- Sjetva parkovskih travanjaka - Krumpirova zlatica ... · ve loze. Posebno je značajna sadnja krumpira, tako da ovaj broj glasila obiluje prilozima vezanim za ovu kulturu. Tijekom

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 1 1 0 • o ž u j a k 2 0 1 8 . • g o d i n a X I X

- Pelargonije- Sjetva parkovskih travanjaka- Krumpirova zlatica- Suzbijanje korova u krumpiru- Pčelinji proizvodi

1. KORAKIspunite pristupnicu vjerodostojnim podacima

2. KORAKPreuzmite Vašu člansku karticu i pripremite se na brojne pogodnosti

3. KORAKPrikupljajte bodove i kupujte s popustom!

*tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetno razdoblje*artikli označeni kao akcijski/sniženi ili pojedini posebno označeni artikli ne podliježu obračunu bodova i na takve artikle nije moguće ostvariti dodatni popust

TABLICA BODOVANJA

1 KM = 1 BODTrajanje bonitetnog razdoblja:

od 1. 10. do 30. 9.

Postanite član Green Garden kluba koristite pogodnosti i kupujte s popustom

Ako već imate karticu Green Garden kluba, Vaša kupovina s popustom može početi!

Razred:ABCDE

VIP

Bodovi:0 – 500

501 – 10001001 – 15001501 – 20002001 – 30003001 i više

Popust na vašu kupovinu:5%6%7%8%9%10%

Glasilo GREEN GARDENNakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Fra Didaka Buntića 160A, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Dado Marić, Matea Vlaho, Mario Ćubela, Martina Škegro, Luka Bošnjak, Ivica Doko

Marketing: Ivana Paradžik, Petra Mandić

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Riječ urednika Editor’s word

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!!!

Početkom proljeća intenziviraju se radovi u vrtovima, voć-njacima i vinogradima odnosno u tom periodu godine obavlja se sjetva i sadnja povrća i cvijeća, ali i sadnja voćaka i vino-ve loze. Posebno je značajna sadnja krumpira, tako da ovaj broj glasila obiluje prilozima vezanim za ovu kulturu. Tijekom proljeća uređuju se okućnice i vrtovi, odnosno slijedi sadnja balkonskog i vrtnog cvijeća te sjetva parkovskih trava.

I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama do-nosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću, povrću, voćkama i vinovoj lozi, zaštiti poljoprivrednih kultura od bole-sti i štetnika, ali i mnoštvo drugih korisnih savjeta. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacija o novim proizvodima na našem tržištu.

Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje se aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji tijekom pro-ljeća, preporučujemo Vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog broja te obogatite vaše znanje novim spoznajama ali i aktualnostima iz poljoprivrede ali i drugih oblasti.

Uredništvo

Works in gardens, orchards and vineyards are intensified at the beginning of spring, since during that period starts sowing and planting of vegetables and flowers, as well as planting of fruit trees and grape vines. Particularly significant is the plant-ing of potatoes, which is the reason why this number is abun-dant with articles related to this culture. During the spring, the gardens are being cultivated and followed by planting of balconies and garden flowers and sowing of park grass.

This issue of Green Garden brings a number of interest-ing articles on flowers, vegetables, fruit trees and vineyards, plant protection from diseases and pests, as well as other useful tips . In addition, there is also a large number of useful information on new products in our market.

In order to have complete information on all the activities that are ongoing in agricultural production, we recommend reading in details all the articles in this issue and enrich your knowledge with the actualities from agriculture and also other areas.

Editor’s office

Dragi čitatelji,nakon zimskog sivila i hladnih dana dolaze nam sunce i topli proljetni dani koji sa sobom nose i nove radove u Vašim vrtovima, dvorištima i okućnicama. Za sve marljive, ovo će biti godina prepuna ukusnih plodova vlastitog rada. U ovom 110. izdanju glasila Green Garden Vam donosimo pregršt korisnih informacija, savjeta i ideja. Osim zanimljivih priloga koje su za Vas pripremili naši agronomi, predstavljamo Vam artikle iz naše ponude za sjetvu, sadnju i mnogo više. Ne zaboravite koristiti pogodnosti i popuste u agrocentrima Sjemenarne koje Vam omogućuju Klub Green Garden i naši partneri – Diners i Euroherc. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete nam poslati na e-mail: [email protected]. Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima!

Vaša Sjemenarna

Pelargonije – ljepotice balkona i terasa .......... 4

Sadnja ukrasnog drveća .................................... 6

Sjetva parkovskih trava ..................................... 8

Rana sadnja ruža ..............................................10

Matovilac – idealna zimska salata .................12

Kontejnirane presadnice povrća ......................14

Supstrati za sjetvu i sadnju povrća i cvijeća ...16

Sjetva i njega mrkve ..........................................17

Sorte za proizvodnju mladog krumpira ..........18

Zašto se ne preporučuje rezidba gomolja krumpira prije sadnje? .....................................20

Sorte krumpira za zimnicu .............................. 22

Krumpirova zlatica: najvažniji štetnik krumpira ...............................................26

Povrtnjak početkom proljeća ...........................31

Suzbijanje korova u krumpiru ......................... 32

Četrun – najstarija vrsta agruma .................... 34

Suzbijanje štetnih kukaca ............................... 36

Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze ............40

Proljetno suzbijanje korova u vinogradima ...................................................42

Kako izbjeći žućenje lišća vinove loze? ..........44

Što uraditi u voćnjacima i vinogradima nakon niskih temperatura? .............................46

Okvašivači– velika pomoć u poljoprivredi .....48

Radovi u pčelinjaku početkom proljeća .........50

Pčelinji proizvodi ...............................................51

Zanimljivosti .....................................................54

4

BROJ 110 • OŽUJAK 2018.

balkonskim cvijećem te zato slobodno tragajte za dobrom kombinacijom.

Izbor stalnog mjestaZonale pelargonije dobro uspijevaju

na toplim južnim i zapadnim položaji-ma. Viseće pelargonije pak vole mnogo svjetlosti i izravne sunčeve zrake nekoli-ko sati dnevno. Za podnevnih jakih žega poželjno ih je premjestiti u blagu sjenu. Cvjetovi ovih pelargonija su posebno izloženi vjetru i kiši, stoga ih po nevre-menu pokrijte ili unesite u kuću. Ako ih je nevrijeme već oštetilo, nemojte ih ba-cati, već ih razmnožite pomoću reznica.

Gnojidba tijekom vegetacijeKvalitetno posađene pelargonije

prvih tjedana imaju dovoljno hranji-vih tvari u supstratu. Nakon nekoliko tjedana intenzivnog rasta, potrebna je prihrana. Prihranjuje se tekućim mi-neralnim gnojivom za pelargonije. Uz

Matea Vlaho, dipl. ing.

PELARGONIJE – ljepotice balkona i terasaI dok stare sorte imaju kraće vrijeme

cvatnje (dva ili tri mjeseca), noviji oblici mogu cvasti cijelu godinu, do-

kle god ima dovoljno svjetla i topline. Njihovoj popularnosti i raširenosti pri-donosi lak uzgoj i razmnožavanje, te obilna i dugotrajna cvatnja.

Način sadnjePrije sadnje pelargonija pripremite

cvjetne posude. Na dno posude u vi-sini od 1 do 2 cm ravnomjerno naspite granule za drenažu (glinepor kuglice) ili djeliće starih glinenih posuda. Na taj sloj potom naspite sloj krupnog pijeska koji je bar nekoliko dana bio na sunča-nom mjestu, zbog dezinfekcije. Na kraju dolazi zemlja, tj. humus.

Presadnice pelargonija obvezno ku-pujete kod provjerenih proizvođača. A pri kupnji pazite da su biljke kompak-tnog rasta, dobre razgranatosti, bez znakova venuća i ostalih oštećenja. Poželjno je i da biljke imaju ba-rem jedan otvoren cvijet kako biste bili sigurni u njihovu boju. Optimalna dubina sadnje određuje se tako da dio stabljike koji graniči s korijenovim vra-tom dođe dva centimetra niže od ruba posude. U istu cvjetnu posudu mogu doći pelargonije ra-zličitih boja cvjetova i različitog tipa rasta: uspravne (zonale) i viseće (pel-tatum). Mogu se miješati i s ostalim

U narodu ih zovu blagene, geranije, mušketini, đirani i sl. Jedna od najvećih pri-vlačnosti pelargonija je širok raspon sorti. Svake se godi-ne pojavljuju nove.

osnovna hranjiva, kompleksna tekuća hranjiva sadrže i mikrohranjiva (bor, bakar, željezo, cink), a za pelargonije je osobito važan magnezij. Pridržavaj-te se uputa o doziranju i uvijek dobro promiješajte da biste dobili jednoličnu otopinu. Prihranjuje se jednom u deset do petnaest dana, a sorte izrazito bujne cvatnje i češće. Ako je zemlja sasušena, s izrazitom pokoricom, najprije je razra-hlite, zalijte običnom vodom, a zatim otopinom hranjiva. Prihranjivanje obu-stavljajte potkraj kolovoza, radi lakšeg prezimljavanja pelargonija.

ZalijevanjeUčestalost zalijevanja najbolje je

prilagoditi vanjskim temperatura-ma, s tim da nikada ne zalijevate za toplog dijela dana. Općenito pravilo za količinu vode glasi: bolje jednom pošteno zaliti nego više puta poma-lo. Najbolji indikator za zalijevanje je «prst». Ako je supstrat na dubini od 1 do 2 cm suh, vrijeme je za zalijeva-nje. A za vrućih ljetnih dana zalijeva-nje se vrši i dva puta dnevno. Dakle, supstrat ne smije biti mokar, nego vlažan jer pelargonije ne podnose stagnirajuću vodu u zoni korijena.

Široka ponuda Green Garden tekućih gnojiva obogaćenih mikroelementima

Green Garden tekuća gnojiva za: agrume, ruže, petunije, pelargonije, orhideje, cvjetajuće i zelene biljke. Univerzalno tekuće gnojivo.

Široka ponuda Green Garden tekućih gnojiva obogaćenih mikroelementima

Za bolji urod!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Matea Vlaho, dipl. ing.

Danas gotovo da ne postoji vrt u kojem ne raste nekoliko vrsta ukrasnih drveća. Međutim, koje vrste odabrati i kako ih uklopiti u postojeći pejzaž nije nimalo laka odluka. Naime, u tom pogledu svaka pogreška se skupo plaća i, što je najvažnije, teško ispravlja.

Ukrasna drveća su višegodišnje biljke koje dugi niz godina osta-ju na jednom te istom mjestu.

Izrazito ih je teško mijenjati i obliko-vati što znači da prilikom planiranja svog životnog prostora, projektiranju vrta moramo posvetiti punu pozornost. Iako se u našim vrtnim centrima uglav-nom susreće nekoliko uobičajenih vrsta drveća, nemojte se odmah odlučiti za odabir jer uz malo truda uvijek može-te pronaći ono što će vašem vrtu puno više odgovarati. Treba znati da se drveće prvenstveno ističe svojom krošnjom, a svoju raskošnost pokazuje tek nakon nekoliko godina, kada na najljepši mo-gući način ukrašava, unosi živost i, što je najvažnije, popunjava volumen vašeg ukrasnog vrta.

Izbor i kupnja ukrasnog drvećaOdlučili ste u svom vrtu posaditi

ukrasno drvo i već ste stigli u vrtni cen-tar. Međutim, nemojte se lakomisleno odlučiti na kupnju a da se prethodno ne posavjetujete sa stručnim osobljem. Jer se često događa da kod nabave sadnice ukrasnog drveća prvenstveno gledamo na cijenu, pri tom ne vodeći računa o biološkim osobinama i uvjetima koje je neophodno osigurati da bi ukrasno drvo u našem vrtu zasjalo u svom naj-

ljepšem sjaju. Tako, nerijetko, možemo uočiti vidno održavani vrt u kojem raste zakržljalo drvo kojem ne odgovaraju karakteristike, tj. svojstva tla ili je pak u mediteranskim vrtovima posađeno drvo koje uspješno raste samo u sjevernijim, kontinentalnim područjima naše ze-mlje. Drvo posađeno u neodgovarajuće tlo ili drvo koje raste u neadekvatnim klimatskim uvjetima nikada neće doži-vjeti svoju punu raskošnost iz razloga što u takvim uvjetima uzgoja ono is-ključivo vegetira i samo je pitanje dana kada će se konačno i osušiti. Drugim riječima, svaka biljna vrsta ima određe-ne zahtjeve prema tlu i položaju, te se sukladno tomu, prema vladajućim uvje-tima, u našem vrtu moramo, odlučiti za onu biljnu vrstu kojoj takvi uvjeti najviše i odgovaraju.

Najčešće vrste ukrasnih drvećaAko smo ljubitelji drveća s obojenim

lišćem onda su za nas idealne vrste po-put javora čijih je vrsta uistinu mnogo. Pojedine su izrazito visoke (Acer plata-noides, «Crimson King», visina stabla 7 m, promjer krošnje 4 m, vatrenocrvena boja listova), dok su druge opet izrazito grmolikog rasta (Acer palmatum, «Atro-purpureum», visina 2 – 3 m, promjer krošnje 3 m, tamnocrvena boja lista). Osim toga, tu je i bagrem koji dobro uspijeva na umjereno sjenovitom po-

ložaju, premda na sunčanom položaju lišće poprima znakovitu zlatnožuto boju (Robinia pseudoacacia, «Frisia», visina 5 m, promjer krošnje 4 m, boja lista zlatnožuta). Osim javora kod nas su česta i drveća s neobičnim oblikom krošnje, poput katalpe. Katalpa je po-godna i za manje vrtove iz razloga što ne zauzima veliku površinu (Catalpa bi-gnoniodes, «Nana», visina stabla 4 m, promjer krošnje 3 m, kuglasta krošnja).

Ipak, ljubitelji ukrasnih vrtova pone-kad traže izrazito cvjetno-dekorativne vrste drveća od kojih je magnolija omi-ljena. Ima ih različitih vrsta, od onih gr-molikih (Magnolia stellata, visina 1 – 2 m, promjer krošnje 2 m, bijeli zvjezdasti cvijet) do visokostablašica (Magnolia x soulangiana, visina 3 – 5 m, promjer krošnje 2 – 3 m, blijedoružičasti krupni cvijet). Osim navedenih vrsta u našem podneblju često ukrasno drvo je i ja-panska trešnja (Prunus serrulata, «Kan-zan», visina stabla 4 m, promjer 3 m, dvostruki ružičasti cvijet) kao i judino drvo (Cercis siliqastrum, visina 5 m, pro-mjer krošnje 2 m, ružičasta boja cvjeta).

Dakle, uočljivo je kako u ovom pogle-du doista postoji veliki broj različitih vr-sta ukrasnih drveća. Stoga je razumljivo kako njihov odabir nije nimalo lagan, što znači da taj krucijalni izbor nipošto ne prepuštate slučaju. Za stručni savjet smo vam uvijek na usluzi...

6


Sadnja ukrasnog drveća

HIDROGELGel za zadržavanje vode u tlu

Gel regulira vodu potrebnu za razvoj biljke

Gel regulira toplinu za razvoj biljke

Gel regulira koncentraciju gnojiva za razvoj biljke

Gel regulira kvalitetu tla za razvoj biljke

Korištenjem gela smanjujete svoj trud, napore i uloženo vrijeme u uzgoj i brigu oko biljaka, a biljka dobiva sve potrebno za rast i razvoj.

45 g dostatno za

100 – 120 litara supstrata

150 g dostatno za 500 litara supstrata

20 g dostatno za

50 litara supstrata


Agrocentrima.

Dado Marić, dipl. ing.

Sjetva parkovskih trava

Lijep travnjak je ukras svakog vrta i dvorišta. Stoga izboru i sjetvi travnih smjesa poklanjamo dosta pažnje. Karakteristike travnjaka koje očekujemo su: tamnozelena boja, da je gust i dobro podnosi opterećenje, da je sporog rasta i da je bez korova i mahovina.

Kod zasnivanja travnjaka na terenu na kojem ukrasna trava još nije rasla u prvom dijelu pripreme tla

bitno je ukloniti korove, ostatke starih biljaka i kamenje, nakon toga možemo početi sa obradom tla. Za rast trave najbolja su lagana, ocijeđena i prozrač-na tla. Ako vaše tlo nema ovakve kva-litete ne očajavajte, svako tlo se može privesti svrsi određenim agrotehničkim metodama. Najčešće se sjetva novih travnjaka obavlja nakon građevinskih radova i, u ovom slučaju, oranje na 20 cm dubine će biti dovoljno da razrahli zbijenu zemlju. U slučaju neodgova-rajućeg travnjaka koji svoje estetske i druge kvalitete ne zadovoljava, najbolje rješenje je u kasno ljeto, kada je porast trave najveći, prskanjem totalnim herbi-cidima uništiti trenutni pokrov i obaviti oranje. Tri tjedna nakon ovog postupka površinu pripremamo za sjetvu i sijemo u jesen iste godine.

Gnojidba i odabir gnojivaPrije fine obrade, teška i siromašna tla

potrebno je pognojiti organskim gnojivi-ma. Treba izbjegavati primjenu stajnjaka jer on u sebi obično sadrži dosta korova. Za gnojidbu je bolje koristiti organska peletirana gnojiva (Biorex, Frutorto i sl.), koja ne sadrže sjeme korova, štetne kukce niti uzročnike biljnih bolesti.

Izbor i sjetva travnih smjesa

Najbolje rezultate kod zasnivanja novih ukrasnih travnjaka daje jesenska sjetva. Jesen je idealno vrijeme za sjetvu

jer je tlo dovoljno vlažno, i optimalne temperature što omogućuje brzo nica-nje i početni porast kod novozasijanog travnjaka. Za razliku od jesenske sjetve, proljetna ili ljetna sjetva ima problem s porastom korova koji su kompeticija travnjaku i narušavaju njegovu estet-sku kvalitetu. Stoga, odlučite li se za proljetnu sjetvu najbolje je da se obavi do sredine svibnja. Ranije zasijani trav-njak razvije bolji korijenov sustav i po-stane gust prije nastanka ljetnih vrući-na. Izbor travnih smjesa ovisi od mjesta i namjene travnjaka. Danas na tržištu ima dosta travnih smjesa (Univerzalna, Sunce, Sjena i sl.), koje su pripravljene za različite namjene.

Prije sjetve potrebno je izravnati po-

vršinu. Kod same sjetve bitno je pravil-no rasporediti sjeme. Sjetvene norme se kreću oko 2,5 – 3,5 kg na 100 m2. Optimalna dubina sjetve je oko 1 cm. Dakle, nakon razbacivanja sjemena po-trebno ga je grabljanjem unijeti u tlo ili, u najboljem slučaju, pokriti sa zemljom. Nakon toga slijedi valjanje da se uspo-stavi što bolji kontakt sjemena i tla, tj. vode. Nicanje možemo poboljšati prekri-vanjem površine agrotekstilom koji pro-pušta vodu i toplinu, a ujedno služi i kao mehanička prepreka pticama da dođu do sjemena. I, konačno, kad mlade biljke niknu iz zemlje, moraju biti navlažene. Nakon nicanja je potrebno stalno održa-vati vlažno tlo. Prva kosidba obavlja se kad je visina trave 10 – 15 cm.

250 g – za 10 m2

700 g – za 30 m2 850 g – za 35 m2

1 kg – za 45 m2 1,5 kg – za 60 m2 3 kg – za 120 m2

5 kg – za 200 m2

UKRASNI TRAVNJACI

1 kg – za 45 m2

1,5 kg – za 60 m2

3 kg – za 120 m2

5 kg – za 200 m2

Vaš uspjeh!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Novo u ponudi:pakiranje

3kg

8


250 g – za 10 m2

700 g – za 30 m2 850 g – za 35 m2

1 kg – za 45 m2 1,5 kg – za 60 m2 3 kg – za 120 m2

5 kg – za 200 m2

UKRASNI TRAVNJACI

1 kg – za 45 m2

1,5 kg – za 60 m2

3 kg – za 120 m2

5 kg – za 200 m2

Vaš uspjeh!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Novo u ponudi:pakiranje

3kg

Ivana Markota, magistra struke

Rana sadnja ruža

Ruže vole mjesto na kojemu ima dosta svjetlosti, ali to ne znači da biljka mora cijeli dan biti izložena suncu, pogotovo novije sorte koje vole polusje-nu. Ali, važno je naglasiti da ne postoji ruža koja bi lijepo rasla i obilno cvala u sjeni, a posebno ne ispod krošnji dr-veća ili borova! Moramo obra-titi pažnju da na mjestu na kojem ćemo saditi ruže ima protoka zraka, ali ne i da je vjetrometina.

Poželjno je da se jame za sadnju iskopaju 15 – 20 dana prije sad-nje. Dubina jame je 30 – 40 cm, a

isto toliko i širina. Zemlja mora biti usit-njena i oplemenjena s 50% odstajaloga stajskog gnoja ili humusa – komposta.

Danas se u prodaji uglavnom nalaze sadnice čiji je korijen „obložen“ trese-tom, a nadzemni dio parafiniran. Prije sadnje, se skine folija kojom je omotan korijen te se sadnica ruže postavlja u pripremljenu rupu. Oko sadnice se na-grće pripremljena zemlja.

Zemlju oko biljke potisnemo rukama i pazimo da nam biljka stoji uspravno, da je cijepljeno mjesto obvezno na du-bini 2 – 3 cm ispod razine zemlje. Tlo oko sadnice se lagano sabije. Kad se jama ispuni otprilike 2/3 zemljom, la-gano počnemo zalijevati vodom, pazeći pritom da nam ruža ne ode preduboko u jamu, pa ju stoga podržimo dok voda lagano ne popuni sve praznine oko korijena. Nakon ovoga ružu nagrnemo ostatkom pripremljene zemlje, napra-vimo oko ruže vijenčić od zemlje radi lakšeg otjecanja vode pod sam korijen i ponovno zalijemo. Napominjemo da bi kod sadnje svaka biljka trebala dobiti oko 5 l vode.

Razmaci sadnje: Ako smo planirali napraviti ružičnjak, što znači da ćemo posaditi više grmova ruža u gredice, moramo znati koji su preporučljivi raz-maci da bi naša gredica izgledala baš kao kod profesionalaca ili u parkovima. Stoga navodimo minimalne razmake za pojedine sorte ruža. Naravno, ako želite pojedinačnu sadnju, a to zna-či da svaki grm stoji odvojen za sebe, razmaci mogu biti puno veći, ali na taj način nećete dobiti zatvorenu gredicu niti otočiće ruža.

Penjačice se sade na razmak od 120 cm. Grmolike ruže u gredici sade se na razmak od 50 cm (ako su u pitanju manji grmovi) pa sve do 200 cm (ako govorimo o robusnijim ružama). Dakle, razmak ovisi o sorti grmolike ruže i na-činu njezina rasta. Čajevke se sade na minimalni razmak od 40 cm. Ako ruže sadimo u više redova, primjenjuje se cik-cak sadnja u kojoj se opet pridrža-vamo razmaka od 40 cm između svake ruže. Floribunde (park ruže) u gredici se sade na razmak 30 – 35 cm, tj., 3 kom. na 1 dužni metar. Isto tako, ako ih sadimo u nekoliko redova, koristimo cik-cak način sadnje. Mini ruže sadimo na razmak od 25 cm dok se ruže pokri-

vačice tla sade sa na razmak najmanje od 80 cm.

10


Daje više! Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Potražite u Sjemenarna

Velik izbor raznih čizama, rukavica i alata.

Matovilac je dvogodišnja biljka koja se može uzgajati i kao je- dnogodišnja kultura. Kod matovilca se koristi rozeta prije nego što se razvije cvjetna stabljika. Iako se smatra biljkom blagog klima-ta otporna je na niske temperature te može podnijeti i vrijednosti temperature od 15 oC ispod ništice.

Ivica Doko, dipl. ing.

Matovilac – idealnazimska salata

Matovilac nema velikih zahti-jeva prema tlu. Najbolje mu odgovaraju drenirana vrtna tla

s pH-vrijednost od 5 do 7. Zbog dobre otpornosti na niske temperature, ma-tovilac se najviše uzgaja u područjima kontinentalne klime.

Relativno dobro podnosi uzgoj na istoj površini, a isto se tako može sijati iza krumpira, graha ili soje. Matovilac nema velikih zahtijeva prema hranjivi-ma. Zbog plitkog korijenovog sistema koristi hranjiva iz površinskog sloja tla. Treba izbjegavati sjetvu na zaslanjenim tlima.

Izbor kultivara za sjetvuDanas se, uglavnom, uzgajaju dva tipa

matovilca. Prvi tip je raniji, velike rozete, bujnog i izduženog lišća svjetlije zelene boje i manje otpornosti na niske tempe-

rature. Drugi tip ima manju rozetu boga-tiju lišćem. Listovi su tamnozeleni, čvršći i veće otpornosti na niske temperature.

Sjetva matovilca obavlja se u dobro pripremljenom tlu. U obiteljskim vrtovi-ma sjetva se obavlja omaške za razliku od proizvodnih površina u kojima se sjetva obavlja u redovima na razmaku 8 – 15 cm, i dubinu od 1 cm. U kontinen-talnim područjima sjetva se obavlja od sredine kolovoza do sredine listopada. Ranija sjetva omogućuje berbu već od listopada pa do prosinca, a kasnija od ožujka pa do travnja.

Matovilac se uzgaja u Europi od 17. stoljeća, a prva oplemenjivanja

započinju koncem 19. stoljeća u Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj.

Novi kultivari su se iz tih područja proširili po čitavoj Europi.

Matovilac se najviše koristi kao svježa zimska salata. Često

se kombinira s krumpirom, pa predstavlja kompletan obrok.

Matovilac ima veću prehrambenu vrijednost od salate, a eterična ulja

daju mu specifičan ugodan okus.

Kod ranijih rokova sjetve potreb-no je obaviti jedno do dva zalijevanja. Ostale agrotehničke mjere sastoje se od prihrane dušikom i redovite kontrole korova. Kasniji rokovi sjetve zahtijeva-

ju i posebnu zaštitu tijekom zime koja se sastoji od prekrivanja gredica agro-tekstilom, perforiranim P-folijama ili uzgoj u niskim tunelima. U zaštićenim prostorima često se matovilac uzgaja iz presadnica.

Berba matovilcaMatovilac se bere u fazi potpuno ra-

zvijene rozete prije pojave cvjetne sta-bljike. Berba se obavlja podrezivanjem «paranje» u zoni korijenova vrata tako da rozeta ostaje cijela. Berba jednog usjeva može trajati i do dva tjedna. Usjeve s gustim sklopom biljaka treba brati ranije iz razloga što donji listovi počinju žutjeti. Na velikim površinama berba se obavlja strojno, podrezivanjem neposredno ispod površine tla. Kod ta-kve berbe nasad mora biti čist od korova.

Nakon berbe, matovilac se čisti pra-njem u vodi. Pakira se u posebne kutije koje se prekrivaju folijom.

12


Velik izbor Green Garden sjemena povrća, cvijeća i začina. Naše sjeme za bolji urod!

Asortiman sjemenaAsortiman sjemenaAsortiman sjemenaAsortiman sjemenaAsortiman sjemenaAsortiman sjemena

Gramature u pakiranjima 50 g, 100 g, 250 g, 500 g, 1 kg Kesice povrća

Kesice cvijećaKesice začina

Naše sjeme za bolji urod!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Kontejniranepresadnice povrćaProizvodnja povrća i cvijeća uglavnom se bazira na kontejni-ranim presadnicama koje imaju veliku prednost u odnosu na presadnice golog korijena.


Većina povrtnih kultura na otvore-nom i u zaštićenim prostorima uz-gaja se iz presadnica. Proizvodnja

povrća iz presadnica je sigurnija, prije dolazi do plodonošenja i berbe, a zbog ujednačenijeg rasporeda biljaka u polju, formirani plodovi su krupniji i ujedna-čeniji. Zbog povoljnijih uvjeta tijekom uzgoja presadnica u odnosu na izravnu sjetvu, veći je postotak izniklih biljaka tako da je i potrošnja sjemena manja. Uzgoj presadnica u zaštićenim se pro-storima može započeti ranije nego što to omogućuju uvjeti izravne sjetve na otvorenom, čime se ubrzava proizvodnja i za tržište dospijeva kada su u pravi-lu i više cijene, što takvu proizvodnju čini ekonomski opravdanom. Presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski prostor što omogućuje ujednačen porast biljaka i vi-soku ujednačenost presadnica. Za uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vo-doodržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj pre-

sadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu.

Prednost kontejniranih presadnicaNajveća prednost uzgoja presadnica u

kontejnerima je ta što omogućava pre-sađivanje sa supstratom na korijenu, a dobro razvijene presadnice u potpunosti prerastu supstrat i s njime se presađuju. Presađivanjem s grudom supstrata na korijenu, biljke, prelaskom na poljske uvjete, ne doživljavaju stres kao one pre-sađene s golim korijenom, pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lakše se primaju

pa je presađivanje gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s golim korijenom mogu se presaditi, ako je to neophodno, i na tlo koje nije opti-malne vlažnosti. Presađivanje je moguće obavljati tijekom čitavog dana što opet omogućuje bolje korištenje postojeće opreme za sadnju te sadnju na većim površinama u optimalnom vremenu. Po-vrće iz presadnica uzgojenih kontejner-skim načinom dozrijeva ranije za berbu i u pravilu daje veće urode u odnosu na presadnice golog korijena uzgojene na gredicama. Kontejnerski način uzgoja presadnica posebice je prikladan kod proizvodnje hibrida povrća kod kojih je, zbog skupoće sjemena, izuzetno važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitet-na presadnica. Prije presađivanja, sup-strat mora biti umjereno navlažen što će omogućiti lagano vađenje presadnica sa supstratom na korijenu. Ako je sup-strat prevlažan, prilikom sadnje otpada s korijena, a opet, ako je presuh, biljke će se lošije primiti u polju. Kvalitetna presadnica prije presađivanja mora biti optimalne visine, imati dobro razvijene listove lijepe zelene boje te što deblju, ali savitljivu, stabljiku.

za sjetvu, pikiranje i sadnju


Agrocentrima.Za bolji urod!


14




Agrocentrima.Za bolji urod!


Supstrati za sjetvu i sadnju povrća i cvijeća

Luka Bošnjak, magistar struke

Svake godine treba na vrijeme osigurati kvalitetan supstrat za proizvodnju povrća i cvijeća. S ob-zirom da biljka u supstratu provede najkritičniju fazu svog života, od kvalitete supstrata uveliko ovisi i buduća proizvodnja.

Veći broj povrtnih, ukrasnih i cvjet-nih vrsta proizvodi se iz presadni-ca, odnosno reznica, a s obzirom

da od kvalitete proizvedenog rasada ovisi, u velikoj mjeri, i uspješnost čita-ve proizvodnje govori nam dovoljno o važnosti i značaju odabira pravog sup-strata za proizvodnju. Supstrat je tlo u kojem sijemo sjemenku i gdje mlada biljka provede dobar dio najosjetljivije faze svog života. Kvalitetni supstrati su lagani, imaju reguliranu pH-vrijednost, tj. kiselost, dobro reguliran vodnozračni režim, dovoljno hrane za fazu kroz koju biljka treba proći i bez prisustva štet-nika, uzročnika biljnih bolesti i korova. Hranjivi supstrat treba biti blago kisele reakcije, odnosno imati pH od 5,5 – 6,5. Struktura i sastav supstrata, odnosno veličina čestica utječu na mnoge osobi-ne, od vodnozračnog režima do razvoja korijena. U proizvodnji presadnica kori-ste se supstrati granulacije 0 – 5 mm za sjetvu većine sitnosjemenih kultura poput rajčice, paprike, patlidžana, sa-late, kupusa… Za pikiranje tih kultura koristimo granulaciju 0 – 20 mm. Važi pravilo da se za veće čaše koriste sup-strati krupnije granulacije.

Veliki izbor supstrata na tržištuDanas na tržištu postoji veliki izbor

supstrata, odnosno, na raspolaganju su brojne kombinacije gotovih smjesa različitih proizvođača, koje se razlikuju po svom sastavu, osobinama, namje-ni, ali im je zajednička osobina da su fitosanitarno sigurni. To je i razlog da su proizvođači nerijetko u dvojbi za koji se supstrat opredijeliti, tako da bez pomoći stručne osobe često ne mogu napraviti pravi izbor.

Ti supstrati sadrže bijeli i crni treset u različitim odnosima (ovisno od namje-ne), zatim vermikulit, perlit, kvarcni pi-jesak, kreč i različita hranjiva. Vermikulit je mineral gline koji se zbog dobrih oso-bina vodoodrživosti i apsorpcije najčešće koristi i miješa s tresetom do 30%, rjeđe 50%. Granulirani perlit se dodaje sup-stratima kada je potrebna dobra pro-zračnost (kod ožiljavanja), ali ima slabu vodoodržljivost i sposobnost adsorpcije.

Kvalitetan supstrat po zalijevanju zadržava određeni dio vlage, a višak otpušta, tako da u supstratu ostaju op-timalne količine vode i dovoljno pora u kojima se nalazi zrak. Ako je loš sastav i struktura smjese u koju sijemo, često dolazi do nastanka prevlažnog supstra-ta i gušenja biljaka, čemu pridonose i domaće čaše i kontejneri s premalim otvorima. Količina hranjiva u supstratu mora odgovarati zahtjevima usjeva koji uzgajamo, jer u suprotnom dolazi do blokade i biljke ne napreduju, a kasnije se javlja i nekroza lista. Uzrok je u tome što zbog velike količine hranjiva biljka ne može usvajati vodu, pa više ne na-preduje. Problem se obično javlja kod proizvođača koji prave vlastitu smjesu za sjetvu i pikiranje, u koju stave više od 40% zgorjelog stajnjaka.

16


Sjetva i njega mrkveMrkva je jedna od najpoznatijih povrtnih vrsta koja se uzgaja skoro u svakom vrtu. Mrkva je kultura koja će najbolje uspi-jevati u umjereno toplim područjima s umjerenom vlagom.


Sije se tokom cijele godine jer je dosta otporna na niže temperatu-re. Ta spoznaja pruža mogućnost

dosta ranog uzgoja. Naime, optimalna temperatura za rast i razvoj mrkve je 15 – 20 °C. Kod dnevnih temperatura viših od 30 °C i naročito toplih ljetnih noći, razvoj korijena je usporen, on ostaje ta-nak i kratak s obiljem grubih celuloznih vlakana. U tehnološkoj zriobi korijen mrkve podnosi temperature do -3 °C, pa se mrkva u područjima blage zime, za potrošnju u svježem stanju, vadi ti-jekom zime do ranog proljeća. Mlade biljčice nakon nicanja relativno su ot-porne na niske temperature i podnose mrazeve do -5 °C bez oštećenja, ali one kod nekih ranih sorata mogu uzrokovati prelazak u generativnu fazu već tijekom prve godine. Ipak, ne računajte na to kao na normalne uzgojne uvjete.

sve druge kulture. Priprema tla mora biti dobra ako želite dobar i kvalitetan urod. Korjenasto povrće voli rahlu zemlju kako bi korijeni bili lijepi i ravni, pa zato i za mrkvu treba pripremiti rahlu gredicu. Dodajte treset, a dobar je i pijesak. Uz to možete dodati i 1 – 2 kg zreloga staj-njaka na četvorni metar.

Sjetva i njega mrkveMrkva se može sijati od ranog prolje-

ća, tj. početkom ožujka, pa sve do polo-vice svibnja što ovisi o dužini vegetacije sorte i klimatskim uvjetima. Sjetva se vrši sijačicama u redove ili dvostruke trake, a razmak između redova je 35 – 40 cm i dubine 1 – 1,5 cm. Kada biljke prorijedite, ostavite razmak među bilj-kama 5 – 8 cm. Gredicu poslije sjetve lagano zalijte odstajalom vodom. Ako je temperatura u tunelu 18 – 20 °C, mr-

kva bi mogla niknuti za 15 – 20 dana, a na nižim temperaturama nicanje je razmjerno sporije. Njega usjeva se sastoji u plitkom kultiviranju nasada u svrhu rahlenja tla. Prorijeđivanje se vrši kada biljke imaju dva prava lista. Zalijevanjem se povećava prinos kori-jena, no mora se paziti

Uzgaja se u plodoredu, što znači da treba voditi brigu o predkulturi i uzgoj-nom mjestu. Sije se na površine gdje su prije nje bile kulture gnojene stajnjakom i nisu bile zakorovljene. Kao najbolje predusjeve možemo spomenuti rajčice, kupus, krumpir, papriku, mahunarke (grašak, grah). Ako se mrkva sije kao kasni usjev, često će biti postrna kul-tura iza ranog krumpira ili graška. Kao prethodni usjev mrkva će biti dobra za

do koje tehnološke mjere se to izvodi iz razloga što višak vode smanjuje sadržaj šećera u korijenu.

Veliki problem kod uzgoja mrkve predstavljaju korovi. Njihovo suzbijanje češće se provodi mehaničkim putem na manjim površinama, a ako se radi o uzgoju na većim površinama najčešće se koriste herbicidi. Na tržištu u BiH malo je herbicida koji imaju dozvolu za pri-mjenu u mrkvi.

Herbicidi koji se koriste na mrkviStomp Aqua je herbicid koji se koristi

za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih i travnih korova u mrkvi u dozi od 200 do 250 ml/50 l vode na površinu od jednog duluma. Stomp Aqua se koristi nakon sjetve a prije nicanja mrkve.

Afalon disperzija je herbicid koji se koristi za suzbijanje jednogodišnjih širo-kolisnih korova u mrkvi. Može se primi-jeniti nakon sjetve, a prije nicanja mrkve, u dozi od 135 ml/30 l vode za površinu od 1 duluma ili nakon nicanja mrkve, čim korovi niknu, a prije nego što biljke u usjevu razviju prve prave listove. Kad se sredstvo primjenjuje nakon sjetve, a prije nicanja mrkve, potrebno ga je pri-mijeniti unutar četiri dana nakon sjetve na srednje teškim tlima. Na močvarnim i tresetnim tlima sredstvo je potrebno primijeniti prije nicanja mrkve i korova.

17


sadnje potrebno je naklijavanje. Pogod-na za uzgoj na različitim tipovima tala. Posebno je zanimljiva za proizvodnju mladog krumpira.

Arnova je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih sorata žućkastobije-le boje pokožice. Zbog dobrih proizvo-dnih osobina stručnjaci predviđaju kako su napokon pronašli sortu koja će za-mijeniti dobro poznatu Jaerlu. Tržni pro-izvođači krumpira traže od ranih sorti sjemenskog krumpira rano dospijeće, dobru otpornost na proljetne mrazeve i dobar urod. Upravo Arnova udovoljava ovim prohtjevima jer prispijeva u pot-puno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30 – 50 % rodnija od nje.

Sorte za proizvodnju mladog krumpira

Mario Ćubela, dipl. ing.

Za proizvodnju mladog krumpira uglavnom se

koriste vrlo rane i rane sorte kratke vegetacije. Obvezno

se provodi naklijavanje gomolja da se ostvari što manji broj klica jer se tako dobije samo jedna glavna stabljika koja ima svega

nekoliko gomolja.

Mladi krumpir iskapamo u teh-nološkoj zrelosti dok je cima još zelena, odnosno čim go-

molji dosegnu tržišnu veličinu. Pokoži-ca mu je tanka i nježna pa se zato lako skida, a veličina gomolja kreće se od oko 30 do 80 mm. Sam datum vađenja mladog krumpira proizvođač određu-je prema vlastitoj potrebi ili, ako je za prodaju, očekivanoj cijeni i potražnji na tržištu.

Pri ranijoj berbi dobije se manji pri-nos mladih gomolja, ali se u pravilu ostvaruje veća tržišna cijena. Nasuprot tomu, kasnije iskapanje mladog krum-pira rodi nešto većim prinosom krupni-jeg gomolja, ali najčešće uz niže prodaj-ne cijene. Pod proizvodnjom mladog krumpira najčešće podrazumijevamo vrlo rani proljetni uzgoj iz kojeg na tr-žište gomolji dolaze tijekom svibnja i lipnja pa sve do kraja srpnja. Među-tim, tehnološki postupak proizvodnje

mladog krumpira moguć je i nakon tog razdoblja pa je tako, primjerice, moguća i ljetna sadnja.

Izbor sortiZa proizvodnju mladog krumpira

uglavnom se koriste vrlo rane i rane sorte kratke vegetacije. Obvezno se provodi naklijavanje gomolja da se ostvari što manji broj klica jer se tako dobije samo jedna glavna stabljika koja ima svega nekoliko gomolja. Time usjev krumpira prije dođe u tehnološku zre-lost za iskapanje mladog krumpira.

Riviera je vrlo rana sorta krumpira, žute pokožice gomolja. Glavna odlika sorte je vrlo rano formiranje gomolja tako da je 40 dana nakon nicanja već

spremna za vađenje. U uvjetima visoke agrotehnike sorta daje vrlo velike uro-de. Pogodna je za vrlo ranu proizvod-nju u plastenicima, ali i na otvorenom. Gomolji su ovalnog oblika, svijetložute boje mesa.

Artemis je vrlo rana sorta krumpira, izrazito atraktivnih gomolja. Gomolji su krupni, izduženog ovalnog oblika. Gomolji svijetložute boje pokožice, a žute boje mesa. Artemis je sorta visokih prinosa u skupini ranih sorti. Zahtijeva povećanu gnojidbu s dušikom. Prije

18


Potražite u:Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255Agrocentar SJEMENARNA Ljubuški 039 833 700


Agrocentrima.


Rezanjem nastaje velika povreda gomolja i rez je idealno mjesto za napad uzročnika bolesti koji u lošim uvjetima sadnje mogu prouzročiti propadanje gomolja. Zato je uporaba cijelih gomolja svakako najbolja, ali i najskuplja, jer zahtijeva i veći utrošak sjemena po jedinici površine.

Zašto se ne preporučuje rezidba gomolja krumpira prije sadnje?

U Hercegovini se tradicionalno prije sadnje krumpira radi i rezidba go-molja. Rezidba se primjenjuje kod

sorti krupnije kalibraže koje se sade na ovom području, primjerice, Arnova, Arte-mis, Faluka, Carrera itd. Rezidba se obav-lja posebnim noževima koji se nakon svakog reza trebaju utopiti u formalin da bi na taj način spriječili širenje određenih bolesti i virusa koji se prenose rezanjem. Veličina gomolja koji se reže ne bi trebala biti manja od 40 g zbog ranih proljetnih mrazeva koji znaju, kao što kažu proi-zvođači, odnijeti mlade krumpire i onda novi izdanak u gredici nema dostatno primarnoga hranidbenog medija i ne može se ponovno regenerirati.

Kako pravilno obaviti rezidbu gomolja krumpira?

Rezanjem nastaje velika povreda go-molja i rez je idealno mjesto za napad bakterija i gljiva koji u lošim uvjetima sadnje mogu prouzročiti propadanje gomolja. Zato se sjeme krumpira reže do 15 dana prije sadnje da bi se u tom razdoblju mogao stvoriti kalus koji štiti gomolj od ulaska bolesti. Izrezani gomolji krumpira ne smiju dugo staja-ti zato što dijelovi gomolja, odnosno „pilja“ gubi vodu i dolazi do dehidracije pilje zbog nedostatka vode i kao takva

oboljenja. Zato je uporaba cijelih go-molja svakako najbolja ali i najskuplja jer zahtijeva i veći utrošak sjemena po jedinici površine. S druge strane, prak-sa je pokazala opravdanost rezidbe, ali provedene uz poštivanje navedenih pravila počevši od momenta rezidbe pa sve do čuvanja tako pripremljenog sje-mena do sadnje. Istina je i da se svježe izrezani gomolji mogu odmah saditi, ali samo u dovoljno zagrijano tlo. Ako ta-kve gomolje posadimo u hladno i vlaž-no tlo, dolazi do njihovog brzog propa-danja što će se manifestirati praznim mjestima na parceli.

brzo propada. Stoga, rezani krumpir treba što prije smjestiti u uvjete koji će omogućiti stvaranje zaštitnog sloja upravo na tim prerezanim dijelovima gomolja. Jer kada se stvori taj zaštitni sloj ili kalus i sjeme će biti puno sigurni-je, odnosno, spremnije za sadnju. Inače, kako bi potakli tvorbu kalusa, krumpir trebamo što prije nakon rezidbe smje-stiti u prostoriju gdje se temperatura kreće od 14 do 16 °C i relativna vlaga zraka od 80 do 90%.

Sa stručnog gledišta, rezidba gomo-lja se ne preporučuje jer uvijek postoji mogućnost od prenošenja virusnih

20


ARIZONAOsnovne karakteristike:Rana sorte s izrazito lijepim, glatkim i ovalnim gomoljima. Sorta za različite tipove tala. Izrazito rodna sorta, krupnih i atraktivnih gomolja.

Gomolji žute boje pokožice i svijetložute boje mesa.Sorta pogodna za kuhanje i pečenje.

Sorta za rekordne urode

Sorte krumpira za zimnicu


Proizvođači krumpira koji ne poznaju osobine krumpira često za zimnicu sade sorte koje nisu pogodne za tu namjenu ili mladi krumpir ostavljaju i koriste ga tijekom zime. U većini slučajeva ostaju razočarani kvalitetom tog krumpira.

Kako bi uistinu uživali u krumpiru tijekom zime i ranog proljeća, po-trebno je saditi namjenske sorte

koje imaju sve potrebne osobine da se mogu dulje skladištiti, ali i da zadovo-ljavaju osnovne kulinarske osobine koje se traže od takvih sorti.

Kuroda je srednje rana do srednje kasna stolna sorta, s krupnim gomolji-ma ovalnog oblika. Pokožica gomolja je crvene, a meso blijedožute boje. Okca

su srednje duboka. Nakon uništenja cime, s vađenjem gomolja treba priče-kati 20 dana da se dobro formira po-kožica gomolja. Veoma je rodna sorta u različitim uvjetima uzgoja i pogodna za dulje skladištenje. Kuroda posljednjih godina ubrzano zamjenjuje sortu Ro-mano. Odlična cima, dobra pokrivenost i manji broj zametnutih gomolja (7 – 9) jamstvo su dobivanja visokih i stabilnih uroda. Veoma postojana sorta.

Manitou je srednje rana do srednje kasna sorta krumpira s krupnim go-

moljima. Pokožica gomolja je crvene, a meso žute boje. Manitou je izuzetno rodna sorta koja dobro uspijeva u razli-čitim uvjetima uzgoja. Dobro podnosi sušu i visoke temperature, te je zbog toga pogodna za uzgoj u Hercegovini. Prije sadnje je obvezno naklijavanje. Manitou se koristi za svježu potrošnju ali je dobar i za skladištenje. Što se tiče kulinarskih osobina dobar je za kuha-nje, pečenje, te za pomfrit.

Rudolph je srednje kasna sorta krumpira sa crvenom pokožicom go-molja. Poznata je po izuzetno visokom urodu i odličnoj kvaliteti gomolja. Sor-

ta je namijenjena za široku upotrebu u domaćinstvu i posebno zanimljiv za zimnicu. Jedna je od najraširenijih „crvenih sorti“, odlično prihvaćena od poljoprivrednih proizvođača, ali i hobi-sta. Gomolji su pravilnog oblika, srednje krupnoće i vrlo ujednačeni. Sorta je do-bre otpornosti na najvažnije uzročnike bolesti i štetnike.

22


• Povećava otpornost na sušu i visoke temperature

• Povećava porast i prinos u stresnim uvjetima

• Povećava kvalitetu plodova• Povećava otpornost na bolesti

Distributer za Bosnu i Hercegovinu:

Za efikasniju upotrebu vode i kalija

• Povećava otpornost na sušu i visoke

temperature

• Povećava porast i prinos u stresnim uvjetima

• Povećava kvalitetu plodova

• Povećava otpornost na bolesti

Iperen WAKE-up

GROW FOR THE BESTwww.vaniperen.com

Iperen WAKE-up

Za efikasniju upotrebu vode i kalija

SPECIJALNA VODOTOPIVA GNOJIVA

EnergyRast

EnergyKalcij

EnergyUniverzal Mix

• Visok sadržaj dušika čini ovo gnojivo pogodnim za korištenje u ranom periodu vegetacije. Potiče brži porast biljaka.

• Gnojivo namijenjeno za primjenu preko lista i preko sistema kap na kap.

• Visok sadržaj kalcija poboljšava rast biljake i kvalitetu plodova, te sprečava pojavu pjega na plodovima


• Gnojivo s ujednačenim omjerom hranjivih elemenata pogodno je za korištenje prilokom stresnih uvijeta, u fazi razvoja ploda ili nakon početka kretanja vegetacije.


SPECIJALNA VODOTOPIVA GNOJIVA

EnergyUniverzal Mix

EnergyKorjen

EnergyPlod

• Gnojivo s ujednačenim omjerom hranjivih elemenata pogodno je za korištenje prilokom stresnih uvijeta, u fazi razvoja ploda ili nakon početka kretanja vegetacije.


• Posebno formulirano gnojivo za bolje ukorjenjivanje presadnica i sadnica različitog poljoprivrednog bilja.


• Upotrebom ovog gnojiva postiže se veći urod i bolja kvaliteta ploda s intezivnijom bojom i većim udijelom šećera.



Krumpirova zlatica je podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Za vrijeme Prvog svjetskog rata prene-sena je u Francusku, a 1946. godine otkrivena je u Sloveniji. Sada je proširena na području BiH i Hrvatske (osim na nekim otocima). Osim krumpirom, zlatica se hrani i drugim biljnim vrstama (patlidžan, rajčica).

KRUMPIROVA ZLATICA:najvažniji štetnik krumpira

Morfološke i biološke odlike vrsteImaga zlatice imaju žute i crne uzdu-

žne pruge, a duga su oko 10 mm. Ličinke su ružičaste, s crnom glavom i točkama po tijelu.

Odrasle zlatice prezime u tlu. Za vri-jeme zime mnoge zlatice uginu u tlu, naročito na težim i vlažnijim terenima. U proljeće, kada temperatura tla na du-bini od 10 cm poraste na 14,5 oC, zlatice počinju izlaziti vani. U to vrijeme tempe-ratura zraka se obično kreće oko 20 oC, a cima krumpira je, ovisno o sorti, različite visine. Nakon izlaska iz tla zlatica može desetak dana živjeti bez hrane. Tek na-kon intezivne ishrane listom krumpira, zlatice počinju sa parenjem. Visoke tem-perature zraka pogoduju ishrani zlatica, a i ženke su plodnije. Ženke odlažu jaja na naličje lista, a broj jaja ovisi o tem-peraturi zraka, i najčešće se kreća 300 – 1100 po jednoj ženki.

Nakon 5 – 15 dana pojavljuju se ličin-ke, koje prolaze kroz 4 razvojna stadija. Ukupan razvoj ličinki traje 14 – 22 dana. Tijekom razvoja ličinke se intenzivno hrane lisnim mesom, a nakon četvrtog stadija razvoja ličinke odlaze u tlo na kukuljenje. Nakon kukuljenja, iz tla izlaze

odrasle zlatice i ciklus se ponavlja. Zlatica kod nas ima dvije generacije. Istraživanja su pokazala da odrasla zlatica dnevno na temperaturi 25 oC poždere 800 mm2 lisne površine, a za života oko 120 cm2.

Kako zaštititi krumpir od napada krumpirove zlatice?

Na manjim krumpirištima i tamo gdje ima radne snage treba od samog počet-ka napada sakupljati sve stadije zlatica i uništavati ih. Za jednu minutu može se skupiti četrdesetak odraslih stadija. Ipak, danas se najviše koriste kemijske zaštite. Insekticide treba primjeniti u optimalnom roku. Pravilan rok primjene insekticida ovisi o stadiju razvoja zlatice i krumpira, o intezitetu pojave i svojstvi-ma insekticida.

Krumpirova zlatica je podložna pojavi rezistentnih sojeva, tako da je danas re-

lativno “otporna” na većinu organofos-fornih insekticida, karbamata i piretro-ida. Na području Hercegovine utvrđena je rezistentnost na neke organofosforne insekticide i piretroide, tako da se insek-ticidi iz tih skupina ne bi smjeli koristiti.

Koje insekticide koristiti u zaštiti krumpira od napada krumpirove zlatice?

Na onim područjima gdje nema re-zistentnosti, mogu se koristiti klasični insekticidi. Njih treba primjeniti kada je barem 30 – 50 % ličinki izašlo iz jaja. Na području Hercegovine, a i ostalim po-dručjima gdje je prisutna rezistentnost treba koristiti nove insekticide. Jedan od takvih insekticida je ACTARA 25 WG.

Osim Actare 25 WG za suzbijanje krumpirove zlatice može se koristiti i Karate zeon te Sumialfa 5 FL.

26


GRANULIRANA MINERALNA GNOJIVA

KAN N 27 jednostavno anorgansko dušično gnojivo sa

sekundarnim hranjivom. Pakiranje: 5 kg

NPK 15 : 15 : 15 složeno granulirano mineralno gnojivo NPK 15:15:15. Pakiranje: 5 kg

NPK 8 : 16 : 24 složeno granulirano mineralno gnojivo NPK 8:16:24. Pakiranje: 5 kg

FERRO PLUS gnojivo na bazi mikroelemenata, granulirano gnojivo sa željeznim sulfatom. Pakiranje: 5 kg

GNOJIVO ZA TRAVNJAKsloženo granulirano mineralno gnojivo

za travnjake. Pakiranje: 5 kg

UREA N 46 jednostavno granulirano mineralno

dušično gnojivo. Pakiranje: 5 kg

NPK 7 : 20 : 30 složeno granulirano mineralno gnojivo

za voćke. Pakiranje: 5 kg

NPK 10 : 10 : 20 složeno granulirano mineralno gnojivo za krumpir

i korjenasto povrće. Pakiranje: 5 kg

GNOJIVO ZA TRAVNJAK

NPK 7 : 20 : 30 NPK 10 : 10 : 20


Agrocentrima.

AGRIA ARIZONA

FALUKA ARTEMIS

ARNOVA RIVIERA

original rekordna

visokorodna rana, gurmanska

rana, visokorodna ultra rana

Najkvalitetnijesorte

RUDOLPH EVOLUTION

KURODA ROMANO

MANITOU KONDOR

najkvalitetnija rana, visokorodna

gurmanska za zimnicu, gurmanska

visokorodna visokorodna

Fruttortouniverzalno

gnojivo za sve poljoprivredne

kulture

Phenixnamjensko gnojivo

za voćke i vinovu lozu

Biorexorgansko gnojivo

za povrtne kulture

PICorgansko gnojivo za lisnato povrće

Biolivonamjensko gnojivo

za masline

ORGANSKA GNOJIVA

Vulcanoprirodno

organsko gnojivo sa željezom

GuanitoNamjensko organsko

gnojivo za smilje


Agrocentrima.

Ove godine klimatske prilike ima-ju zbilja neuobičajen tijek jer smo početkom godine imali smo ne-što više kiše, a onda je nastupilo neuobičajeno toplo vrijeme za ovo razdoblje godine. Toplo vrije-me pogodovalo je ranijoj sjetvi i sadnji mnogih kultura.

Ivan Perić, dipl. ing.

Povrtnjak početkom proljećaSadnja krumpira

Spomenimo kako je u Hercegovini trenutno aktualna sadnja krumpira i, što je najzanimljivije, sade se nešto novije sorte, a sve više se zanemaruju one tradicionalne. Tako nije više do-voljno nabaviti sjeme bijelog ili crvenog krumpira već je važnije poznavati gos-podarske i kulinarske osobine takvog krumpira. Stoga, danas na tržištu mo-žete nabaviti sjeme krumpira koji se ne raskuhava za pravljenje krumpir salata (salatni), za «lešo» pripremu (za kuha-nje), univerzalni za kuhanje i pečenje, za prženje u dubokom ulju (za pomfrit i čips) kao i za pire i krumpirna tijesta. Dakle, svaka sorta krumpira ima svoju namjenu o kojoj bismo trebali povesti računa prilikom nabave njegova sjeme-na. Zamjetno je i da se u Hercegovini ipak sve više ističu i sade nove sorte: Artemis, Arnova, Faluka, Riviera, Ari-zona, Rudolf, Manitou, Kuroda koje su od ovdašnjih stručnjaka klasificirane i kao sorte budućnosti u Hercegovini.

Presadnice povrćaOvih dana u Sjemenarninim agrocen-

trima u tijeku je prodaja deklariranih presadnica povrća. Sadnjom kontejni-

Sjetva povrća na otvorenom prostoru u toplijim područjimaVRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (g/m2) VRIJEME SJETVE

MRKVA 4 1. 3.– 30. 4.CIKLA 3 10. 3. – 15. 4.PERŠIN 3 1. 3. – 15. 4.RADIČ 5 1. 3. – 10. 4ŠPAROGA 10 1. 3. – 20. 3.TIKVICA 1 15. 4. – 30. 4.RAJČICA 5 1. 4. – 20. 4PAPRIKA 6 10. 4. – 20. 4.GRAH MAHUNAR 13 1. 4. – 30. 4.GRAH ZRNAŠ 14 1. 4. – 30. 4.KRASTAVAC 5 sjemenki u kućicu 1. 4. – 30. 4.

Sadnja povrća na otvorenom prostorom u toplijim područjimaVRSTA POVRĆA BROJ PRIJESADNICA (m2) VRIJEME SADNJE

PAPRIKA 14 10. 4. – 30. 4.RAJČICA 5 10. 4. – 30. 4.PATLIDŽAN 5 20. 4. – 30. 4.

ranih presadnica povrće «ne boluje» nakon sadnje već odmah nastavlja sa svojim rastom, te puno ranije dolazi na rod, a i urodi su puno veći. Kako smo dulji niz godina pomno vodili ra-čuna o izboru sortimenta ove godine će se u Sjemenarninoj ponudi naći samo provjerene sorte koje su se više nego dobro pokazale u zemljišnim i klimatskim hercegovačkim prilikama.

31


Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno, razdoblje kad korovi najviše utječu na urod krumpira, najčešće se proteže od 2 tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove.


Suzbijanje korova u krumpiru

Suzbijanje korova u krumpiru najčešće provodimo primjenom mehaničkih ili kemijskih mjera.

Mehaničke mjere, primjerice, brananje, okopavanje, nagrtanje i pročupavanje izbjeglih biljaka nekad se redovno pro-vodilo. Neke od spomenutih mjera, pro-vode se i danas. Mehaničko suzbijanje danas je provedivo samo na manjim površinama i u područjima s dovoljno radne snage. Usprkos tomu, najčešće postignuti učinci nisu zadovoljavajući. Mehaničke su mjere danas samo do-puna kemijskim mjerama suzbijanja korova.

Kao i u svim gospodarski značajnijim kulturama, i za krumpir je registriran ve-

lik broj herbicidnih pripravaka kojima se više ili manje uspješno rješava problem korova u ovoj kulturi.

Herbicide za krumpir moguće je primijeniti prije sadnje; nakon sadnje, a prije nicanja te nakon nicanja krum-pira.

Prije sadnje krumpira dopuštenje za primjenu ima veliki broj pripravaka na osnovi samo dviju djelatnih tvari (glifo-sata i sulfosata). Obje djelatne tvari su iz skupine totalnih herbicida koje korov-na biljka usvaja isključivo preko lista. I translokacijski herbicidi se koriste za suzbijanje višegodišnjih korova, odno-sno za suzbijanje njihovih podzemnih organa. Primjenjuju se prije obrade tla, najčešće u godini prije sadnje krumpira, najčešće na strništima ili drugim povr-

šinama koje se pripremaju za sadnju krumpira.

Suzbijanje korova nakon sadnje krumpira

Za suzbijanje korova nakon sadnje, a prije nicanja na tržištu je dostupan velik broj herbicidnih pripravaka kojima uspješno možemo suzbijati i širokolisne i uskolisne korove. Proizvođači krumpira najčešće se odlučuju za primjenu herbi-cida u ovom roku. Danas se najčešće za tu namjenu koristi pripravak Stomp Aqua u dozi 250 – 300 ml/dulum.

Nakon nicanja krumpira koriste se selektivni herbicidi. Najčešće se koriste sljedeći pripravci: Basagran 480 u dozi 200 ml/dulum, Basagran super u dozi 150 – 200 ml/dulum.

32


Stomp Aqua je selektivni kontaktni i zemljišni herbicid namijenjen suzbijanju jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova u malini, mrkvi, luku, češnjaku, rajčici, paprici, kupusu, brokuli, cvjetači, grašku, grahu, slanutku, bobu, zelenoj salati, radiču, endiviji, šparogama, artičokama, krumpiru, suncokretu, soji i duhanu.

Najbolja zaštita!

Četrun (lat. Citrus medica L.) je, svakako, najstariji agrum koji se počeo uzgajati na europskom tlu. Naziv „medica“ potječe od grada Medije u Perziji koji je bio dio Medijskog Carstva u kojem se četrun uzgajao od 7 st. pr. Kr.

Zorica Velagić, dipl. ing. agr.

Četrun – najstarija vrsta agruma

Stablo je zimzeleno, grmoliko i stablasto, nepravilne krošnje sa slabo izraženim deblom i kratkim

bodljikavim granama. Naraste od 3 do 5 m, zavisno o sorti. Listovi su krupni, jajoliki, zaobljenog vrha s kratkom, sla-bo uočljivom peteljkom bez krilaca te sa sitno nazubljenim rubovima. Lice listova je tamno-zeleno a naličje svjetlije. Mla-di vršni prirasti su ljubičaste boje, slični limunu. Cvjetovi su dvospolni, mirisni i grupirani u grozdast cvat koji ima od 3 do 12 manjih cvjetova s bijelim laticama crveno obojenih rubova. Cvijet ima od 30 do 50 prašnika kratkih niti i dugi mesnati

tučak s plodnicom koja ima od 10 do 12 pregrada. Plodovi su krupni, slični kru-pnom limunu, hrapave izbrazdane kore s ispupčenim vrhom. Ispod korice (epikar-pa) je deblji bijeli sloj (mezokarp) koji je srastao s kriškama (endokarpom) koje su međusobno odijeljene opnom. Broj kriški odgovara broju pregrada u plodnici. Kriš-ke su slabo sočne, a postoje sorte, skoro bez soka, kao primjerice „Budina ruka“.

Osjetljivost na niske temperatureČetrun je vrlo osjetljiv na niske tem-

perature zbog čega ga, u našim uvjeti-ma, treba saditi na toplim i zaštićenim položajima južne Dalmacije, u vrtovima pored kuća. Preporučljivo ga je cijepiti

na podlogu Poncirus trifoliata, kako bi se popravila njegova otpornost na ni-ske temperature. Također ne podnosi ni tropske temperature pa se uzgaja na području Korzike, na jugu Grčke, Italije i Crnogorskog primorja.

SortimentSorte su podijeljene na dvije grupe:

sorte kiselog mesa koje imaju cvjetne pupove i mladice crvenoljubičaste boje i kiselu pulpu. U ovoj grupi je najzna-čajnija sorta Diamante koja je ujedno i najvažnija talijanska sorta uz sortu Etrog. Budući da je četrun osjetljiv na vi-rusne bolesti exocortis i tristezzu, jedan selekcionirani klon Etroga se koristi kao biljka-indikator za testiranje agruma na viroid exocortis. Ovoj grupi pripada i sorta Budina ruka koja sliči ruci s dugim prstima koji su pri vrhu zavijeni. Ima vrlo malo mesa kiselog okusa i debeli bijeli dio ispod vanjske kore (mezokarp). Plo-dovi se, zbog zanimljivog oblika, koriste za dekoraciju. Sorte slatkog mesa imaju cvjetne pupove bijele boje, a mladice su uobičajno zelene. U ovoj grupi isti-če se sorta Korzikanski koja se, pored sorte Diamante, smatra najboljom za proizvodnju slastica. Ovoj grupi pripada i sorta Salo koja se uzgaja na sjeveru Italije (Gradsko jezero). Otpornija je na niske temperature jer se nakon dužeg vremena aklimatizirala. Domaći četrun pripada grupi sorti kiselog mesa. Plodo-vi su neujednačene krupnoće, a na istom stablu plodovi mogu biti različitog obli-ka. Prosječna težina ploda je 900 g. Kora je hrapava, naborana, vrlo aromatična s debelim i slatkim mezokarpom. Pulpa je svijetle boje i kisela s mnogo sjemenki. Četrun se koristi za dobivanje eteričnih ulja, za pravljenje likera, a od kore s me-zokarpom se prave ušećereni listići slični arancinima.

34



Agrocentrima.

UniverzalnoEKO gnojivo

Novo organsko gnojivo za bolji rast i razvoj biljaka, zdrav i ukusan plod.

Nitko od nas u svom domu ili skladišnom prostoru ne voli vidjeti mrave, žohare, stjenice ili neke druge štetnike jer to u nama, instinktivno, stvara osjećaj nelagode. Stoga se tih nepoželjnih gmižućih kukaca nastojimo što prije i riješiti. Međutim, njihovo suzbijanje nije uvijek jednostavno.

Suzbijanje štetnih kukaca

U Sjemenarninim Agrocentrima možete nabaviti nove pripravke za suzbijanje različitih štetnih kukaca pod nazivima Mravocid i Duracid polver (Chromorel P). Radi se o novom pripravku s potpuno novom aktivnom tvari koja odlično rješava problem različitih štetnih kukaca.

Ivan Perić, dipl. ing.

Prisutnost mrava i žohara je ipak nepoželjna u kućama ili stambe-nim zgradama, budući da zagađu-

ju hranu i čine mnoge druge neprijatno-sti. Nagrizanjem oštećuju razne odjevne predmete koje rupičasto izgrizaju, uzne-miruju djecu i odrasle osobe koje borave u stanu zavlačeći se ispod odjeće, zaga-đuju hranu i sl.

Suzbijanje mravi i žoharaMeđutim, kod mravi je osnovni pro-

blem što žive u milijunskim kolonijama, a njihove matice ili kraljice mogu živjeti i do 14 godina te položiti oko 150 milijuna jaja. Najveća kolonija mravi u mravinja-ku može brojati osam milijuna stanov-nika. Najgore od svega je činjenica da legla spomenutih zajednica često sežu do pet metara u dubinu tla ili su negdje u temeljima kuća i zgrada. Zato bi se kod suzbijanja najbolji učinak pokazao kada bi uništili njihovu kraljicu koja se nalazi

Najbolja zaštita!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

PRAŠIVA PROTIV ŠTETNIH INSEKATA

Duracid PolvereDuracid Polvere je insekticid u obliku praha koji se koristi za suzbijanje mrava, žohara, grinja, buha i ostalih gmižućih i letećih insekata. Duracid Polvere ima brzo početno djelovanje i rezidualni efekt koji štiti tretirane površine od ponovne pojave štetnika. Može se koristiti u unutarnjim i vanjskim prostorima, u kućanstvima (kuhinja, podrumi, ostave, hodnici), u vrtovima, u dvorištu kuća i zgrada, na travnjacima za suzbijanje mravi, te mjestima pored kuća i zgrada za stvaranje zaštitne barijere.Pakiranje: 100 g (boca sa prašilicom)

Chromorel P Duracid PolverePiretroidni insekticid u obliku praha s dugotrajnim rezidu-alnim djelovanjem. Koristi se za suzbijanje raznih letećih i gmižućih insekata u javnoj i komunalnoj higijeni. Djelotvo-ran je protiv mravi, žohara,grinja, stjenica, buha, muha, mo-krica i drugih insekata, te za suzbijanje tekuti kod peradi.Pakiranje: 1 kg

zaštićena, negdje duboko u leglu. Chro-morel P je odličan pripravak za suzbija-nje mravi i žohara zato što ima posebnu formulaciju s postupnim otpuštanjem molekula. Naime, i mravi i žohari prela-skom preko površina koje su zaprašene prašivom za svojim nogama u skloništa unose mikrokapsule koje postupno ot-puštaju molekule tako da u skloništima strada veliki broj jedinki. Na taj način problem mravi možemo riješiti na duže vrijeme. Suzbijanje mravi i žohara je du-gotrajan proces i iziskuje primjenu više mjera suzbijanja.

Suzbijanje tekuti (grinja) kod peradi

Slobodnoživuća ektoparazitska crvena grinja Dermanycus galline poznata kao tekut smatra se najštetnijim parazitom peradi, a posebno velik problem stvara kod uzgoja kokoši nesilica. Grinja je na-metnik koji se pojavljuje kod svih vrsta domaće peradi, ptica, i vrlo često može prijeći na druge životinje koje su u dodiru

sa zaraženom peradi. Kao ektoparazit, grinja se povremeno, ali obilno, hrani si-šući krv peradi. Posljedice napada su gu-bitak na težini kod odrasle peradi, kržlja-vost mlade peradi, dok nesilice prestaju nesti i napuštaju gnijezda. Na koži se očituje crvenilo koje nastaje uslijed velike količine uboda, dok u težim slučajevima može doći do uginuća peradi. Parazit je aktivan noću kad parazitira životinju i siše krv, a tijekom dana, zbog osjetljivo-sti na svijetlo, skriva se na različitim mje-stima u objektu: rupama, pukotinama i međuprostorima u objektu, na kavezima, opremi i drugim zaklonjenim dijelovima peradarnika. Za suzbijanje ove grinje koristi se Duracid polver (Chromorel P). Potrebno je oprašiti sve dijelove na-stambe – peradarnika, gnijezda, donji dio krovišta, prečke za sjedenje i slična skro-višta. Nije potrebno izravno tretiranje za-ražene peradi pa je samim time i njegova primjena jednostavnija i brža. Paraziti će biti obuhvaćeni kretanjem peradi, te će se prah prenositi od jedne do druge jedinke.

36



Agrocentrima.

PRAŠIVA PROTIV ŠTETNIH INSEKATA

Duracid PolvereDuracid Polvere je insekticid u obliku praha koji se koristi za suzbijanje mrava, žohara, grinja, buha i ostalih gmižućih i letećih insekata. Duracid Polvere ima brzo početno djelovanje i rezidualni efekt koji štiti tretirane površine od ponovne pojave štetnika. Može se koristiti u unutarnjim i vanjskim prostorima, u kućanstvima (kuhinja, podrumi, ostave, hodnici), u vrtovima, u dvorištu kuća i zgrada, na travnjacima za suzbijanje mravi, te mjestima pored kuća i zgrada za stvaranje zaštitne barijere.Pakiranje: 100 g (boca sa prašilicom)

Chromorel P Duracid PolverePiretroidni insekticid u obliku praha s dugotrajnim rezidu-alnim djelovanjem. Koristi se za suzbijanje raznih letećih i gmižućih insekata u javnoj i komunalnoj higijeni. Djelotvo-ran je protiv mravi, žohara,grinja, stjenica, buha, muha, mo-krica i drugih insekata, te za suzbijanje tekuti kod peradi.Pakiranje: 1 kg

Za zdrav urod!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.


Agrocentrima.

Organska gnojiva za ekološku proizvodnju

Prilikom rezidbe mogu se na izvanjskim i unutarnjim dijelovi-ma rozgve i trsova vinove loze uočiti promjene koje, u nekim slučajevima, mogu upućivati na razvoj opasnih bolesti, odno-sno zarazu s nekim uzročnicima biljnih bolesti. Koje se bolesti mogu uočiti prilikom rezidbe na izvanjskim i unutarnjim dije-lovima rozgve i trsova?


To su najčešće crna pjegavost ili fo-mopsis eska ili apopleksija i eutipo-za ili sušenje krakova vinove loze.

Uočavanje simptoma bolesti važno je da bi se prilikom rezidbe poduzele neke preventivne mjere zaštite, a to je, prije svega, kompletno uklanjanje takvih za-raženih dijelova vinove loze iz vinograda, čime se smanjuje izvor zaraze i širenja bolesti, te spašava ostatak zdravog dijela trsa od daljnjeg propadanja.

Eska ili apopleksijaPosljednjih godina veliku pažnju vi-

nogradara širom svijeta, pa i kod nas, zaokuplja pojava bolesti zvane eska ili apopleksija ili apoplektično venuće ili sušenje vinove loze, o kojoj se još ne zna dostatno, pa se svake godine uvelike mi-jenjaju pogledi na ovu bolest i njezine uz-ročnike. Iako eska nije u biti nikakva nova ili nepoznata bolest vinove loze, ipak je ona danas još prilično nejasna, unatoč brojnim istraživanjima u svijetu i unatoč tome što je po simptomima poznata još iz drevnih antičkih vremena.

Simptomi eskeTipični simptomi eske u vegetaciji jav-

ljaju se na lišću vinove loze kao nekroza ili palež između lisnih žila, a ponekad se mogu pojaviti iznenada u vrlo kratkom roku. U početku razvoja bolesti ovi se simptomi na lišću javljaju kao crven-kastožuta boja, koja daljnjim razvojem bolesti prelazi u smeđu, zbog nekroze i sušenja zahvaćenih dijelova lista. Vrhovi mladica također venu, a može doći i do venuća i sušenja grozdova. Simptomi mogu zahvatiti cijeli trs (pogotovo u slu-čaju mlađih trsova koji venu i mogu se vrlo brzo potpuno osušiti) ili samo dije-la trsa (u slučaju starijih trsova). Razvoj ovakvih simptoma ipak ne mora nužno dovesti do potpunog sušenja trsova vi-nove loze. Uzrok ovakvih simptoma na lišću i drugim organima vinove loze su patološke promjene u unutarnjem sta-ničju loze, koje se na presjeku trsa za-hvaćenog bolešću ogledaju kao razoreno staničje žutobijele boje koje nastaje zbog djelovanja fitotoksina i enzima gljiva uz-ročnika. Ovakve promjene se dobro uoče upravo prilikom rezidbe. Kao uzročnici ove bolesti danas se, prema najnovijim

spoznajama, uglavnom navode vrste gljiva iz roda Fomitiporia (ili Phellinus), a vrste Fomitiporia mediterranea i Fomiti-poria punctata. Često se uz ove vrste kao gljive uzročnici eske navode i gljive iz ro-dova Phaeoacremonium (P. aleophilum) i Phaeomoniella (P. chlamydospora), a prema najnovijim podacima, vrste gljiva iz rodova Phaeoacremonium i Phaeomo-niella karakterističnije su za drugu bolest koja je po simptomima jako slična eski, a zove se petrijeva bolest vinove loze.

SuzbijanjeGlavne mjere zaštite od ove bolesti

su isključivo preventivne, kao što su: korištenje zdravoga sadnog materijala, premazivanje rana od rezidbe zaštitnim voćarskim voskom da bi se spriječio ulaz spora gljive u biljku, te u slučaju pojave bolesti uklanjanje zaraženih trsova iz vinograda. Da se bolest ne bi prenosila, za vrijeme rezidbe treba provoditi i de-zinfekciju škarama. Od izravnih ili kemij-skih mjera zaštite fungicidima za sada, nažalost, ne postoje fungicidni pripravci kojima bi se uspješno mogla spriječiti po-java ili širenje ove bolesti. Postoje podaci o različitoj osjetljivosti/otpornosti nekih kultivara vinove loze, pa se tako kao izra-zito osjetljivi kultivari navode Sauvignon, Cabernet Sauvignon i dr.

Eutipoza ili sušenje krakova vinove loze

Ova se bolest po simptomima če-sto može zamijeniti s eskom, ali i s nekim simptomima crne pjegavosti ili tzv. fomopsisa. Tipični simptomi bolesti su skraćeni internodiji mladica i njihov kržljav ili žbunast rast. Lišće je obično klorotično i žuto. Zbog takvih simptoma u rano proljeće može se zamijeniti s napadom grinja. Tijekom zime, odnosno prigodom rezidbe na presjeku rozgve ili dijelova trsa mogu se uočiti nekroze ili promjene boje staničja, najčešće u vidu slova "V", koje se šire od središnjeg dijela prema izvanjskom. Bolest obično zahvaća je-dan dio trsa, a s vremenom se širi na cijeli trs. Uzročnik je gljiva Eutypa lata. Suzbijanje bolesti je preventivno, i to odstranjivanjem zaraženih dijelova trsa prilikom rezidbe i njihovo spalji-vanje, te premazivanje rana fungicidi-ma na bazi benzimidazola.

40


Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze

GUMENO VEZIVO ZAVEZIVANJE VOĆAKA

I VINOVE LOZE

Gumeno vezivo za vezivanje voćaka, vinove loze i ostalih drvenastih kultura. Vezivo je idealno za vezivanje navedenih kultura jer ne dolazi do urezivanja u biljno tkivo (koru).


Agrocentrima.

Proljetno suzbijanje korova u vinogradima

Korovi u vinogradima predstavljaju veliki problem i svakako ih treba suzbijati. To s može raditi mehaničkim ili kemijskim putem. Zadnji rok za suzbijanje korova je početak proljeća.


Korove u vinogradima i voćnjacima treba suzbijati iz nekoliko razlo-ga: korovi crpe vodu i hranjive

tvari iz tla (smanjuje se njihova dostu-pnost kulturnoj biljci), zauzimaju pro-stor i ometaju rast i razvoj biljaka, izvor su biljnih bolesti i štetnika koji lako prelaze s korova. Sve ovo čini korove vrlo agresivnim konkurentima kulturnih biljaka koje gube elemente potrebne za rast i razvoj, što rezultira smanjenjem uroda.

Korovi se u voćnjacima i vinogradi-ma suzbijaju mehaničkim ili kemijskim putem. Mehaničko suzbijanje podrazu-mijeva obradu tla poljodjelskim alatima ili kultivatorima, ali se korovi uništeni okopavanjem ili kultivacijom vrlo brzo opravljaju, pa učinak obrade ne traje dugo.

Kemijsko suzbijanje korovaKemijsko suzbijanje korova je najlak-

ši i najjednostavniji način. Za suzbijanje korova kemijskim putem koriste se herbicidi na osnovi djelatne tvari glifo-sat, tj. totalni, sistemični herbicidi koji suzbijaju sve iznikle korove, čak i one s dubokim korijenom i rizomima. Ove herbicide biljka usvaja preko svih ze-

lenih dijelova, nakon čega se kroz sta-bljiku premještaju u podzemne organe i uništavaju korov u korijenu.

Za dugotrajnije održavanje čistog tla u vinogradima preporučujemo kombi-nirani pripravak na osnovi glifosata i flazasulfuron, s potpuno novim herbi-cidnim pripravkom, trgovačkog naziva Chikara Duo WG.

Chikara Duo je herbicid, pripravljen kombinacijom dvije djelatne tvari – gli-fosata i flazasulfurona koji pruža učin-kovitu kontrolu uskolisnih i širokolisnih korova kod primjene u post emergence roku. Na području Hercegovine Chikaru duo treba primijeniti krajem ožujka ili početkom travnja. Za razvoj simptoma potrebno je od 1 do 2 tjedna, nakon čega biljka izgubi vigor, polegne i ugiba. Kod suzbijanja korova u vinogradima Chikaru Duo WG treba koristiti u traka-ma unutar reda, u dozi od 100 g/dulum u rano proljeće, odmah nakon kretanja korova. Primjerice, Chikara Duo WG primijenjena prošle godine u proljeće, nakon nicanja korova, održala je tlo u vinogradu čistim sve do berbe.

Sigurno za okolišChikara Duo WG se već nekoliko go-

dina koristi u europskim vinogradima, a primjenom se osigurava tlo čisto od

korova kroz cijelu vegetacijsku sezonu. Zbog visokih kriterija, koje je nametnu-lo europsko povjerenstvo, vinogradari se odlučuju za proizvode povoljnih tok-sikoloških i ekotoksikoloških značajki, a upravo je Chikara Duo WG pripravak najpovoljnijih značajki, siguran za oko-liš i onoga tko ga primjenjuje.

Chikara 25 WGOsim Chikare duo, veliki broj proizvo-

đača koristi Chikaru 25 WG za suzbija-nje korova u voćnjacima i vinogradima. Chikara 25 WG koristi se u dozi od 20 gr/dulumu u fazi kad su korovi visine desetak centimetara.

42


Vinograd u proljeće - tjedan dana nakon

prskanja Chikarom Duo

Herbicid za suzbijanje jednogodišnjih i nekih vrsta višegodišnjih uskolisnihi širokolisnih korova u vinogradima i nasadima jabuka i krušaka.

Izgled vinograda u jesen, tretiranog

Chikarom Duo u proljeće

Vinograd u proljeće - tjedan dana nakon

prskanja Chikarom Duo

Izgled vinograda u jesen, tretiranog

Chikarom Duo u proljeće

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Pakiranje (100g) dostatno za površinu od jednog duluma

vinograda


Agrocentrima.

Kako izbjeći žućenje lišća vinove loze?

Žućenje lišća vinove loze (kloroza) je posljedica nedostatka željeza. Kako bi se riješio problem kloroze, biljke na raspolaganju moraju imati pristupačne oblike ovog hranjiva. Hranjiva koja sadrže željezo najčešće se koriste folijarno, ali isto tako pojedina organska gnojiva koja se primjenjuju u periodu jesen – zima u svom sastavu imaju željezo. Primje-na ovakvih gnojiva pomaže vinovoj lozi u liječenju kloroze.


U posljednjih nekoliko godina, na području Hercegovine, u ponudi se nalazi nekoliko vrsta organ-

skih gnojiva koja manje-više imaju slič-ne značajke i namjenu. Ipak, jedno se gnojivo, po svojim značajkama, izdvaja iz te skupine. Gnojivo koje je potpuno različito od drugih sadrži željezo i ma-gnezij.

VULKANO je organsko gnojivo pripre-mljeno od mješavine različitih organskih gnojiva uz dodatak željeza, magnezija i sumpora. Pored osnovnog sastojka NPK koji je u odnosu 3 : 3 : 3, Vulkano sadrži 2% magnezija i 5% željeza. Željezo i ma-gnezij su vezani za organsku tvar i tako lako dostupni svim usjevima, pa čak i u tlima sa visokom pH-vrijednosti. Vulkano je idealno gnojivo za sprječavanje, ali i liječenje, kloroze kod vinove loze, voća i ukrasnog bilja. Organsko gnojivo Vulka-no koristi se za osnovnu gnojidbu prije sjetve, ili kod presađivanja, te prilikom jesensko – zimske gnojidbe voćaka, vi-nove loze, povrća i cvijeća, ukrasnog

bilja, a posebice tamo gdje tlo pokazuje simptome „umora“ i nedostatak željeza i magnezija. Posebno je pogodno za gno-jidbu vinograda i voćnjaka tijekom jeseni. Problem željeza i magnezija je posebno izražen na području Hercegovine, tako da će ovo gnojivo uveliko olakšati rješavanje problema kloroze mnogim vinogradari-ma, voćarima, ali i drugim proizvođačima.

Vulcano - organsko gnojivo ide-alno za hercegovačke vinograde

Ovo gnojivo je posebno pogodno za gnojidbu vinove loze i voćaka koji su posađeni na alkalnim tlima koja „pate“ od pomanjkanja željeza i magnezija, a takvih je tala puno na području Hercegovine, Može se koristiti tako da se unese u tlo na oko 15 cm dubine, ili se može rasuti po površini tla, te naknadno zao-rati. Najbolje razdoblje godine za primjenu Vulkana je jesen.

Veličina i oblik pelete omoguća-vaju gnojidbu primjenom traktor-skih rasipača za mineralna gnojiva. Naime, pelete su promjera 3 mm tako da se lako razbacuju ručno, ali i rasipačima mineralnih gnojiva. Doza ovog gnojiva kod vinove loze iznosi 120 – 200 kg/dulumu.

44


HB 585 - 1399,00 KMHB 585 - 1635,00 KM + plug i kotači GRATISHB 685 - 1700,00 KM + plug i kotači GRATIS

PRODAJNA

AKCIJAPRODAJNA

AKCIJA

Vaš VIKING pomagač- još bolje opremljen!

HB 585 - 1399,00 KMHB 585 - 1635,00 KM + plug i kotači GRATISHB 685 - 1700,00 KM + plug i kotači GRATIS

Što uraditi u voćnjacima i vinogradima nakon niskih temperatura?Martina Škegro, magistra struke

Niske temperature, koje na po-dručju Hercegovine pričine štete na mnogim poljoprivrednim kul-

turama, tijekom travnja, zadaju velike probleme poljoprivrednim proizvođa-čima. Obično su vidljiva smrzavanja na krumpiru kod povrtlara koji nisu zaštitili usjev nekim pokrovnim materijalom. U vinogradima smrznu mladice, a različi-te voćne vrste, koje su bile u fazi for-miranih plodića, također bivaju dosta oštećene.

Što nakon mraza napraviti u voćnjacima?• Odmah nakon mraza voćnjak, kod

kojeg nije došlo do potpunog odu-miranja biljnih organa, treba tretirati nekim od biostimulatora, odnosno pripravaka na bazi aminokiselina, kao što je Sinergon 2000 ili Sinergon 3000, za ublažavanje stresne situa-cije.

• Kod potpunog smrzavanja zaštita biostimulatorima neće pomoći, jer su biljni dijelovi odumrli i folijarna primjena tada ne djeluje.

• Treba obratiti pozornost na daljnju njegu nasada (zaštitu i gnojidbu).

• U slučaju jačeg gubitka prinosa, zelenom re-zidbom treba regulirati bujnost, te smanjiti gnojidbu dušikom.

Što napraviti u vinogradima nakon mraza?• Ako postoji barem nešto zdrave ze-

lene mase lišća vinograd treba što prije folijarno tretirati s nekim od navedenih biostimulatora, odnosno pripravaka na bazi aminokiselina. Te pripravke treba primijeniti u količini i koncentraciji, koju navodi proizvo-đač.

• Ako je zelena masa potpuno uni-štena, tada s obnovom trsova treba pričekati 7 – 10 dana, tj. nakon po-novnog kretanja vegetacije. Lucnjeve i reznike sa smrznutim mladicama ne rezati! Uz smrznute mladice, koje su u proljeće potjerale iz glavnog oka (pupa), nalazi se jedan ili više pri-čuvnih pupova, tzv. suočica, iz kojih

u stresnim situacijama, kao što je smrzavanje, također izrastu mladi-ce. One nemaju rodni potencijal kao mladice iz glavnog pupa, ali također mogu imati poneki grozdić. Smrznu-te mladice će se, uglavnom, posušiti i same otpasti.

• Kada bude vidljivo, gdje su krenule nove mladice iz suočica i spavajućih pupova, te kad one porastu od 3 do 5 cm, treba ih oplijeviti tako da se na jednom mjestu ostave najviše dvije mladice. Treba ostaviti najjače mla-dice i na najboljem položaju, a ostale ukloniti.

• Ako zbog nepostojanja zelene mase nije napravljen folijarni tretman s nekim od biostimulatora, tada ga svakako treba napraviti, a tamo, gdje je prvi tretman napravljen, treba ga ponoviti.

46


Organsko gnojivo i biostimulator za dobar rast i razvoj biljaka

Sinergon 3000 je organsko gnojivo i biostimulator koji pomaže rast i razvoj biljaka. Ima različite pozitivne učinke na biljke ovisno u kojem periodu vegetacije se koristi (pomaže ukorjenjavanje i rast korijenovog sustava, razvoj pupoljaka, formiranje plodova, poboljšava kvalitetu i dugotrajnost plodova). Gnojivo se može koristiti folijarnom primjenom u dozi od 50 ml/50 litara vode ili fertirigacijom (navodnjavanjem sustavom kap pop kap) u dozi od 200 – 400 ml/dulumu.Gnojivo se ne koristi s drugim pripravcima, a folijarna primjena se obavlja u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima.

Organsko gnojivo za pomoć biljkama u stresnim situacijama (suša, tuča, primjena kemijskih preparata i nagle promjene temperature)

Sinergon 2000 je organsko, tekuće gnojivo koje pospješuje brži oporavak ali i razvoj biljaka u stresnim uvjetima (ambijentalnim i fi ziološkim stresovima).Sinergon 2000 je obogaćen magnezijem – najbitnijim elementom za formiranje klorofi la, te željezom – pokretačem procesa fotosinteze. Biljke gojene Sinergonom 2000 su otpornije, aktivnije, vitalnije i produktivnije.


Agrocentrima.

OKVAŠIVAČI – velika pomoć u poljoprivredi

Okvašivači ne posjeduju pesticidno djelovanje, ali u mješavinama s agrokemikalijama i pesticidima pospješuju njihovu aktivnost i produžuju perzistentnost pri suzbijanju razli-čitih štetnih organizama.


Okvašivači se definiraju kao druga-čije supstance, bez značajnih pe-sticidnih osobina, ali koje pove-

ćavaju ili imaju tendenciju da povećaju efikasnost ako se dodaju pesticidima. U primjeni, okvašivači se svrstavaju u kategoriju pomoćnih sredstava. Kori-štenje pesticida sa okvašivačima mora biti usuglašeno za oba proizvoda u cilju povećanja efikasnosti i selektivnosti s jedne i zaštiti okruženja, s druge strane.

Velika prednost kod primjene okvašivača

Okvašivači su pomoćne tvari koje se dodaju agrokemikalijama radi poveća-nja inicijalne efikasnosti, poboljšanja

djelovanja i produženja trajanja pesti-cida i folijarnih gnojiva. Perzistentnost se ogleda u povećanju početnoga depo-zita kemikalije, maksimalne efikasno-sti u dužem periodu i zaštiti aktivnih supstanci od gubitaka zbog vremen-skih čimbenika sredine. Ovi pripravci prolongiraju ili produžuju efektni vijek folijarno apliciranih pesticida i gnojiva, uz istovremeno smanjenje utjecaja pri-rodnih vremenskih čimbenika. Štite de-pozit na nadzemnim dijelovima biljaka od ispiranja, volatizacije i ubrzane raz-gradnje od sunčevih i ultravioletnih zra-ka. Okvašivači štite pesticide na usjevu zbog mogućih gubitaka od kiše, vode pri navodnjavanju i fizičke abrazije. I, najzad, omogućuju ravnomjerno šire-nje, poboljšavaju i povećavaju početni depozit škropiva. Okvašivači omoguću-ju bolje prijanjanje škropiva djelujući na razbijanju površinske tenzije vode. Na taj način okvašivači ne štite pesticide, nego samo čine vodu vlažnijom u du-žem periodu. Okvašivači smanjuju površinsku napetost škropiva tako da se kapi šire i prijanjaju na većoj površini lista. Ovim se reducira spiranje škropiva tokom i posle aplikacije.

Dodaju se kod prskanja ili raspršivanja pripravaka kontak-tnog djelovanja u cilju smanje-nja površinske napetosti, čime se postiže bolje vlaženje biljnih dijelova, kao i za povećanje spo-sobnosti prianjanja. Koriste se u suzbijanju pepelnice na jabuci, peronospore luka, kod tretiranja kultura i insekata s naglašenom voštanom prevlakom (repe, kupusnjače i druge) kao i u tre-

tiranju biljaka s izraženim dlakavim listovima i kod suzbijanja ličinki koje formiraju paučinaste zapretke. Može se smanjiti doza, uporabom ovih tvari, za 15 – 20%. Na tržištu se nalazi veliki broj okvašivača, različitih namjena. Jed-ni se koriste kod svih pesticida, a drugi samo kod herbicida.

Bagnante Cifo je univerzalni okvašivač koji se koristi sa svim pesticidima (insekticidi, akarici-

di, fungicidi, herbicidi) u dozi 40 – 60 ml/100 l. (škro-

piva), tj. 4 – 6 ml/10 l. (škropi-va).

48


Croatia je osiguranje.

Radovi u pčelinjaku početkom proljeća

Početkom proljeća, nakon neko-liko zimskih mjeseci, počinju in-tenzivniji radovi u pčelinjacima. U to vrijeme počinje i cvatnja voćaka pa se pčele raduju sva-kom toplom i sunčanom danu te su za priliku izleta u probu-đenu prirodu privučene sa sve više rascvjetalog bilja koje nudi obilje peludi i prve kapi nektara.


Prvi radovi koji se provode u pče-linjaku početkom proljeća su po-stavljanje higijenskih pojila, na

koja se pčele trebaju priviknuti i dolaziti tijekom cijele sezone ako u njima bude stalno dovoljno čiste vode. U proljeće, kad nema nektarske paše, pčelama je voda potrebna za razvoj sve obimnijeg legla, a tijekom ljetnih vrućina i radi odr-žavanja mikroklimatskih uvjeta u koš-nici. Utvrđeno je da jedna jaka pčelinja zajednica tijekom aktivne sezone troši od ,2 do 0,5 litara vode dnevno, a to ovisi o količini legla, temperaturi zraka i dotoku svježeg nektara u košnicu. Da bi se donijelo 0,5 l vode, potrebno je da 3000 pčela naprave po 10 letova.

Provjera košnicaDolaskom na pčelinjak prvi je posao

u bilo koje doba dana i bilo koje doba godine baciti pogled na leta košnica. Po izletu pčela iz košnica i njihovom po-našanju na letu i bez otvaranja košnice može se ocijeniti što se u svakoj košnici zbiva i lako se mogu uočiti košnice s pro-blemima. Tako po znatno manjem unosu

peludi u odnosu na ostale pčele, prepo-znajemo i pronalazimo bezmatke. Pče-lar, koji je svoje pčele uzimio s mladim maticama, imat će puno manje posla i neugodnih iznenađenja od pčelara koji je svoje pčele uzimio s maticama razne i nepoznate starosti.

Prvi pregledi pčelinjih zajednica su obično kratki, brzi i bez suvišnih in-tervencija. Utvrđujemo konačan broj gubitaka i njihove uzroke te otkrivamo sumnjive i slabe zajednice koje ćemo naknadno spajati s jačim zajednicama. Nikada ne spajamo dvije slabe zajednice jer od njih najčešće opet postaje slaba zajednica. U snažnoj pčelinjoj zajednici, a ovisno o vremenskim prilikama, doto-ku nektara i peludi, u gornjem nastavku ima cca 6 – 8 okvira poklopljenog legla, a i puno mladih pčela. Iako u gornjem nastavku nema više slobodnog mjesta za polaganje jaja, matice nerado silaze u donji nastavak, jer je u donjem nastavku nešto hladnije. Da pčelinja zajednica ne bi zaostajala u razvoju, treba napraviti prvu zamjenu mjesta gornjeg i donjeg nastavaka. Ovo se radi kada vrijeme

bude toplo, i kada je dotok peludi i nek-tara redovit, kako bi pčele mogle što pri-je pokriti sada gornji, prazniji, nastavak, u koji, sada iz donjeg nastavka, prelazi matica i tamo nastavlja s polaganjem jaja. Nakon 15 – 18 dana nastavak će biti pun legla i tada treba napraviti drugu zamjenu visine nastavaka. Kod zamjene mjesta nastavaka koristimo instinkt matice da polaže jaja u gornjem nastavku, jer je tu najtoplije. Isto tako, i pčele instinktivno prenose hranu iz donjeg u gornji nastavak, kako bi hrana bila što bliže otvorenom leglu, oko ko-jeg stvaraju vijence s medom. Na taj se način stimulira pčelinju zajednicu na brzi razvoj s postojećom hranom u košnici. U ovakvom slučaju pčelar ne mora skidati poklopce na medu i ne mora stimula-tivno prihranjivati, što na pčelinjacima s većim brojem košnica zahtijeva puno rada i vremena. Da bi se zajednica mo-gla nesmetano razvijati i da ne bi pala u rojevno stanje, prije početka glavne paše treba dodati i treći nastavak.

Postavljanje pojilicaPostoji više tipova pojilica. U praksi su

se najboljima pokazale one pojilice u ko-jima pčele dolaze po vodu s donje strane jer je na taj način pčelama onemogućeno da ostave svoj izmet na pojilici tako da je takva pojilica uvijek čista. Treba izbjega-vati razne daske, stiropore i slične napra-ve jer takva mjesta mogu samo škoditi, i nikako ne mogu biti korisna. Kad se jed-nom pčele naviknu na pojilice nikako ne smijemo zaboraviti stalno dopunjavati pojilice čistom vodom jer ako nema vode samo kratko vrijeme, imat ćemo velikih problema s ponovnim navikavanjem pčela na to mjesto s vodom.

50


Pčelinji proizvodiPROPOLIS

Propolis je proizvod kojeg pčele ko-riste za vlastitu medicinu, higijenu koš-nice, oblaganje i poklapanje ćelija saća, te za zatvaranje pukotina u košnici.

Danas se zna da propolis sadrži preko 200 sastojaka, 22 minerala i 7 vitamina. Posljednjih desetak godina propolis se koristi u brojnim područji-ma ljudske patologije, a značajna isku-stva su stečena i u veterinarskoj praksi. Klinička liječenja propolisom različitih kožnih bolesti (akne, ekcem, opekline, psorijaza, seboreja i dr.), bolesti dišnog sustava (faringitisa, rinitisa, astme), te različitih upalnih bolesti (rodnice i grlića maternice, uha) daju potvrdu o učinkovitosti propolisa kao pomoćno-ga ljekovitog sredstva. Osim što ima protubakterijski i protuvirusni učinak, propolis djeluje sinergistički s nekim antibioticima i pojačava bakteriostat-ski učinak antibiotika i do 100 puta. Posebice, treba istaći važnost djelova-nja na patološke promjene vezane za dijabetes. Propolis se smatra "zlatnim" proizvodom košnice i lijekom 21. sto-ljeća.

MATIČNA MLIJEČMatična mliječ (Gelee Royale) je

najcijenjeniji proizvod od svih pčelinjih proizvoda. Mliječ je izlučevina posebnih žlijezda pčela. Proizvode je mlade pče-le radilice kao hranu za matice i ličin-ke. Postoje mnoge tvrdnje o dobrobiti matične mliječi za ljudsku zajednicu. Matična se mliječ danas koristi u razli-

čitim preparatima. Njezin učinak se temelji na ubrzanju oksidativnog me-tabolizma, te kataboličkih i anaboličkih reakcija izmjene tvari. Dokazana su i protumikrobna i bakteriocidna svojstva

koja se pripisuju slobodnim masnim kiselinama. Matična mliječ pokazala se učinkovita u spororastućim tumorima, ali ne i u brzorastućim tumorima.

VOSAKVosak je proizvod voštanih žlijezda

pčela radilica. Te žlijezde se nalaze u parovima na unutarnjoj strani posljed-nja četiri trbušna članka. Vosak se sa-stoji od ugljikohidrata, organskih kise-


lina i flavona. Pčelinji vosak sadrži 11 – 17% ugljikohidrata, 70 –

75% estera, 12 – 15% or-ganskih masnih kiselina, 0,1 – 2,5% vode i mnoge

druge sastojke. Pčelinji vosak ima omekšavajuća i protuupalna svojstva i

zbog toga se primjenjuje u medicini, farmaciji, kozmetici

i industriji. Od davnina se koristi za liječenje rana i kožnih bolesti,

jačanje desni te poboljšanje probave. Pčelinji vosak se mnogo primjenjuje u kozmetici i jedan je od važnijih sastoja-ka mnogih kozmetičkih preparata. Koža dobro usisava pčelinji vosak, te dobiva gladak i nježan izgled.

PELUDPelud ili

cvjetni prah su muške stanice prašnika cvje-tova koje pčele sakupljaju s biljaka gomi-lanjem u ko-šarice zadnjih nogu. U košnici spremaju prah u stanice saća te ga prešaju udarcima glave uz dodatak sline i meda. Na taj način prah je zaštićen od prodora zraka i kvarenja te prepušten potrebnim ke-mijskim promjenama.

Uz med, pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelančevine, masti, mineralne tvari i vitamine. Pelud je pri-rodni izvor proteina, važnih vitamina i 28 minerala. Toliko bogatstvo hranjivih

tvari nije pronađeno ni u jednom drugom proizvodu. Primje-rice, od 22 poznate amino kiseline u biokemiji, sve su nađene u peludu. Sva pelud

nije iste hranjive vrijedno-sti, ali za 1 kg peludi po-

trebno je 10000 pčela.

51


Friend vam u svojoj ponudi nudi suhu i mokru hranu za pse u različitim okusima kako bi udovoljio i najzahtjevnijim

ljubimcima! Hrana je namijenjena za svakodnevnu prehranu vašeg psa. Proizvedena je od kvalitetnih i svježih sastojaka

i osigurat će vašem ljubimcu zdravlje i dobru formu te optimalnu količinu svih sastojaka za zdrav i aktivan život.

Friendcijenom pristupačan, kvalitetom odličan!

Više od trgovine!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.Daje više! Potražite u

SjemenarnaAgrocentrima.

NOVO U PONUDI

POTPUNA I URAVNOTEŽENA HRANA

S VITAMINIMA I MINERALIMA

S ODLIČNOM CIJENOM

Friend vam u svojoj ponudi nudi suhu i mokru hranu za pse u različitim okusima kako bi udovoljio i najzahtjevnijim

ljubimcima! Hrana je namijenjena za svakodnevnu prehranu vašeg psa. Proizvedena je od kvalitetnih i svježih sastojaka

i osigurat će vašem ljubimcu zdravlje i dobru formu te optimalnu količinu svih sastojaka za zdrav i aktivan život.

Friendcijenom pristupačan, kvalitetom odličan!

Više od trgovine!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Z A N I M L J I V O S T ILegenda o čaju

Prema legendi, kineski car Shen-Nong iz 2400. g. pr. Kr. sjedio je u prirodi i pio vruću vodu kad su mu s obližnjeg drveta čajevca doletjeli neki listovi i pali ravno u posudu s vodom. Opazivši da je voda promijenila boju, car je otpio gutljaj i iznenađeno za-ključio da je voda poprimila i ugodan okus. Nakon što je po-pio još malo "vode s lišćem", osjetio se odmornije i svježije. Bilo je to rođenje čaja kao ukusnog napitka koji vraća snagu i ima ljekovita svojstva. Ipak, vjerojatno su prvi svakodnevni uživatelji čaja bili budistički monasi koji su ga koristili kao napitak meditacije koji pospješuje tjelesni mir i budi duševnu energiju.

Grašak – prvo povrće pakirano u konzervuGrašak ubrajamo u skupinu povrća koje je bilo poznato

već u antičkim vremenima. Potječe s prostora Bliskog Istoka i Balkana, a konzumirao se samo u obliku sušenih sjemenki do 16. stoljeća kada su talijanski vrtlari počeli uzgajati sorte

koje su se mogle jesti i sirove. Francu-ski kralj Luj XIV. toliko je volio grašak da je naredio da se uzgaja u vrtovima Versaillesa. Jedno od omiljenih povr-ća američkog predsjednika Thomasa

Jeffersona bio je upravo grašak. Svake godine održavao je natjecanje za najraniju berbu ove mahunarke. Pobjednik natjecanja najavio bi ostalim sudionicima kako je grašak spreman za berbu. Zeleni grašak bio je prvo povrće pakirano u konzervu.

Guava – iznimno ljekovita biljkaPreciznije, 100 grama guave

ima dva puta više vitamina C, važnog za zdravlje i ljepotu kože, nego velika naranča. Taj je itamin, naime, ključan u proizvodnji ko-lagena (170 mg : 83), što zadovo-ljava dnevne tjelesne potrebe. Žene koje jedu mnogo namir-nica bogatih vitaminom C imaju manje bora nego one koje to ne čine, kaže studija koja je pratila prehranu više od 4000 Amerikanki u dobi od 40. do 74. godine. Osim toga, dobivate i dodatnu obranu od bakterija.

Guava, naime, sadrži tvari koje štite od različitih patogena poput listerije i stafilokoka, prema istraživanju mikrobiolo-ga u Bangladešu. Zajednička studija američkih i tajlandskih znanstvenika, pak, pokazala je da guava ima podjednaku antioksidantnu aktivnost kao neke od poznatih “superna-mirnica”, npr. crnog ribiza i brokule (iako svaka biljka sadrži različitu mješavinu zdravih tvari).

Guava drži apsolutni rekord po udjelu likopena, antioksi-dansa koji štiti od raka prostate. Sadrži ga kudikamo više od bilo koje druge biljke – čak i uz redovno spominjanu rajčicu i lubenicu. Ne samo to, zdjelica tog voća sadrži i 688 mg kalija, odnosno 63% više nego banana srednje veličine. I količinom vlakana pobija većinu konkurencije: zdjelica guave sadrži ih čak 9 grama.

Dugovječnost maslinePretpostavlja se da su ljudi po-

čeli s uzgojem masline prije oko 6000 godina. Stabla ove voćke su dugovječna i mogu doživjeti i preko 2000 godina. Najstarijim stablom masline, trenutno, smatra se stablo na grčkom oto-ku Kreti u selu Vouve i za nju se vjeruje da je jedna od sedam maslina na Sredozemlju starih između 2000 i 3000 godina. Iako je teško utvrditi točnu starost, pretpostavlja se da ima oko 3000 godina. Inače, ovo stablo i dalje rađa, a plodovi s njega postižu visoku cijenu.

Oprezno sa spatifilomSpatifil se kod nas ubraja u omiljeni-

je sobne biljke, a u tropima u najčešće vrtne biljke za polusjenovita staništa. Porijeklom je iz Paname i Kolumbije. Sve vrste iz ovog roda nazivaju se spatifili i potječu iz tropskog dijela Amerike, te se često tek neznatno razlikuju. Naročito česte su vrste S. cannaefolium s jače ko-žastim listovima, vrsta S. wallisii koja može narasti više od 1 m te azijski spatifil S. commutatum. Međutim, ova je biljka otrovna zbog visokog sadržaja oksalne kiseline.

Šećerna trska – osnova za proizvodnju šećera u svijetu

Jedna je od vrlo visokih vrsta iz porodice trava. Dostiže visi-nu do 8 metara. Vlati su nerazgranate, debele 2 – 7 cm, često žućkaste ili crvenkaste boje. Listovi su dugački 50 – 200 cm i široki 4 – 10 cm. Plodovi koji se skoro u uzgoju nikada i ne vide su duguljasta zrna. Šećerna trska se uzgaja posvuda u tropskom području. Šećerna trska daje preko polovine svjetske proizvodnje šećera. Šećer se sakuplja iz srčki stabljike i tamo doseže sadržaj do 20%. Polja se prije berbe često spale da bi se otjerale otrov-ne zmije i olakšao rad strojevima. Iz iscijeđena soka dobiva se smeđi sirovi šećer a daljnom kristalizacijom bijeli kristalni šećer. Ostatak, koji se ne može krista-lizirati, koristi se za dobivanje alkohola, ali i pogonskog goriva za automobile. U mnogim se zemljama dijelovi šećerne trske prodaju kao jeftini slatkiš.

54


KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

WEB SHOPSJEMENARNA

Zadovoljstvo naših kupaca i poslovnih partnera nas

vodi na svim područjima našeg poslovanja, zato smo

otvorili vlastiti web shop i tako kupcima na

području cijele BiH omogućili ugodnost kupovine

naših proizvoda iz udobnosti vlastitoga doma.

Sjemenarna web shop Vam nudi:

• Preglednu strukturu ponude i proizvoda • Jednostavno naručivanje • Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), • Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detalje o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našoj stranici - shop.sjemenarna.com

Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!

naših proizvoda iz udobnosti vlastitoga doma.

Web Shop


Agrocentrima.

Mini granulirano i peletirano gnojivo za povrće, travnjake, cvijeće, voćke i vinovu lozu.

Documents

- Sjetva parkovskih travanjaka - Krumpirova zlatica ... · ve loze. Posebno je značajna sadnja krumpira, tako da ovaj broj glasila obiluje prilozima vezanim za ovu kulturu. Tijekom