora u Bosni i Hercegovini. Na temelju reorganizacije preduzea 24. 11. 2006. godine HT Mobilne d.o.o. pripajaju se HT-u Mostar i tako postaju sastavni dio javnoga poduzea HT d.o.o. Mostar. Skuptina preduzea donijela je 1. 4. 2009. godine odluku o preregistraciji preduzea iz drutva ograniene odgovornosti u dioniko drutvo. Preregistracija je izvrena 8. 6. 2009. godine, a dionice preduzea uvrtene su na Sarajevsku berzu.ERONET je komercijalno krenuo s radom 1996. godine d.o.o., a od 2000. do 2007. godine djelovao je pod pravnim imenom HT Mobilne komunikacije d.o.o. Iako prvi GSM operator, u svojih prvih 10 godina postojanja, tvrtka je egzistirala u iznimno loim trinim uvjetima i nedefiniranoj pravnoj regulativi, to je u znatnoj mjeri usporavalo njen razvoj, ali 01.01.2007. godine, HT Mobilne komunikacije d.o.o. prestaju pravno djelovati spajajui se s JP HT Mostar d.o.o. u ijem sastavu djeluju kao Direkcija za pokretnu mreu (ERONET).JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar danas djeluje pod jedinstvenim korporativnim brandom HT ERONET, kojeg sainjavaju Direkcija za pokretnu mreu (ERONET) i Direkcija za nepokretnu mreu (HT), a pored ovih direkcija sastavnice HT-a Mostar su i Korporativna jedinica predsjednika Uprave i Korporativna jednica za financije.Vlasnici HT-a d.d. Mostar su: Federacija BiH (FBiH), T-Hrvatski telekom d.d., Zagreb (T-HT, Zagreb), Hrvatska pota d.d., Zagreb (HP, Zagreb) i mali dioniari.

Slika 1. Vlasnika struktura preduzea

HT d.d. Mostar Danas

JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar danas djeluje pod jedinstvenim korporativnim brandom HT ERONET, kojeg sainjavaju Direkcija za pokretnu mreu (ERONET) i Direkcija za nepokretnu mreu (HT).irok spektar usluga nudi se privatnim i poslovnim korisnicima, a konstantnim tehnolokim razvojem, ulaganjima u infrastrukturu, resurse i strune kadrove omoguava brzu i kvalitetnu vezu s cijelim svijetom. HT ERONET je danas jedan od vanih pokretaa gospodarstva u Bosni i Hercegovini, koji svojim odgovornim odnosom prema drutvenoj zajednici kontinuirano potpomae i vrijedne kulturne, sportske i humanitarne manifestacije i udruenja.

HT ERONET u okviru svoje osnovne djelatnosti prua usluge fiksne i mobilne telefonije, prijenosa podataka, internetske usluge, te veleprodaju govornih i IP usluga i telekomunikacijskih kapaciteta. Moderna transportna mrena infrastruktura temeljena na optikim vlaknima i pristupna mrea uskopojasnog i irokopojasnog pristupa (ADSL) jami siguran i pouzdan prijenos govora i podataka.

ZakljuakZakljuak

literatura Dr.Mili Simi i dr. Milo Trifkovi, op. Cit. Str. 276-272

Francuski zakon o trgovakom drutvu iz 1966, l. 371-389, vajcarska-Code des obligations iz 1911. l. 748-751, Njemaka Aktiengesetz iz 1965, 338-358, Engleska-Companies Act iz 1948, Sec . 206-208 i Sec 287 i SAD-Model Business Corporation Act (Rev 1969), 71-72, zgd, l, 511./Rev. 1969 par. 71-72.

Dr. Jaka Barbi i drugi op. Cit. Str. 317-321, dr. M.Simi i dr. M.Trifkovi, op, cit. Str. 267

Dr. Jaka barbi i drugi, op. Cit.str.317

Organi kontrole, ako utvrde integraciju suprotnu principu koji omoguuju integraciju (fuziju), mogu izrei stroge sankcije. Dr. M. Simi i dr. M. Trifkovi, op. Cit. Str. 268

Dr.V.Gorenc, op. Cit.str. 453, dr, M. Trifkovi, op. Cit. 271., dr. V.Filipovi i dr. Op. Cit. Str.784 i dr. J.

Barbi, op. Cit. 318.

Vidi ZDT, l. 550, ZGD. l.511 i l.533.

ZDP. l.. 296 i l. 364.

Dr. M. Simi i dr. M. Tripkovi. Op.cit.str.270

ZTD, l. 550, ZGD. l. 531-533

Tada se vri povlaenje postojeih dionica i izdavanje novih ili pretvaranje udjela u dionice ili obratno, zavisno u kom je obliku sukcesor, kome je izvreno pripajanje.

O statusnim promjenama odluke donose organi drutva na nain koji mora biti propisan osnivakim aktom i/ili statutom

PAGE 1