Slobodna Bosna 562

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

OPTU@NICA PROTIV DUDAKOVI]A: KONTINUITET ZLOÎNA

ZA[TITAPATRIOTSKIHKRIMINALACA

NAMJENSKA INDUSTRIJADODIKOVA REFORMA PRAVOSU\A

BiH IZME\URUSIJEI GRUZIJE

da mu pokloni hrvatsku putovnicu

Novi skandal {efabh. diplomatije

Novi skandal {efabh. diplomatije

ALKALAJ molio SANADERAda mu pokloni hrvatsku putovnicuALKALAJ molio SANADERA

2 Omot.qxd 8/21/2007 1:42 PM Page 2

6 OPTU@NICA PROTIVDUDAKOVI]AKo je ubijao u Krajini

Na{a novinarka je saznala da }euskoro Tuìteljstvo Suda BiH podi}ioptu`nicu protiv ratnog komandantaPetog korpusa Armije BiH ATIFADUDAKOVI]A zbog ratnih zlo~ina kojesu po~inile jedinice pod njegovomkomandom od Velike Kladu{e doBosanskog Petrovca

16 DIPLOMATSKI SKANDAL Sven Alkalaj, naturalizirani Hrvat

Ministar inostranih poslova BiHSven Alkalaj molio hrvasku kolegicuKolindu Grabar-Kitarovi} da mu “sredihrvatsku domovnicu” kako bi pla}aomanji porez na svoju vilu izgra|enu uSlanom

24 SENZACIONALNAISPOVIJESTKako sam postao velikimusliman

ABDULAH NUMAN, zamjenikbeogradskog Muftije, profesor na broj-nim islamskim katedrama u svijetu, biv{ipravoslavac koji je u Indiji primio islam,prvi put je samo novinarki “SB” povjeriodo sada nepoznate ~injenice iz svojebiografije, otkrio svoju duhovnu vezu saislamom, burnu mladala~ku “fazu”,razloge prijateljstva sa muftijomHAMDIJOM JUSUFSPAHI]EM i re-zerve prema reisu MUSTAFI CERI]U

30 VOJNA TAJNARuska ucjena BiH

Pod sna`nim pritiskom Rusije bosan-skohercegova~ka namjenska industrijasprije~ena je u realiziranju jednog odnajve}ih poslijeratnih izvoznih poslova -zaustavljen je izvoz raketnog sistema“Orkan” za koji je Gruzija spremna platiti 19 miliona dolara

36 UPAD U PRAVOSUDNI SISTEMReforma pravosu|a u RS

Polemika koja se posljednjih dana odvijaizme|u ~elnih ljudi dràvnog pravosu|a,predsjednice Suda BiH MEDD@IDEKRESO i BRANKA PERI]A, {efaVisokog sudskog i tuìla~kog vije}a, sjedne, i premijera RS MILORADADODIKA, s druge strane, otkriva posto-janje potpunog paralelizma unutar pravo-su|a BiH i nezakonito formiranih pravnihinstitucija u RS; na{a novinarka istraìlaje pozadinu ovog “sukoba interesa”

56 ZLATNE GODINEUspon i pad bh. novinarstva

Prije dvadeset godina jedan odnajve}ih fenomena u tada{njoj Bosni iHercegovini bila je eksplozija slo-bodnog, otvorenog, kriti~kog, nekonven-cionalnog novinarstva; slobodni,demokratski, ideolo{ki neoptere}enimediji bili su generator demokratskogpreobraàja “tamnog vilajeta” udemokratsko pluralisti~ko dru{tvo: na{novinar podsje}a na vrijeme kada sunovinari bili va`niji od politi~ara

SLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Adresaêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raif feisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK

3060510000025213

140-101-00006860-17

Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003

e-mail: [email protected]

562Sadràj

OPTU@NICA: Komandant Petog korpusa ABiH Atif Dudakovi} uskoro pred Sudom BiH

sadrzaj.qxd 8/23/2007 2:40 AM Page 1

@ao mi je, jako mi je i iskreno ào {to }eAbu Hamza morati biti protjeran izBosne i Hercegovine! Nasumice }upobrojati najva`nije razloge za to:prvo, nesretni Sirijac }e iza sebe

ostaviti ~etvoro malodobne djece i ènu.Drugo, prema zakonima rodne mu Sirije, ukoju }e biti deportiran, za dezertere, poputnjega, predvi|ene su drakonske kazne,vjerovatno doìvotna robija, ako ne i ne{tobrutalnija mjera od nje. Tre}e, Abu Hamza jevi{estruko izmanipuliran, izvaran, iskori{ten iostavljen, {to bi se reklo. êtvrto, premda jedokazano da je bosanskohercegova~kidràvljanin postao na nezakonit na~in, nijered, niti je pravedno da ne budu sankcioniraniu dràvnom i politi~kom aparatu oni koji sumu bosanske papire omogu}ili; za{to danadrlja samo on koji ih je u~tivo uzeo.

Abu Hamzin suborac, tako|er na listi zaskoru deportaciju, Abu Ayman, ovih danapriznaje da mu je potkraj rata kada se raspiti-vao ho}e li, kako je predvi|eno Daytonom,morati napustiti BiH, Bakir Izetbegovi}poru~io da “ostane ovdje”, jer “pravi rat tektreba da otpo~ne”. Podsjetimo, to je onaj istiBakir Izetbegovi} koji je prije 7-8 godina tvrdio, u o{trom demar{u na{em listu, da setokom rata bavio samo svojom osnovnomdjelatno{}u - bio direktor Zavoda za izgradnju grada.

Vrlo je zanimljivo jo{ jedno Aymanovootkri}e: njega i Abu Hamzu je u ljeto 1992.godine u Zenicu, iz Rijeke, transferirao JusufHalilagi}, pomo}nik komandanta Tre}eg korpusa ABiH Envera Hadìhasanovi}a zapravna pitanja. Nakon Daytona Halilagi} je,tada u svojstvu pomo}nika ministra pravde uVladi BiH, kao na pokretnoj traci primao usvom kabinetu mudàhedine i dijelio imvalidne bh. papire.

Abu Hamza (sa jaranom Abu Aymanom)definitivno nije dio nikakve globalne teroristi~ke mreè - njegova “ideolo{ko-oper-ativna” ukorijenjenost nije ni u Siriji, niti uAlìru, a kamoli u Bin LadenovomAfganistanu: siroma{ni Sirijac upisao jeMedicinski fakultet u Beogradu kasnih 80-ihgodina. Kao i svi strani, osobito nesvrstanistudenti, u premo{}avanju materijalne bijederadio je ne{to nasitno za ex-jugoslavenskepolicijske slu`be - one su ga po~etkom 90-ihi poslale da studije nastavi u jedinom “neslo-bodnom” jugoslavenskom lu~kom gradu,Rijeci. U Rijeci je Abu Hamza studirao i naispitima padao uz rad - u slobodno vrijeme jebeogradske mecene izvje{tavao (najprije) ooru`ju koje je stizalo za Tu|mana i [u{ka, akasnije o uplovljavanju morskih konvoja zaIzetbegovi}a i êngi}a.

Niko se od njegovih suboraca ne moèsjetiti niti jedne akcije, bitke, u kojoj je u tokurata sudjelovao debelguzi, veseli Sirijac.Pamti ga se u tom miljeu isklju~ivo kao pre-voditelja i posrednika u razgovorima nabri-janih veterana afganistanskog rata, opasnihinstruktora i {utljivih radikalisti~kih misionarasa lokalnim simpatizerima u srednjoj Bosni. I,jasno, Abu Hamze se sje}aju kao vrlo strogogi pravednog ratnog distributera humanitarnepomo}i koja je u BiH stizala iz islamskog svi-jeta. Nakon rata, sa familijom koja se iz danau dan munjevito uve}avala novim sirijsko-bosanskim potomcima, naselio se umudàhedinski “kibuc” Donju Bo~inju, gdjeje, ko zna iz kojih razloga, preuzeo na sebe ulogu glasnogovornika-gromo-brana. Medijski je Abu Hamza godinama tit-uliran kao “lider mudàhedina iz Bo~inje”(nije da mu nije laskao takav status, neta~an,neadekvatan i za njegove kapacitete neprim-jeren). U su{tini, on je bio sitni {vercer, kao ive}ina Bosanaca i Hercegovaca, da ne kaèmkoko{ar, koji se na svaki na~in snalazio dapreìvi - tako je mogu}e objasniti da je “krvo-lo~ni mudàhedin” Abu Hamza me|u prvimaostvario konkretne poslovne kontakte s drugestrane entitetske linije, u Doboju, u sklopukojih su realizirani i neki {vercersko-trgova~kirobno-nov~ani transferi za koje {erijatskizakoni predvi|aju tri-~etiri dana strijeljanja!

Zamjenik visokog predstavnika uBiH, sveprisutni ameri~ki diplomataRaffi Gregorian ovih dana me|ustrancima, simpatizerima Al Qaidekoji moraju napustiti Bosnu i

Hercegovinu, spominje samo ime zlosretnogAbu Hamze. U zlatno postdejtonsko vrijemeza mudàhedine, 1999. godine, Gregorianovzemljak, u to vrijeme tako|er drugi ~ovjekOHR-a, general Jacques Paul Klein“fenomen” mudàhedinske zajednice uBo~inji {eretski bezbri`no je obrazloìo:“Dobro je da sve potencijalne evropsketeroriste imamo okkupljene na tako malomprostoru koji moèmo nadzirati”.

Me|utim, uskoro se desio 11. septembar,nakon kojeg je benevolentnost i komotnostameri~kog prisustva u BiH i odnosa prema“islamskim ekstremistima” zamijenjena his-teri~nom odmazdom, progonima, hap{enjima,deportacijama, svirepim, ilegalnim mu~enjimau Guantanamu.

Prije desetak dana ovda{nje je neznalice inovinarsko-publicisti~ke autiste “zaprepastila”knjiga izvjesnog Johna R. Schindlera, biv{egvisokopozicioniranog djelatnika ameri~kog iglobalnog vojno-strate{kog dìna NASSA, a

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 23. 8. 2007.

Pi{e

Senad Avdi}

Dakle, hajdemo zavr{iti: je li Bosna i

Hercegovina od po~etka90-ih bila baza

islamisti~ko-teroristi~kemreè! Jeste! Imam,pored Schindlerove

knjige, koju nemam, jo{milion knjiga koje to

dubinski dokazuju. Je lita mreà imala podr{ku

bo{nja~ke politi~ke ivjerske elite? Naravno

da jeste! Je li ameri~kacivilno-vojna adminis-

tracija uz suradnjuIzetbegovi}evih

legalno izabranih mudàhedinskih jataka,po Daytonu, bila du`na

da rastjera iz BiHostatke mudàhedinskih

afro-azijskih despera-dosa? Jeste! “I {ta je

onda sporno”?

PUT PUTUJE ABU HAMZA SA JARANOM

Varalica, a ne te

iluzije.qxd 8/21/2007 8:35 PM Page 4

danas profesora na nekom ameri~kom marginalnom mornari~kom koledù; knjiga sezove Nesveti teror i autor u njoj dokazuje da jeratna, pa i poratna Bosna i Hercegovina bilaevropska baza za strate{ko prekomponiranjeAl Qaide i njenu ekspanziju prema zapadnimneprijateljskim ciljevima, zaklju~no sa njujor{kim Trgova~kim centrom.

I, {to bi rekao moj prijatelj, pokojniPjeva~ Davorin Popovi}, nakon {to ga jesredinom 80-ih godina sarajevska policijazaustavila, alkotestirala i saop}ila mu da jevozio sa “2,25 alkohola u krvi”: “Dobro, i {taje, onda, sporno?”

Ni{ta nije sporno, kako u tvrdnjamaRaffija Gregoriana da je u BiHnazo~na stanovita koli~ina doma}ihi stranih simpatizera, blago re~eno,islamisti~ko-teroristi~ke interna-

cionale, jo{ manje u konstatacijama profesoraSchindlera da je Bin Ladenov teroristi~ki net-work za~et u Bosni i Hercegovini. Moè bitivrlo problemati~no, kod Schindlera, barprema onome {to su ovda{nji patriotski medi-ji iz njegove knjige prenijeli, to {to mene tre-tira kao “jednog od dvojice bh. novinara”(drugi je kolega Esad He}imovi}) koji suukazivali na opasnost od instaliranja “islam-skih ekstremista”. Ja sam se tim bavio vi{erekreativno, dnevno-politi~ki, od slu~aja doslu~aja, He}imovi} se sav tome posvetio, te jeta vrsta uravnilovke nepravedna i simplifici-raju}a, na He}imovi}evu {tetu.

Dakle, hajdemo zavr{iti: je li Bosna iHercegovina od po~etka 90-ih bila bazaislamisti~ko-teroristi~ke mreè! Jeste! Imam,pored Schindlerove knjige, koju nemam, jo{milion knjiga koje to dubinski dokazuju. Je li tamreà imala podr{ku bo{nja~ke politi~ke i vjer-ske elite? Naravno da jeste! Je li ameri~kacivilno-vojna administracija uz suradnjuIzetbegovi}evih legalno izabranih mudàhedin-skih jataka, po Daytonu, bila du`na da rastjeraiz BiH ostatke mudàhedinskih afro-azijskihdesperadosa? Jeste! “I {ta je onda sporno”?

îni mi se da ameri~ki Republikanci ùreda Clintonov demokratski period na ~eluSAD-a prokaù (i) “suodgovornim za teroristi~ku po{ast”. Golema je igra u pitanjui nije fer, nije po{teno, a pogotovo nije adekvatno da najva`nija `rtva u tome budesamohrani otac Abu Hamza! Jadnik tvrdi da}e njegovo protjerivanje iz BiH sprije~iti “5hiljada bra}e”! Nema {anse - pravi teroristi, pripadnici deportirane, nepatvoreno teroristi~ke “alìrske grupe” izmamile su naulice Sarajeva svega stotinjak doma}ih istranih simpatizera!

23. 8. 2007. SLOBODNA BOSNA 5

ÊTVRTAK, 16. AUGUSTUrla MILORAD DODIK na njema~kog ambasadora Michaela

Schmunka koji se, kao, zalaè za stvaranje jedinstvene bosanskenacije u BiH. Dodik poentira da je to potajni pakleni “velikobo{nja~kiplan”. Bez veze se Dodik uzrujava: ne vjerujem, uprkos tome {to suBo{njaci ve}inski idiotski narod, da bi ba{ neko bio presretan da dijeliistu nacionalnost sa Miloradom Dodikom!

PETAK, 17. AUGUSTProbudi me oko pono}i stravi~na, nepodno{ljiva, divlja~ka buka, pa

po~eh u bunilu, sve epski, u desetercu narikati: “Ko to puca po graduranjenom/Ili grmi il’ se zemlja trese/ili Ratko Velu{i}e ga|a/Niti grmi,nit’ se zemlja trese/niti Ratko Velu{i}e ga|a/to derne~i Purivatra Miro/on proslavlja 13 festivala/plotunima umjetni~ki hrabrim/obveznike budètske prepada/Purivatromet mu u ku}iodzvanjo”!

SUBOTA, 18. AUGUSTPregovori o statusu Kosova su krenuli od po~etka, Ahtisaarijev plan

(prema kojem bi Kosovo bilo amputirano od Srbije) tiho je pokopansinhroniziranom srpsko-ruskom diplomatskom ofanzivom. Nova (evrop-sko-rusko-ameri~ka) tro~lana ekipa ima razli~ite vizije budu}nosti(biv{e?) srbijanske pokrajine. Vlasti u Beogradu su o~ajne {to preostaliSrbi na Kosovu po basnoslovnim cijenama prodaju svoje ku}e

Albancima i sele se u Srbiju sa milionima eura. Na Kosovu, bez izuzetka, ìve stara i iznemoglalica srpske nacionalnosti. U “kolevci srpstva” posljednjih je 8 godina ro|eno srpske djecetaman toliko da svi mogu stati u jednu kolijevku!

NEDJELJA, 19. AUGUSTFederalna televizija ljuto se zamjerila Hrvatima nakon {to je cenzurisala

hrvatsku zastavu kojom se tokom nastupa na Hrvatskom glazbenom festi-valu u Neumu ogrnula pjevaljka MATIJA VUICA. Ostatku gledateljstva ~ije jeu{i do granice bola povrijedilo neartikulirano revanje ove ofucane “dètse-terice” (moète misliti da je gospoja u jalovoj glazbenoj karijeri postigla i toda je najnepodno{ljivija pjevaljka sa prezimenom Vuica?!), FTV nije ponudioobrazloènje. Zapravo nije bio problem zadovoljiti sve zainteresirane neukuse, samo je nedostajalorediteljske ma{te: tri minute slikati Vuicu sa “{ahovnicom” a za to vrijeme totalno isklju~iti ton!

PONEDJELJAK, 20. AUGUST Federalni premijer NED@AD BRANKOVI] na SFF-u susreo se sa

oskarovcem, glumcem Jeremyjem Ironsom i razmijenio sa slavnimglumcem bogata iskustva. Navodno je Irons iznena|eno upitaoBrankovi}a: “Jesi to ti, Nedàde, hljeba ti?!”

SRIJEDA, 22. AUGUSTU briljantnoj, nedavno objavljenoj knjizi Etno srbijanski etnolog,

sociolog, fenomenolog i izdava~ IVAN ÔLOVI] iscrpno i multidiscipli-narno analizira planetarnu po{ast - etno muziku. Kratko se zadràva i nafenomenu GUÊ, kako se oficijelno tvrdi, “najve}eg festivala srpskemuzike”. Kako to da najpoznatiju izvornu srpsku muziku pi{u i sviraju

Cigani?, pita ôlovi}. A pobjednik ovogodi{nje Gu~e DEMIRAN ]ERIMOVI] ovih dana obja{njavabudu}e planove: “Najprije }emo odraditi 10-ak ciganskih svadbi, a onda }emo valjda

na}i vremena da sviramo i za Srbe!” Ili {to bi rekao Kralj [ALE BAJRAMOVI], kad je negdjeu Londonu vidio bilboard sa svojom stiliziranom fotkom koji je najavljivao njegov koncert uLondonu: “[ta su, bre, navalili na ovoga Sadama, pa nije Sloba?!”

UTORAK, 21. AUGUSTKona~no je italijanski |ilko{ Materazzi priznao da ga je ZINEDINE

ZIDANE “o{amario glavom” zbog toga {to mu je sestru nazvao “kurvom”.A znate ono kad je Mujo otkrivao Sulji neki novootvoreni pansion u okoliniSarajeva: “Ludilo, jarane! Ve~era{, popije{ tri rum-cole, muzika, seks i jo{ti na kraju daju sto eura!” “De, ne seri, |e to ima?! “Jest, Allaha mi, pri~ala mi sestra”!

SEDAM DANA & LJUDIANOM ABU AYMANOM

terorista

iluzije.qxd 8/21/2007 8:36 PM Page 5

OPTU@NICA PROTIV DUDAKOVI]A


Slavni komandant }e biti optuèn za teror nad srpskim zarobljenic

ATIF DUDAKOVIoptuèni~koj kluATIF DUDAKOVI]optuèni~koj klu

POSLJEDNJE GENERALOVOISKU[ENJE: Tuìla{tvo BiHpripremilo je opse`nu dokumentaciju koja te{ko teretikomandanta Petog korpusa Atifa Dudakovi}a

Atif.qxd 8/23/2007 2:38 AM Page 6

Optu`nica protiv (po)ratnog za-povjednika Petog korpusa Ar-mije BiH generala Atifa Du-dakovi}a i nekolicine njegovihnekada{njih suboraca mogla bi

biti podignuta ve} narednog mjeseca?!Prema, istina nezvani~nim najavama izTuìteljstva BiH, istraga o ratnim zlo-~inima koje su pripadnici Petog korpusapo~inili na podru~ju bosanske Krajinezavr{ena je koncem jula, nakon vi{e odgodinu i pol dana trajanja. Podsjetimo dasu agenti Terenskog ureda Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH (OSA-e) izBanja Luke i njihove biha}ke kolege uBuìm stigli jo{ po~etkom 2006., kada jezapo~elo saslu{avanje prvih svjedoka.Kasnije su se obavje{tajcima iz OSA-epridruìli i inspektori Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA-e) koji su, tako|er,sudjelovali u istrazi o zlo~inima u Krajini.

MUD@AHEDINSKIUTJECAJ

Po~etkom novembra 2006., po naloguTuìteljstva BiH, uhap{en je [efik Ali},ratni pomo}nik zapovjednika odredaHamze 505. brigade Petog korpusa izBuìma koji je bio zaduèn za sigurnost.Prema optu`nici koju je Sud BiH potvrdio

31. januara ove godine, Ali} se tereti zazlostavljanje ~etiri zarobljena vojnikatada{nje Vojske tzv. Republike SrpskeKrajine koje je kasnije likvidirao SaudijacTewfik Al Harabi, mudàhedin ~iji suzlo~ini zabiljeèni i video-kamerama. No,kako je u vojnoj hijerarhiji Petog korpusapomo}nik zapovjednika Hamzi (vod snajvi{e 60 vojnika) bio na samom dnulanca zapovijedanja, a dokumentacija ozlo~inima koji su po~injeni u njihovojzoni odgovornosti znatno obimnija, ve}se u jesen pro{le godine dalo pretpostavi-ti kako je hap{enje [efika Ali}a predstavljalotek po~etak, odnosno, da istraga Tu-ìteljstva BiH na tome nipo{to ne}e bitizaustavljena. Pored toga, a sude}i premapopisu svjedoka koji su saslu{ani u pro-

teklih godinu i pol dana, optu`nica protivgenerala Atifa Dudakovi}a i njegovihnajbliìh ratnih suradnika gotovo }eposve izvjesno biti pro{irena i na drugezlo~ine, a ne samo one koje su vojniciPetog korpusa po~inili nad kraji{kimSrbima, na ~emu uporno inzistiraju poli-ti~ki lideri iz Republike Srpske.

Do sada je, naime, iskaze u Tuì-teljstvu BiH samo iz Biha}a, Buìma,Cazina, Velike Kladu{e i BosanskogPetrovca dalo stotinjak svjedoka, od kojihje ve}ina bo{nja~ke nacionalnosti. Prem-da se njihova imena drè u tajnosti, doz-najemo kako na popisu potencijalnihsvjedoka dominiraju biv{e pristalice rat-nog ~elnika “Autonomne pokrajineZapadna Bosna” Fikreta Abdi}a, ali i neki

Ko je ubijao u Krajini


Na{a novinarka je saznala da }e uskoro Tuìteljstvo Suda BiH podi}i optu`nicu protiv ratnog komandanta Petog korpusa Armije BiH ATIFA

DUDAKOVI]A zbog ratnih zlo~ina koje su po~inile jedinice pod njegovom komandom od Velike Kladu{e do Bosanskog Petrovca

bljenicima, Abdi}evim borcima i “neposlu{nim” gra|anima Biha}a!

Pi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

VI] naklupi u SarajevuVI] naklupi u Sarajevu

OPTU@BA: Do sada je, naime, iskaze u Tuìteljstvu BiH samo izBiha}a, Buìma, Cazina, Velike Kladu{e i Bosanskog Petrovca dalostotinjak svjedoka, od kojih je ve}ina bo{nja~ke nacionalnosti

ZAJEDNI^KI PROJEKAT: Atif Dudakovi} razra|uje zajedni~ku akciju dvijevojske sa pokojnim hrvatskim generalom Jankom Bebetkom, optuènim zaratne zlo~ine nad hrvatskim Srbima

Atif.qxd 8/23/2007 2:38 AM Page 7

od najbliìh ratnih suradnika generalaAtifa Dudakovi}a, predstavnici vojnih icivilnih vlasti tada{njeg Biha}kog okruga.Doda li se tome da je o ratnom djelovanjupostrojbi Petog korpusa svjedo~ilo jo{oko pedeset kraji{kih Srba, mahom prog-nanika s podru~ja Biha}a, Sanskog Mostai Bosanskog Petrovca, te da su i “autono-ma{i” i srpski istraìtelji ranije Tuì-teljstvu BiH dostavili na stotine dokume-nata, Dudakovi} bi se mogao suo~iti sa{iroko postavljenom optu`nicom u vi{eto~aka. Recimo i da je dosada{nju istraguu ovom predmetu vodio Vaso Marin-kovi}, sada ve} biv{i {ef Odjela za ratnezlo~ine Tuìteljstva BiH, zajedno sa jo{dvojicom stranih tuìtelja. Kako je,me|utim, Marinkovi} u junu napustioTuìteljstvo BiH (u me|uvremenu jeimenovan za glavnog tuìtelja Kanto-nalnog tuìteljstva u Livnu), nije poznatokoji je dràvni tuìtelj nastavio njegovposao.

RAZINA ODGOVORNOSTI

Prema dokumentaciji koju su Dràv-nom tuìteljstvu pro{le godine dostavilipredstavnici Demokratske narodne zajed-nice iz Velike Kladu{e, pripadnici Petogkorpusa Armije BiH terete se za likvi-dacije najmanje stotinu civila na teritorijunekada{nje “APZB”, te{ka zlostavljanja iubojstva vojnih zarobljenika, silovanjaèna. Uz iskaze svjedoka (inspektoriSIPA-e su posljednjih mjeseci u VelikojKladu{i saslu{ali na desetke èna-`rtavasilovanja), Tuìteljstvo raspolaè i video-zapisima zlo~ina, od kojih neki te{kokompromitiraju samog generala AtifaDudakovi}a, po zapovjednoj, ali i poosobnoj odgovornosti. Radi se o video-snimkama (od kojih su neke ranije

objavljene u medijima) nastalim nakonzavr{etka vojne operacije “Tigar” nakojima se mogu vidjeti stravi~ne snimke

javnog zlostavljanja i poniàvanjazarobljenih “autonoma{a”, a sve popra-}eno Dudakovi}evim komentarom; “Jasam reìser, a glavni glumac je HamdijaAbdi} Tigar”. Budu}i da je generalDudakovi}, na njegovu nesre}u, u ratubio fasciniran kamerama, TuìteljstvoBiH posjeduje i inkriminiraju}e video-zapise na kojima je zapovjednik Petogkorpusa snimljen kako nare|uje granati-ranje i paljenje srpskih sela.

Predsjednik Saveza logora{a RSBranislav Duki} koji je ve} najavio kako}e ~lanovi te udruge, ne bude li Duda-kovi} optuèn do konca septembra, ispredSuda BiH organizirati demonstracije,tvrdi da je u napadima Petog korpusa u 13kraji{kih op}ina stradalo vi{e od tri tisu}eSrba. No, zanemare li se Duki}evi poli-tikantski istupi i stalni pritisak na dràvnopravosu|e, ~injenica je da su TuìteljstvuBiH upu}eni ozbiljni dokazi o odgovornostipripadnika Petog korpusa za zlo~ine nadsrpskim civilima u mjestu Ra~i}, petnaestakkilometara udaljenom od Biha}a, koji su

OPTU@NICA PROTIV DUDAKOVI]A


Na popisu biv{ih pripadnika Petog kor-pusa Armije BiH koji se terete za brojnezlo~ine nad pristalicama Fikreta Abdi}analazi se i Suljo Karaji} zvani Hodà, ratnizapovjednik Izvi|a~ko-diverzantske ~ete506. brigade. Tuìteljstvu BiH su, naime,dostavljeni konkretni dokazi prema kojimaje Suljo Hodà odgovoran za smrt najmanjedvadeset vojnika Abdi}eve Narodneodbrane, zatvaranje i premla}ivanje vojnih zarobljenika, maltretiranja civila, silovanja... Izvi|a~ko-diverzantska ~eta

506. brigade Petog korpusa imala je u ratustatus udarne postrojbe Strankedemokratske akcije. Svi pripadnici ove ~etebili su do 1999. na platnom spiskuAgrokomerca, dok je njihovom zapovjednikuSulji Karaji}u, nakon rata, dodijeljenrestoran u velikokladu{kom Starom Gradu,ali se on, naknadno, ostavio ugostiteljskogposla. Navodno da je optu`nica protiv SuljeKaraji}a ve} gotova i da je samo pitanjedana kada }e Tuìteljstvo BiH izdati nalogza njegovo hap{enje.

KRAJI[KA ENCIKLOPEDIJA MRTVIH

êka se optu`nica protiv Sulje Koraji}a

PREDMET ISTRAGE: Kako je ubijen komandant buìmske brigade Izet Nani}

PRIRODNI NEPRIJATELJ: Peti korpusABiH tereti se i za neprimjerenuodmazdu nad pristalicama ratnogzlo~inca Fikreta Abdi}a

Atif.qxd 8/23/2007 2:39 AM Page 8

se dogodili u jesen 1994. Prema podacimaiz kaznene prijave koju je Biro VladeRepublike Srpske za odnose sa Me|unar-odnim tribunalom za ratne zlo~ine jo{ranije proslijedio u Haag, pokolj 21 srp-skog civila u Ra~i}u (`rtve su, uglavnom,bile starije dobi), po~inili su vojnici 502.brigade Petog korpusa kojom je, u to vri-jeme, izravno zapovijedao AtifDudakovi}. Drugi te{ki zlo~in za koji }eDudakovi}, zasigurno, biti optuèn dogo-dio se u septembru ‘95., poslijeosloba|anja Bosanskog Petrovca. Kakotvrde srpski istraìtelji, tada su iza motelaGrme~ (dana{nji hotel Atila) strijeljana84 zarobljena srpska vojnika i civila, ~ijatijela ni do danas nisu prona|ena.(Navodno je kasnije prona|eno jedinotijelo oca srbijanskog folk pjeva~aMarinka Rokvi}a koji je, prema tvrdnja-ma ~lanova obitelji stradalih Srba, zao~eve posmrtne ostatke platio ve}u sumunovca?!) U vrijeme kada se taj zlo~indogodio, Atif Dudakovi} je, {to jenaknadno nepobitno utvr|eno, zajedno s

nekolicinom ~asnika Petog korpusa, sjedio u motelu Grme~. Postoje, me|utim,naznake da je jedan od njegovih suboracatijekom saslu{anja u Tuìteljstvu BiHsvjedo~io da su od Dudakovi}a traèneupute kako da se postupi sa zarobljenici-ma, na {to je on, navodno, odgovorio:“[ta se meni obra}ate, vodite ih i zavr{itesa njima”?!

KO JE UBIO IZETA NANI]A?

I mada su svjedoci koji su tijekomvi{emjese~ne is trage pozvani uTuìteljstvo BiH uglavnom odgovaralina pitanja o ratnim zlo~inima, nekolicinaje biv{ih civilnih i vojnih du`nosnikaBiha}kog okruga svjedo~ila o “misteri-oznim” pogibijama kraji{kih prvaka kojisu u ratnim godinama stradali pod krajnje sumnjivim okolnostima. U tomse smislu spekulira kako Tuìteljstvovodi paralelnu istragu o smrti ratnogzapovjednika 505. buìmske brigadePetog korpusa Izeta Nani}a koji jestradao po~etkom augusta 1995., upograni~nom dijelu bosanske Krajinegdje, u to vrijeme, skoro da i nije biloborbenih djelovanja. No, osim oNani}evoj pogibiji, neki od svjedokaispitivani su i o proslavi Dana èna uhotelu Sedra kod Biha}a, u no}i izme|u8. i 9. marta 1995., kada je posljednji putvi|en ìv zapovjednik biha}kog HVO-ageneral Vlado [anti}.

Ko je ubijao u Krajini


Suprotno njegovim javnim istupima ukojima je negirao svaku krivnju za zlo~ine uKrajini, general Atif Dudakovi} se, prematvrdnjama njegovih prijatelja, uvelikopriprema za sudski proces i posve je sigu-ran da }e optu`nica protiv njega uskoro bitiobjelodanjena. Navodno da je Dudakovi}ve} kontaktirao sarajevske odvjetnikeFahriju Karkina i Vasviju Vidovi} od kojih

je traìo da ga brane na sudu, dok su nje-govi biv{i suborci od imu}nijih Kraji{nikatraì l i da f inancijski “potpomognu” generalovu obranu?! Nezvani~no doznajemoi kako ~lanovi lokalnih bora~kih udruga uBiha}u i drugim kraji{kim mjestima spre-maju seriju prosvjeda koji }e uslijeditiodmah nakon {to optu`nica protiv zapov-jednika Petog korpusa bude podignuta.

POTRAGA ZA ODVJETNICIMA

Dudakovi} traì da gabrane odvjetnici VasvijaVidovi} i Fahrija Karkin!

PAKLENI DOKAZI: Tuìteljstvo raspolaè i video-zapisima zlo~ina, od kojih neki te{ko kompromitiraju samog generala Atifa Dudakovi}a, po zapovjednoj, ali i po osobnoj odgovornosti

POSLJEDNJI DOGOVOR: General Atif Dudakovi} i

Miroslav Tu|man na grani~nomprelazu izme|u BiH i Hrvatske

POTENCIJALNI BRANITELJI ATIFA DUDAKOVI]A: Odvjetnici Vasvija Vidovi} iFahrija Karkin

Atif.qxd 8/23/2007 2:39 AM Page 9

MINI MARKET

”

”

Sarajevski Srbi su dvostruka pastor~ad, {to od FBiH, {to od RS

JOVO JANJI], direktor udruènjaDemokratske inicijative sarajevskih Srba

NA SJEDNICU KADA PO\EM JA...

SDA Zenice ne usu|uje se sazvati sjednicu zbog mogu}eg

fizi~kog obra~una izme|u predsjednika Spahi}a i

gradona~elnika Smajlovi}a!Nakon {to je zbog zloupotrebe poloàja i ovlasti podnesena

krivi~na prijava protiv zeni~kog gradona~elnika Huseina

Smajlovi}a, odnosi izme|u ~lanova Stranke demokratske akcije uZenici dovedeni su do ta~ke usijanja. Smajlovi} je, naime, ubije|enda je za podno{enje krivi~ne prijave protiv njega, pored poslanikaSocijaldemokratske partije, najodgovorniji predsjednik zeni~kogSDA i biv{i gradona~elnik Besim Spahi} koji, zajedno sa svojimljudima, neumorno radi na ru{enju Smajlovi}a. Dobro informisaniizvori tako navode da u SDA ne smiju sazvati sjednicu jer se boje dabi moglo do}i do fizi~kog obra~una izme|u gradona~elnikaSmajlovi}a i predsjednika SDA Spahi}a. (M.F.)


Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

ZABRANJENO

Nasilje Mire Puri

Besim Spahi}

JEZIVA PORUKA: SFF odbio je omogu}iti novinarima ifotografima SB akreditacije za svoje brojne programe.Nadmenom gazdi SFF-a moramo saop}iti da su novinari SB dostojanstveno preìvjeli glavne svjetskefilmske festivale u Cannesu, Berlinu, Veneciji, te dodjelu Oscara u Los Angelesu. Za znatièljnu festivalsku publiku donosimo panoramu objekata koje je direktor SFF-a Mirsad Purivatra okupirao

KU]A NA VRACAMA: Obitelj Purivatrasmjestila se u rasko{noj vili vrijednojpreko milion eura

MEEIzetbje SF

mm10-11.qxd 8/23/2007 4:05 AM Page 10

DVA LO[A IZABRA[E URO[A

Zbog otvorenog sukoba TarikaSadovi}a i Bakira Dautba{i}a,

najve}e {anse da postane direktor SIPA-e ima Uro{ PenaAktuelni direktor policije Republike Srpske Uro{ Pena ima

najve}e {anse da bude imenovan za novog prvog ~ovjeka Agencijeza istrage i za{titu (SIPA-e). Dok za njegov izbor lobiraju predsje-davaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} i premijer RS Milorad

Dodik, u bo{nja~kom taboru je do{lo do raskola izme|u ministrasigurnosti Tarika Sadovi}a i sekretara tog Ministarstva Bakira

Dautba{i}a. Sadovi}, naime, traì da za direktora SIPA-e budeizabran Sead Lisak, ranije zamjenik a trenutno v.d. direktora ovepolicijske agencije. U isto vrijeme sekretar Dautba{i} se zdu{nozalaè da na isto mjesto do|e njegov prijatelj, aktuelni zamjenikdirektora Dràvne grani~ne policije Vahid Alagi}. No, kako ministarSadovi} i sekretar Dautba{i} ve} izvjesno vrijeme nisu u dobrimodnosima, a budu}i da srpski ministri u Vije}u ministara BiH stalnotraè da na poziciju sekretara Ministarstva sigurnosti bude postav-ljen srpski kadar, uskoro bi se moglo desiti da Bakir Dautba{i},umjesto svojim prijateljima, novo radno mjesto traì i za sebe. (M.F.)

”

”

U radu premijera Dodika puno je pompe, a rezultati su sve manji

SVETLANA CENI], biv{aministrica finansija u Vladi RS


NO ZA MEDIJE

Purivatre nad SB

Uro{ Pena

MEETING POINT: Odlukom Purivatrinog prijatelja BakiraIzetbegovi}a od prije deset godina, elitni sarajevski prostor pripaoje SFF-u, uz manje vi{e simboli~nu nadoknadu od 3 KM po kvadratu

OKUPIRANAZONA: Purivatraje uz pomo} politi~kihsponzora zauzeojedan od najatrak-tivnijih sarajevskihprostora Atmejdan

mm10-11.qxd 8/23/2007 4:06 AM Page 11

MINI MARKET

”

”

@ivimo u negacijskom vremenu u kojem je vlastkriva i ako sunce previ{e grije, ili ki{a ne pada

NED@AD BRANKOVI], premijer Federacije BiH

RATOUBILA^KI BRAT

Nekada{nji najbliì saradnici izSDS-a, Dragan Kalini} i Dragan

âvi}, i nakon smjene nastavljajume|usobni rat do istrebljenja

Biv{i predsjednik SDS-a Dragan âvi} nedavno je izjavio za na{list da od kolega u stranci moè o~ekivati samo “no` u le|a”. înise da je bio u pravu jer je, od momenta kada je podnio ostavku napredsjedni~ku funkciju u oktobru pro{le godine, stalno na meti SDS-ovih tvrdolinija{a kojima upravlja biv{i predsjednik Skup{tine RSDragan Kalini}. Kao {to je poznato, Kalini}u je odlukom visokogpredstavnika u BiH trajno zabranjeno bavljenje politikom zbogpomo}i ha{kim optuènicima, a na crnoj listi se pored njega na{lojo{ 70-ak kadrova ove stranke. Odgovornim za svoju politi~kupropast smatraju Dragana âvi}a, optuùju}i ga da je pomagaoOHR-u u pravljenju spiskova. Odlu~ili su se osvetiti svimraspoloìvim sredstvima. Angaìrali su se u pronalaènju dokaza oâvi}evoj umije{anosti u kriminal i korupciju, dovode}i ga u vezu sapogubnim ugovorom Rafinerije u Brodu sa britanskom firmom“Vitol”. Poku{ali su dokumentovati i njegovu vezu sa Direkcijom zaprivatizaciju RS i namje{tenim tenderima polaù}i velike nade uSpecijalno tuìla{tvo koje bi ga procesuiralo. Ali, âvi} se potrudioobezbijediti obe}anje premijera Milorada Dodika da ne}e biti pro-cesuiran.

Napadima su izloèni i kadrovi SDS-a koji su uunutarstrana~kom obra~unu podràli âvi}a poput Vojislava

Gligi}a, Mom~ila Novakovi}a, Radomira Kezunovi}a i Milovana

Cicka Bjelice. Sokola~ki mo}nik Milovan Bjelica koji je vi{e putaprivo|en pod sumnjom da pomaè ha{ke optuènike i po tomosnovu je dospio i na crnu listu SAD-a i EU, ve} duè vremena je naudaru Kalini}evih batina{a sa prostora Pala i Sokoca. Nakon {to jepravosna`no oslobo|en optu`bi za kriminal i korupciju u procesukoji je protiv njega vo|en na Sudu BiH, Bjelica je ponovo oja~ao svojuticaj u stranci, a pri tome otvoreno nastupio kao oponentKalini}eve struje. Kako bi ga primirili, njegovi protivnici su na vi{eadresa u Sarajevu i Banjoj Luci uputili pismo koje je, navodno, onnapisao kao “strogo povjerljivo” op{tinskim odborima SDS-a ukojem se on predstavlja kao izaslanik Radovana Karadì}a. Pismoje sro~eno prili~no konfuzno i neubjedljivo. Ipak, naivno bi bilo o~eki-vati od nekoga kao {to je Bjelica da nakon svih privo|enja i godinudana zatvorskog staà ostavlja pisani trag o kontaktima sa

Hotel Holiday Inn u Sarajevu “okupirale” su, prije desetakdana, na stotine mladih ljudi od kojih su tek pokoji imali vi{e odtridesetak godina. Ba{ kao i prije pet mjeseci kada su pred-stavnici kompanije Kellogg Brown and Root (KBR) iz SAD-aposljednji put boravili u BiH, i ovoga je puta ispred dvije zaku-pljene sale sarajevskog hotela strpljivo stajala kolona mladi}a idjevojaka spremnih da ve} sutra krenu na put prema Iraku iAfganistanu, u neku od brojnih ameri~kih vojnih baza u timdràvama. Svi oni su prethodnih mjeseci poslali online aplikaci-je na radna mjesta koja ova ameri~ka tvrtka na svojoj internetstrani stalno ogla{ava. Potom su sa~ekali da menadèri iz KBR-ado|u u Sarajevo kako bi dokumente s kratkim ìvotopisomostavili u sandu~i}e postavljene ispred unajmljenih prostorija.Ve}ina prijavljenih kandidata koji su zadovoljili osnovne uvjetenekoliko dana kasnije dobila je poziv za razgovor.

“Danas sam po tre}i put do{ao u Sarajevo. Prvo sam predaosvoj CV, onda su me nakon dva dana pozvali na prvi razgovor,a sada na jo{ jedan. Iako mi ni{ta nisu rekli, nadam se da samdobio posao”, kazao nam je mladi} iz Tuzle koji se, zbog strogihpravila KBR-a, odnosno zabrane kontakta s novinarima, nijeèlio predstaviti. Kao i nekolicina njegovih prijatelja iz Tuzle(ve}ina kandidata dolazi upravo iz Tuzlanskog kantona), ovajmladi} se prijavio za posao elektri~ara koji je me|u traènijimzanimanjima u ameri~kim vojnim bazama. Drugi Tuzlak ~iji jeprijatelj ranije radio za KBR u ameri~koj vojnoj bazi Oraopokraj Tuzle a potom oti{ao u Irak, tvrdi kako radnici iz BiH nisuu opasnosti. “On je u Iraku bio pola godina i osim u dolasku iodlasku nikada nije iza{ao izvan vojne baze. Imao je osiguransmje{taj, hranu i platu od skoro pet hiljada dolara. Za {est mjese-


ODOH TI JA, MAJKO, B

Stotine mladi}a i dprijavilo se za

POVRATAKOTPISANOG:Dragan âvi}

ZNATI@ELJA I AVANTURA: Momci koji su zainteresirani za odlazak u Irak

mm12-13.qxd 8/23/2007 4:18 AM Page 12

Karadì}em. Ali poku{aj njegovih doju~era{njih saradnika nimalonije naivan. Uostalom, kada su metode SDS-a bile naivne i bezaz-lene? (S.[.)

MU^NI ODGOJ

Predstavni~ki dom ParlamentaBiH uskoro }e usvojiti

poslani~ki bonton kako bi stao u kraj neodgojenom

pona{anju poslanika!Parlamentarcima koji na sjednice budu dolazili pijani, nepristo-

jno odjeveni i koji ne budu po{tovali novi ku}ni red Parlamenta BiH,prijeti pla}enje kazne od maksimalno 400 KM!

Naime, Predstavni~ki dom Parlamenta BiH do kraja godineusvoji}e svojevrsni poslani~ki bonton, ili ku}ni red. Svi slu~ajevinaru{avanja bontona, u {ta na primjer spada ~itanje novina za vri-jeme sjednice ili razgiovor mobitelom, bi}e ka`njavani. U drasti~nimslu~ajevima ~ak i nov~ano! Izvor SB iz Parlamenta BiH tvrdi da }ese ubudu}e sankcionisati i neprikladna garderoba a na udaru }e sena}i i poslanici koji na sjednice dolaze pijani!

Ova “antialkoholi~arska stavka“ iznu|ena je, kako saznajemo,vi{egodi{njim bahatim pona{anjem Nijaza Durakovi}a,nekada{njeg poslanika Stranke za BiH, koji je vrlo ~esto na sjedniceparlamenta dolazio pripit. Prema prijedlogu kodeksa koji bi se predparlamentarcima trebao na}i ve} u septembru, izme|u ostalog,predvi|ene su kazne i za poslanike koji jedu ili piju u sali za vrijemesjednice. Predvi|ene su tri vrste kazni za nepo{tovanje bontona:opomena, nov~ana kazna i opomena koja }e se objaviti u javnimglasilima.

Nov~ana kazna za nepo{tovanje kodeksa iznosi 50 postomjese~nog pau{ala, {to je oko 415 KM.

Prijedlog bontona predvi|a i izricanje sankcija za nepristojnopona{anje: upadanje u rije~ govorniku, napu{tanje sjednice za vrijemeobra}anja predsjedavaju}eg ili gosta, sjedanje le|ima okrenutim pred-sjedavaju}em ili kori{}enja laptopa za vrijeme sjednice. (M.D.)

”

”

U Hercegovini mi ne vi~u ]iro pederu, ovdje mi vi~u cure da sam manga

MIROSLAV ]IRO BLA@EVI], hrvatski nogometni stru~njak


ci je zaradio koliko ja ne}u za {est godina”, obja{njava ovaj sugovornik. Dodajmo tome kako je poslovna politika KBR-a daprilikom upo{ljavanja novih radnika prednost daju onima koji suza ovu kompaniju ve} radili. U BiH je tvrtka KBR, proteklih

godina, najve}i broj radnika angaìrala spodru~ja Tuzlanskog kantona.

Prosje~na pla}a elektri~ara, kuhara i dru-gog pomo}nog osoblja koji za KBR rade uvojnim bazama u Iraku i Afganistanu jeizme|u 3.500 i 5.000 ameri~kih dolara.Njihovi {efovi od kojih se traè bolje reference i aktivno poznavanje engleskogjezika mogu zaraditi najvi{e {est tisu}adolara. Najpla}eniji i najtraèniji su voza~ikamiona i za{titari ~ije zarade mogu dosti}i ido deset tisu}a dolara, ali su izloèni inajve}oj opasnosti. No, unato~ ~injenici daje u pro{loj godini u Iraku i Afganistanupoginuo 91 uposlenik KBR-a, dok ih je vi{eod 400 ranjeno, ova ameri~ka kompanija,barem u BiH, jo{ nije imala problema spronalaskom radnika. Dapa~e, broj zaintere-siranih kandidata gotovo je uvijek bio skoroduplo ve}i od broja ogla{enih slobodnih rad-nih mjesta. Pretpostavlja se da je iz BiH

posredstvom KBR-a i nekoliko drugih stranih kompanija samo uIraku trenutno angaìrano vi{e od 500 radnika.

Svi mladi}i i djevojke koji su prije desetak dana do{li na raz-govor u sarajevski hotel Holiday Inn morali su imati putovnicekoje vaè jo{ najmanje 13 mjeseci, zbog ~ega su se mnogi odnjih ponadali kako }e im biti ponu|eni jednogodi{nji poslovniugovori. Ukoliko dobiju posao, njihova naredna stanica bit }egrad Houston u ameri~koj dràvi Texas (sjedi{te kompanijeKBR) gdje ih ~eka kratka petnaestodnevna obuka, a onda put uratne zone. Tvrtka KBR koja je ranije poslovala kao podru`nica

k o m p a n i j eHalliburton u vlas-ni{tvu ameri~kogp o t p r e d s j e d n i k aDicka Cheneyja sM i n i s t a r s t v o mobrane SAD-a imaugovor o angaìranjucivilnih radnika uvojnim bazama diljemsvijeta ~ija godi{njavrijednost iznosi 18milijardi dolara.

(S. Mijatovi})

MAJKO, BOSNU HRANITI

a i djevojaka iz BiHza rad u Iraku

MU^NE SLIKE:Koalicijski vojnici u Iraku

mm12-13.qxd 8/23/2007 4:19 AM Page 13

MLADEN BO[NJAK, predsjednik Dru{tva novinara BiH

Mislim da ih ima. Jednostavno,svaka pojava globalnog karaktera, aAl Qaida jeste pojava globalnogkaraktera, ima svoje simpatizere isvoje protivnike. Drugo, sama orga-nizacijska priroda Al Qaide je takvada identificira i aktivira svoje sim-patizere diljem svijeta. U tom kon-tekstu, nema nikakve sumnje da jeme|u stranim borcima, mudàhe-dinima koji su do{li i ostali u BiH,

bilo i simpatizera i ~lanova Al Qaide, a te simpatije vjerojatnosu uspjeli da prenesu i na mali dio lokalnog muslimanskgstanovni{tva u BiH.

Prema mom li~nom mi{ljenju iinformacijama kojima raspolaèm, AlQaida nikada nije bila prisutna uBosni. Nas, strane borce, direktorOSA-e Almir Dùvo htio je uplesti uto radi dodvoravanja Amerikancima,ali dragi Allah mu je vratio pa jeumjesto nas optuìo i svoj narod uBosni. A re}i }u vam i ovo. U inter-vjuu koji je stranim medijima dao BinLadinov tjelohranitelj iz Jemena, o

Bosni je rekao sljede}e: “Bin Laden je na po~etku rata u BiHposlao svoje ljude, ali kada je vidio da je u Bosnu ve} stigao{eih Anvar El-[[aban, onda je svoje ljude i aktivnosti preusmje-rio na Somaliju”.

EDHEM BIÂKÈI], predsjednik Sabora Islamske zajednice BiH

IMAD Al-HUSEINzvani Abu HAMZA,

biv{i pripadnik jedinice El Mudàhid

U BiH ne postoje simpatizeri AlQaide. Da takvi pojedinci postoje una{em dru{tvu, do sada bi se ve}pokazali. Od rata naovamo bilo jetoliko mogu}nosti, prilika, mogu}ihmeta da bi se simpatizeri Al Qaide,da su bili prisutni u BiH, do sadasigurno aktivirali.


MINI MARKET

”

”

U na{em studiju pu{e lagani magistral D@EMAL [ABI], reditelj

KO UMIJE NJEMU DVIJE

Penzionirana dràvna slu`benicaFevza Be}irevi} honorarno i

mimo zakona angaìrana u dvijekomisije Vije}a ministara BiHPenzionerka Fevza Be}irevi} radi u dvije komisije koje je formi-

ralo Vije}e ministara BiH: Komisiji za reviziju odluka o naturalizacijistranih dràvljana i Komisiji za za{titu li~nih/osobnih podatakagra|ana! U ~lanstvo spomenutih komisija Fevza Be}irevi} je imeno-vana dok je jo{ bila u stalnom radnom odnosu u Vije}u ministaraBiH. Me|utim, pro{le godine je penzionisana, ali je suprotno zakon-skim odredbama prema kojima ~lanovi komisija moraju bitiuposlenici Vije}a ministara BiH, zadràla ~lanstvo u obje komisije.Sada se postavlja pitanje {ta }e se desiti ako pojedinci, nezadovljnirije{enjima o oduzimanju dràvljanstava, postave pitanje legalnostirje{enja koje je donijela Komisija za reviziju odluka o naturalizacijistranih dràvljana, s obzirom da u njenom radu participira osobakoje na to, po zakonu, nema pravo. (M.F.)

S LASNE STRANE

Direktor mostarske Ekonomske {kole i predsjednikGradskog odbora HDZ-a Mostar

Denis Lasi} “po~astio se” novim “Peugotom 407”

Ako je suditi prema standardu direktora Ekonomske {kole uMostaru Denisa Lasi}a, prosvjetni radnici u Hercegova~ko-neretvanskoj ùpaniji nemaju razloga da stalno traè pove}anjepla}a. Za razliku od njegovih kolega profesora i nastavnika koji suzbog mizernih primanja cijelu pro{lu {kolsku godinu prosvjedovali i,nerijetko, stupali u {trajk, direktor Lasi} se nedavno “po~astio”novim Peugeotom 407 koji ko{ta vi{e od 40.000 KM. Nije, me|utim,

PRO ETCONTRA

NE

DA

NE

SMATRATE LI DA U BiH PO

ZAKLETVA VJERI, NARODU IDR@AVI: Vije}e ministara BiH

MINImarket-ANKETA1415.qxd 8/23/2007 3:43 AM Page 14

poznato da li je Denis Lasi} automobil kupio od pla}e prosvjetara,ili, {to je mnogo vjerojatnije, od primanja u Gradskom odboru HDZ-au Mostaru, gdje je prije mjesec, po drugi put izabran za predsjednika. (S.M.)

TV KANAL-IZACIJA

Nakon {to je Dopisni{tvo HRT-asa [irokog Brijega preseljeno uMostar, u Mostaru se otvara idopisni{tvo Televizije Pink BiH Nakon {to je nedavno dopisni{tvo Hrvatske radio-televizije sa

[irokog Brijega, kona~no, preseljeno u Mostar (u prostorijeHrvatskog kulturnog dru{tva Napredak), u najve}emhercegova~kom gradu narednog vikenda po~inje s radom i dopis-ni{tvo Televizije Pink BiH. Prije otvaranja dopisni{tva u Mostaru kojeje najavljeno u subotu (25. augusta), ~elnici ove tv ku}e su uHercegovini instalirali predajnike, tako da }e se njihov program mo}igledati sve do Neuma. Dopisni{tvo TV Pink BiH }e voditi poznatimostarski novinar Fazlija Hebibovi}. (S.M.)

To je tip pitanja na koje je nemo-gu}e odgovoriti sa ne. U svijetu pos-toje simpatizeri nezamislivih stvari, aAl Qaida je itekako zamisliva. Dakle,simpatizeri postoje, a koliki je njihovbroj to je drugo pitanje. Mislim dazbog svega kroz {ta smo pro{li,optere}enja, strahova i onoga {to namse servira iz okruènja, malo pani-~imo i mo`da pretjerujemo. Ali, uko-liko se taj problem ne bude drào pod

kontrolom, o posljedicama ne èlim ni da razmi{ljam.

DU[KO TOMI], odvjetnik

Ja mislim da u BiH me|ulokalnim stanovni{tvom i narodomnema simpatizera Al Qaide. Tu prven-stveno mislim na bo{nja~ki narod kojije miroljubiv i kojem je terorizamstran. Me|utim, me|u osobama,stranim dràvljanima, koji su tokomrata do{li i ostali u BiH mogu}e je daima i simpatizera te teroristi~ke orga-nizacije.

GOJKO VASI], {ef kriminalisti~ke policije RS

Sigurno je da u BiH postoji sim-patizeri Al Qaide. Mislim da se radi oizrazito malom broju gra|ana kojiimaju simpatije prema toj terori-sti~koj organizaciji, ali ih ima. Dakle,ostaje sporno koliki je broj tih ljudi ikoliko su uticajni.

”

”

U ovom trenutku odnosi sa Laj~akom su kurtuozno dobri, a on djeluje veoma uljudnoMILORAD DODIK, premijer RS


BiH POSTOJE SIMPATIZERI AL QAIDE?

DA

NE/DA

FADILA NURA HAVER, knjièvnica

DA

Denis Lasi}

MINImarket-ANKETA1415.qxd 8/23/2007 3:44 AM Page 15

DIPLOMATSKI SKANDAL


Diplomatsko{vercovanjeSVENAALKALAJA

Diplomatsko{vercovanjeSVENAALKALAJANajve}i diplomatski uspjeh ministra Alkalaja u Hrva

Asim Alkalaj.qxd 8/23/2007 3:57 AM Page 16

Upoliti~kim krugovima Hrvat-

ske ve} nekoliko mjeseci kaosvojevrsna anegdota prepri~a-vaju se detalji s prvog zvani~-nog susreta {efova diplomatije

BiH i Hrvatske - Svena Alkalaja i KolindeGrabar-KKitarovi}. Prvi slu`beni susretAlkalaj i Grabar-Kitarovi} imali su uZagrebu po~etkom marta ove godine,kada je odràna 11. sjednica Vije}a zame|udràvnu saradnju BiH i Hrvatske.Tom sastanku, pored drugih zvani~nika,prisustvovao je i novoizabrani {ef bh.diplomatije Sven Alkalaj, koji se, premadostupnim informacijama, na zvani~nimsastancima drào prili~no pasivno i goto-vo nezainteresirano. No, na privatnomsastanku s hrvatskom {eficom diplomatijeGrabar-Kitarovi}, odrànom nakon susre-ta dràvnih delegacija, Alkalaj je pokazaopuno vi{e diplomatske inicijative i prego-vara~kog umije}a. Tokom jednosatnogsastanka s hrvatskom kolegicom na{ jeministar za sebe uspio isposlovati hrvat-sko dràvljanstvo, odnosno domovnicu iputovnicu!

DOMOVNICA PREKO VEZE

Hrvatska {efica diplomatije Grabar-Kitarovi} bila je nemalo iznena|ena kadajoj je {ef bh. diplomatije Alkalaj u pov-jerenju i pomalo ponizno iznio privatnumolbu da mu “nekako sredi” hrvatskudomovnicu i putovnicu, podsjetiv{i je daona, Grabar-Kitarovi}, to “moè akoho}e”. Alkalaj je ciljao na diskrecionopravo prema kojem hrvatski zvani~nici,mimo uobi~ajene birokratske procedure,imaju pravo samostalno “dodijeliti” neko-liko domovnica i putovnica dràvljanimadrugih dràva, ~ak i u slu~aju kada nisuispunjeni formalni uvjeti, kao u slu~ajuna{eg ministra Alkalaja. Sli~no pravodato je i {efovima bh. diplomatije, alisamo kada je u pitanju dodjela diplo-matskih paso{a i to u strogo ograni~enombroju.

Za razliku od ve}ine drugih gra|anaBiH kojima je hrvatska domovnica prven-stveno va`na zbog hrvatske putovnice iprelaska {engenskih grani~nih prepreka,na{em ministru Alkalaju prvenstveni jecilj hrvatska domovnica budu}i da se kaovlasnik diplomatskog paso{a ne susre}e sproblemima {engenskog reìma. Alkalaj

Sven Alkalaj, naturalizirani Hrvat


Ministar inostranihposlova BiH SvenAlkalaj molio hrvatskukolegicu KolinduGrabar-Kitarovi} damu “sredi hrvatskudomovnicu” kako bipla}ao manji porez na svoju vilu izgra|enu u Slanom

Pi{e

Asim Metiljevi}[email protected]

Hrvatskoj jeste dobijanje hrvatskog dràvljanstva!

BLAMA@ADR@AVE: SvenAlkalaj, ministarvanjskih poslovaBiH, molio je uZagrebu da mu sedodijeli putovnicaRepublike Hrvatske

ODOBRENAPUTOVNICA:Kolinda Grabar-Kitarovi}, ministricavanjskih poslovaHrvatske. dodijelilaje putovnicu-paso{bh. ministru Svenu Alkalaju


je naime vlasnik vile u Slanom, koju jeizgradio jo{ prije rata, i na koju kao inos-trani dràvljanin mora pla}ati ne{to ve}iporez od hrvatskih dràvljana. Porez zaistu nekretninu u Hrvatskoj za strance ihrvatske dràvljane razlikuje se neznatno- u konkretnom slu~aju Alkalajove vile uSlanom - najvi{e 400 KM godi{nje, i tapogodnost zapravo je bezna~ajna. No,hrvatska domovnica obezbje|uje druguva`nu pogodnost vezanu za sticanjenekretnina.

POGODNOSTIHRVATSKOG

DR@AVLJANSTVA Naime, Hrvatska se kao i Slovenija

uspjela izboriti za pravo da deset godinanakon ulaska u Evropsku uniju stranci nemogu kupovati nekretnine u Hrvatskojniti ih knjiìti na svoje ime. Ve}ina ~lani-ca Evropske unije dopustila je gra|animadrugih dràva kupovinu i sticanje nekret-nina, no u slu~aju Slovenije i Hrvatskenapravljen je presedan. Slovenci su senaime pribojavali da bi otvaranjem grani-ca za strance u vlastitoj dràvi moglipostati manjina dok su Hrvati istaknuli~injenicu da je kupovna mo} hrvatskih

gra|ana neuporedivo slabija od kupovnemo}i Evropljana pa bi u slobodnoj utak-mici sve slobodne nekretnine pokupovalistranci. Upravo zbog toga, hrvatskojdomovnici puno vi{e nego hrvatskojputovnici sko~ila je cijena jer je to postao

jedini legalni na~in na temelju kojeg i na-turalizirani hrvatski dràvljani pod jed-nakim uvjetima kao i izvorni hrvatskigra|ani mogu kupovati i prodavati nekre-tine u Hrvatskoj. Takvu pogodnost upi-som u hrvatsko dràvljanstvo stekao je ina{ ministar Alkalaj.

Molba ministra Alkalaja da se upi{eu hrvatske dràvljane uop}e ne bi bilasporna da je zahtjev pokrenut u legal-noj proceduri i da Alkalaj do hrvastkedomovnice nije do{ao zloupotrebomtrenutne funkcije ministra inostranihposlova BiH. Od Alkalaja se o~ekujeda i pred Hrvatskom kao i svakom dru-gom dràvom zastupa i pokre}e pitanjaod op}eg dràvnog interesa, kao {to jeproblem nerije{enih imovinskih od-nosa izme|u BiH i Hrvatske, spor okoLuke Plo~e, i mosta na poluotokuPelje{ac, te jo{ ~itavog niza drugihotvorenih pitanja s Hrvatskom zbogkojih BiH trpi golemu {tetu. Nije valj-da Alkalaj za {efa diplomatije izabrankako bi rije{io svoje privatne probleme

u Hrvatskoj!?Moljakanjem hrvatskih

kolega da mu mimo reda, pokratkom postupku i bezuobi~ajene birokratske proce-dure obezbijede sticanjehrvatske domovnice Alkalajje opasno poljuljao vlastitupoliti~ko-diplomatsku vjero-dostojnost koja ionako nijeodve} jaka. Ako je hrvatska{efica diplomatije u~inilaAlkalaju privatnu uslugu,treba o~ekivati da joj toAlkalaj vrati na nekom dru-gom pitanju koje uop}e ne

mora biti privatne naravi?!

DIPLOMATSKI SKANDAL

Slobodna Bosna je uspjela do}i dojednog primjerka knjige Nijaza Dura-

kovi}a Prokletstvo muslimana koja jeprevedena na arapski jezik i ~ijih je stoprimjeraka ministar Alkalaj otkupio za6.000 KM, kako bi ih poklanjao arapskimdiplomatama. Na svakom primjerku oveknjige na uvodnoj stranici otisnut jepravougaoni ìg s naznakom da je rije~ opoklonu egipatske vlade. Knjigu je prevela

i {tampala egipatska vlada {to zna~i da jeAlkalaj kupio poklonjene knjige! Ovajaran`man ministra Alkalaja s profesoromDurakovi}em najplasti~nije ilustrirapili}arski talenat Silajdì}evog {efa diplo-matije Svena Alkalaja. Najvi{e {to se odtakvog ministra diplomatije moè o~ekivatijeste da u ~etverogodi{njem mandaturije{i svoje imovinske probleme uHrvatskoj.

SITAN ]AR I VELIKA BLAMA@A

Alkalaj od Durakovi}akupio donirane knjige


OPRAVDANONADMEN

ODNOSPREMA BIH:Ivo Sanader,

premijerHrvatske

NEDOPU[TENSKANDAL:Ministarstvovanjskihposlova BiHotkupilo jeknjigu NijazaDurakovi}a,koju je ve}ranije platilaVlada Egipta


Oglasi.qxd 8/23/2007 4:00 AM Page 19

LAMENT NAD MOSTAROM


[PIRI]EVA JADIKOVKAPLANOM ZA HERCEGO

Da li [piri} svojom izjavom èli pomo}i Srbima u Mostar ili odvratiti od povratka one koji bi d

SVESRPSKASOLIDARNOST:Predsjednik Srbije BorisTadi} i patrijarh SPC-aPavle na otvaranjucrkve u @itomisli}ima

Spiric.qxd 8/23/2007 3:51 AM Page 20

[ta su srpski politi~ari uradili zavi{e od deset proteklih godinakako bi potaknuli povratak ipomogli Srbima u dolini Neretve iMostaru?! To je klju~no pitanje

kojim se, da je zaista ozbiljan i odgovoranpoliti~ar, morao pozabaviti predsjedava-ju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri}tokom svoje nedavne posjete Mostaru. Onje, podsjetimo, u dru{tvu odabranih ministara (ministrom civilnih poslovaBiH Sredojem Novi}em te ministrom van-jske trgovine i ekonomskih odnosa BiHSlobodanom Puhalcem) ovih dana obi{aopravoslavni manastir @itomisli}, smje{tendvadesetak kilometara ju`no od Mostara,koji se ina~e smatra jednim od najzna~ajni-jih kulturno-historijskih spomenika u BiH.

POVRATAK NAJSMJELIJIH

Posjete srpskih politi~ara ovom dijeluHercegovine toliko su bile rijetke da sesvaki njihov dolazak (kojih je ina~e bilo

samo nekoliko u protekloj deceniji i toobi~no pred izbore) posebno pa`ljivoprati. A izjave koje u tim prilikama novinari biljeè vrlo su, kao {to se moèvidjeti u ovom ([piri}evom) slu~aju,diskutabilne i, u principu, maliciozne -Srbima u Mostaru je nanesena velikanepravda…, `rtve su asimilacije - jednisu pripadali HDZ-u, a drugi SDA…Rije~i kao {to su “srpski narod prakti~none postoji u Mostaru i dolini Neretve,osim {to obitava ono {to se vratilo” neohrabruju one koji su tu, nego one koji suodlu~ili da se ne vrate. Nekoliko hiljadaSrba koji su ve} nekoliko godina ponovou dolini Neretve i u Mostaru uradili su to“na svoju ruku”, jer to se jednostavno nijeuklapalo u ono za {to su se zalagale vlastiu op}inama u RS u kojima su tokom rataboravili - ostanak izbjeglica izvan mjestau kojima su do rata ìvjeli. Krajemdevedesetih, najmasovniji povratak Srbau Federaciji, podsje}amo, otpo~eo jeupravo na podru~ju doline Neretve - ugodinama koje su uslijedile (od sredine1998.) na prostoru Hercegova~ko-neretvanske ùpanije, uz pomo} donacijame|unarodne zajednice, obnovljeno je

[ta premijer BiH Nikola [piri} nudi hercegova~kim Srbima


KA ZA KARAD@I]EVIMGOVINU

Pi{e

Danka Savi}[email protected]

Koliko god je situacija u Mostaru u poli-ti~kom smislu lo{a, u Gradskoj upravi teìse ka tome da se zadovolji princip ravno-pravne nacionalne zastupljenosti. Prijedesetak dana, recimo, u mostarskojGradskoj upravi uposleno je 12 slu`benikasrpske nacionalnosti. Spomenimo jo{ neko-

liko detalja: potpredsjednik Gradskog vije}aMostara Obren Lozo po nacionalnosti jeSrbin, kao i Radmila Komadina, glavnasavjetnica gradona~elnika Ljube Be{li}a,

zatim Predrag [upljeglav, jedan od petna~elnika odjela (na~elnik za organizaciju,upravne poslove i op}u upravu).

SRBI U GRADSKOJ VLASTI MOSTARA

Na pozicijama umostarskoj upravi imavi{e Srba nego Hrvata iBo{njaka u Banjoj Luci!

bima povratnicima ji bi da se vrate?

Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH NIKOLA [PIRI]tokom nedavne posjete @itomisli}u predstavio sejavnosti kao beskompromisni borac za povratak izbjeglica i ustvrdio da su Srbi u Mostaru `rtva asimilacije; na{a novinarka istraìla je kakav je

poloàj Srba u Mostaru


oko hiljadu ku}a. Posebno dobar povratakzabiljeèn je na prostoru mostarskeop}ine Jug. Samo tokom 1998. godine unaselja na prostoru op}ine Jug vratila seve}ina njihovih prijeratnih stanovnika, apovratak je, prije nekoliko godina, rela-tivno uspje{no krenuo na podru~je op}ineMostar-Sjever.

URBANA PODRU^JA BEZ SRBA

Srbi se jesu vra}ali na ova podru~ja,ali u urbana podru~ja grada povratak jebio zanemarljiv. “To je za nas zbiljabolno pitanje. Na podru~ju gradaMostara, odnosno op{tine Stari Gradìvio je veliki broj Srba, na tom podru~jui pored odre|enih napora nismo uspjelida pospje{imo povratak. Jako malo ljudise tu vratilo, a hiljade Srba je prije rataìvjelo na tom podru~ju (kompleks okoBjelu{ina, Brankovac, [ehovina.) Nakonrata, oni nisu pokazali zna~ajniji interesza povratak u Mostar... i to je ono {to naszabrinjava”, upozoravao je svojevre-meno Vujadin Berberovi}, predsjednikUdruènja Srba povratnika “Mostar”,osnovanog 1999. godine. Srpskipoliti~ari u to vrijeme nisu ni pomi{ljalida ovakve inicijative podrè i podstaknuljude na povratak. Me|unarodna zajedni-ca je na ovom podru~ju (za obnovu ku}a,obnovu infrastrukture i pruànje pomo}ipovratnicima, nabavku poljoprivredneopreme, alatki itd.) utro{ila blizu 40 miliona KM. Federacija je tako|er simboli~no u~estvovala, kao i RS. Pro{legodine, recimo, Vlada Republike Srpskeizdvojila je tek 200.000 maraka zasrpske povratnike. Su{tinski, puno ve}i

problem od prikupljanja sredstva bilo jeto {to ljudi nisu ohrabrivani (sapoliti~kog nivoa) da se vra}aju u mjestaodakle su izbjegli.

Sve do prije tri godine (do dono{enjanovog nametnutog Statuta u Gradskomvije}u Mostara) u mostarskom Gradskom

LAMENT NAD MOSTAROM


Inicijalna sredstva za obnovu jednog odnajve}ih pravoslavnih hramova na Balkanu -Saborne crkve u Mostaru, sru{ene do temeljapo~etkom rata u BiH (oko 15 miliona KM)obezbijedit }e Gradska uprava Mostara. Prvikorak u njenoj obnovi napravljen je pro{legodine (sredstvima Vlade Federacije BiH),kada je ra{~i{}ena ru{evina, a sakupljenokamenje pravilno razvrstano pod stru~nimnadzorom. Prema najavama iz eparhije,pored vlade Srbije koja je obe}ala zna~ajnasredstva, trebala bi biti odràna donatorskakonferenija na kojoj bi u~estvovale i nekestrane zemlje spremne da pomognu u njenojobnovi. Procjenjuje se da }e za taj posao bitipotrebno oko 2.000.000 eura. Mostarskigradona~elnik Be{li} se namjerava obratitigeneralnom tajniku UNESCO-a kako bi gapodsjetio na obe}anje ove organizacije da}e pomo}i obnovu Saborne crkve uMostaru, samostana Plehan, i Ferhadijadàmije u Banjoj Luci.

OBNOVA SABORNE CRKVE U MOSTARU

Gradona~elnik MostaraLjubo Be{i} traìt }epomo} od UNESCO-a

STRATEGIJA ZA HERCEGOVINU:Milorad Dodik i

vladika trebinjski Grigorije

HUMANITARNA SIGURNOST: Dràvni

ministar SredojeNovi}

KOREKTAN ODNOS PREMA SVIMGRA\ANIMA: Ljubo Be{li},gradona~elnik Mostara


vije}u Srbi su imali osam do desetvije}nika, u nekoliko saziva predsjedniciGradskog vije}a (Ratko Pejanovi}, MilanJovi~i}) tako|er su bili Srbi. Kada je,me|utim, prije desetak godina krenuopovratak Srba u ovaj kraj, povratnici su sesami àlili da od srpskih vije}nika nisuimali nikakve koristi - oni nisu pokazivaliinteres za to da pomognu u pronalaènjusredstava za obnovu neke od devastiranihsrpskih ku}a, pa ~ak ni to da pomognupovratnicima da uvedu rasvjetu u naseljagdje su u ve}ini Srbi-povratnici ili na nekidrugi na~in olak{a povratak. PovratniciSrbi, naime, na podru~je Mostara nisupoliti~ki organizirani, niti su u biti imalilegitimnih predstavnika u strana~kim pre-govorima o statutu grada u kojima su sud-jelovali, {to je oteàvalo njihov poloàj.Umjesto autenti~nih predstavnika zastu-pali su ih oni koji su se jo{ tokom rata prik-lonili nekoj od dominantno bo{nja~ko-hrvatskih opcija. Povrtak Srba u ovaj krajbio je, dakle, u prvom redu politi~ki prob-lem. Stvar je jednostavno u tome da onipoliti~ari (u ovom slu~aju srpski) koji su“sa vrha” trebali ohrabrivati povratak tonisu radili. Crkva je u tome tako|er odgi-rala izvjesnu ulogu.

VRA]A LI SE VLADIKA U MOSTAR?

Episkop zahumsko-hercegova~ki iprimorski Grigorije kaè da je uticajraznih okolnosti doveo do toga da Srbi uMostaru snose odgovornost za to. Ali,vladika, ipak, radije govori o posljedica-ma: “Osim ~injenice da danas u Mostaruìvi oko osam hiljada Srba, od prijeratnihoko trideset hiljada, prisustvo Srba ne vidise nigdje u strukturama vlasti, obrazovanjai upravljanja. Odnos je 50:50:0 kada su upitanju sva tri naroda”.

U Mostaru je ina~e do rata od ukup-no 126.628 stanovnika bilo 23.846 Srbaili 18,8 posto, a Vladi~anski dvor, ili nje-gov ve}i dio, koji je tada bio sjedi{teeparhije koju vodi Grigorije, obnovljenje jo{ prije dvije godine. Podsjetimo dasu u sklopu obnove Starog mostaobnovljene zgrada Napretka i Vakufskidvor, te Vladi~anski, ve}im dijelom -zbog nedostatka sredstava, tako da jevlasniku, Srpskoj pravoslavnoj crkvi,ostalo da dovr{i dio radova.Svojevremeno vladika je najavljivao isvoj povratak u sjedi{te eparhije uMostar, {to bi zasigurno bila dobra poru-ka i drugima da slijede njegov primjer,ali to se do sada nije dogodilo.

Do kraja godine Vladi~anski dvor bitrebao u potpunosti biti u funkciji. Ostajeda se vidi ho}e li se tada, kao {to je govo-rio, vratiti i vladika Grigorije u Mostar.

[ta premijer BiH Nikola [piri} nudi hercegova~kim Srbima


Iguman manastira @itomisli}i Danilo

Pavlovi} imao je vrlo pozitivnu ulogu ustvaranju bolje klime kada je u pitanjupovratak Srba i obnova me|unacionalnihodnosa - iguman je uspio uspostaviti kon-takte sa Islamskom zajednicom, Katoli-~kom crkvom, gradskim vlastima itd.Rekonstrukcija manastira @itomisli}i, kojije do temelja sru{en 1992. godine, po~elaje 2002. godine. U obnovu manastira ihrama u sklopu manastirskog zdanjauloèno je oko 250.000 konvertibilnih

maraka. Vlada Republike Srpske u njegovuje obnovu uloìla 50.000, a VladaFederacije BiH donirala je 35.000 maraka.Ostatak su finansirale ~etiri srpskeporodice iz Hercegovine koje su èljeleostati anonimne. U dolini Neretve je, premapodacima eparhije, tokom rata o{te}eno iliuni{teno 30 pravoslavnih hramova, Poredmanastira @itomisli}i, do sada su obnovljenei Stara mostarska crkva, crkva u BijelomPolju kod Mostara, te crkva u Klepcima kodâpljine.

PRAVOSLAVNE SVETINJE U HERCEGOVINI

Dizanje iz mrtvih

JEZIK MR@NJE,NETOLERANCIJE,LA@I I PODVALA:Dràvni premijerNikola [piri}

IZAZOV POVRATKA: Uni{tenipravoslavni manastir u @itomisli}ima zahtijeva brzui skupu obnovu


SENZACIONALNA ISPOVIJEST


Lako je biti veliki musliman u Sarajevu - u Beo

NAIBU MUFBIVŠI

NAIBU MUFBIVŠI

ISLAM SAM PRIMIO U INDIJI:Abdulah Numan, zamjenik beogradskog muftije

Abdulah.qxd 8/22/2007 11:38 PM Page 24

Pri~a kako je Ivan Trifunovi}postao Abdulah Numan je nes-vakida{nja. Dvadesetogodi{njiBeogra|anin Ivan, pripadniktada{njeg hipi pokreta, odlazi u

Indiju sa prijateljima.Nakon nepunih godinu dana u

Beograd se vra}a bos, bez prtljaga i kaoAbdulah Numan. Porodica - duboko reli-giozni pravoslavci - raduju mu se, ali neprihvataju njegovo religijsko opredjeljenje.Na ru~ak i na razgovor poziva ga jedinotetka, beogradska glumica Ruìca Soki}.

Danas ovaj {ezdesetogodi{njak ìvi uMelburnu gdje predaje na tri univerziteta,ali i u Beogradu gdje je zamjenik beograd-skog muftije Hamdije Jusufspahi}a, kojegje Islamska zajednica uè Srbije nedavnoimenovala za vr{ioca du`nosti reisu-l-uleme Islamske zajednice Srbije.

Za sebe kaè da je “dete Bajraklidàmije”, a na pitanje zbog ~ega je primio islam, odgovara:

“Hteo sam da imam mir u du{i, hteosam da imam duhovno zadovoljstvo,hteo sam da saznam istinu. Oti{ao samu Indiju, do koje sam putovao mesecdana kombijem. Tamo sam gledao {tase oko mene de{ava, ~itao, u~io iodlu~io da postanem musliman. Odtada sam, stvarno, po mom mi{ljenju,bolji ~ovek.

Kako sam postao veliki musliman


ABDULAH NUMAN, zamjenik beogradskog Muftije, profesor na brojnim islamskim katedrama u svijetu, bivši pravoslavac koji je u Indiji primio islam, prvi

put je samo novinarki “SB” povjerio do sada nepoznate ~injenice iz svoje biografije, otkrio svoju duhovnu vezu sa islamom, burnu mladala~ku “fazu”,

razloge prijateljstva sa muftijom HAMDIJOM JUSUFSPAHI]EM i rezerve prema reisu MUSTAFI CERI]U

u Beogradu vladaju potpuno druga~ija pravila!

Pi{e

Mirha Dedi}[email protected]

MUFTIJA ABDULAH NUMAN,VŠI IVAN TRIFUNOVI]

MUFTIJA ABDULAH NUMAN,VŠI IVAN TRIFUNOVI]

SRAMOTA ZA BEOGRAD: Paljenje Bajraklidàmije ~in je nasilja i divlja{tva


Zavr{io sam~etiri fakul-teta i preda-

jem islamskestudije na

Univerzitetu uMelburnu.

Mislim da samse kao musliman

izgradio kao ~oveki da sam na{ao svoj

put i da su ljudi

oko mene, moja rodbina i prijatelji zado-voljniji sa mnom ovakvim kakav sam”.

SA LSD-a NA ISLAMTokom boravka u Indiji na{ sagov-

ornik je dolazio u nevjerovatne situacije.@ivot mu se odvijao kao na filmu. Na putje po{ao sa samo trista dolara koje mu jedala ~uvena slikarka Ljubica Cuca Soki},maj~ina sestra.

“U to vreme svi smo verovali da uIndiji ima ne{to {to ne postoji nigde u

svetu. Otac koji je ~esto putovao uLondon, èleo je da prvo vidim Zapad.Me|utim, moji prijatelji s kojima samkrenuo ve}inom su se interesovali za nir-vanu i budizam. Na{ put ka nirvani bio jeu kombiju, zajedno sa dvojicom Nemacakojima smo platili da nas dovezu do NjuDelhija. Preko Turske, Irana, Avganistana,Pakistana, nakon vi{e od mesec dana stiglismo do Indije”.

Pet prijatelja prvo odlaze u Nepal, u selo Svajambunat , 30 km od

SENZACIONALNA ISPOVIJEST

U Beogradu, prema popisu provedenom 2002. godine, ìvi oko125 hiljada Bo{njaka. Nekoliko stotina njih se skupi petkom ispredBajrakli dàmije kada se klanja dùma namaz. Kada je Abdulah uBeogradu, bude preko hiljadu dèmatlija jer je me|u dèmatlijamaomiljeni efendija. U Beogradu me|u vjernicima nikada nije imao prob-lema zbog toga {to je “svojevremeno bio pravoslavac”. Svi koji gapoznaju znaju sa koliko ljubavi obavlja svoj posao. Me|utim, jedan od,rijetkih koji “zamjera” {to Numan obavlja du`nost efendije u Bajraklidàmiji je reisu-l ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa efendijaCeri}. Na nedavnom skupu u Kairu gdje se obiljeàvala godi{njica AlAzhar univerziteta uz podsmijeh je muftiji Jusufspahi}u kazao:“Nabili ste ahmediju Numanu!”

Me|utim, i efendija Numan ima zamjerki na Ceri}evo pona{anje.Smatra da Ceri} najvi{e radi na razjedinjavanju Bo{njaka u Srbiji.Prije svega zbog toga {to podràva muftiju sandà~kog Muamera

Zukorli}a i njegovu novoosnovanu Islamsku zajednicu Sandàka kojaprovodi isklju~ivo politiku reisa Ceri}a.

“Mi u Beogradu ne èlimo da nam Ceri} kroji politiku, zbog togasmo osnovali Islamsku zajednicu Srbije, na ~ijem je ~elu reisu-l-ulemaJusufspahi}. Mi kao Islamska zajednica u Srbiji i kao muftijstvo znat-no smo stariji od muftijstva u Sandàku. Ceri} mi je rekao da ko nepriznaje da je Novi Pazar centar Islamske zajednice uSrbiji moè slobodno umrijeti kao }afir. Ja sam gapitao u kojoj knjizi to pi{e i da li na taj na~in govorijedan u~en ~ovek kakav bi trebao biti reisu-l-ulema.

Bo{njaci u BiH su jedan ispa}en narod i to bezikakve krivice. Ljudi su puno propatili. O tometreba voditi ra~una i u dàmijama, dràtihutbe koje ljudima pruàju psiholo{kupomo}, ne zloupotrebljavati ih u politi~kesvrhe, kao {to to Ceri} ~ini. U Bosni treba dase povede jedna renesansa koja }e ljude daizvede iz tuge a to je izme|u ostalih i posaoimama”.

Reisa Ceri}a, prema tvrdnji AbdulahaNumana, najvi{e zanima politika. On je oti{aokod Milorada Dodika i isposlovao da ga uBeogradu primi predsjednik Srbije Boris

Tadi}. Pri tom je zaobi{ao vrata Bajraklidàmije. U pratnji mu je bio muftija sandà~kiZukorli}.

“Reis Ceri} je Tadi}u sebe predstavio kao predsednika BiH usenci koji moè mnogo da u~ini na uspostavi dobrih odnosa izme|uBiH i Srbije. Tako|e je Tadi}u tom prilikom rekao da }e u Beogradu dapodigne Islamski centar. Tadi} je samo rekao da je to lepo. Odmahnakon toga Ceri} se na TV stanicama hvalisao kako mu je samo polasata bilo potrebno da se dogovori o izgradnji Islamskog centra. A mi,verujte, bez uspeha to traìmo zadnjih trideset godina, tako da naravno od Ceri}evog centra ne}e biti ni{ta.

Osim toga, on je dvoli~an ~ovek, kada se vidimo, on obe}ava da}e me|u Bo{njacima u Srbiji sve biti kako treba i da on radi na tome.Muftiji Jusufspahi}u obe}ava da }e mu, kada po|e u penziju, napravitiveli~anstveni ispra}aj u Sarajevu kakav niko ne pamti”.

Na kraju nam je Numan iznio svoje vi|enje skrivenih ambicijareisa Ceri}a:

“Ceri} ima ambiciju da postane evropski muftija, odnosno mufti-ja umerenih muslimana u Evropi. U raznim razgovorima koji se vode

to se nimalo nije dopalo Turcima jer smatraju da oni treba da dobi-ju to mesto. U poslednje vreme Ceri} veoma ~esto kontaktira saArapima u Francuskoj i traì da oni lobiraju i pruè mu podr{kukako bi bio imenovan za evropskog muftiju. Koliko je on za tomesto kompetentan, govori ~injenica da ~ovek koji bi trebao daradi na ujedinjenju muslimana u ~itavoj Evropi upravo u Srbijinajvi{e radi na njihovom razjedinjenju.”

MUSLIMANI U BEOGRADU

“Reis Mustafa Ceri} je ’poklopio’Sandàk, a o ostatku muslimana

u Srbiji ne vodi ra~una!”


RIVALSTVO BEOGRADA I SAND@AKA: Muamer Zukorli},sandà~ki muftija, i predsjednik Srbije Boris Tadi}

ALTERNATIVNIDIPLOMATA:Mustafaefendija Ceri}

BEOGRADSKIMUFTIJA: HamdijaJusufspahi}


Katmandua gdje iznajmljuju ku}u odblata.

“Na jednoj strani sede koze, na drugojmajmuni, i svi se druè s ljudima.Me|utim, ve} posle dva meseca ponesta-lo nam je para, pa su moji drugoviodlu~ili da se vrate ku}i, a ja sam ostao.Bilo je tu ljudi sa raznih strana sveta,najvi{e Amerikanaca, i svi su dolazili naneku vrstu duhovne ispa{e. Tu se zadesioi jedan Beogra|anin koji nije bio s namau grupi. Jednog dana pod uticaj LSD-apopeo se na vrh hrama. Po{to su se gorenalazile zlatne statue Bude, seljaci su mis-lili da on ho}e da ih ukrade i krenuli su daga lin~uju. Spasio ga je jedan Italijan, kojije vitlaju}i sekirom uspeo momka daubaci u moju ku}u od blata. Kasnije jedo{la policija da ga traì i u rutinskoj kon-troli uvideli su da mi je istekla viza.Pokupili su me i odveli u policijsku stanicu,gde sam i upoznao Italijana koji mi je odtog trenutka postao saputnik. EnzoliGuori i ja bili smo potpuno bez para. IzKatmandua su nas odveli na indijskugranicu, gde sam odmah dobio vizu.Stigli smo u jedno mesto pored NjuDelhija, staro selo u kome se nalazinajve}i minaret na svetu, Kutub-minaret,kao i stare zapu{tene dàmije. Tu je ìveojedan budisti~ki monah koji je ina~e bioprofesor biv{em kambodànskom kralju.On je pe{ke pre{ao Indiju i DàvaharlalNehru, tada{nji predsednik Indije, dao muje komad zemlje na kom je imao dve ku}ekoje je izdavao i svoj hram. On me jazaposlio da radim kao ba{tovan. Sadiosam ruè i luk, ~istio polje, a uve~e smozajedno meditirali. U hramu je bilo dostaknjiga i u jednoj od njih sam na{ao izreke

Muhameda a.s. Svakodnevno sam ih ~itaoi dugo razmi{ljao o njima”.

Nakon tri mjeseca Ivan odlazi umjesto Ad`mir koji se nalazi u indijskojdràvi Radàstan, gdje se nalazi grobislamskog sufijskog mistika Muinudinaî{tija, poznatog po tome {to je pro{irioislam u Indiji.

“Jedne februarske no}i 1970. godinepojavio se kod dàmije {ejh svih {ejhova.Seo je pored mene i pitao me kako sezovem. Rekao sam - Ivan Trifunovi}, a onmeni: “Sad se zove{ Abdulah Numan i idisad kod svog oca”. U tom trenutku sambio najsre}niji ~ovek na svetu. To je zamene bio trenutak sre}e koji jedino moguda poredim sa trenutkom kada mi se rodi-la }erka. Unutra{nje ushi}enje, kao dasam lebdeo, momenta u kom sam se ose-tio fino, toplo, za{ti}eno, i kona~no mi jebilo milo {to sam ìv.

Oti{ao sam na èlezni~ku stanicu snamerom da otputujem za Beograd, iproveo sam tamo ceo dan, ali nisam

Kako sam postao veliki musliman


Poznati pjeva~ i ro|eni SarajlijaZdravko ôli} vrlo ~esto daje donacije zaBajrakli dàmiju, tvrdi na{ sagovornik.

“Nedavno je do{ao u dàmiju, poljubioruku Hamdiji Jusufspahi}u i darovao 400eura. Nekoliko dana prije njegovog koncer-ta na Marakani po svom menadèru, koji jeina~e musliman, Adisu Gojaku, poslaonam je petnaest ulaznica za koncert”.

Brat Zdravka ôli}a, Dragan, nedavnoje u blizini Bajrakli dàmije na Dor}oluotvorio }evabdìnicu koja ze zove

Sarajevski }evap. Recept za dobre }evapezatraìo je od popularnog sarajevskog}evabdìje Tarika Hodì}a.

“Nedavno sam bio u Sarajevu i posetioHodì}a. Pitao sam ga da li mi kao musli-mani moèmo da kupujemo kod ]oli}a}evape jer nam je }evabdìnica samotrista metara od dàmije. Kazao je da muje dao isti recept po kojima on pravi}evape u Sarajevu, ali nije mogao da migarantuje da u njima ne}e biti i svinjskogmesa”.

SARAJLIJE I U BEOGRADU

Zdravko Èoli} redovnopomaè “Bajrakli dàmiju”!

PORODI^NA DRAMA: Mojprelazak na islam razumelaje samo moja tetka, glumica Ruìca Soki}

UVIJEK SPREMAN ZA POMO]:Zdravko ôli}, redovni je donator Islamske zajednice Srbije


mogao da se vratim. Oti{ao sam udàmiju, podelio novac koji sam imaoprosjacima i ostao tu da ìvim. Tu samnau~io da klanjam. Ja nisam traìo religiju,traìo sam Boga i na{ao sam ga u islamu”.

Mnogo je godina pro{lo prije nego {to}e rodbina i prijatelji u Beogradu Ivanapo~eti da zovu Abdulah.

Kada se vratio ku}i u indijskom odi-jelu, bez prtljaga, i saop{tio majci da jepostao musliman, njegovi najbliì su bilikao “maljem udareni”.

“Porodica se naljutila na mene. Bili supravoslavni vernici i to im je te{ko palo.Znam da me je porodica mnogo volela, alibiti musliman bilo im je strano. BakaLjubica je bila najupornija. Mnogo puta jenapadala dàmiju, vre|ala, pretila, vikala:vi ste meni ukrali unuka. Majka me je,me|utim, poku{avala ‘na pravi put’izvesti razgovorom. Naravno, nije vrede-lo. Po{to su shvatili da sam ozbiljan, nekisu se ba{ naljutili, jedino me moja tetkaglumica Ruìca Soki}, koja je ina~ero|ena u Banjoj Luci, pozvala na ru~ak irekla: ‘Hajde sada, pri~aj’. Kada je celaporodica imala hladan odnos prema meni,tetka Ruìca je imala lepu re~ za mene ipodràvala me, a ja sam je uvek voleozato {to je bila svoj ~ovek”.

NISAM AVANTURISTAPo povratku u Beograd Abdulah

odlazi u Bajrakli dàmiju gdje upoznajemuftiju Hamdiju Jusufspahi}a.

“Sve sam mu ispri~ao. On me jeotvoreno pitao da li sam avanturista.Njegova èna Nabila nam je skuvala ~aj,nas troje smo celu no} razgovarali i odtada smo nerazdvojni prijatelji. Svaki dansam dolazio u dàmiju i u~io islam.Hamdija je bio uporan i uveravao me datreba da zavr{im {kolu, a ja sam se braniore~ima da to nije neophodno jer je iposlanik Muhamed a.s. bio nepismen.Rekao mi je da kao neznalica ne}u bitinikom od pomo}i, ni sebi ni islamu. Istogdana upisao sam se u ve~ernju {kolu.Po{to sam zavr{io gimnaziju, hteo sam daupi{em Pravni fakultet, ali me pozovu uvojsku. Odsluìo sam je u Zagrebu, graduu kojem je na Trgu `rtava fa{izma ceosprat jedne zgrade bio pretvoren udàmiju. Tamo sam ispostio dvaramazana i upoznao se sa studentima izBosne i Hercegovine, koji su me vadili izkasarne.

Kada sam se vratio u Beograd,zara|ivao sam tako {to sam kuhao pasuljsa piletinom u kuhinji Bajrakli dàmije.

Godine 1972. rekao sam muftiji dabih voleo da odem negde gde ljudimamogu da nazovem selam. I oti{ao sam uVisoko. Tamo sam upoznao imamaAsima A`daji}a, koji me upoznao sa

tamo{njim dervi{ima. Zajedno smo ~inilizikr. Kada sam nedavno, nakon tridesetgodina, posetio Visoko, ugledao medervi{ Ragib i odmah prepoznao.

Nakon Visokog sam do{ao uSarajevo. Iznajmio sam sobu u bliziniGazi Husrev-begove dàmije u kojoj samsvaki dan klanjao. U Sarajevu su mi sede{avale divne stvari.

]amil-efendija Silajdì}, glavniimam Gazi Husrev-begove dàmije, otacHarisa Silajdì}a, koji je predavao hifzna Medresi, bio je divan hodà. On jeimao obi~aj da svoje studente vodi nabaklavu, jednom prilikom je i menepoveo na kiselu ~orbu. Kada bi on biodeùrni u dàmiji, ja bih sa njim sedeo idugo razgovarao. Zaista je bio posebanimam. Njemu je ~ovek mogao sve dakaè. Ina~e, gostoljubivost i gostoprim-

stvo koje sam osjetio u Sarajevu postojijo{ samo u Indiji. I tako je uvek kadado|em. Na Ba{~ar{iji i na Ilidì ~ovekmoè da oseti posebnu vibraciju, kojenigde na svetu nema. Osim toga,Bo{njaci su posebni, imaju neku lakudobronamernost, brzo te prihvate i voleda se na{ale”.

Po povratku u Beograd muftijaJusufspahi} je insistirao da se Abdulahupozna sa studenticom Razijom koja jetom prilikom do{la iz Australije.

“Ja sam taj susret izbegavao jer samimao samo jedno odelo koje je mirisalo napasulj. Me|utim, Hamdija je tvrdio daène to vole. Pet meseci nakon {to smo seupoznali Razija, koja je ina~e Bosanka izmesta Suha~e kod Bosanskog Novog, i jasmo se ven~ali i to je bilo prvo ven~anjeobavljeno u beogradskoj Bajrakli dàmiji.Da se tada nisam oènio, mislim da nika-da ne bi. Boga mi! Posle vjen~anja oti{lismo na medeni mesec u Sarajevo, a zatimu Australiju”.

Muftija Jusufspahi} je tada prvi putAbdulahu zapovjedno rekao: “Pusti}u teu Australiju ako studira{”. Upisao jeislamske studije, a potom magistrirao uSaudijskoj Arabiji.

“Ja kad po~nem ne znam da stanem,zavr{io sam sociologiju, filozofiju,menad`ment i doktorirao. Sada predajemtri predmeta na fakultetu u Melburnu”.

Abdulah ima k}erku Munu i sinaKerima. Njihova baka Stamena koja jenedavno preminula i djed Dragan vidjelisu ih samo na fotografijama.

SENZACIONALNA ISPOVI-


SARAJEVSKI DANI: ]amil-efendija Silajdì},glavni imam Gazi Husrev-begove dàmije, otac HarisaSilajdì}a, koji je predavaohifz na Medresi, bio je divanhodà. On je imao obi~aj dasvoje studente vodi nabaklavu

MUSLIMANSKAPRIJETNJA SRBIJI: Dàmija u Ni{u u plamenu


Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:68501600000168 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE:RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da

po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR

Polugodi{nja: 80 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 260 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 130 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 400 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 200 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate

tekstove objavljene u na{em listu.

Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom

broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete

va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.

Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod

teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je

S B K 5 — — — — — — — — — — — — — — — — — — - (tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.

Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Oglas.qxd 8/22/2007 11:13 PM Page 29

Ve} je skoro puna godina otkakodvije tvornice namjenskeindustrije BiH - Bratstvo izNovog Travnika i Pretis izVogo{}e - bezuspje{no poku-

{avaju dobiti dràvnu saglasnost zaizvoz raketnog sistema Orkan, najmo-

}nijeg i najglasovitijeg oru|a koje jenajve}im dijelom proizvedeno u BiH.Za nabavku Orkana zainteresirane sumnoge armije svijeta, no najve}i inajkonkretniji interes pokazala je armijaGruzije, nekada{nja ~lanica Sovjetskogsaveza, koja se nakon raspada ruskeimperije neprestano suo~ava s prijetnja-ma teritorijalnog integriteta. Gruzija jeposljednjih godina uz pomo} zapadnihsaveznika zapo~ela ambiciozno graditivlastite odbrambene snage i u koncepci-

VOJNA TAJNA


Pod sna`nim pritiskom Rusije bosanskohercegova~kanamjenska industrija sprije~ena je u realiziranju

jednog od najve}ih poslijeratnih izvoznih poslova -zaustavljen je izvoz raketnog sistema “Orkan” za koji

je Gruzija spremna platiti 19 miliona dolara

BH. vojna induneprijateljstva R

BH. vojna induneprijateljstva R

Pi{e

Asim Metiljevi}[email protected]

Rusi raketni sistem “Orkan” proglasili “ofanzivnim oru`jem ne

Asim.qxd 8/22/2007 8:13 PM Page 30

Ruska ucjena BiH


dustrija `rtvaRusije i Gruzije

dustrija `rtvaRusije i Gruzije

`jem nepotrebnim Gruziji” i sprije~ili ve} dogovorenu isporuku!

Kalibar 262 mmBroj lansirnih cijevi 12Posada 5 vojnikaMasa rakete 382 kgDomet 5-50 kmBrzina lansiranja 12 raketa - 24 sekunde

TEHNI^KEKARAKTERISTIKE

ORKANA

Najmo}nijeoru`je

nekada{njeJNA

VI[ECIJEVNA DIPLOMATIJARusija se protivi ja~anju vojnih potencijalaGruzije i na sve na~ine poku{ava zaustaviti iomesti “gomilanje naoruànja”. Pogotovoofanzivnog naoruànja u {ta, prema ruskoj interpretaciji, spada i “Orkan{ proizveden u BiH

Asim.qxd 8/22/2007 8:13 PM Page 31

ji njihove odbrane raketni sistem Orkanzauzima va`no mjesto kao efikasan na~invojnog odvra}anja. Nasuprot tom sta-jali{tu, Rusija se protivi ja~anju vojnihpotencijala Gruzije i na sve na~inepoku{ava zaustaviti i omesti “gomilanjenaoruànja”. Pogotovo ofanzivnog nao-ruànja u {ta, prema ruskoj interpretaciji,spada i Orkan proizveden u BiH.

OFANZIVA AMBASADORA

[UVALOVATo je stajali{te u nekoliko navrata

~lanovima Predsjedni{tva BiH jasno pre-nio ruski ambasador u BiH Konstantin[uvalov, koji je obavje{tajnim kanalimadoznao sve pojedinosti tajno vo|enih pre-govora gruzijskog ministarstva odbrane s

rukovodstvom BNT-a i Pretisa. Na~in nakoji se ambasador [uvalov usprotivioisporuci Orkana Gruziji nije ostavionikakve dileme: ukoliko BiH ne poslu{arusku sugestiju, mogla bi navu}i bijesRusije, jedne od pet ~lanica tzv. kontaktgrupe zaduène za implementacijumirovnog ugovora iz Daytona. Budu}i da~lanice kontakt grupe svoje odlukedonose konsenzusom, politi~ki uticajRusije u BiH nesumnjivo je golem, a~esto i presudan zbog sna`ne i skorobezrezervne podr{ke Srbima, njihovimtradicionalnim saveznicima.

Budu}i da su Pretis i BNT ve} ranije,prije nego {to su pribavili saglasnostnadle`nih dràvnih organa sklopili pre-dugovor s Gruzijom o isporuci jednogkompleta Orkana vrijednog 19 miliona

dolara, rusko protivljenje tom posludovelo ih je u vrlo nezahvalnu poziciju.Preuzete obaveze prema Gruziji Pretis iBNT ne mogu ispuniti a istovremeno ne

mogu prona}i ni jedan uvjerljiv razlogzbog kojeg bi raskinuli ugovor sGruzijom. Jedini ~vrst argument protivisporuke naoruànja nekoj dràvi jesterezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedi-njenih nacija kojom joj je uveden embar-go na naoruànje. U slu~aju Gruzije takvarezolucija ne postoji, {to zna~i da jeisporuka oru`ja dozvoljena. Osim toga, ukonsultacijama s nekoliko diplomatazapadnoevropskih dràva zvani~nicimabh. vlasti nedvosmisleno je kazano kakose Gruzija ne nalazi na listi dràva kojimaje Savjet bezbjednosti uveo zabranunaoruàvanja. Dapa~e, re~eno im je dave}ina evropskih dràva vojno sara|uju sGruzijom i da nema ni jednog razloga daBiH bude izuzetak. Osim toga, na{i suzvani~nici doznali da ovogodi{nji vojnibudèt Gruzije namijenen za nabavkunaoruànja iznosi 270 miliona dolara i da}e “svakako biti potro{en, bez obzira nadrànje Rusije”.

VOJNA TAJNA


Razornu mo} Orkana osjetili su gra|aniZagreba 2. i 3. maja 1995. godine. Kako bise osvetli za poraz pretrpljen u vojno-redarstvenoj akciji Bljesak koja je po~ela 1.maja 1995. godine, vojska tzv. SrpskeKrajine s ~etiri projektila raketnog sistemaOrkan napala je samo sredi{te Zagreba.Rakete Orkan lansirane su s udaljenosti odpreko 40 kilometara i tom prilikom poginu-lo je {estero ljudi, 39 je te{ko a 136 lak{eranjeno.

Armija BiH tokom rata nije bila u posje-du raketnog sistema Orkan, budu}i da jeBNT bio pod kontrolom HVO-a, dok je Pretisbio pod kontrolom vojske RS.

ORKAN U MINULOM RATU

Marti} na Zagreb ispalio~etiri rakete “Orkan”

O[TAR ULTIMATUM: Ukoliko BiH ne poslu{a rusku sugestiju, mogla bi navu}i bijes Rusije, jedneod pet ~lanica tzv. kontakt grupe zaduène za implementaciju mirovnog ugovora iz Daytona

STO POSTO BOSANSKO: Raketni sustavOrkan jedan je od neprevazi|enih

poduhvata bh. namjenske industrije

BOMBARDER IZ KNINA: MilanMarti} naredio je napad na Zagreb

Asim.qxd 8/22/2007 8:14 PM Page 32

U nedostatku uvjerljivijih argumenatakojima bi osporio isporuku OrkanaGruziji, ruski ambasador [uvalov potegnuoje vojne razloge: navodno, Orkan nespada u defanzivno nego u ofanzivnonaoruànje pa je zbog toga njegovaisporuka Gruziji vrlo problemati~na.

Podjela naoruànja na ofanzivno idefanzivno krajnje je neuvjerljiva budu}ida postoje i druge teorije po kojima je svenaoruànje defanzivno jer sluì zaodvra}anja potencijalnog agresora. Premaovoj teoriji, mir u svijetu po~iva naravnoteì straha!

YU-IRA^KI PROJEKATU strogo vojnom pogledu, raketni sis-

tem Orkan ne svrstava se eksplicitno ni uofanzivno ni u defanzivno naoruànje,odnosno ima karakteristike i jednog i dru-gog. U prospektu ovog oru|a stoji da jeOrkan “namijenjen za vatrenu podr{kujedinica ranga korpusa i armije” te da je“efikasan protiv ìve sile i oklopnih vozi-la” i da se “moè koristiti i za protivok-lopno zapre~avanje”. Drugim rije~ima,podjednako je i ofanzivno i defanzivno.Ako je ta podjela uop}e relevantna!

Samohodni vi{ecijevni baca~ raketaM87, poznat pod imenom Orkan, nastaoje u suradnji vojne industrije biv{eJugoslavije i vojne industrije Iraka.

Ruska ucjena BiH


Tradicionalno lo{i odnosi izme|uRusije i Gruzije posljednjih su dana dodat-no zao{treni. Povod za novu napetost bilaje misteriozna raketa koja je 6. augustapala u blizini sela Tsitelubani, oko 65 kilo-metara zapadno od gruzijske prijestolniceTbilisija. Gruzijski zvani~nici ovaj su inci-dent okarakterizirali kao ”rusku agresiju”!

Incident s raketom od prije nekolikodana dospio je pred krovnu sigurnosnuorganizaciju Evrope - OSCE, ~ija }e misijauskoro otputovati u Tbilisi i Moskvu kakobi utvrdila stvarne ~injenice i pospje{ilarusko-gruzijski dijalog. Za {efa OSCE-ovemisije imenovan je raniji {ef hrvatskediplomatije Miomir @uùl.

Stvarni razlozi zategnutih odnosaizme|u Rusije i Gruzije puno su dublji idugotrajniji. Kulminirali su po~etkom 90-ihgodina pro{log vijeka kada su Amerika,Velika Britanija i Turska uspjele posti}i

dogovor o izgradnji naftovoda dugog 1760kilometara izme|u Kazahstana i Turskenad kojim Rusija nema kontrolu. Manjimdijelom ovaj naf tovod prolazi i krozGruziju, ~i j i se tada{nji dràvi vrh predvo|en Eduardom [evarnadzeom

priklonio interesima zapadnih saveznika. Kamen spoticanja u odnosima Moske i

Tbilisija nalazi se i u Abhaziji i Ju`nojOsetiji, dvije gruzijske pokrajine prete`nonastanjene Rusima koje su se ratompoku{avale odvojiti od Gruzije i pripojitiRusiji. Tbilisi sumnji~i Moskvu da stoji izaseparatisti~kog pokreta Abhazije i Ju`neOsetije i da na taj na~in spre~ava Gruzijuda uspostave puni teritorijalni suverenitet.

Tbilisi Moskvu optuùje za imperijal-izam, a Moskva Tbilisi da vodi protivruskupolitiku, osobito nakon u~estalih najavaprema kojima bi Gruzija uskoro mogla pris-tupiti NATO-u.

RUSKO-GRUZIJSKI KONFLIKT

Hrvatski diplomata @uùlposreduje u pomirenju

Moskve i Tbilisija

ZATEZANJE KONOPCA:Vladimir Putin, predsjednik

Rusije, ozbiljno upozorava Gruzijuna mogu}nost vojnog raspleta zategnutih bilateralnih odnosa

PODR[KA ZAPADA: Gruzijski predsjednik Mikheil Saakashvilli

i biv{i britanski premijer Tony Blair

RUSIJAVladimir Putin

GRUZIJAMikheilSaakashvilli

Asim.qxd 8/22/2007 8:14 PM Page 33

Projekat je zapo~et 1980. godine a prviraketni sistem sklopljen je u prolje}e1985. godine. Nakon dvogodi{njeg testi-ranja na vojnim poligonima Iraka,po~etkom 1987. godine zapo~inje serijskaproizvodnja u kojoj je sudjelovalo dese-tak tvornica namjenske industrije biv{eJugoslavije. No, glavnina proizvodnjeodvijala se u Bratstvu iz Novog Travnikabudu}i da su jedino u toj tvornici posto-jale ma{ine i alati za izvla~enje topovskihcijevi, {to je zapravo i najkompliciraniji inajzahtjevniji dio cijelog raketnog sis-tema M87. Pored BNT-a u programuOrkana sudjelovala je i vogo{}anska tvor-nica Pretis, specijalizirana za proizvodnjuraketa. Raketni sistem Orkan dometa 50kilometara sastoji se od lansera raketa,samohodnog vozila, kompleta od 12 raketa262 milimetra, sistema za upravljanjevatrom i vozila za prevoz raketa.

Ostala je tajna koliko je raketnih sis-tema Orkan napravljeno do rata, ali to inije tako va`no budu}i da su obje tvornice,i Pretis i BNT, sa~uvali tehni~ku doku-mentaciju i sve ma{ine i alate potrebne zaponovnu proizvodnju. U me|uvremenu,inìnjeri BNT-a i Pretisa angaìrali su sena modifikacijama Orkana, prije svega napove}anju dometa raketa na 70 i 100 kilo-metara. Sada{nji domet raketa Orkana odminimalno 5 do maksimalno 50 kilo-metara, konkurencija je uveliko nadma{ilai ukoliko BNT i Pretis namjeravajuzadràti konkurentnost, prisiljeni su stalnopobolj{avati performanse Orkana. Novacod prodaje raketnog sistema Gruziji upra-vo je bio namijenjen za modificiranjeOrkana koji bi ujedno mogao postati inajsna`niji izvozni adut vojne industrijeBiH. Prema dostupnim informacijama, ivojna industrija Srbije razvija modifici-

ranu varijantu Orkana dometa do 100kilometara, ali kako Srbija nema ma{inskapostrojenja i alate potrebne za serijskuproizvodnju, prisiljena je zatraìti sarad-nju s vojnom industrijom BiH, prije svegasa Bratstvom iz Novog Travnika, kojejedino u regiji ima ma{inu za tzv.izvla~enje topovskih cijevi svih kalibara urasponu od 20 do 400 milimetara.

Lideri cijele vojne industrije BiHupravo su BNT i Pretis jer se na njihovrad naslanja cijela vojna industrija BiHkoja je do pred rat zapo{ljavala preko 50hiljada radnika. Osim toga, BNT i Pretisnezaobilazni su partneri vojne industrije sprostora biv{e Jugoslavije zasnovane naprincipu da niko ne radi sve odnosno dasvi rade pone{to. Prema toj raspodjeli,BiH je ipak dobila najvi{e, {to se moèzaklju~iti i po proizvodnji raketnog sis-tema Orkan koji se najve}im dijelom (90posto) proizvodio u BNT-u i Pretisu.

Danas je me|utim proizvodnja BNT-ai Pretisa tijesno povezana sa sudbinomOrkana budu}i da je to jedini sloèni iskupi proizvod s kojim bi vojna industrijaBiH mogla iza}i na svjetsko trì{te.

Zaustavljanje proizvodnje Orkanazna~i istovremeno i zaustavljanje proiz-vodnje i daljnjeg razvoja BNT-a i Pretisa.

U ovom trenutku nemogu}e je prog-nozirati ishod spora oko isporuke OrkanaGruziji. Ali kako je za ovaj posao potreb-no osigurati saglasnost ~ak tri dràvneinstitucije - Ministarstva odbrane, Mini-starstva vanjske trgovine i Ministarstvainostranih poslova - skoro je izvjesno da}e posao sa Gruzijom propasti. Naime, do sada se ni jedno od pobrojanih ministarstava zbog ruskog pritiska nijeusudilo izdati pozitivno mi{ljenje!

VOJNA TAJNA


Iako se za ime Pretis iz Vogo{}euglavnom veè proizvodnja vozila - najprijePrinca a potom i legendarne Bube i Golfa,Pretis je primarno vojna industrija specijalizirana za proizvodnju bojevih projektila svih dimenzija. Naziv PRETIS,kasnije UNIS, skra}enica je od “Preduze}eTito Sarajevo” a nakon osnivanja, 1948.godine, {irom biv{e Jugoslavije Pretis jepostao poznat po prvoj proizvodnji ekspreslonaca namijenjenih za brzo kuhanje hrane.Ovaj proizvod je prozvan po proizvo|a~u -Pretis lonac - i taj je naziv jo{ uvijek u{irokoj upotrebi, mada se lonci za brzokuhanje hrane u Pretisu ne proizvode ve}dulje od dvadeset godina!

Pretis je do pred ratzapo{ljavao oko 11.000radnika, od ~ega vi{e od7.000 u vojnoj proizvod-nji. Nakon reintegracijeVogo{}e 1995. godine,Vojska Republike Srpskeizvukla je ve}inu ma{ina

iz Pretisa, ali neka va`na postrojenja zbogteìne od preko 100 tona ostala suneo{te}ena.

No, osim Karadì}evih vojnika, Pretis jete{ko razoren i tokom akcije bombardovanjaNATO-a. S nekoliko projektila NATO bom-barderi pogodili su i podzemne tunele nami-jenjene za testiranje bojeve municije. Zarazliku od Pretisa, preduze}e Bratstvo izNovog Travnika iz rata je iza{lo bez ve}iho{te}enja i danas je potpuno spremno zapunu proizvodnju.

Pretis je pak u znatno teòj situaciji i zanjegovo ponovno aktiviranje potrebna suzna~ajna finansijska ulaganja.

[TA JE PROIZVODILO “PREDUZE]E TITO SARAJEVO”

Od ekspres lonca i“Golfa” do raketa

DEFANZIVNO, ILIOFANZIVNO ORU@JE:Bosanski Orkan“proslavio” se na brojnimsvjetskim rati{tima

Asim.qxd 8/22/2007 8:15 PM Page 34

Oglasi.qxd 8/22/2007 7:15 PM Page 35

UPAD U PRAVOSUDNI SISTEM


Cilj Dodikovog Specijalnog odjela je da zata{ka krimina

PRAVOSUDNA PIMILORADA DODI

VRA]ANJE IZVORNIHNADLE@NOSTITU@ILA[TVU I SUDUBiH: Miroslav Laj~ak,visoki predstavnikme|unarodne zajedniceu BiH, i Meddìda Kreso,predsjednica Suda BiH

Sud.qxd 8/22/2007 7:33 PM Page 36

Najvi{e pravosudne institucije uBiH posljednjih nedjelja suizloène èstokim kritikamapremijera Republike SrpskeMilorada Dodika. Visoko sud-

sko i tuìla~ko vije}e nazvao je korumpi-ranim ponavljaju}i tvrdnje koje je vi{eputa o njima izrekao i negoduju}i zbogtoga {to je izbor sudija i tuìlaca u

Reforma pravosu|a u RS


Polemika koja se posljednjih dana odvija izme|u ~elnih ljudi dràvnog pravosu|a, predsjednice Suda BiH MEDD@IDE KRESO i BRANKA PERI]A,

{efa Visokog sudskog i tuìla~kog vije}a, s jedne, i premijera RS MILORADADODIKA, s druge strane, otkriva postojanje potpunog paralelizma unutar

pravosu|a BiH i nezakonito formiranih pravnih institucija u RS; na{a novinarka istraìla je pozadinu ovog “sukoba interesa”

riminal njegovih prijatelja a ne da procesuira plja~ka{e!

Pi{e

Suzana [a~i}[email protected]

PIRATERIJADIKA

STOP DODIKOVOJSAMOVOLJI: Branko

Peri}, predsjednikVisokog sudskog i

tuìla~kog vije}a BiH

SAMOVOLJA, VOLUNTARIZAM, SEPARATIZAM: Milorad Dodik, premijer RS, uspostavu vlastitog -

privatnog pravosudnog poretka pravda “neefikasno{}u” dràvnih pravosudnih institucija

Sud.qxd 8/22/2007 7:34 PM Page 37

njihovoj nadle`nosti. Potom se okomio naSud i Tuìla{tvo BiH optuùju}i ih zapristrasnost u radu i selektivnost optu-ènih lica. S istim optu`bama u javnostise ùrno oglasio i predsjednik RepubikeSrpske Milan Jeli} kako bi oja~ao premi-jerov novootvoreni front. Uslijedili suodgovori predsjednika VSTV BrankaPeri}a i predsjednice Suda BiH MeddìdeKreso koji su izjave iz Republike Srpskeokvalificirali kao pritisak na rad nezavis-nih pravosudnih organa.

Brojne se zamjerke mogu izre}i raduVSTV-a i dràvnog suda, ali je pitanjeza{to je Dodik ba{ sada pokrenuo kam-panju protiv njih? Na{i izvori, bliski pre-mijerovom kabinetu, tvrde da se odgovorkrije u tome {to je Dodik ostao prili~nozabrinut, ~ak i upla{en, nakon nedavnograzgovora u Banjoj Luci sa visokim pred-stavnikom u BiH Miroslavom Laj~akomkoji je najavio da }e po~etkom jeseni iza}isa paketom mjera vezanih za pravosu|e.Kako je novi visoki predstavnik pokazaoenergi~nost i odlu~nost po pitanju proce-suiranja lica osumnji~enih za u~e{}e usrebreni~kom masakru, njegove rije~i:“Vidje}ete {ta }u uraditi sa pravosu|em”,shva}ene su krajnje ozbiljno.

[TA LAJÂK ZNA O DODIKU

Dodik je odranije upoznat sa ~injeni-cama da na adresu visokog predstavnikastiù brojne pritu`be na rad pravosudnihorgana u Republici Srpskoj koji su pot-puno pot~injeni njemu i njegovoj stra-

na~koj kliki te prelaze preko svih njego-vih poteza ne usu|uju}i se pitati zazakonitost. Rijetki koji imaju hrabrosti dato u~ine, poput glavnog revizora RSBo{ka êke, izloèni su najè{}oj osudipremijera i pravoj medijskoj harangi.Me|utim, primjedbe na zakonitostDodikovih postupaka po~eli su iznositi ipredstavnici me|unarodne zajednice,prije svih ameri~ke diplomate koji su mukao konkretan primjer naveli ~injenicu daje zgradu Vlade RS otkupio bez tendera izakonom propisane procedure.

Tako se kod Dodika, nakon Laj~akovenajave o sre|ivanju stvari u pravosu|u,pojavio strah da bi se, ukoliko ostane bezsvojih kadrova u ovim institucijama, isam mogao na}i pod istragom. Naime,saznao je da je na adresu Specijalnogodjela za organizirani kriminal i korupci-ju Tuìla{tva BiH upu}ena odre|enakompromitiraju}a dokumentacija koja bi

UPAD U PRAVOSUDNI SISTEM


Za formiranje Specijalnog tuìla{tva RSnije postojala nikakva zakonska uteme-ljenost, niti potreba. Me|utim, ono je prih-va}eno od strane VSTV bez obzira {to se unadle`nostima dijelom poklapalo sa Tu-ìla{tvom BiH. Time je premijer RS uspio usvojoj nakani da od dràvnog suda iTuìla{tva preuzme dio ingerencija i formirasvojevrsnu parainstituciju za koju ni poDejtonskom sporazumu nije imao upori{te.Svoju zamisao realizirao je zahvaljuju}i pri-jetnjama da }e skresati budèt namijenjenpravosu|u. Mada su plate u pravosu|uzagarantovane zakonom koji je nametnuoOHR, mogao je ograni~iti budèt jer su zaisplate nadle`ni entiteti. Da bi VSTV prihvati-lo Specijalno tuìla{tvo RS i izabralo tuìoce,zahtijevali su izmjenu postoje}eg Zakona osuzbijanju organizovanog kriminala {to je iura|eno pa zapreka vi{e nije bilo. Novatuìla~ka institucija uvr{tena je na spisakbudètskih korisnika Vlade RS uz stavku da}e poreske obveznike ko{ati novih 4, 12 mi-liona KM. U Tuìla{tvu BiH nisu bili odu{ev-ljeni formiranjem Specijalnog tuìla{tva sma-traju}i da se radi o upadu u pravosudni sis-tem BiH.

Me|utim, Dodikovo Specijalno tuìla{tvopostalo je realnost. Imenovanje tuìlaca

izvr{eno je 2. oktobra pro{le godine. Tekpostavljeni glavni tuìlac Miodrag Baji} tadaje najavio da }e krenuti u istrage “koje niko

nije smio, znao ili htio provesti”. Smjestilisu se u prostorije nekada{njeg Ministarstvaodbrane RS, preuzeli nekoliko predmeta izokru`nih tuìla{tava u Banjoj Luci, Bijeljini iTrebinju i po~eli sa radom. Najavljene suistrage po revizorskim izvje{tajima o poslo-vanju Elektroprivrede RS, Telekoma Srpske,[uma Srpske, Rafinerije nafte u Brodu... Alini{ta od toga se nije desilo.

Najave velikih su|enja pokazale su sekao prazna pri~a. Iz pritvora je pu{teno,odlukom Vrhovnog suda RS, 10-ak lica prive-denih za kriminal u @eljeznicama RS. Od 11~lanova automafije koji su zatvoreni podoptu`bom da su vr{ili kra|e automobila naprostoru Sarajeva, pro{le nedjelje na slobodusu iza{la njih sedmorica. Iz pritvora je iza{aoi biv{i ministar turizma Boris Ga{par, op-tuèn za kriminal u privatizaciji banjalu~kerobne ku}e Boska, a oslobo|eno je i nekolikoodgovornih iz Direkcije za privatizaciju RSkoja su pritvorena uz optu`be da sunamje{tali tendere. Glavni specijalni tuìlacMiodrag Baji} nakon svega okrivio je Vrhovnisud da podlijeè sudu javnosti, a oni njegada su istrage vo|ene nestru~no i nepotpuno.

SPECIJALNO TU@ILA[TVO RS

Nijedan slu~aj nijeuspje{no okon~an!

NEMIR I STRAH: Dodik je ostao prili~no zabrinut, ~ak i upla{en, nakon BiH Miroslavom Laj~akom koji je najavio da }e po~etkom jeseni iza}i sa

DODVORNI^KO ASISTIRANJE PREDSJEDNIKU“SVIH PREDSJEDNIKA”: Predsjednik RS Milan

Jeli} podrào je privatno motivirane, nezakoniteintervencije Milorada Dodika u bh. pravosu|u

Sud.qxd 8/22/2007 7:34 PM Page 38

se mogla dovesti u vezu sa njim. Radi seo pisanim materijalima koje je dràvnotuìla{tvo primilo od nekoliko istraìteljaPoreske uprave RS koje je Dodik smije-nio pro{le godine nakon preuzimanja pre-mijerske funkcije. Tada je naloìo Po-reskoj upravi da obustavi istrage za utajuporeza koje su vo|ene protiv desetak fir-mi ~iji su vlasnici bili bliski njegovojstranci SNSD-u. Kako su istraìteljiodbili ovaj zahtjev, smijenjeni su zajednosa direktorom Poreske uprave BoromDujakovi}em. Me|utim, istraìtelji sudokazne materijale protiv ovih firmi kopi-rali i proslijedili tuìocima Specijalnog

odjela za organizovani kriminal i korupci-ju. Dodik je pobjesnio zbog takvog potezapla{e}i se da bi eventualna istraga tuìocemogla dovesti do kase SNSD-a.

FARSA OD DEPOLITIZACIJE

Do sada se osje}ao apsolutno sigurnoi za{ti}eno vode}i Vladu RS kao privatnufirmu. Odluke je donosio on, a ministri subili tu samo da ih provedu. âk je i novackoji je na ra~un Republike Srpske stigaood prodaje Telekoma iz Srbije po~eotro{iti bez precizne strategije iako je upitanju najve}i iznos koji }e ovaj entitetvjerovatno dobiti u procesu privatizacije.U svom bahatom gospodarenju ovimentitetom nije se libio naloìti ministrufinansija Aleksandru Dòmbi}u da finan-sijsku pomo} za razvoj op{tina i izgradnjuinfrastrukture obe}a samo onim op{tina-ma koje gra|evinske radove povjere fir-

mama Dodikovih prijatelja: IntegralInìnjeringu iz Lakta{a ~iji je vlasnikSlobodan Stankovi} i MG-u iz Mrkonji}Grada u vlasni{tvu Mladena Milanovi}a.

DODIKOVI (NE)OVISNI SUDOVI

Na ruku premijerovim prijateljima ide iKomisija za provjeru privatizacije u RSkoji je u svome dosada{njem radu pokazalaefikasnost samo kada je u pitanju provjerafirmi koje ne pripadaju SNSD-u. Tako jenakon kupovine hotela San i banje uLakta{ima vlasnik benzinske pumpe Raskomerc iz Prnjavora bio “ubije|en” da

proda svoj udio upravo vlasniku IntegralInìnjeringa Slobodanu Stankovi}u. Novi“zalogaj” za ovog vode}eg gra|evinskogpoduzetnika u RS sada je firmaHidrogradnja sa Pala koja je formiranakako bi u~estvovala u naplatiti vanjskogduga sarajevske firme Hidrogradnja. Da jeu pitanju prijateljsko-partijska kombina-torika unutar SNSD-a govori i ~injenica daje pravni zastupnik Hidrogradnje u naplatiovih dugova poslanik SNSD-a KrstanSimi}. A upravo je Simi} primjer politi~koguticaja na Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e,ali od strane Milorada Dodika. Ovaj ba-njalu~ki advokat je politi~ki angaòvan,potpredsjednik je SNSD-a i ve} osam go-dina kao poslanik ove stranke sjedi uSkup{tini RS, ali to nije smetalo VSTV daga, pored svega, imenuje sudijom Us-tavnog suda BiH. Mjesecima prije nego {to}e biti imenovan, Dodik je govorio da je zaSimi}a obezbije|ena ova pozicija!

Za sada se u kabinetu premijera RSsamo naga|a o novim mjerama visokogpredstavnika Miroslava Laj~aka u pravo-su|u, a jedna od njih mogla bi biti, pla{ese, ukidanje Specijalnog tuìla{tva RSkoje je Dodik samoinicijativno formiraouz saglasnost VSTV.

Tuìla{tvo je formirano bez ikakvogzakonskog upori{ta i po~elo je sa radom uoktobru pro{le godine, no ni~im do sada nijeopravdalo svoje postojanje. Potpuni porazove institucije vidimo upravo posljednjihnedjelja tako da i u tome treba traìti razlogeskretanja medijske pa`nje u RepubliciSrpskoj na Sud BiH. Naime, nakon {to sepo nalogu ovog tuìla{tva u pritvoru na{lovi{e od 40 ljudi pod optu`bama za kriminali korupciju, proteklih dana Vrhovni sud RSodbio je produìti pritvor ve}ini ovih licapod obrazloènjem da istrage nisu ura|enekompletno i da zahtjevi za pritvor nemajuadekvatno zakonsko upori{te. To je bio iudarac Okru`nom sudu u Banjoj Luci kojije odre|ivao pritvor pona{aju}i se kaoservis Specijalnog tuìla{tva. O (ne)ovis-nosti pravosudnih institucija u RS govori i~injenica da najva`nije funkcije drì pro-brani “srba~ki lobi”. Glavni specijalnituìlac Miodrag Baji}, predsjednik Osnov-nog suda u Banjoj Luci Milan Tegeltija ipredsjednik Okru`nog suda u Banjoj LuciMilorad Novakovi} su iz Srpca, kao i neko-liko sudija, i djeluju kao svojevrsnozavi~ajno udruènje.

Kao ilustraciju tome koliko su (ne)pristrasni sudovi u RS i kakoSpecijalno tuìla{tvo “profesionalno”

vodi istragu, nave{}emo slu~aj ba-njalu~ke robne ku}e Boska. Radnici“Boske” odlu~ili su protestovati kodpremijera Milorada Dodika zbog neza-konito provedene privatizacije njihovefirme. Ve} sutradan, specijalni tuìlacBaji} izdao je nalog za hap{enje biv{egministra trgovine i turizma BorisaGa{para i i njegovog pomo}nika BraceVranki}a, kao i nekada{njeg direktorarobne ku}e Vladimira Babi}a poka-zav{i da mu je za istragu dovoljno tek24 sata. Zato ne ~udi {to je Vrhovni sudRS ukinuo ve}i dio odre|enih pritvorai {to nijedan slu~aj jo{ nije izveden dokraja, ~ak ni su|enja nisu zakazana. Topobu|uje sumnje da je ovo tuìla{tvo,formirano ucjenama Milorada Dodika,trebalo djelovati kao njegova privatnapesnica kojom bi se mogao obra~una-vati sa politi~kim i poslovnim supar-nicima.

Reforma pravosu|a u RS


nakon nedavnog razgovora u Banjoj Luci sa visokim predstavnikom uiza}i sa paketom mjera vezanih za pravosu|e

USKORO RADIKALNE MJERE: Visoki predstavnik Laj~ak sa glavnim tuìocemTuìteljstva BiH Marinkom Jur~evi}em (desno) i prvim operativcem MUP-a RSGojkom Vasi}em (lijevo) saop}ava mjere protiv odgovornih za genocid u Srebrenici

Sud.qxd 8/22/2007 7:35 PM Page 39

Mnogi su skloni povjerovatiu to da je francuski pred-sjednik Nicolas Sarkozykoji je dobio izbore nadesni~arskoj retorici, i u

èstokom obra~unu sa socijalistkinjomSegolene Royal, pobijedio upravo zboguvjerljivih obe}anja da je odlu~an unamjeri uvo|enja promjena uFrancuskoj. Nakon dolaska na vlastSarkozy je pokazao da zaista namjera-va ispuniti obe}anja koje je dao -narednog mjeseca, francuskaSkup{tina treba da usvoji najnezah-valnije mjere iz njegovog predi-zbornog programa - dodatnu partici-paciju za zdravstvene usluge i zakon osmanjenju broja zaposlenih udràvnom sektoru. S obzirom da uFrancuskoj ima dosta nezaposlenih(8% odnosno oko 2 miliona ljudi, {toje procenat koji ne pada duè od dvijedecenije), a previ{e zaposlenih udràvnom sektoru (skoro 20%), fran-cuska Vlada je predstavila i programprema kojem }e od 2008. godine novidràvni slu`benici biti primani uslu`bu nakon {to prethodno svakidrugi ode u mirovinu iz dràvnog sek-tora. Pod pritiskom sindikata,Sarkozy je, me|utim, morao odustatiod prvobitnog plana da se ova mjeraodnosi na sve, tako da }e obrazovanjei pravosu|e, ipak, biti izuzeto iz ovogplana. Njegovim provo|enjem }e,ina~e, javna uprava biti umanjena zapreko dvadeset hiljada slu`benika, adràva “sa~uvati” oko 700 milionaeura. [to se ti~e participacije uzdravstvu, francuska Vlada predlaèda od naredne godine osiguranicidodatno u~estvuju za svaku kutijulijeka po 0,50 eura i za svaki prevozbolesnika dva eura. Najvi{a partici-pacija svakog osiguranika ne bismjela pre}i iznos od 50 euragodi{nje, a trudnice, djeca i gotovo

pet miliona najsiroma{nijih bili bioslobo|eni ove dodatne participacije.Ministarstvo zdravlja Francuske,zemlje koja je, ina~e, nakon SAD-anajve}i korisnik lijekova, procjenjujeda bi se na ovaj na~in prikupilo 850miliona eura koji }e biti iskori{teni zaborbu protiv Alzheimerove bolesti iraka. Tokom predizborne kampanjeSarkozy je, izme|u ostalog, obe}ao da}e, do|e li na vlast, donijeti zakonkojim }e kupac stana u kojem namjeravastanovati, a ne izdavati ga, biti umogu}nosti umanjiti porez koji pla}aprilikom kupovine stana, i to kako zabudu}e, tako i za kupovine realiziranetokom pet prethodnih godina.Francuska Skup{tina je usvojila odgo-varaju}i zakon, a Ustavno vije}e (kojeispituje svaki doneseni zakon i koje

EVROPA, ODMAH


U BELGIJI BEZDOGOVORA O NOVOJ VLADI

Nakon dvomjese~nih bezuspje{nih poku{ajastvaranja koalicije flamanskih i frankofonihstranaka odgo|eni su pregovori o formiranjunove belgijske vlade prije nekoliko dana.

Pregovori izme|u flamanskih i frankofonihstranaka zastali su zbog neslaganja oko togatreba li neke ovlasti sredi{nje dràve prenijeti naregije. Flamanske stranke èle ve}e ovlasti upodru~ju financija u svojoj relativno bogatojFlandriji, dok frankofone stranke iz gospodarskislabije Valonije strahuju da bi to rezultiralo manjim sredstvima za njihovu regiju.

MASOVNE GROBNICE U

EVROPIU 540 masovnih grobnica u Sloveniji nalazi

se preko 100.000 stradalih, pi{e Der Spiegeldodaju}i da su `rtve uglavnom Hrvati koji sutokom Drugog svjetskog rata sara|ivali sanacistima. Pored njih, tu je i najmanje 15.000Slovenaca i nekoliko hiljada Nijemaca, pripadni-ka njema~ke manjine u Sloveniji koji su izBanata preko Slovenije poku{ali pobje}i uNjema~ku. Slovenski politi~ari su nakonosamostaljenja zemlje obavijestili saveznu vladuda su Nijemci ubijeni. “Nakon toga je uslijedi-

la prva ekshumacija 430 Nijemaca iz

masovne grobnice Slovenska Bistrica.

U prvim mjesecima nakon dolaska na vlast francuskima ozbiljnu namjeru ispuniti sv

Nicolas Sarkozy i njegova vkre}u u ispunjavanje pre

Pi{e

Danka Savi}[email protected]

UVJERLJIV NASTUP:Nicolas Sarkozy ve}je svojim prvimpotezima pokazao dane}e prezati ni odnepopularnih mjera

Evropa.qxd 8/21/2007 5:00 PM Page 40

moè da ga stavi van snage 30 danapo njegovom usvajanju ako je usuprotnosti sa Ustavom), saglasilo sesa zakonom i njegovom primjenom,ali samo za stanove kupljene nakondono{enja zakona. Vije}e, me|utim,nije prihvatilo njegovu retroaktivnost,tako da su tri miliona gra|ana koji sukupili stan tokom prethodnih pet godinaonemogu}eni u kori{tenju pogodnostiovog zakona. Sarkozy je, me|utim,ve} (i to tokom godi{njeg odmora)naloìo Ministarstvu finansija dapripremi novi zakon kojim bi se ipakna drugi na~in obuhvatili i kupci uposljednjih pet godina, a o novomprijedlogu Skup{tina }e se izja{nja-vati u septembru. Francuska vlada,kako konstatira Le Figaro, èli posvaku cijenu odràti rije~ datu

glasa~ima i ne èli iskoristiti odlukuUstavnog suda kao opravdanje.

Pri~a koja je posljednjih danauzdrmala Francusku o tome kako jepedofil Francis Evrard, oslobo|ennakon 18 godina provedenih uzatvoru zbog silovanja djece, zgrabiopetogodi{njeg dje~aka na ulici sjevernog grada Roubaixa, pokrenulaje debatu o vi{estrukim prestupnicimasamo nekoliko sedmica nakon {to jeusvojen novi zakon o kriminalu.

Sarkozy, koji se upravo vratio sgodi{njeg odmora, ve} je predloìo~etiri nove mjere kojim bi se suzbilapedofilija. Jedna od njih, vjerovatno,najsenzacionalnija, odnosi se na osni-vanje zatvorenih bolnica za pedofile,a prva takva }e biti otvorena u Lionu2009. godine.

EVROPA, ODMAH


Prema rije~ima Joze De`mana, vo|e komisi-

je za traènje nestalih, masovne grobnice u

Sloveniji su tabu tema u Evropi, a Dràvna

bezbjednost ove zemlje je preko 40 godina

spre~avala njihovo otkrivanje”, pi{e DerSpiegel.

FRANCUZI NAJMANJE

NEPOVJERLJIVIPREMA MUSLIMANIMA

Istraìvanje koje je za britanski FinancialTimes provela agencija Harris pokazuje daBritanci najvi{e vjeruju u mogu}nost “zna~ajni-jeg teroristi~kog napada” (52 posto), te smatra-ju svoje muslimanske sugra|ane prijetnjomnacionalnoj sigurnosti (38 posto). âk 46 postoBritanaca izjavilo je kako vjeruju da muslimaniimaju previ{e politi~kog utjecaja u zemlji. S

druge strane, najvi{e bi se Amerikanaca iNijemaca protivilo sklapanju brakova s musli-manima. Francuzi najmanje me|u Evropljanima(21 posto) smatraju muslimane prijetnjom svomdru{tvu, a 52 posto anketiranih Francuza izjavi-lo je kako je muslimanska manjina u Francuskojnepravedno kritizirana.

ZAHTJEVI MA\ARA U SLOVA^KOJ

Autonoma{i u Slova~koj poku{avaju ponovoregistrirati svoje udruènje Ju`nja~ko vije}e zasamoopredjeljenje, iako ih je Ministarstvounutra{njih poslova ve} jednom odbilo, javili sunedavno slova~ki mediji. MUP Slova~ke jenedavno odbio registrirati autonoma{e jerudruènje kao jedan od ciljeva navodisamoopredjeljenje takozvanog ju`nja~kog naro-da u kojoj ìvi prete`no ma|arska manjina.Ma|ara u ovoj zemlji ima oko pola miliona.

francuski predsjednik Nicolas Sarkozy pokazuje da spuniti svoja obe}anja bira~ima

ova vlada ve} u septembru predizbornog programa

Evropa.qxd 8/21/2007 5:01 PM Page 41

Business


Priredio: Asim Metiljevi}

“Privredna banka Sarajevo” u privatnim rukama Talas

Nakon vi{egodi{njeg tavorenja u rizi~noj zoni bezbankarskog cenzusa, Privredna banka Sarajevo kona~no jedokapitalizirana ~ime su stvorene formalne pretpostavke zanjen normalni bankarski rad. Zbog bankarskog cenzusa kojinije ispunjavala od 2001. godine, u Privrednu bankuSarajevo uvedena je privremena uprava a stalno joj je pri-jetila opasnost likvidiranja budu}i da su propali svi ranijipoku{aji prodaje ili dokapitalizacije. Kada su od PBS-a ve}svi digli ruke, pojavio se tra~ak nade: 37 doma}ih kompani-ja udruènih u konzorcij prikupilo je 15 miliona KM i takoobezbijedilo bankarski cenzus. Istovremeno, konzorcij bh.kompanija postao je i ve}inski vlasnik PBS-a sa ~vrstomnamjerom da povrati makar dio nekada{njeg sjaja PBS-akoja je do rata bila vode}a banka na tlu BiH i jedna od petnajve}ih u biv{oj Jugoslaviji. Do pred rat, u sastavu PBS-abilo je desetak regionalnih banaka koje su se kasnije odvo-jile i osamostalile, poput Tuzlanske banke, Central profitbanke, Banjalu~ke banke itd. Ve}inu k}eri PBS-a preuzelesu inostrane banke, i to uglavnom pod vrlo mutnim okol-nostima, dok je jedino njihova majka ostala nezbrinuta.

Ve} nekoliko godina u krugovima poslovne zajedniceBiH zagovara se ideja formiranja jedne sna`ne banke uvlasni{tvu lokalnih investitora, ali svi poku{aji da se ta idejarealizira okon~ani su neslavno. U toj kombinaciji naj~e{}e

se spominjala Union banka u kojoj je dràva tako|erve}inski vlasnik kapitala kao i u PBS-u.

Mada to ne}e javno priznati, sve dosada{nje vladaju}estrukture bile su nesklone ovoj ideji, pou~ene vrlo trau-mati~nim iskustvom nekoliko propalih banaka (SAB banka,BH Banka ) u vlasni{tvu lokalnih tajkuna iza kojih se jo{uvijek vuku finansijski repovi. Ve}ina banaka u vlasni{tvulokalnih tajkuna (ne samo u BiH nego i u Hrvatskoj -Dubrova~ka banka, Glumina banka itd) propala je zbogposlovanja s povezanim licima - vlasnici banaka nisu biliokrenuti bankarskom biznisu nego su vlastitu banku tretiralikao nepresu{ni izvor kapitala. Ako novi vlasnici PBS-ara~unaju da }e preuzimanjem banke lak{e dolaziti do kredi-ta i finansijskih injekcija, onda }e i PBS okon~ati neslavno,kao ranije SAB banka ili BH banka. No, ako im je na umurazvoj bankarskog biznisa, onda imaju izvanrednu priliku.Naime, PBS je zadrào jezgro bankara od zanata, ima dugubankarsku tradiciju, odli~no pozicionirane poslovnice,rije~ju, ima sve pretpostavke za uspje{an bankarski nastup.Sve je to me|utim nedovoljno ako novi vlasnici neuspostave gvozdena pravila igre po kojim igraju vode}ebanke u BiH. A to prije svega podrazumijeva primjenu rigorozne i jednake procedure za sve klijente, uklju~uju}i isuvlasnike banke.

MO@E LI PBS POVRATITI DIO STARE SLAVE

DOKAPITALIZACIJA NEKADAVODE]E BH. BANKE:

PBS kupio je konzorcij od37 doma}ih kompanija

Biznis.qxd 8/21/2007 4:55 PM Page 42

Malo je kompanija u BiH ~ije su dionice u posljedjih nekoliko godina tako sna`noi tako stalno rasle kao u slu~aju sarajevskog Bosnalijeka: s po~etnih 10 KM koliko jedionica vrijedila u maju 2002. godine, vrijednost dionice porasla je na skoro 80 KMpo~etkom ove godine. Istina, u kratkom razdoblju 2007. godine, dionice su osjetnopale zbog prodaje dijela dionica Libiji, no ponovno se nalaze na uzlaznoj putanji s real-nim izgledom da do kraja godine dostignu rekordnu razinu od 80 KM.

DIONICE “BOSNALIJEKA” PORASLE 800 POSTO!

ama Talas velikog poskupljenja hrane “Alas International” podigao tu`bu protiv BiH Oporavak dionica “Bosnalijeka”

HRANA SKUPLJAZBOG NAFTE, INDIJE I KINE

Prema svim relevantnim pokazateljima,slijedi talas velikog poskupljenja hrane koji}e pogoditi sve dràve svijeta, osobito ones oskudnom primarnom poljoprivrednomproizvodnjom, poput BiH. Prognoze surazli~ite, no ve}ina analiti~ara se slaè da}e cijene hrane u prosjeku porasti oko 30posto. Taj neizbje`ni trend sasvim sepogre{no veè za ovogodi{nju su{u koja jeu nekim dràvama prepolovila poljopri-vredne prinose i dodatno ubrzala dolazaktalasa poskupljenja. No, da je godina zapoljoprivrednike bila idealna, opet bi svijetzapljusnuo talas poskupljenja hrane.

Poreme}aj je uzrokovan krupnim prom-jenama na globalnom planu, a prvenstvenoje povezan s rekordnim cijenama nafte.Naime, jo{ prije dvadesetak godina razvi-jene dràve svijeta ovladale su tehnologi-jom proizvodnje alternativnog goriva -biodizela i alkohola -koji nastaje preradomuljane repice, suncokreta, {e}era, kukuruzaitd. Ranijih godina, kada je nafta na svjet-skim trì{tima bila relativno jeftina (ispod50 dolara za barel) proizvodnja alterna-tivnog goriva nije bila ekonomski isplativa,ali od prije nekoliko godina kada je cijenabarela nafte prema{ila 70 dolara, s realnimizgledima da }e i dalje rasti, proizvodnjabiodizela postala je rentabilna pa je ukratkom roku industrija biodizela pokupo-vala ve}inu poljoprivrednih vi{kova kuku-ruza, {e}era, uljane repice i sl.

Osim toga, na svjetskoj pijaci hranepojavila su se dva ekonomska dìna s prekotri milijarde stanovnika i oskudnom vlastitompoljoprivrednom proizvodnjom. Rije~ je oKini i Indiji koje su od prije nekoliko godina izbili na ~elo najve}ih uvoznikahrane na svijetu. Procvat tamo{njeekonomije podigao je ukupni standardstanovni{tva, a time i njihove prehrambenenavike i zahtjeve.

Na svjetskoj pijaci kupaca je sve vi{e ahrane sve manje pa je rast cijena sasvimlogi~na posljedica djelovanja zakonatrì{ta.

Ali, kako je svaka kriza ujedno i {ansa,i krizu s hranom ure|ene i dobro vo|enedràve iskoristit }e na najbolji na~in -razvojem vlastite poljoprivredne proizvod-nje koja }e u skoroj budu}nosti biti vrlounosna djelatnost.

CEMENTARA TRA@I 30 MILIONA KM OD[TETE

Austrijska kompanija Alas International, ve}inski vlasnik Fabrike cemen-ta Lukavac, podigla je tu`bu protiv BiH “zbog kr{enja me|udràvnog spo-razuma o unapre|enju i za{titi investicija” potpisanog izme|u BiH i Austrije.Neposredni povod za tu`bu je navodno nekorektni postupak ElekroprivredeBiH koja je suprotno preuzetim obavezama pove}ala cijenu {ljake i pepela.Fabrika cementa Lukavac tradicionalno je koristila {ljaku i pepeo izTermoelektrane Tuzla i to po cijeni ne ve}oj od 1,9 posto od proizvodnecijene cementa. Identi~na pogodnost obe}ana je i novim vlasnicimaCementare, ali obe}ano nije ispunjeno: prije dvije godine EPBiH utvrdila jevi{e cijene za {ljaku i cement zbog ~ega je Cementara za ovu sirovinu platila2,4 miliona KM vi{e nego {to je planirano. Ina~e, ukupni od{tetni zahtjevAlas Internationala iznosi 30 miliona KM.

Slu~aj je zanimljiv ne samo zbog ~injenice da bi se spor trebao voditi predMe|unarodnim sudom pravde nego i zbog ~injenice da su se prije nekolikomjeseci pojavile ozbiljne sumnje vezane za privatizaciju Fabrike cementaLukavac. Navodno su Austrijanci u partnerstvu s lokalnim tajkunima izvrdaliobaveze investiranja u modernizaciju fabrike i ekolo{ku za{titu proizvodnje.Zbog ovih sumnji, kako smo doznali, Vlada FBiH namjerava naloìtiprovo|enje detaljne revizije privatizacijskog postupka pa se kontratu`ba AlasInternationala tuma~i kao svojevrsni pritisak na federelnu Vladu kako biodustala od revizije.

Jedini izlaz iz ove neugodne pozicije jeste taj da Finansijska policijaprovede detaljnu istragu u Cementari kako bi definitivno utvrdila jesu liAustrijanci izvr{ili preuzete obaveze i je li se Elektroprivreda BiH ogrije{ilao me|udràvni sporazum “o za{titi i unapre|enju investicija”.


Biznis.qxd 8/21/2007 4:56 PM Page 43




Jurica Pavi~i} je filmski kriti~ar koga po{tujem. ôvjekzaista i pozna i osje}a film i umije to znanje i osje}anjepreto~iti u smislen tekst. Pavi~i} nije osobito omiljen uSarajevu jer ne ~asti Sarajevsku filmsku produkciju, ne{to{to je zapravo mnogo ~e{}e nego {to se to misli ni{ta drugo

nego Sarajevska filmska la`, pohvalama na (ne)vi|eno. Taneomiljenost pre~esto je bila garnirana najniìm medijskimudarcima, a tim udarcima mogao bi se na}i izvor u tra~unastalom po Splitskim tavernama, do(g)ra|ivanom poZagreba~kim {pelunkama, a lakiranom po Sarajevskim fest-pivnicama gdje se fest-plebsu po skupe pare, pod firmom pive,uvaljuje nekakva - |ah klju~ala, |ah uègla - mokra}a pod napi-tak sa zvu~nim imenom Germanskog porijekla. Ne posje}ujemtaj filmski va{er, i to iz principâ sli~nih onima koje je skoro iznioHadèm Hajdarevi} u Oslobo|enju i mogao bih Hadèmovu listujo{ produìti ali mi se ne dâ da se time gnjavim. Nikada ga nisamposje}ivao, iako sam se tri puta, od 2001. godine, zatekao uSarajevu u vrijeme njegovog odràvanja. Izuzetak sam htionapraviti zbog dokumentarnog filma Informativni razgovori kojije reìrao Namik Kabil, a u kome svoj pogled na vrijeme ratnoiznose i dva ~ovjeka koje i po{tujem i koji su mi dragi. Prvi jeGosp. Matija Lapenda, neko ko je od mene, i ne samo od mene,bezuspje{no poku{avao napraviti tehni~ki verziranog Titinogpionira u O[ Miljenko Cvitkovi}, a to je jo{ jedna Sarajevska{kola kojoj je u Dede Alije demokratiji oduzeto ime [panskogborca, narodnog heroja i komuniste. (Miljenko Cvitkovi} jestanovao u neposrednoj blizini {kole koja je u Titoizmu nosilanjegovo ime, te bi u jednom normalnom dru{tvu bilo sasvimopravdano da je to ime i zadràno. Isto tako, budu}i da je ~ovjeksticajem okolnosti bio i Hrvat, bilo bi normalno da su nad prom-jenom imena zakukali i dva HDZ-a i Topi}ev Napredak i kon-socLovrenovi}i, al’ ko grebe komuniste, pa bili i Hrvati, te su jo{ idavno izginuli! Reklo bi se da je to bila logika re~ene gospodeprilikom (ne)izja{njavanja o goreopisanoj sramoti, a da je i {utnjaneka vrsta izja{njenja, mislim da ne treba napominjati. Uzgredbudi re~eno, biografija oca Gosp. Lapende je dosta sli~naCvitkovi}evoj, ali o tome drugom prilikom). Drugi je Faruk[ehi}: pisac, ratnik kad je trebalo to biti i antiratnik zanavijek. Naprojekciju, me|utim, nisam mogao u}i jer mi karta koju samuredno kupio na blagajni Mirinog va{era nije bila uredna.Umjesto karte za Kabilov film, prikazan u Pozori{tu Mladih uponedjeljak u ~etiri sata popodne, meni nenaviknutom da mevaraju na biletarnicama filmskih festivala te stoga nesklonom dazvirnem u kartu prije nego {to je dam redaru na pokaz prodali sudvije karte za projekciju izvanrednog Turskog filma Sudbina

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A


MIRINA SELANa{ saradnik pi{e o Potemkinovim selima Mire Purivatre te o njihovimlokalnim hvaliteljima, isti~u}i da u

Sarajevu ima mnogo kulturnih manifestacija, ali malo kulture

Mirin festival je ~edo ro|a~ke hunte i porodi~no

Pi{e

Nenad Filipovi}

RO\A^KA HUNTA ILI AKREBA MED@LIS:Dok Bakir Izetbegovi} Tender-efendija kontroli{e politi~ki i privredni prostor uSarajevu, Miro Purivatra, Izetbegovi}evbadènog, kontroli{e zna~ajan i unosan dio sarajevskog kulturnog prostora

Bebi.qxd 8/22/2007 11:00 PM Page 46

(Kader) koji sam odgledao u gotovopraznoj sali Narodnog Pozori{ta istogadana, u jedan sat po podne.

TRIJUMFALNI DOLAZAK

TURSKOG FILMAUìvao sam u filmu {to sam ga ve}

gledao u Turskoj, i pored uàsnog prevoda,o~ito ra|enog posredno sa Engleskog titla.Kao {to }u uìvati u filmu Strah predBogom (Takvâ) koji }e se davati uNarodnom Pozori{tu u ~etvrtak u isto vri-jeme, vjerovatno opet u polupraznoj sali i uuàsnom prevodu. Pavi~i} je u jutro{njem~lanku u svom mati~nom listu, kao i u rani-jem prikazu tako|e odli~nog Turskog filmaJaje (Yumurta), uhvatio za izre}i sve onobitno o savremenom Turskom filmu: visokizanatski nivo; autorski karakter; preplitanjetradicijâ, identitetâ, individualnog talenta.Svakome ko i{ta zna o Turskoj kulturidovoljno je jedno gledanje filma Sudbinapa da se ~ovjek zadivi kako su autori sup-tilno varirali stari kompleks Islamo-Turskihlegendi oko Lejle i Med`nuna, Isto~nihRomea i Julije, ne spomenuv{i ni jednomizrijekom ta dva prvocitirana imena, adav{i prastarom motivu ludila od ljubavijednu sasvim novu perspektivu.

Upravo ~injenica da je film Sudbina biotitlovan o~ajno lo{im prevodom, i to pre-vodom o~ito iz druge ruke, sa Engleskogtitla, otkriva taldìjski i tezgaro{ki karakterMirine fe{te. Sarajevo ima odli~ne prevodi-oce sa Turskog jezika, od Kerime Filan doAmine [iljak, ali ih, o~ito, niko nije kon-sultovao, jer nisu dio igre jarane, bâ, |e samja tu! Principa koji defini{e ovu reviju ve}prikazanih i nagra|ivanih filmova koja ba{i ne bi mogla da se, lege artis, i naziva film-skim festivalom. Neko ko natuca Engleski iuop{te ne misli o kontekstu kada prevodi jebio dio tala i zato je dobio priliku i honorarda se iìvljava nad odli~nim filmovima.Upravo je dru{tvena filozofija odbranetaldìjske igre pozadina iza najnovijeapologije Purivatrinog kvazi-festivala kojuje, na stranicama Dana, objelodanionajpoznatiji na{ internetktualac MuharemBazdulj, ~ovjek koji je objavio pet knjiga,ali ga to, sigurno, ne ~ini piscem. Kao {to

Zapis o ~udesnom svijetu privatluka


ELA I SELOHVALITELJI

odi~nog koncerna Alija Dedo Izetbegovi} i ostali

Bebi.qxd 8/22/2007 11:01 PM Page 47

ga piscem ne bi u~inilo ni da objavi pet stotina pedeset i pet knji-ga jer de~ko ima talenta koliko zrnce soli izme|u jagodica dvaprsta, a to jeste ne{to u odnosu na druge opri~avanju sklone gegule, ali jo{ nije dovoljno da od toga pisac iza|e.

MUHO I MIRO TO SU PARA DVA...

Bazdulj nam u uvodniku Miro na velikom platnu poru~ujekako Mirini kriti~ari pojma nemaju o filmu i nisu filmofili pa nji-hova kritika ne moè biti ni uvaèna. Ovdje se radi, po ne znamkoji put, o dvjema omiljenim Bazduljevim pseudoretori~kim figurama odnosno gre{kama mi{ljenja i saznavanja: zamjeni tezei ~injeni~noj neutemeljenosti. Znam jednog, i to najvokalnijeg,kriti~ara Mirine fe{te kome je upu}ena Bazduljeva Par}anskastrijela, a Bazdulj ga ne imenuje jer mu strah kosti ledi na sâmspomen imena doti~nog gospodina. Znam i da je doti~nigospodin svoje gimnazijske dane proveo luftaju}i sa ~asova papravac u Kinoteku gdje su se davali po izbor filmovi te je tako ipostao smrtni filmofil. Usput je ~itao i sve vrsne kriti~are, od Ace[take do Ante Peterli}a, te je u stanju i danas reprodukovati nekepasaè iz njihovih antologijskih zapisa. Ali, nije Mirina fe{tafilmski, nego dru{tveni fenomen, i kao takav podlijeè idru{tvenoj kritici. Mirin festival je proizvod akrebâ med`lisa ikleptokratske subkulture putem kojih se porodi~ni koncern AlijaDedo Izetbegovi}, sin, snaha, zetovi i zetovi snaha b.i.j. (= bezikakvog jemstva) navalio na kosti ovome gradu i ovoj zemlji. Jer,da nekim slu~ajem Miro Purivatra nije oènjen od iste loze i iziste ku}e kao i Princ Kirby odnosno Tender-efendija BakirIzetbegovi} vidjeli bismo mi svi {to bi ga Miro Atifov Purivatri}imao svoj festival i {to bi se u njegovom dèpu kupile, legle i ste-gle tolike budètske i porezne konvertibilne marke prebacivanemu preko najve}eg podvaladìje Bosanske kulture, GavrilaGrahovca, ~ovjeka koji je uni{tio tri izdava~ke ku}e, cjelokupnoBosansko izdava{tvo zatim, a sada uni{tava i ovo malo preosta-log istinskog kulturnog ìvota u Sarajevu i Bosni, a njegovadru{tvena zvijezda raste. Nigdje na svijetu ne moète sresti slu~ajda kulturni Uni{titelj, sa velikim U, opetovano postaje ministarkulture koju je uni{tio te ministruje ne~im {to ne postoji prven-stveno njegovom zaslugom.

Bazdulj nas tje{i kako trebamo biti sretni, zadovoljni ipodràvati Miru Purivatru i njegov cirkus jer je, eto, tokom nje-govog festivala grad ~i{}i, sigurniji i bogatiji kulturnimdoga|ajima. Tako bismo trebali biti sretni Mirinom ina~icomPotemkinovih Sela jer, kao, bolje i{ta nego ni{ta. A grad je prekogodine prljav, bezbjednosno na niskoj grani i sa umiru}om kul-turom upravo i zato {to se milioni konvertibilnih maraka slijeva-ju u Mirinu kasu, a ne, na primjer, u kasu Umjetni~ke GalerijeBiH, Zemaljskog Muzeja, Kinoteke itd.

Ovo nas dovodi do takozvane obnove Oslobo|enja koja sede{ava pred na{im o~ima, a pod uredni~kom palicomVlastimira Mijovi}a. Ta me obnova jako podsje}a na jedno odnajgorih razdoblja u historiji Oslobo|enja, vrijeme KemalaKurspahi}a, ~ovjeka koji je upropastio Oslobo|enje i uzdigaosebe u red me|unarodnih me{etara poznatih kao eksperti zaizgradnju civilnog dru{tva. O moralnom i politi~kom profiluKemala Kurspahi}a, u vrijeme kada su primadone te neprikos-novene istinske urednice njegovog lista bile dvije fla{e zmi-jskog otrova a zvale su se: Ljiljana Ugrica-SSmajlovi} i SneànaRako~evi}-Novakovi}, neoborivo svjedo~anstvo ostavila jeAdisa Busuladì} te je zato i proskribovana u sarajevskimmedijima. Kurspahi}eva ure|iva~ka politika je bila neka vrstatravestije zavnobihovske formule, a glasila je: dodvoravati sesvakoj strani podosta, ali se ipak najvi{e dodvoravati Beogradui JNA. Pod Mijovi}em, danas, princip je isti, samo su predmetiudvori{tva drugi. Uz to, Oslobo|enje, u kome su jo{ uvijek



Grad sa glamuroznim filmskim festivalom, ali sa jednim i pokinom, nije grad nego privid grada, i u takvom gradu cvjeta}e ikriminal jer sirotinjska djeca ne idu u Kinoteku ili u BibliotekuVlatko Focht, kao pod Titom, zato {to ma{taju da postanu Tender-efendija ili Miro od filma, ]elo 1 ili ]elo 2, da su u privatluku, davaljaju lovu, hapi{u tendere, vozaju lamborghinije, imaju vile poPoljinama okruène naelektrisanim ogradama koje ugljeni{u i ljudei ptice ako ih se ovla{ dotaknu ili da, poput Akademika Gani}a, oti-maju o~evinu mazlumima kao {to su Slobodan-Slobo Kova~evi},sin Akademika i Titinog ilegalca Blagoja Kova~evi}a te potomakprve Sarajevske Ta{lihanske tj. Starosrpske ku}e Despi}â, te daglamuroznim, a papanskim, pregradnjama urni{u bisereSarajevske arhitektonske Moderne kao {to je nekada{nja VilaMandi}, dana{nja Rezidencija Gani}, ~iju je pregradnju Zlatko

Ugljen, najve}i umjetnik me|u Bosanskim arhitektima, dostaobazrivo nazvao kulturnim zlo~inom prvog reda. Za ono {to jenapravio Vili Mandi}, Akademik Gani} bi u jednoj normalnoj zemljileào dugu zatvorsku kaznu. Cvjeta}e i prljav{tina u Sarajevu jerdana{nji omladinski idoli prljaju grad, i fizi~ki i mentalno... Sve }etako biti jer mi nemamo kulturnog i prosvjetnog ìvota... Jedino {toimamo to su pseudokulturni festivali, fe{te, derneci, cirkusi... Jerpismenost u jednom dru{tvu ne stvaraju ni Evropski knjièvni sus-reti ni Sarajevski dani poezije nego redovno izlaènje knjièvnihmjese~nika te kulturnih petnaestodnevnika. A u nas, zahvaljuju}i itome {to Mirina a`daha proguta silni novac, nekada znameniti pet-naestodnevnik Odjek postade, dodu{e odli~an, povremeni glasnik(engl. occasional papers) {to izlazi ~etiri puta godi{nje, i to ~etiriputa u najboljoj varijanti.

SARAJEVO I FILM-FEST

Simptom ne samokulturnog, nego imoralnog pada

MIRO PURIVATRA: Pogled uspje{nog poslovnog~ovjeka vam sve govori

Bebi.qxd 8/22/2007 11:01 PM Page 48

najkvalitetniji tekstovi veteranâ kao {to su Gojko Beri} ili ZijaDizdarevi} (pro~itajte samo dva najskorija Dizdarevi}evauvodnika, onaj o zloupotrebi izjave Ambasadora Schmunka,djelimi~no nastaloj i neadekvatnim prevo|enjem te zloupotre-bom istog, te o nevolji koja se za Bosnu i Bosansko dru{tvovalja iza Konkordata te Sporazuma sa SPC-om), dopu{ta sebida objavi tekst o jednoj izuzetno va`noj historijskoj li~nosti kao{to je Benjamin von Kallay, ali iz pera apsolutnog ignorantakao {to je izvjesna Nagorka Idrizovi}, ta, sude}i i premare~enom teks tu , pos l jednja komsomolka ZojaKozmodemjanskaja na{eg javnog ìvota. Tekst taj zvu~i kao daje pisan za Glasnik sovjetsko-jugoslovenskog prijateljstva iz1946. godine. U takvom Oslobo|enju izlaze laudatorskiprire|eni feljtonizirani ulomci knjiga kojima se protura kon-socideologija i raubuje se Bosanska historija, posebno ona 1463-1878, a sve bez ikakve kriti~ke distance iukazivanja da postoje i druga~ija vi|enja. Utakvom Oslobo|enju postoji vi{ak novinarakoji ho}e da ureduju kulturnim prostoromSarajeva i Bosne, ali su se pobrinuli daukinu kulturni dodatak {to ga je nekadaodli~no ure|ivao Mile Stoji}, a taj dodatak,mora se to napisati, bio je rijetka oaza profe-sionalizma u post-kurspahi}evskom, a pred-mijovi}evskom Oslobo|enju.

NOVO ILI STARO“OSLOBO\ENJE”

Sve mane takvog novinarstva, ra|enogodokativnom metodom te posestrimom joj -onom od ~ibuka!, i{~itavaju se iz uvodnika“Suvi{na” pitanja {to ga je potpisao AhmedBuri} u broju od 20. VIII. U pravu je Buri}kada veli da je osnovni problem na{eg filmaatmosfera oko njega. U pravu je kada velida je jedan dio toga problema hvalisanje,odnosno laudatorska, tj. kupljena, kritika.No, nije mi jasno {ta je Buri} mislio podsintagmom “nepametni pozitivizam”.Pozitivizam, ako se zaista radi o njemu,jeste, po definiciji, pametan. On je i nuàn.On je osnov za svako ozbiljno bavljenjene~im. îni mi se da se Buri} ovdje malopreletio, pi{u}i komentar u pauzi izme|uprve kafe u redakciji te prvog piva negdje ujednoj od Mirinih te Bakirovih fest-ba{ti.No, u zadnjim pasusima svoga komentara,Buri} ga se pravo navaljo neosnovanihtvrdnji.

Krenuo je sa osudom mrskog jednoumlja,tj. Titinog i post-Titinog vakta, kada jeCeKa hara~io i zulumio, pa su se {tampaleknjige neznalica, a istinski knjièvniciskapavahu od gladi, ne{tampani i izmu~enireìmom. Me|u neznalice kojima su,usljed politi~kog uticaja, {tampane knjige,Buri} je ubrojio Toda Kurtovi}a te NikoluStojanovi}a {to je sasvim ta~no, ali iNijaza Durakovi}a, Ivana Cvitkovi}a, Mladena Olja~u {to jesasvim neta~no. Prije svega, i Nijaz Durakovi} i IvanCvitkovi} su dokazani univerzitetski profesori, ljudi sa referencama koje, mo`da, nisu svjetske, ali su za po{tovanja una{im okvirima te je njihov rad daleko iznad prosjeka intelek-tualnih dostignu}a svakog dana{njeg novoproizvedenogSarajevskog Profesora Univerziteta. Oni su postali visoki par-

tijski funkcioneri tek onda kada je partija po~ela da propada iod toga, svakako, nisu imali nekog hajra, za razliku od, prim-jerice, Emine Ke~o-IIsakovi} koja je znala omastiti brke i oCeKa i o Centralu SDA! Mladen Olja~a jeste bio partijskipisac, ali je bio i ~ovjek od dara, a neki odlomci njegovihproza, osobito oni na Jasenova~ku temu, daleko su iznad, uSarajevu svojevremeno izvikanog, Ljuba Jandri}a. Uz to,Mladen Olja~a je bio vrstan seoski retor, bolji svakako odMarka Velimirovog Ve{ovi}a, te je i o tome ne{to svojevre-meno napisao Ivan Lovrenovi}, ~ovjek koga Buri} naj~e{}eopisuje izrazom “moj prijatelj Ivan”. (Preporu~uje se stu-dioznija lektira prijateljevog opusa!)

Buri} se jo{ vi{e nalupetao tvrde}i kako su u komunizmupisci i kulturni radnici patili te skapavali od gladi. U komu-nizmu je pisac, umjetnik, kulturni radnik, nau~nik skapavao

od gladi samo ako je tako htio. Bogata{emse postajalo nije, ali se ìvjelo pristojno ipod egidom dru{tvenog respekta o ~emudana{nji poslenici mogu samo ma{tati.Me{a Selimovi} je mijenjao stanove i kadaje bio u politi~koj nemilosti, krajempedesetih i po~etkom sedamdesetih godi-na, i svaki mu je bio bolji od prethodnog.Politi~ki protivnik Titoizma SvetozarKoljevi}, autor u skorije vrijeme ~e{}ecitirane sintagme “SFRJ je najbolja zemljaza ne ìveti u njoj!”, uselio se u Me{eSelimovi}a Vi{nji~ku rezidenciju kaootvoreni protivnik komunizma i `rtvaStaljinisti~kog terora te kao osoba koja jesvako malo putovala od Magriba doMa{rika sa paso{em koji niko nije nipomislio da mu uskrati. U SFRJ bilo jedovoljno da objavi{ knjiìcu poezije iodmah se uposli{, druga zbir~ica i odmahse ustani{, tre}a zbir~ica pa Ti je dràvnanagrada u ru~icama, nagrada koja je nosilapravo na nacionalnu penziju. Davno jeprepametni i prepo{teni Ranko Sladojevi}napisao da je knjièvnost u SFRJ posjedseljakâ i ~obanâ jer oni ni{ta drugo i neposjeduju pa su nemilosrdni u osvajanjutoga posjeda i izvla~enju privilegija iznjega. U takvoj kulturnoj atmosferi, {tam-pani su hvatovi bofla. Istina je to! Ali sunastala i neka vrhunska djela, samo zato{to je postojao kulturni ìvot kao pravilo, ane kao izuzetak.

O Buri}evoj marginaliji kako on spadau manjinu koja je uvijek pisala i pisa}ekontra CeKa i njegove pretpostavljenevje~nosti ne bih ba{ previ{e. Samo bihzapisao da mi to zvu~i kao krajnje neukus-no obezbje|ivanje komadi}ka historijskeva`nosti vlastitoj mu personi. Da li je onbio tako stameno postojan kontra razno-raznijeh postkomunisti~kijeh CeKaovakoji su se namnoìli u Sarajevu iza 1990.

godine, e to je ve} drugo pitanje. Dovoljno je samo prisjetitise njegovog pro{logodi{njeg pisanja u Danima oko Tuzlanskenagrade za roman, odnosno njenog (ne)dodjeljivanja NedàduIbri{imovi}u, kada je Vedadu Spahi}u upu}ivao pismeni ukorpred isklju~enje, pa da se uvjerite da je Buri} znao biti itekakoosjetljiv prema prohtjevima izvjesnih kulturnih klanova ineformalnih centara vaskolike mo}i.

Zapis o ~udesnom svijetu privatluka


TALD@IJSKE IGRE:Upravo je dru{tvena filozofija odbranetaldìjske igre pozadina iza najnovije apologijePurivatrinog kvazi-festivalakoju je, na stranicamaDana, objelodanio najpoznatiji na{ internetktualac MuharemBazdulj, ~ovjek koji jeobjavio pet knjiga, ali gato, sigurno, ne ~ini piscem.Kao {to ga piscem ne biu~inilo ni da objavi petstotina pedeset i pet knjiga jer de~ko ima talenta koliko zrnce soliizme|u jagodica dva prsta,a to jeste ne{to u odnosuna druge opri~avanjusklone gegule, ali jo{ nijedovoljno da od toga pisac iza|e

Bebi.qxd 8/22/2007 11:02 PM Page 49




SPORT


VEDRAN ]ORLUKA /21/, mladi} izDervente, koju je na po~etku rata saobitelji napustio u svojoj {estoj godini,reprezentativac Hrvatske i odnedavnoigra~ engleskog “MANCHESTER CITYJA”,tokom boravka u Sarajevu na{em novinaruje otkrio da mu je pored svih ogromnihobaveza koje ima neobi~no stalo do povratka njegovih sunarodnjaka uPosavinu

]orluka]orlukabritki Posavljak u engbritki Posavljak u eng

Kada sam ~uo zvona sa Plehana, koja sam donirao

SENZACIONALNI TRANSFER:Manchester City je prelazak]orluke iz Dinama u engleski klub platio vi{e od 20 miliona KM

METEORSKI USPJEH:Vedran ]orluka ve} sada

je jedan od najmarkantnijih evropskih odbrambenih igra~a

Corluka.qxd 8/22/2007 7:37 PM Page 52

Neposredno pred po~etak novesezone engleske Premier lige,Manchester City dobio jenovog vlasnika ali i novogtrenera, kontroverznog {ved-

skog stru~njaka Svena GoranaErikssona. Erikssonovo imenovanje iza-zvalo je ogromnu pa`nju medija ijavnosti, jer je malo ko na Ostrvu o~eki-vao da }e se [ve|anin ponovo angaìratiu engleskom nogometu nakon jednogo-di{nje stanke. Eriksson je do ljeta 2006.godine bio selektor Engleske, a njegovovo|enje reprezentacije, od 2001. do2006. godine, bilo je pra}eno brojnim

kontroverzama i kritikama. No-gometna javnost njime nije bilazadovoljna jer nije postigao ve}iuspjeh na velikim takmi~enjima,a posebno su im smetale brojneprivatne, mahom ljubavne afereu koje je bio umije{an. Vi{e sepri~alo o Svenovim ljubavni-cama nego o njegovim nogo-metnim postignu}ima, pa je to

bio jedan od razloga{to je morao oti}i. No,Eriksson je nesumnji-vo veliko trenerskoime, {to su znali ivlasnici ManchesterCityja.

MUNJEVITAKARIJERA

Po Erikssonovomdolasku, City jepostao najaktivnijiengleski klub natrì{tu igra~a, pred

po~etak sezone potro-{ili su oko 40 miliona

funti na nove nogome-ta{e, {to nije zabilje-èno u klupskoj his-toriji. Jedan od os-

morice novajlija je i hrvatski reprezenta-tivac Vedran ]orluka, donedavno igra~zagreba~kog Dinama, rodom iz Bosne iHercegovine, iz sela Modran, sa Plehanakod Dervente. “Odande sam oti{ao kadasam imao {est godina, ali uvijek se radu-jem kada dolazim u taj kraj”, kazao namje Vedran po dolasku u Sarajevo, na pri-jateljsku utakmicu sa reprezentacijomBiH. S ponosom nam pri~a kako je, prijene{to vi{e od mjesec dana, posjetio svojrodni kraj i lokalnom ùpniku MirkuFilipovi}u donirao novo elektri~nozvono za kapelu svetog Ivana Krstitelja,vrijedno deset hiljada maraka. “Ne poz-najem ondje mnogo ljudi, ali zato mojiroditelji imaju mnogo prijatelja, ondjesu sagradili ku}u i imali smo velikuèlju ne{to pokloniti na{emu mjestu.Bilo je prekrasno.” ]orluka je samojedan u nizu hrvatskih nogometnihreprezentativaca (bra}a Niko i RobertKova~, Josip [imuni}, Dario [imi},Darijo Srna...) koji su ro|eni u BiH ilivuku korijene iz nje. Vedran kaè kakoim svima njima veoma mnogo zna~idolazak u Sarajevo, u zemlju odakle sunjihovi roditelji, te da }e utakmicu naKo{evu odigrati sa pomije{anim emoci-jama. “Pri~ali smo o tome, svi smo jedva~ekali da do|emo ovamo”, kaè nam]orluka. “Naravno, igramo za Hrvatsku,

ali su kod mnogih pomije{ane emocije,jer nas ima nekolicina ~iji su roditelji izBosne, ili koji su, kao ja, ro|eni u ovojzemlji a nisu nikada bili u zemlji odaklesu im korijeni, stoga su svi jedva ~ekalidolazak u Sarajevo, da makar malopro{etaju gradom, da ga upoznaju iosjete kako se ovdje ìvi. Stoga senadam kako }e utakmica biti prijateljska,prije svega zanimljiva svima onima kojije budu gledali.”

Iako odnedavno ìvi u Engleskoj,pri~a kako }e i dalje, kad god to bude umogu}nosti, posje}ivati Plehan i poma-gati povratak svojih prijatelja i kom{ija,no dodaje kako ne}e zapostaviti ni rad uUdruzi bosanskih Hrvata Prsten, ~iji je~lan od njezinog osnivanja. Prsten jeudruga koja je osnovana prije dvijegodine u Zagrebu, a pored humanitarnihaktivnosti na pomaganju povratka

Zvjezdani uspjeh dje~aka iz Dervente


Pi{e

Nedim Hasi}[email protected]

Foto

Mario Ili~i}

engleskoj Premier ligiengleskoj Premier ligi

onirao, srce mi je zamalo stalo od radosti i ponosa!


Hrvata u BiH, ova udruga okuplja nekeod najbogatijih hrvatskih poslovnih ljudi imjesto je okupljanja poduzetnika zain-teresiranih za ulaganje u krajeve u koje seprotjerani Hrvati imaju namjeru vratiti.“Ponosan sam {to sam od po~etka ~lanjednog tako plemenito zami{ljenog pro-jekta. Udruga je u ove dvije godineu~inila zaista mnogo, sada se koncentri-ramo na poslovne projekte jer nam jesvima odavno jasno da bez posla u timkrajevima nema ìvota. Ku}u je najlak{esagraditi, ali èlimo pomo}i da se ljudizaposle, da mogu sami zara|ivati zaìvot, kako ne bi morali ovisiti odpomo}i nas finansijski situiranih.”

ENGLESKA JE POTPUNODRUGI SVIJET

Novi klub Vedrana ]orluke, engleskiManchester City, odnedavno ima novogvlasnika. Nekada{nji premijer TajlandaThaksin Shinawatra platio je 120 milionaeura za preuzimanje kluba. “Prelijep je,neopisiv osje}aj biti dijelom engleskognogometa. Do}i tamo i igrati nogomet jekao ìvotna bajka koju doìve samo rijet-ki i odabrani”, pri~a nam Vedran. “En-

gleska je za nas sa ovih prostora doslovcedruga planeta, na sve {to si se navikaomora{ zaboraviti, sve je druga~ije nego una{im ligama. Me|utim, ono {to je najljep{eod svega je da nema{ nikakvih briga uìvotu osim da dobro igra{ nogomet.”

Thaksin je jedan od najuticajnijih inajbogatijih Tajlan|ana. Diplomirao jekriminalno pravo u Americi, a nakon togazapo~eo je karijeru u policiji. Bogatstvoje stekao pokretanjem najve}e mreèmobilne telefonije u Tajlandu, a danas seprocjenjuje da je “teàk” vi{e od tri mili-jarde eura. Kad je njegova porodica pro-dala svoje dionice u najve}oj tajlandskojtelekom grupi za oko dvije milijardedolara, Tajlan|ani su ga po~eli optuìvatiza nepla}anje poreza te prodaju vrlova`nog tajlandskog preduze}a ulaga~imaiz Singapura. Nakon nekoliko mjeseciprotesta, Thaksin je svrgnut i poru~enomu je da se ne vra}a u zemlju. Trenutnoìvi u Londonu i ~eka su|enje zbogkorupcije na tajlandskom sudu, prvootkako je svrgnut s vlasti. “Mediji su iprije analizirali razloge njegovog dolaska,te kopali po detaljima iz njegovepro{losti, no moram biti iskren pa re}i

SPORT


Manchester City Football Club osnovanje 1880. godine kao St. Marks (WestGorton), sedam godina kasnije postajeArdwick A.F.C. prije nego {to je kona~nopromijenio ime u Manchester City F.C. Klubje bio dva puta prvak Engleske, ~etiri putaosvaja~ FA Kupa i jednom osvaja~ Kupapobjednika kupova. Najuspje{niji peridkluba bio je u kasnim 1960-im i ranim 1970-im, kada su osvojili nekoliko presti`nihtrofeja pod vodstvom Joe Mercera i saigra~ima poput Colina Bella i Francisa

Leeja. Posljednji trofej osvojili su davne1976. godine, a ’90-ih godina pro{log stolje}a dva puta su u tri godine ispadali uniì rang takmi~enja, te su ~ak igrali uengleskoj tre}oj ligi. Me|utim, od tada klubje znatno napredovao i posljednjih godinaigraju va`nu ulogu u engleskom Pre-miershipu. Najbolji strijelac Cityja svih vre-mena je Eric Brook. Najve}i transfernapravili su 2002. godine, kada su platili tri-

naest miliona funti PSG-u za Nicolasa

Anelku, dok su najve}i novac zaradili prijedvije godine, kada su Chelseju prodaliShauna Wright-Phillipsa za 21 milionfunti.

MANCHESTER CITY, KLUB U EKSPANZIJI

Trinaest miliona eura za]orluku je manje-vi{e“skromna investicija”!

RODNI KRAJ: “Iz Posavine sam do{ao u Hrvatsku kada sam imao{est godina, ali uvijek se radujem kada dolazim u taj kraj”

[ETNJA SARAJEVOM: Najve}ezvijezde hrvatskog nogometaVedran ]orluka i Luka Modri}


kako mene sve to ba{ i ne zanima”, pri~anam ]orluka. “Predsjednik kluba jeposlovan ~ovjek koji èli od Cityjastvoriti uspje{an brand i respektabilnoime u Evropi, a ja sam sretan {to su insis-tirali na mom dolasku, jer sam od prvogdana vidio kako je to ozbiljan projekat ukoji je uloèno mnogo novca.”

Kada razmi{lja o godinama koje suiza njega, kada je kao izbjeglica sroditeljima stigao u Hrvatsku, kaè kakonikada nije ni pomi{ljao da }e jednogadana igrati u velikom engleskom klubu izara|ivati milione eura. No, dodaje kakoje njegova porodica bila uporna, jer suznali kakav se talenat krije u njemu. “Onisu insistirali uvijek da radim, da treniram,ali nikada me nisu gurali po svaku cijenuda postanem nogometa{. Kao dijete nisamimao nikakvu predstavu o tome {ta me~eka u ìvotu, no kako su godine prolazilii kako sam po~injao igrati u Dinamu,po~eo sam polako razmi{ljati o tome kakobih mo`da mogao graditi nogometnu ka-rijeru.”

U naredne ~etiri godine gradit }e jepod paskom Svena Gorana Erikssona,

nogometnog stru~njaka koji nikoga neostavlja ravnodu{nim. “Eriksson je izvan-redan tip, potpuno posve}en poslu ikona~no bez svih tih kontroverzi koje suga godinama pratile. Kao stru~njak jejedan od najboljih na svijetu, uostalomrezultati na po~etku sezone sve govore inadam se da }emo tako i nastaviti”, pri~anam ]orluka. Neposredno pred utakmicusa BiH kazao nam je kako su Edin Dèkoi Zlatan Muslimovi} dva reprezentativcakoja su na njega ostavila najja~i utisak.“Poznajem dobro reprezentativce BiHkoji igraju u Hrvatskoj, no njih su dvoji-ca, po meni, evropska klasa. Dèko jemlad i sigurno }e napraviti veliku kari-jeru. Mi vrlo dobro znamo s kim se sasta-jemo, nije mala stvar u tako kratkom vre-menu stvoriti potpuno novu ekipu kojapobijedi u tri utakmice zaredom jake pro-tivnike. Gledao sam utakmicu BiH protivTurske i znao sam da nas ~eka teàkzadatak ovdje. Iako igram za Hrvatsku,ponosan sam {to sam iz BiH i svim ljudi-ma koji ìve ovdje kao i bh. reprezentaci-ji èlim scve najbolje, isto ono {to èlim ireprezentaciji za koju sada igram.”

Zvjezdani uspjeh dje~aka iz Dervente


Vedran ]orluka ro|en je prije dvade-set i jednu godinu u Doboju, u porodicikoja je ìvjela na Plehanu kraj Dervente.Nogomet je po~eo igrati kad mu je biloosam godina u podmlatku Dinama, uZagrebu gdje je zbog agresije na BiH izbje-gao s porodicom. U zagreba~kom je klubupro{ao sve omladinske kategorije, da bijednu sezonu bio na kaljenju u Interu izZapre{i}a. Bio je kapiten mladenogometne reprezentacije Hrvatske, anakon {to je Slaven Bili} imenovan zaselektora, postao je standardni ~lanhrvatske A reprezentacije. Iako naj~e{}eigra na mjestu desnog beka, ]orluka kaèkako mu je omiljeno mjesto u timu zadnjivezni. Nakon dvije sezone kao profesionalac

u Dinamu, ovoga je ljeta, u transferute{kom trinaest miliona eura, oti{ao uengleski Manchester City. “Ovoga ljeta

mi se sve poklopilo, igrao sam dobro za

reprezentaciju i Dinamo, napravio

transfer u veliki klub. Najva`nije mi je

bilo da po~nem igrati bez straha i,

hvala Bogu, sve je ispalo najbolje za

mene. Naravno, veliki klub i liga sa

sobom nose i veliki novac, no ja zaista

time nisam optere}en. Naravno da sam

sretan {to imam velike finansijske

mogu}nosti, no moji su prijatelji i dalje

ostali isti, moja glava je ista, ~vrsto

sam na zemlji jer znam da tako treba.

U ìvotu se sve moè lako okrenuti, ja

to veoma dobro znam.”

OD PLEHANA DO MANCHESTERA

Roditelji su ]orluku odgajali u pobjedni~kom duhu

MILJENIK TRENERSKE LEGENDE: “Eriksson je izvanredan tip,potpuno posve}en poslu i kona~no bez svih tih kontroverzikoje su ga godinama pratile. Kao stru~njak je jedan odnajboljih na svijetu, uostalom rezultati na po~etku sezone sve govore i nadam se da }emo tako i nastaviti”

UVIJEK UZ RODNI KRAJ: Vedran ]orluka na spektakularnoj donatorskoj ve~eri Udruge

Prsten u Zagrebu


Puno toga lijepog desilo seglavnom gradu BiH te 1985.godine. @eljo je igrao u polufi-nalu Kupa UEFA, Sarajevo jepostalo {ampion Jugoslavije u

fudbalu, Kusturica osvojio Zlatnu palmuu Cannesu, Zabranjeno pu{enje i Elvis J.Kurtovich objavili albume Dok ~eka{sabah sa {ejtanom i Da Bog da crk’o rockand roll, a po gradu su se prepri~avale~udnovate zgode Solomona Bi}ak}i}a iekipe iz kultne predstave Audicija. Ovapredstava emitovana je krajem te godine,

u segmentima, u no}nom programu Crnaovca, prvom takve vrste na ovim prostori-ma, koji je vodio Senad Tanovi}, aure|ivao Slobodan Svrzo. TelevizijaSarajevo je 26. oktobra 1990. emitovala iprvi jutarnji program u okviru JRT {eme.

OD PODZEMLJA DO ELITE

A negdje izme|u postojali su progre-sivni, uglavnom {tampani, mediji, koji suu periodu kada je komunizam bio naizdisaju, a nacionalizam jo{ nije uhvatiopravi zamah, bili jedina i prava

demokratska alternativa. Za razliku odBeograda, u Sarajevu komunizam nisuru{ili ocvali fa{isti, ve} mladi, pametni,angaòvani, ~asni novinari. Ovom pri-likom ih ne}emo sve spomenuti, jer je tonemogu}e, ali ho}emo ve}inu i tako seprisjetiti vremena koje je Petar Lukovi}jednom nazvao Bolja pro{lost.

Svoj prvi tekst Fahrudin \apo, danaspomo}nik direktora Federalne televizije,objavio je 1983. u Na{im danima, listukoji je osnovao SSO BiH. “Na mjestuglavnog i odgovornog urednika naslijediosam, 1989., Zorana Milanovi}a. A ostala

ZLATNE GODINE


Prije dvadeset godinajedan od najve}ih fenomenau tada{njoj Bosni iHercegovini bila jeeksplozija slobodnog,otvorenog, kriti~kog,nekonvencionalnog novinarstva; slobodni,demokratski, ideolo{kineoptere}eni mediji bilisu generatordemokratskogpreobraàja “tamnogvilajeta” u demokratskopluralisti~ko dru{tvo: na{novinar podsje}a na vrijeme kada su novinaribili va`niji od politi~ara

Omladinski mediji, novine, televizija, radio, bili su naj

Pi{e

Dino Bajramovi}[email protected]

Kako je nastalo i nest

HEROJI BH. DEMOKRATIJEHEROJI BH. DEMOKRATIJE

MEDIJSKA REVOLUCIJA:Naslovne stranice bh. medija

Mediji.qxd 8/23/2007 2:24 AM Page 56

je ista postava. ManojloTomi}, potom RadmiloMilanovi}, Midhat Aja-novi}, Tihomir Loza, mojzamjenik, Nedim Sara~,Snjeàna Muli}, IvankaPeri{in, grafi~ki urednikSavo Odàkovi}... UNa{im danima radili su iVlastimir Mijovi}, Ozren

Kebo, Kre{o Palameta, Juso Prelo, MarkoMilovi} i mnogi drugi, a kolumnu je duginiz godina imao i veliki Dario Dàmonja.Vjerovatno svi va{i sagovornici imajuproblem sa nabrajanjem svih tih novinarai tehni~kog osoblja koje je tada radilo, patako imam i ja. Uvijek }e{ nekoga zabo-raviti. Uglavnom, to je period demokrati-zacije, i partije, ali i kompletnogdru{tvenog ìvota. Na toj funkciji sam biootprilike godinu dana, a kada je pokrenu-ta Nedjelja, u tu redakciju su pre{liMilanovi}, Tomi}, Sara~, a Loza i ja smorazgovarali o prelasku. Me|utim, u

Oslobo|enju se pojavila grupa novinarai urednika, predvo|ena LjiljanomSmajlovi}, koja je pokrenula peticiju pro-tiv mene. To je tada bio jak prosrpskilobi”, kaè Fahrudin \apo. Broj Na{ihdana iz 1988., u kojem je objavljen inter-vju sa Jovankom Broz, dostigao je tiraòd 100.000. “Radmilo Milanovi} i jaoti{li smo u Beograd da traìmo Jovanku.Tamo smo upoznali Velizara Ze~evi}a,tada{njeg novinara NIN-aa. On nam jerekao da }emo te{ko do}i do nje, ali da onima neobjavljeni-zzabranjeni intervju. I mismo objavili taj intervju, otkucan na 36kartica”, veli Fahrudin \apo.

Direktor FTV-a Jasmin Durakovi}prve tekstove objavio je u Na{im danima.A od drugog broja Valtera, objavljenog uoktobru 1988., pisao je u ovom listu.“Prvi glavni i odgovorni urednik Valtera

bio je Rasim Kadi}, a njegov zamjenikrahmetli Enver âu{evi}. U redakciji sujo{ bili i Darko Luki}, SemezdinMehmedinovi}, Neven An|eli}, MiljenkoJergovi}, Tanja Sekuli}... Ne znam za{toValter nije htio objaviti moj tekst DruèTito dok je nas bi}e i medvjeda, ali jesuNa{i dani. Urednik u Valteru mi je bioDarko Luki}, a ja sam pisao o filmu.Onda je za Novu godinu, 1988. na 1989.,do{lo do smjene uredni{tva Valtera, zbog~uvene naslovnice sa Djeda Mrazom. Inakon nekoliko mjeseci pauze, ponovosmo pokrenuli Valter. Tada je glavniurednik bio Goran Todorovi}, a radili sujo{ i pokojni Ton~i Bender, te Sa{aLeskovac, Adisa Busuladì}, MedinaDelali}, povremeno su pisali i AleksandarHemon, Ilko ûli}, Neboj{a Gu{i}, Sr|anKisi}, Senad Pe}anin, Pe|a Kojovi},

Uspon i pad bh. novinarstva


su najva`niji pokreta~ demokratskih promjena u BiH

estalo bh. novinarstvo

ija


Rajko Radovanovi}, Mladen San~anin,Oleg Sladojev, a urednici fotografije subili Slavko Eri} i Zoran Kanli}... a ja sambio urednik rubrike Univerzitet. Tada samupoznao dana{njeg profesora na FPN-uu uSarajevu Nerzuka ]urka i objavio muprvi tekst. A onda je Nijaz Durakovi}Na{im danima objasnio neke stvari, pa suoni postali probosanski, a mi smo ostali,hajde da kaèm, projugoslovenski list”,kaè Jasmin Durakovi}.

Objavljeno je ukupno 38 brojevaValtera, a najve}i tira` je bio 55.000, kadasu Durakovi} i ]urak pisali feljton Kakoje poginuo Dèmal Bijedi}. Posljednjibroj {tampan je 11. novembra 1990.godine, kada je opet smijenjenouredni{tvo. “Kada je izglasano nepov-jerenje Goranu Todorovi}u, mene suizabrali za glavnog urednika. U jednomtrenutku, negdje pred izbore 1990., kadasu smijenili i uredni{tvo Na{ih dana, svisu pisali za Valter. Tvrdim da su sarajevski,uz ljubljanske, bili najja~i mediji napodru~ju tada{nje Jugoslavije”, govoriJasmin Durakovi}.

RADIO KOJI JE POTRESAO BOSNU

Slu{anost Omladinskog programa IIprograma Radio Sarajeva dostigla je,po~etkom devedesetih, cifru od 800.000.Jedna od najslu{anijih emisija bila jeHisteri~ni ponedjeljak, urednika i voditeljaZorana Stevanovi}a. “To je podatakmarketinga Radio Sarajeva, za koji neznam da li je ta~an. Ali, ja ta~no znamkoji je Histeri~ni ponedjeljak bio najs-lu{aniji. Radio sam emisiju na dan kadasu tenkovi JNA u{li u Sloveniju, zna~ikrajem juna 1991. godine. Kad sam do{aona posao, kompletna reìja me do~ekalarije~ima: Rek’o je gazda (Boro Konti},op.a.) da se pu{ta laganija muzika. A jasam u tramvaju skont’o da emisijupo~nem sa Jamesom Brownom i pjes-mom I Feel Good. Tako sam i po~eo inastavio u tom ritmu. I onda je nakon tri,~etiri dana do{ao izvje{taj da je ta emisijaimala veliku slu{anost. Mislim da je BoruKonti}a i dan-ddanas stid te emisije, jersam je ja radio ne obaziru}i se na vijesti izSlovenije”, govori Zoran Stevanovi}.

Omladinski program na II programuRadio Sarajeva pokrenuo je u aprilu 1987.Boro Konti}, koji je bio glavni i odgovorniurednik. Kada je Konti} imenovan zaglavnog i odgovornog urednika II programa,naslijedio ga je Neven An|eli}. Sredinom1989. An|eli} i Stevanovi} po~inju raditiMarx i Lux Show, tako|e jednu od najs-lu{anijih emisija ovog radija. Uz dvijespomenute, veliku slu{anost imale su iemisije Talk Show Sa{e Savi}a, Pitanjedana, Kviz, Muzikomanijak, Nezavisna

top-lista, Dosadno subotnje poslijepodne,Sandy... “Sticajem okolnosti profilirana jeta neka grupa mladih ljudi naOmladinskom programu. Imali smo i slo-bodu da napravimo jingle kakav je,naprimjer, bio: Isklju~ivo komunisti sukrivci za sve. Tek sam u ratu shvatio dasmo mi program realizovali na jednomveoma visokom nivou”, tvrdi Stevanovi}.“[to se ti~e nekakve vizije {ta i kako trebauraditi Boro Konti} je bio sekundu dogenija. I dao je priliku svim tim mladimljudima koji do tada nisu imali nikakavkontakt s medijima. A, onda, kako se koprilagodi. Audiciju pro|e pedesetak ljudi,pa ih ostane desetak, petnaest, i nakon petmjeseci dvoje ili troje”, obja{njava NevenAn|eli}.

Slobodan Svrzo je 6. aprila 1990.pokrenuo III program Televizije Sarajevokoji se zvao Dobre vibracije. “I ranije jepostojala emisija istog naziva na II pro-gramu, a ja sam vodio tu prvu emisiju.Kasnije sam radio Help, a Sa{a Savi}

emisiju o narodnjacima Pljuni i zapjevaj.I onda se pojavila pri~a da, mislim,SAGA èli kupiti Dobre vibracije, pa namje Svrzo predloìo da damo otkaz. Kaèmotkaz, mada nisam bio u stalnom radnomodnosu ni na TV-uu ni na radiju. Mi smo toi uradili, {to je bio jedan idiotski potez.Nas su zamijenili u roku od 48 sati i tadaje, zapravo, po~elo emitovanje programaSa 3, koji je, odgovorno tvrdim, nevi|enapapanijada u odnosu na Dobre vibracije.Poslije toga ja sam nastavio raditi naOmladinskom programu”, kaè ZoranStevanovi}.

SUBVERZIVNA ELITAMagazin Nedjelja je po~ela izlaziti

kao sedmi~ni dodatak dnevnog listaOslobo|enje na inicijativu ZlatkaDizdarevi}a. “On je uspio da ubijediodgovorne ljude u Oslobo|enju, avjerovatno i bh. politi~ki vrh, da treba i}imalo dalje od dotada dominantnog tipanovinarstva. Kako su ve} vi{e godina

ZLATNE GODINE


U Na{im danima, 30. novembra 1991.,Karim Zaimovi} napisao je tekst podnaslovom: Maurovi}evo dugo ~ekanje.Vrhunski poznavalac stripa, dakle, pisao je ovrhunskom strip autoru Andriji Maurovi}u,preminulom deset godina ranije, i njegovomstrip albumu Seobe Hrvata. Ovom prilikomprenije}emo samo dio tog teksta.

“Ovaj strip, koji ako nije mo`da

izrazito remek-djelo, a onda svakako

spada u vrh Maurovi}eva stvarala{tva,

ima sve one ~uvene odlike njegova

nenadma{na stila. Zato Seobu Hrvata

treba shvatiti kao vrstu svojevrsnog

ispravljanja jo{ jednog dijela onih

nepravdi nanijetih autoru. I jo{ jednom,

strip je za ~itanje.”

IN MEMORIAM: ZLATNI DJEÈAK BH. NOVINARSTVA

Karim Zaimovi}(13.8.1995. - 13.8.2007.)

DOBRI DUH SARAJEVSKOG NOVINARSTVA: Karim Zaimovi}

BILO, PA PRO[LO: ZoranStevanovi} i Neven An|eli}


Na{i dani njegovali jedan druga~iji tipnovinarstva, nedogmatski, prodorniji,profesionalniji pa i, za{to ne re}i,(pro)bosanskiji, bilo je logi~no da sejedan dio redakcije tada{njih Na{ih dana(Zoran O. Milanovi} - ddanas u Zagrebu, ja- uu Kanadi, Midhat Ajanovi} Ajan - uu[vedskoj...) pridruì ve} postoje}ojZlatkovoj ekipi u kojoj su bili BrankaMili~evi} (mislim da je danas u ê{koj),Nada Salom (u Sarajevu) i neki drugi... ida Nedjelja po~ne izlaziti kao samostalnapoliti~ka revija, 1989. godine. ZlatkoDizdarevi} bio je njen prvi glavni iodgovorni urednik. Znam da je u nekolikobrojeva dostigla tira` od 60.000 primjera-

ka. Slavko [anti} je, uo~i rata, naslijedioZlatka na mjestu glavnog i odgovornogurednika, no ubrzo po izbijanju agresijena BiH i nekoliko ratnih brojeva, list jeprestao izlaziti. U toku 1994. iza{lo je jo{desetak ratnih brojeva, naravno u vrlosimboli~nom tiraù, koje je prvo ure|ivaoHamza Bak{i}, a potom ja”, prisje}a seManojlo Tomi}.

Koliko su sarajevski mediji u to vri-jeme zaista bili progresivni, bilo je na{esljede}e pitanje upu}eno ManojluTomi}u: “Samo je dio sarajevskih medijabio progresivan, omladinske redakcije inekoliko listova {to su se pojavili uo~isamog rata. U ve}ini dràvnih medija nije

se njegovalo profesionalno negoideolo{ko, poslu{ni~ko novinarstvo ukojem novinari nisu bili u slu`bi istine idemokratije nego dru{tveno-ppoliti~ki rad-nici u slu`bi mo}nika na vlasti, a poslije,u znatnom dijelu, novih nacional-{{ovini-sti~kih elita. Bilo je, dakako, ~asnih medi-ja (kao u Beogradu Borba i Nova BorbaSta{e Marinkovi}a, ili u Hrvatskoj -Feral) i novinara, u koje se i samsvrstavam, ali njihovu ulogu ne trebaprecjenjivati. Bili smo u manjini, nejaki,ve} me|usobno razjedinjeni, s malimutjecajem, u jednoj sredini u kojoj su ve}idoseg imali nacisti~ki mediji iz Beograda.Ja sam postao svjestan na{e slabosti ve}



Prvi intervju sa Franjom Tu|manom, tada kandidatom za pred-sjednika Predsjedni{tva SR Hrvatske, objavio je Manojlo Tomi}.“Ima toliko raznih verzija o mom intervjuu s Francekom da se

ni ja vi{e ne sje}am ~injenica. Jednu od tih urbanih legendi

pro~itah, sasvim slu~ajno, pro{le godine u beogradskom

Vremenu iz pera moje stare zagreba~ke jaranice Tanje Tagirov.”

“Zaboravih: Manojlo je bio novinar. Odli~an novinar. Tako je umaju ’90. do{ao u Zagreb, taman je HDZ dobio izbore. Htio je intervjus Franjom Tu|manom: ovaj mu je oprostio {to kasni nekoliko sati, {toje negdje zaturio i kazetofon, {to nema ni kazetu pa je stradao nekiTu|manov Bach.

Gospodine Tu|man, vi se predstavljate kao neki povjesni~ar, pakako onda ko posljednji papak moète tvrditi da Bosna ne postoji,ispalio je Manojlo prvo - i posljednje - svoje pitanje. Slutite daljnjirazvoj: naglava~ke je izba~en van. E sad, ako netko misli da seManojlo vratio nazad neobavljenog posla, vara se: pune dvije straniceje Manojlo napisao o poku{aju intervjua, o Tu|manu i Bosni i tek samkasnije, dosta kasnije, shvatila koliko je smisla imalo njegovo pitanjei kako je Manojlo tad bio, makar i novinarski nepristojan, prorokbosanski.”

“U realnosti, nisam ni kasnio, ni zaboravio kasetofon ni

kasetu”, govori Manojlo Tomi}: “Zapravo, morao sam ja da ~ekam

nekoliko sati da Tu|man zavr{i sva primanja raznih ljudi

(bogatih hrvatskih iseljenika naro~ito) koji su mu ve} tada

dolazili na poklon. Postavio sam, naravno, vi{e pitanja, ali ne

sva koja sam èlio, tako da sam na kraju imao mo`da samo

tre}inu gra|e za neki normalan intervju. Nisam bio izba~en

naglava~ke, ali je Tu|man naprasno prekinuo intervju zato {to

sam poku{ao da argumentima diskutujem o njegovim ahis-

tori~nim tezama o Bosni i muslimanima (tada se, izuzimaju}i

nekoliko sarajevskih medija jo{ nije govorilo o Bo{njacima).

Povod za intervju, naime, bila je Tu|manova izjava na nekom

HDZ skupu o tome da je Bosna vje{ta~ka tvorevina i da su mus-

limani najve}im dijelom Hrvati islamske vjeroispovijesti. Ja sam

odmah poslije tog skupa nazvao Tu|manovu kancelariju (bila je

jo{ u onoj baraci) i zamolio za intervju. Francek je na moje izne-

na|enje odmah pristao s rije~ima da je vrijeme da objasni neke

stvari vama Bosancima. I kad smo po~eli razgovor, on je odmah

po~eo svoje tirade. Zapravo, to mi je postalo o~igledno poslije

njegove prve re~enice, on nije poznavao Bosnu, nije u njoj bio

decenijama, i njegova vizija Bosne i Jugoslavije je i po~injala i

zavr{avala onom srpsko-hrvatskom nagodbom Cvetkovi}-

Ma~ek i stvaranjem Banovine. Vjerujem da je to bio izvor nje-

gove kasnije politike prema Bosni, tj. poga|anja s Milo{evi}em

o njenoj podjeli. Ja sam tada samo poku{ao da u~tivo kaèm

(mada sam u jednom trenutku rekao ne{to kao va{e stupidne

tvrdnje) da me ~udi da on ponavlja stare teze hrvatskih, a i srp-

skih nadrihistori~ara, da bi on kao ozbiljan povjesni~ar trebao

uzeti u obzir razvoj BiH i Bo{njaka u posljednjih pedesetak

godina, ali je on, onako arogantan i samoljubiv, naglo ustao i

rekao da ima hitnih obaveza i da je razgovor zavr{en. Nije

~ovjek nau~io da mu neko proturije~i.”

MITOVI I LEGENDE: KAKO JE SKINUT TU\MAN

MANOJLO TOMI]: “Franjo me je zbiljaizbacio iz kabineta kada sam mu rekao

da je polovni povjesni~ar”

MOJ PRIJATELJ FRANJOTU\MAN: Manojlo Tomi}, kultni urednik i komentator bh. medija pred po~etak rata, danas ìvi u Kanadi


jedne ve~eri 1987., ispred Doma mladih.Senad Avdi} i ja smo, recimo, izlazili, sajo{ nekih 1.500-22.000 ljudi s koncertagrupe Leb i sol, a istovremeno je iz velikedvorane Skenderije, s nekog koncertaisto~nobosanskih i hercegova~kih gus-lara, nahrupila horda od nekih 10.000ljudi. Tada sam zaista prvi put shvatio daideje Milorada Ekme~i}a padaju na plod-nije tlo nego one na{e. Ali se ipakmoèmo tje{iti da sarajevski mediji nisunikad pali tako nisko poput spomenutihbeogradskih ili zagreba~kih, koji sunadaleko prevazi{li Goebbelsa. Poduslovom naravno da u sarajevske medijene ra~unamo onu paljansku televizijuRiste \oge”, kaè Manojlo Tomi}.

KOKETIRANJE SANACIONALIZMOM

Nihad i Sead Kre{evljakovi}, te MahirSokolija i Alenko Zornija pokrenuli su1990. ~asopis Vox. “Izdava~ je bilaAkciona srednjo{kolska konferencija omla-dine tj. ASKO. Sead i ja smo tih dana ba{razmi{ljali da osnujemo neke svoje novineu Prvoj gimnaziji i potpuno slu~ajno smouletili u redakciju. Glavni likovi su biliMahir Sokolija i Alenko Zornija, a ja samubrzo postao urednik ekologije i ne~ega {toje opisivano kao rubrika Bosna”, govoriNihad Kre{evljakovi}.

Vox se uglavnom bavio srednjo{kol-skim problemima, ali kako se stanje udràvi “zakuhavalo”, Nihad i Sead supo~eli objavljivati i politi~ki ozbiljnije,uglavnom probosanske tekstove. “Pri~alismo o temi iskompleksiranih muslimana

koji se stide svog imena, pa smo skontalida malo promijenimo takvo stanje svi-jesti. Rezultat je bila naslovnica sapolumjesecom, zvijezdom i stihovimaM.]. ]ati}a: “Gospode, evo na sed`du tipadam...” Uskoro, u redakciji su ostalisamo novinari probosanskog opredjeljenja,osim Alenka Zornije koji je uvijek furaoneki tu|manovski film. S druge strane,tira` je po~eo ozbiljno da raste. Novina jebila satiri~nog karaktera i moè se re}i daje ponekad bila zaista duhovita. To je zanju rekao i rahmetli Alija Izetbegovi},

kada su ga jednom prilikom pitali {tamisli o Voxu. Sead je Vox opisao kaojednu novoprimitivnu verziju slovena~keMladine koja nam je tada svakako bilauzor”, obja{njava Nihad Kre{evljakovi}.

Vox }e postojati sve do drame u SDAkada Adil Zulfikarpa{i}, jedan od finansi-jera ovog ~asopisa, osniva MBO. “Kakoje Mahir bio ta neka MBO varijanta,novina se polako ugasila, a Alenko jepredloìo Seadu i meni da osnujemo tajneki Novi Vox. Pristali smo pod uvjetom

da ga mi ure|ujemo. U drugom brojuNovog Voxa na naslovnici je objavljena{ahovnica sa zelenim kockicama na kojojje pisalo: Muslimani svih vjera ujedinitese. E, nakon tog broja je potpunu kontrolupo~eo da preuzima Alenko Zornija, kojije i najzaslu`niji za naslovnicu Spremnahandàr divizija iz oktobra 1991., koja jemeni i Seadu, blago re~eno, bila odvratna.Kako nisu bile prihva}ene na{e molbe dase to izbaci, posva|ali smo se. Nerviralome je da Zornija, koji je uglavnom sve

ZLATNE GODINE


Zoran Stevanovi}, nakon {to mu jeradna knjiìca godinama bila pohranjena uadministraciji CNN-a u Atlanti, danas jeregionalni savjetnik za komunikacije UNDP-au Bratislavi, dr. Neven An|eli}, poslije{kolske godine provedene na University OfCalifornia u Berkeleyu, ponovo traì posao uLondonu, Sa{a Savi} ìvi u New Yorku i pot-predsjednik je kompanije Procter & Gamble,najve}eg ogla{iva~a na svijetu, Mladen

Bili} je dugogodi{nji uposlenik BBC-a uReadingu. “Problem je nabrajati sve te

ljude koji su radili na Omladinskom pro-

gramu, jer }e{ nekoga uvijek zaboraviti.

Lida Huji}, Neboj{a Gu{i}, Du{ka

Zagorac i Zrinka Bralo su u Londonu,

Despot êpa Mojsilovi} je u Brezi, Senad

Hadìfejzovi}, Senada ]umurovi}, Senad

Pe}anin, Jasna Nik{i}, Senad Zaimovi},

Edin Kukavica, Ahmed Buri}, Amel

Bafti} i Adi Sarajli} su u Sarajevu, Mi{o

Man~i} je, valjda, u Novom Sadu,

Aleksandar Hemon i Pe|a Kojovi} u SAD-u,

Mladen San~anin u Holandiji, Ilko ûli} u

Zagrebu, Meridijana [uvalija u Ju`no-

afri~koj Republici, Mira Potpara, mislim,

u Herceg Novom... I neka mi oproste svi

oni koje sam zaboravio spomenuti”, veliposljednji urednik Omladinskog programaNeven An|eli}.

OMLADINSKI PROGRAM RADIO SARAJEVA

Tornado u eteru

VRIJEME SLOBODE I RAZONODE:Dernek Omladinskog programa Radio Sarajeva nadrugu godi{njicu emitiranja

PROZOR DEMOKRATIJE: Medina Delali} i JasminDurakovi} uradili su prvi intervju sa AlijomIzetbegovi}em nakon njegovog izlaska iz zatvora

KOMUNISTI^KA PO[AST: Fahrudin \apo i Senad

Avdi} zabavljali su se u razgovoru sa posljednjim

komunisti~kim {efom u BiH Nijazom Durakovi}em surad


napisao, nije potpisan ni ispod jednog odtih tekstova. Nema ko taj broj nijenapadao. Pored srpskih politi~ara koji supobjesnili, znam da su prijetili i neki izSDA govore}i da }e, ako se nastavi satakvim tekstovima, demolirati kancelarijeVoxa, jer takvo pisanje ne ide u priloguspostavljanju mira sa Srbima. Voxuop}e nije ni imao kancelarije, pa taprijetnja nije doìvljena previ{e ozbiljno.A onda je uslijedila naslovnica na kojoj jeispod slike SDS-oovih politi~ara pisalo:Hvala ti Boè {to nisam Srbin. Problemaje bilo raznih. Uvijek kada govorim oVoxu, nastojim da se izvinim svimaonima koje je ta novina na bilo koji na~inuvrijedila, a takvih je bilo puno. Moramnaglasiti da Sead i ja u tome

uglavnomnismo u~estvovali, ali bez obzira na tomislim da smo mnogim ljudima du`niizvinjenje. Mnogim sam se i osobnoizvinio.”

Nihad i Sead ìve i rade u Sarajevu.“Hvala ti Boè {to nisam novinar. Od svihnas jedino je Alenko i danas novinar, alipoprili~no lo{. Za razliku od Zornije,Mahira ipak uvaàvam jer je bio izuzetanborac. Ubije|en sam da je jedna od pozi-tivnih strana Voxa bila ta {to je u glavama~etnika stvorila predstavu o Bo{njacima

kao mnogo opasnijim nego {to su realnobili. Vox je izazvao posebnu pa`nju nakon{to je utvr|eno da je, valjda u Kara|or|evu,Milo{evi} pokazao Tu|manu tajni plan opovratku pet miliona Bo{njaka u Bosnu”, veliNihad Kre{evljakovi}. Objavljeno je svegadeset brojeva Voxa i Novog Voxa, a najve}itira` bio je 70.000 primjeraka.

OSVAJANJE REPETITORAI SLOBODE MEDIJA

Voditelji na Omladinskom programu uaprilu 1987. bili su Boro Konti} i SenadHadìfejzovi}, pridruìli su im se MladenBili} i muzi~ki urednik Husein Vladovi}, aonda vremenom i mladi novinari koji supro{li prvu audiciju Omladinskog progra-ma. Njihov moto na samom po~etku je bio:Mi ne znamo {ta ho}emo, ali dobro znamo

{ta ne}emo. A nisu htjeli ki~, {und,pop muziku... U septembru 1990. u pro-gramu Sa 3 emitovana je prva od ~etrnaestemisija naslovljena Hadìfejs To Face.Urednik i voditelj te emisije SenadHadìfejzovi} prisje}a se po~etka svograda na televiziji: “Dva dana prije prvihdemokratskih izbora u BiH, u studio samu{ao u uniformi JNA i proglasio vanrednostanje. Branko Klubi~ka, spiker na RadioSarajevu, do tada se nikada nije pojavio nateleviziji. Dovedem ga u studio kada niko-ga nije bilo, skontam kako }u uklju~iti

kameru i namjestim kadar u kojem Branko~ita tekst koji sam napisao. Ne{to kao:Po{tovani gledaoci, Predsjedni{tvo SFRJje dugo analiziralo situaciju u na{oj dràvii odlu~ilo da, s obzirom da demokratskepromjene ne idu u pravom smjeru, vojskapreuzme stvar... Kada je Klubi~ka pro~itaotekst, u kadru sam se pojavio ja, mrtav-hladan, i zamolio gledaoce za komentarprethodne informacije. A onda je krenuloludilo... Nakon ~etrdesetak minuta moraosam odjaviti emisiju. Tada mi je realizator,Branko Jerkovi}, rekao: Jarane, ja sam lud,ali ti si lu|i, nas }e neko ubiti! Tada menazvao glavni i odgovorni urednikTelevizije Sarajevo Nenad Peji} i prozbo-rio: Genijalno, p.... ti materina.”

Nenad Peji} je neposredno nakon izbora u novembru 1990. za urednikeDnevnika 2 TV SA imenovao SenadaHadìfejzovi}a, Ivicu Pulji}a i DraganaBoàni}a. “To je bio stra{an lom, da takokaèm, legalni pu~. I to je tako brzoura|eno da reakcija uop{te nije bilo. Prekono}i su se pojavili novi urednici i voditeljiDnevnika. Novo vrijeme, novi sistem,novi ljudi”, kaè Senad Hadìfejzovi}.

A onda su u aprilu 1992. gra|aniSarajeva doznali da su opkoljeni sa svihstrana. Ima jedan ~ovjek koji je to znaonekoliko mjeseci ranije, pa je sve tonapisao i ilustrovao. Mo`da ga znate,nedavno je objavio knjigu E, jebi ga,jarane. “Zbilja nemam pojma ko jenapisao tekst Sarajevo na ~etni~komni{anu, objavljen u novembru ‘91. uSlobodnoj Bosni”, kaè Senad Avdi}.“Ideja je bila moja, najva`nije ~injenice je

prikupio Nedo Sara~, stvar je s teorijsko-operativne razine kontrolirao rahmetliMensur âmo. Sve to vrijeme radili smosa poja~anom temperaturom, sje}am se dami je mater nakon tog broja SB zabrinutogovorila: ako nema{ druga~ijeg na~ina dapreìvi{, osim da prepada{ narod, zaus-tavi se, moè se fino i od na{e penzijeìvjeti... Negdje u to vrijeme sreo sam utramvaju Boru Konti}a koji mi je to istozamjerio: za{to prepadam gra|ane apokalip-ti~nim predvi|anjima. Negdje tokom rataBoro mi se u~tivo izvinio...”



NOVINSKA REVOLUCIJA:Redakcija omladinskog

~asopisa Na{i dani

VRIJEME VOXA: Glavniurednik Mahir Sokolija sa

suradnicima Jasminom Durakovi}emi Fahrudinom \apom

VESELO DRU[TVO: Omladinski ~asopis Valterokupljao je {aroliko novinarsko dru{tvo

NOVINE U SUDNICI: Urednici i novinari Na{ihdana, Midhat Ajanovi}, Radmilo Milanovi},Manojlo Tomi}, Fahrudin \apo, Kre{o Palameta i Tihomir Loza u sarajevskoj sudnicisu|eni su za izdaju “dràvne tajne”


Iako se prvi dokumentarci u Bosni iHercegovini po~inju snimati jo{ 1936.godine (Ljubav u Sarajevu anonimnogautora), zlatno doba nastalo je {ezde-setih i sedamdesetih godina pro{log

vijeka sa svjetski relevantnom sarajevskom

{kolom dokumentarnog filma. Radovi @ikeRisti}a, Bakira Tanovi}a, Bate êngi}a,Midhata Mutap~i}a, Mirze Idrizovi}a iostalih nagra|ivani su na brojnim me|unaro-dnim festivalima. Poslijeratna dokumentari-sti~ka produkcija tako|er je veoma zna-~ajna (radovi Jasmile @bani}, Pjera @alice,

Damira Jana~eka, Danijele Majstorovi}...)a kad se jo{ u proteklih godinu dana desilaprava eksplozija dobrih bh. dokumentara-ca, neminovno su po~ela upore|ivanja saslavnim vremenima.

Posebnu pa`nju zasluùje pet do-ma}ih dokumentarnih filmova sa vrlo

DOKUMENTARIZAM I RENESANSA


Protekle godine snimljeno je pet izuzetno zanimljivih bh. dokumentaraca koji se naslanjaju na tradiciju slavne “sarajevske {kole dokumentarnog

filma”; autori filmova “Fantazija”, “Informativni razgovori”, “Esma”, “Teretli pos’o” i “Ambasadori u~e jezike” govore za na{ list o svom

stvarala{tvu te o Bosni kao nepresu{nom izvoru dobrih tema

Pi{e

Adisa ^[email protected]

Tehnologija je dokumentaristima om

Eksplozija dobrih BH“ESMA”: Potresna pri~a openelopskoj odanosti ène kojagodinama bezuspje{no traga zatijelom svoga muà

Adisa Dokumentarci.qxd 8/22/2007 7:39 PM Page 62

aktuelnim dru{tvenim temama: Fantazija(XY Films), Informativni razgovori(SCCA pro.ba), Esma (Media Centar),Teretli pos’o (SAGA) i Ambasadori u~ejezike (Flash Production).

[TO JE GORA POLITIKA,BOLJI SU FILMOVI

Autori ovih filmova za na{ list suobjasnili {ta ih je privuklo dokumen-

tarnom ànru i odgovorili na pitanje da lije ovako bogata produkcija samoslu~ajnost.

Aldin Arnautovi} snimio je vrloemotivan film o ratnim veteranima kojidanas pate od PTSP-ja, oteàvaju ìvot~lanovima svojih porodica i spas nalazeu grupnim terapijama. O svojim iskustvi-ma u reìserskim vodama Arnautovi}kaè: “Fantazija je moj prvi dokumen-

tarac . Nisam dio re` iserskogestabli{menta, ali sam dugo radio nateleviziji, bavio se producentskimposlom i u~io zanat. Dokumentarac jezahvalna forma jer ima teìnu ve}u negone{to napravljeno za informativni pro-gram. Sretan sam kad se snimaju iprikazuju dokumentarci jer je ogromanuspjeh da ti pametni sadràji uspiju na}isvoje mjesto uprkos poplavi glupih,brzih i jeftinih programa koji se prikazu-ju na televizijama. Bh. dru{tvo vrvi odbezbroj va`nih tema koje ~ekaju da seobrade u dokumentarcima. Najve}anagrada za mene bila je {to su ljudi izmog filma, ratni veterani, prisustvovalipremijeri i dobili veliki aplauz. Njih jedràva iskoristila i odbacila, danas ihvi{e niko ne pohvaljuje ni za {ta, a nakonmog filma su im ljudi odali po{tovanje.

Godina ~uda


ma omogu}ila da munjevito reaguju

BH. dokumentaracaDOBRA KLIMA ZA DOKUMENTARCE: Ne samo kod nas nego i ucijelom regionu se desila cijela eksplozija dobrih dokumentaraca, ato je sigurno vezano i za jednu globalnu politi~ku tenziju

“INFORMATIVNI RAZGOVORI”: U ovoj pri~i o ratu ljudi oklijevaju da imenuju vojsku koja je na njih pucala, sabizarnom nostalgijom se sje}aju efemernosti, ali jednoglasnoi bez oklijevanja tvrde da na kraju nema pobjednika

“FANTAZIJA”: Film o ratnim veteranima koji danas pate od

PTSP-ja, oteàvaju ìvot ~lanovimasvojih porodica i spas nalaze u

grupnim terapijama

“AMBASADORI UÊ JEZIKE”: Siro~ad koja su danaspotpuno integrisana u italijansko dru{tvo na maj~inomgrobu sre}u se sa sestrom koja je ostala u Sarajevu

“TERETLIPOS’O”:Iako sesvakod-

nevnosusre}u

sa smr}u, grobari

ipakpoku{avaju

unijetivedrinu u

svojeìvote


Oni su rasplakali a meni je ta cijelasituacija bila najve}a nagrada koju sammogao dobiti.”

Esma Pali}, psihologinja, imala jedvadeset i osam godina kada je postalaudovica. Ona odgaja dvije k}erke i bezus-pje{no traga za tijelom svoga muà Avde,pukovnika kidnapovanog u UN bazi zavrijeme ratnih pregovora sa Srbima.Potresna pri~a o penelopskoj odanostidrugi je dokumentarac mladog rediteljaAlena Drljevi}a koji o svom radu kaè:“Dokumentarac je vrlo zahtjevna forma,ali ima i neke posebne ~ari. Ispred tebe suìvi ljudi, prisustvuje{ nekom doga|aju, iuvijek je prisutna neka doza neizvjesnos-ti, ne zna{ u kojem }e smjeru sve krenuti.Oko nas je u ovom trenutku mno{tvotema za dobre filmove i meni nijeneobi~no {to ih se puno snima, ~udnije mije bilo {to je nakon odli~nih ratnih i posli-jeratnih filmova postojala proteklih godi-na neka kreativna pauza. Imaju}i u vidunaslje|e sarajevske {kole dokumentarnogfilma, nije neobi~no da se u Bosni iHercegovini prave dobri filmovi.”

Film Namika Kabila Informativni raz-govori homagge je, kako kaè reìser,igranim filmovima o ispitivanju. Tema jerat, a sedamnaest vrlo zanimljivih sagovornika (spisateljica, rok muzi~ar,prodava~ica na pijaci, konobar...) odgovarana pitanja o svom privatnom doìvljajurata. Na povr{inu isplivavaju sasvimneobi~ne stvari: ljudi oklijevaju daimenuju vojsku koja je na njih pucala, sabizarnom nostalgijom se sje}aju efemer-nosti (“Tad nismo pla}ali ni struju, nitelefon, ni vodu”, kaè sjetno jedna ènau filmu), ali jednoglasno i bez oklijevanjatvrde da na kraju nema pobjednika.

VI[E PARA, MANJE KONTROLE

Informativne razgovore Kabil je sni-mao u okviru zadatog omnibusa Potragaza izgubljenim identitetom, a za doku-mentarnom formom je posegnuo jer tvrdida mu ona daje vi{e umjetni~ke slobode:“Silno ~ekanje da se filmovi dese, da sedobije prilika za snimanje, dovelo je dotoga da filma{i sad koriste svaku priliku.Snimati fikciju je skupa stvar, visoki sustandardi u produkcijskom smislu, a uovom poslu se zna da {to je vi{e para, toje manje umjetni~ke kontrole. Zato jedokumentarac tako zahvalan. Ne samokod nas nego i u cijelom regionu se desilacijela eksplozija dobrih dokumentaraca, ato je sigurno vezano i za jednuglobalnu politi~ku tenziju. Ovakva klimaodgovara dokumentarcima. Odlu~io samse za formu intervjua jer sam se sebiposljednjih godina dokazao da znamizvu}i od ljudi ono {to ho}u. Iz mno{tva

materijala izdvojio sam one najiskrenijedijelove, kad se ljudima o~i zasjaje i kadiz njih progovori najdublja emocija...Tako je naprimjer i Dino [aran spontanoodsvirao pjesmu koja se na{la u filmu(Prije rata ~uvar kombinata, poslije ratana ~etiri sprata)”, kaè Kabil.

Nakon {to odu u penziju, grobari iljudi zaposleni u mrtva~nicama u pros-jeku ìve jo{ oko tri godine. Iako sesvakodnevno susre}u sa smr}u, oni ipakpoku{avaju unijeti vedrinu u svoje ìvote.O sudbini dvojice takvih ljudi govori inovi dokumentarac Nedàda Begovi}aTeretli pos’o. Ovaj reìser tvrdi da seoduvijek znalo da {to je politi~ka situaci-ja bila gora, filmovi su bili bolji, te gaotud kvalitetna dokumentaristi~ka pro-dukcija danas ne iznena|uje. On kaè:“Za dokumentariste se uvijek govorilo dasu svjedoci vremena, a dana{njatehnologija nam je omogu}ila da munje-vito reagujemo na doga|anja oko sebe.Ranije je snimanje bilo skuplje, a proce-dura sa fondovima za kulturu veomaspora. Dok po~ne{ snimanje, tema jeznala pasti u zaborav. Danas je svemnogo brè, jeftinije i jednostavnije.Dokumentarista najbolje moè da uhvatiozbiljna ìvotna pitanja, da obradi te{katraumati~na iskustva i nije ~udo da sudanas dokumentarci opet toliko popu-larni. I prije su bh. autori sa svojim doku-mentarcima i{li po festivalima {irom svi-jeta i osvajali nagrade.”

Pri~a o djeci iz siroti{ta Ljubica Ivezi}koja su u ratu evakuisana u Italiju, nakon~ega se ve}ini izgubio svaki trag, bezbrojputa je bila (zlo)upotrebljavana u bh. me-dijima. [emsudin Gegi} je kona~no daoljudsko lice toj pri~i: prona{ao je dvijesestre i jednog brata Hase~i} koji su u ratubili razdvojeni. Dvoje je danas udomljenou Italiji, integrisani su u tamo{nje dru{tvoi zaboravili su bosanski jezik. Sada nakonpetnaest godina dolaze u rodni grad isre}u se sa sestrom koja u~i italijanskikako bi sa njima mogla komunicirati.Gegi} smatra da je proteklih godina doku-mentarni film u BiH napokon vratiostaru slavu i sjaj. On kaè: “Ono {to senekad zvalo sarajevska {kola dokumen-tarnog filma, sada bi se moglo s pravomnazvati bh. {kolom jer se uo~avaju pre-poznatljiv odabir i na~in obrade tema.Dobri dokumentarni filmovi morajuimati tri komponente: dokumentarnost,umjetnost i humanost. Bh. filmovi nezanemaruju ni jedan od ta tri elementa.Drago mi je vidjeti kako ljudi ùre ukino da bi gledali dokumentarce. Oni suuvijek imali svoju publiku, i {teta jesamo {to ~esto ljudi na televizijama za tonemaju sluha pa ih prikazuju u nekimglupim kasnim terminima.”

DOKUMENTARIZAM I RENESANSA


ALEN DRLJEVI]

NAMIK KABIL

ALDIN ARNAUTOVI]

NED@AD BEGOVI]

[EMSUDIN GEGI]



Unekom gradu u Srbiji - negdje u

Vojvodini, ~ini mi se - gra|ani supostavili spomenik Rockyju Balboi.

Ranije, u Mostaru su spomenikom odalipo~ast Bruce Leeju. Dobro, mislim, i Malizmaj i Italijanski pastuv jesu dio kulture na{ihnaroda i narodnosti - mnogo vi{e nego {to suto pisci - nacionalni djelatnici sa svojimknjigama koje niko ne ~ita, ili patriotski reditelji koji su odlu~ili da nedostatak talentanadomjeste poja~anim insistiranjem nastradanju svoga naroda. Dobro, mislim, ali{ta je sa Zagorom? On, kao, ne zasluùjespomenik?

Ljudi, prosto, imaju potrebu da se nekomedive i da u ne{to vjeruju. A kako balkanski~ovjek ima obi~aj da se na koncu popi{a nasve dobro {to je u ìvotu uradio, pa ga samorana i brza smrt moè spasiti od njega samog,ve}ina se ovda{njih heroja na koncu zgadionima koji su im se divili. Stoga ljudi herojetraè u prostoru ma{te. Ako heroja nema uParlamentu, eno ih u stripovima. Ako uAkedemiji nauka i umjetnosti nema vrijednihdivljenja, eno ih je pun Hollywood. Osimtoga, znam na{e ljude - ovako misle: Rockynikada nije bio dio antisrpske zavjere i nika-da nije podràvao nezavisnost Kosova; BruceLee nikada nije rekao ni{ta protiv muslimana;Blek Stijena se protiv engleskih okupatoraborio onako kao su se hrvatski domoljubiborili protiv srpskih okupatora. Od patriotizmado idiotizma jedan je korak. Koji se prelazineprimjetno, bez mogu}nosti povratka. Jervirus zaljubljenosti u vlastiti narod mozako{te}uje ozbiljno i trajno. Otud su na Balkanujedini normalni ljudi oni koje njihovi narodinerviraju i gade im se.

A opet, ne moè ~ovjek a da ne pomislikako je simptomati~no da ba{ likovi iz ma{tesimbolizuju ovda{nje takozvane kolektivnevrijednosti. [to mi samo potvr|uje osje}aj daje ìvot u ovim zemljama kao obilazakDisneylanda na acidu. Stvarno lo{ trip, saMikijem naoruànim kamom, Pajom Patkomkoji zastavom vitla kao Smrt kosom i BajomPatkom kao ocem nacije.

Za{to, recimo, u nekom ovda{njem gradune postave bistu Big Lebowskog, izistoimenog genijalnog filma Joela Coena?Ne bi li to bio lijep prizor: u centru gradastoji bronzani, pet metara visoki JeffBridges, sa jointom u jednoj, koktelom udrugoj ruci, ogrnut u bade-mantil, u bokseri-cama i sa smije{nim sandalama na stopali-ma? Jer Veliki Lebowski je lijen, neodgovo-ran i neuredan. Ne li~i li na{ ~ovjek vi{e nanjega nego na, recimo, Bruce Leeja? Pri~emu Lebowski glamurizuje ljenost i neod-govornost i pretvara ih u ultimativni filmskicool. Kona~no, Lebowski je antiheroj - ne~ini li ga to naro~ito na{im?

Kako se spomenik Lebowskom ne}edesiti, preostaje nam da naga|amokoji }e okamenjeni ili izliveni junak

iz ma{te sljede}i osvanuti u nekom graduna brdovitom Balkanu. Corto Maltese jeo~it izbor, a kandidat da bude dom njegovomspomeniku svaki je primorski grad na ovojstrani Jadrana. Pitanje je dana kada }e bitisve~ano otvoren aerodrom Mister No,apokalipti~ko turisti~ko kamp naseljeJeremiah i Fakultet fizi~ke kulture Conan.

Kome }e, nakon sticanja kakve-takvenezavisnosti, podi}i spomenik na Kosovu?Da je pravde, Kosovari bi trebali izlitispomenik Slobodanu Milo{evi}u, pa gajo{ pozlatiti. Jer bez njega nezavisnostiKosova ne bi bilo. Njemu spomenik di}ine}e, ali kome ho}e? Na pamet mi prvopada Kalimero, jer ono jaje koje nosi naglavi neodoljivo podsje}a na tradicionalnukapu koju dan-danas nose |edovi saKosova, koje u Ulcinju ~esto sre}em, dokna + 47, obu~eni u sme|a, pohabana odi-jela, gaze}i {iroko kao da prte snijeg, iduna plaù. Ili {trumfovi? Jer narod Kosova,kao {trumfovi, ide za svojim politi~arima,kao za Velikim {trumfom. I svako malopitaju: jo{ koliko do nezavisnosti, Veliki{trumfe? A onda se pojavi VojislavKo{tunica u ulozi Gargamela (pazi,stvarno li~i!, mada je za ulogu Gargamela

Balkanska rapsodija


Pi{e

Andrej Nikolaidis

Kome }e, nakonsticanja

kakve-takvenezavisnosti,

podi}i spomenikna Kosovu?

Da je pravde,Kosovari bi trebali izlitispomenikSlobodanu

Milo{evi}u, paga jo{ pozlatiti.Jer bez njeganezavisnostiKosova ne bibilo. Njemu

spomenik di}ine}e, ali kome

ho}e? Na pametmi prvo pada

Kalimero

OBILAZAK “DISNEYLANDA NA LSD”-u

Od patriotizma do idiotizma jedan je korak

Andrej.qxd 8/23/2007 1:49 AM Page 66

neprevazi|en Vladan Bati}), i put sejo{ malo produì.

Problem sa gornjim pasusom je{to odve} li~i na srpsku antialbanskupropagandu. To je posljedica srpskepolitike na Kosovu - sa Albancima sene moè{ ni na{aliti, a da se naosjeti{ lo{e, da se ne osjeti{ kaokakva novinarska svinja iz Politikeili Ve~ernjih novosti. Nije u pravuBe}kovi}. Kosovo nije najskupljasrpska re~. Ako je Srbija u Bosnirekla svoju najkrvaviju, na Kosovuje rekla najgluplju rije~. Pola vijekaje srpska propaganda Albance pred-stavljala kao glupave nadni~are islasti~are, sistematski ih je pred-stavljala kao predmet podsmijeha. Ana koncu, Albanci Kosovo nisudobili oru`jem, nego pame}u. Nakoncu }e Ko{tunica morati da sezapita: ~ekaj malo - ako su nas nad-mudrili ko{picari koji govore LJ , {tato govori o na{oj pameti?

Srpsko-albanska partija {ahaoko Kosova preliva se i naCrnu Goru. U Ulcinju je, ne-

davno, nekakav popularni kosovskipjeva~ na terasi kraj mora zapjevaopjesmu o nekom komandantu OVK.Kako to obi~no biva, jedni, u ovomslu~aju Albanci, smatraju da jejunak te pjesme nacionalni heroj,dok druga strana, u ovom slu~ajuSrbi, drè da je - zlo~inac. Pjeva~ je,{ta bi drugo, pjevao, publika setaman utripovala u veli~inu svojenacije, koja se, kao i svi balkanskinarodi, èstoko napatila, ali i rodilavelike junake. Aonda je na binu stu-pio radnik obezbje|enja koje je una-jmio vlasnik lokala. ôvjek je u jed-nom trenutku u sebi opsovao: ejebem ti posao i sve, i odlu~io daSrbin u njemu vi{e ne moè }utati.Srbin u njemu pobijedio je profe-sionalca u njemu. ôvjek koji je bioangaòvan da ~uva pjeva~a zgrabioje pjeva~a i rasturio ga od batina.

Hiljadu-dvije ljudi, koliko setiskalo na terasi, ta masa koja je domalo~as uìvala u pjesmi ohrabrosti svog nacionalnog junaka,mirno je sve to posmatrala. I tako jeradnik obezbje|enja ostao bezposla, ali je u{ao u legendu. On samprotiv dvije hiljade, kako ih zovu,[iptara - eto teme za narodnog gus-lara. Ili za }irili~ni strip. Asamimtim, kada do|e vrijeme za to, i zaspomenik.

Balkanska rapsodija


Ako ijedan strip junak zasluùje da muse u ovim nesretnim zemljama dignespomenik - ili spomenici: u svakom gradu isvakom selu po jedan - onda je toSuperhik. Jer zemlje su nam puneSuperhikova. Sje}ate se: to je lik iz Alana

Forda, odvratni odrpani poluidiot koji

otima od siroma{nih da bi dao bogatima.Od svih likova iz istorije stripa, ba{ je tajna{ao da ovdje zaìvi: jer kako ljep{e i pre-ciznije opisati na{e tranzicione vlasti negokao odvratne poluidiote koji otimaju odsiroma{nih i daju bogatima. Prvenstvenosebi.

SUPERHIK-POLITIÈARI

Otimaju od siroma{nihda bi dali bogatima

Ilust

raci

ja: B

RANC

AGLI

ONI

Andrej.qxd 8/22/2007 7:44 PM Page 67

KNJI@EVNA KRITIKA: Zbirka poezijeAlmira Zalihi}a “Rje~nik sumnji”

(Zalihica, Sarajevo, 2006.)

POLIRANJEMDO SJAJA

Pi{e: Adisa ê~o

Za sobom ostavismo sela, gradove,/ narode, vojske, i najzadstigosmo u zemlju/ prepunu kr~mi iz kojih je dopirao zvuk harfi/sli~an {u{tanju ribarskih mreà/ i pucketanju leda na obalismrznutog jezera.//Bija{e tako hladnoda smo jutrom/mlijeko kupovalimjere}i gaar{inom,/ a nekr~agom, lomili gabradvom/ i ubaci-vali u zdjelu.Mljekar ga je pro-davao/ reù}ikomade pilom. Isuze nam se,/oteàle i tvrde,kotrljahu nizobraze. Po~etakpjesme Za sobomostavismo...jedan je odnajupe~atljivijihdijelova Zalihi}eveknjige Rje~niksumnji. Zemlja ukoju se do{lo, novadomovina izgnani-ka, hladna je tolikoda se u njoj mlijekoledi. Ova prekrasnapjesni~ka slikarezanja ne~eg ~emuje imanentno te~nostanje, ovo poigra-vanje sa izvjesnostima, pokazuje Zalihi}a kao talentovanog pjesnika. Tu je i cijeli niz drugih pjesama i uspjelih strofa:Snje`ni dani, Ku}a, Prozori rodne ku}e, êtiri godine nakon rata,Za velikim kancelarijskim stolom, Srebreni~ki nokturno...Najbolje pjesme mogle bi se svrstati u dva lirska ciklusa: jedankoji govori o iskustvima odlaska i gubitka doma, a drugi obizarnostima postratne zbilje.

Ovoj knjizi ipak (kao i brojnim zbirkama poezije objavljenimu BiH ovih godina) nedostaje ruka odlu~nog i upornog urednikakoji bi oslobodio knjigu suvi{nih ponavljanja ili bole}ivih stiho-va. Tako bi se moglo izbje}i pore|enje sa slikama HieronymusaBoscha koje je ve} i jednom pomalo otrcano, a u dvije pjesmesasvim suvi{no. Ili insistiranje na mnogobrojnim i bespotrebnimreferencama (i Ciceron, i Mak Dizdar, i Staljin, i MarilynMonroe, i [eherzada i RVI i Tito i Jan Palach i Elena Ceausescu,pa jo{ povrh svega i Sylvester Stallone, i Mozart, i Nietzsche, iHamlet, i Darwin, i Picasso, i Dali, i Dante...). Kad bi se knjizijo{ oduzele zadnje dvije pjesme nagr|ene pretjeranom upotrebomanafore (istim rije~ima po~inje po osamdeset stihova i to u tripjesme zaredom), Rje~nik sumnji zablistao bi u punom sjaju.


KULT MARKET

”

”

Psu Amele [ehovi} odstranjen dio debelog crijeva

Naslov teksta u “Expressu”

AMIR OSMANÈEVI]Grobljanska onomastika

Iza pomalo zavaravaju}eg naslovakriju se osvjeàvaju}e duhoviti autobi-ografski zapisi Bo{njaka koji rat provodiu Banjoj Luci. Kao {to Benigni uàseAuschwitza prikazuje crnom komedi-jom, tako i Osman~evi} rat oslikavakao neprekinuti niz crnohumornih aneg-dota u koje se bjeì kako bi se spasio

duh. Cijena je 10 KM.

ETEL ADNANSitt Marie-Rose

Kao “dijete iz mije{anog braka”Etel Adnan odrastala je izme|u islamai hri{}anstva, francuskog i arapskogjezika. Od svih djela ove znamenitepjesnikinje, esejistkinje i slikarkenajpoznatiji je roman Sitt Marie-Rose(Ajfelov most, Sarajevo/ Zagreb, 2007.),koji govori o sukobima u Libanu i otome kako rat bespovratno mijenja

odnose me|u ljudima. Cijena je 14 KM.

STEVEN HALLZapisi o

morskom psu

Eric Sanderson, glavni likromana Zapisi o morskom psu(Algoritam, Zagreb, 2007.), pati odamnezije. O svom prija{njem ìvotune zna ni{ta, a jedina nit koja gaspaja sa pro{lo{}u jesu pisma koja jenekada davno pisao. Dok poku{avada rekonstrui{e svoj biv{i ìvot, Ericshvata da je njegova voljena èna

poginula, a da bi i njegov ivot mogao biti u opasnosti. Cijena je 10 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):

1. J. K. Rowling: Harry Potter 72. Khaled Hosseini: A Thousand Splendid Suns3. Stephenie Meyer: Eclipse4. Sara Gruen: Water for Elephants5. Stephenie Meyer: New Moon

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knjiàra Interliber):

1. Ibrahim Kajan: Tragom bosanskih kraljeva2. Ozren Kebo: Kako je lijepa moja Vectra3. Nenad Veli~kovi}: Viva Sexico4. Nedàd Ibri{imovi}: Vje~nik5. Snjeàna Muli}: Sanduk po mjeri

VRIJEME KNJIGE

REZANJE MLIJEKA: Zalihi}evomnedvojbenom pjesni~kom talentu iduhovitom komentarisanju svijeta uRje~niku sumnji nedostaje samoruka odlu~nog urednika koji bi oslobodio zbirku bole}ivih stihova

KULTmarket1.qxd 8/22/2007 9:44 PM Page 68

KINO KRITIKA: “Te{ko je biti fin” (BiH,2007.) reditelja Sr|ana Vuleti}a; uloge:Sa{a Petrovi}, Darija Lorenci, Senad

Ba{i}, Emir Hadìhafizbegovi}...

VA@NO JE BITI POZITIVAN

Pi{e: Damir Nemir Jane~ek

Sr|an Vuleti}, angaìrani umjetnik i inteligentni filmskiautor, predstavio je svoj drugi dugometra`ni film Te{ko je bitifin. Su{tinske stvari kojima se umjetnik bavi su od krucijalneva`nosti. Na tisu}e ljudi se moè poistovijetiti s glavnim likomkojeg sjajno tuma~i Sa{a Petrovi}.

@ivimo u uàsnom vremenu u kojem smo dovedeni do ruba imoramo imati dozu zlo}e usebi da bismo opstali. Filmpri~a o tome kako jedino{to na ovom svijetumoèmo mijenjati jesmo misami. Jedino mi moèmobiti bolji. Nada su nara{tajikoji dolaze i koje moramou~iti plemenitosti, beskom-promisnoj dobroti. To upra-vo radi taksist, glavni likovog filma dok razgovara sdjetetom, jedinim osloncem,jedinom osobom s kojomiskreno moè razgovarati.

Jedina zamjerka filmu jetehni~ke prirode. I radi se opogre{nom tretiranjuglazbe. To se odnosi nakori{tenje gotovih pjesama.Mnogo manje, gotovonimalo to nema veze sakomponiranom glazbomkoja je to~no skladana. No,to su sitnice... Dok gledate film imate dojam neke naivnosti auto-ra. Ona proistje~e iz djetinje iskrenosti i plemenite pozitivnostikoju film u sebi nosi. I to je divno. Vizualni identitet pri~e jeto~an i dosljedan. Strahovito je bitan autorski rad direktorafotografije Slobodana Trnini}a koji je gotovo cijeli film snimio sramena. To svakom kadru daje neku fluidnost, dopu{ta da kadardi{e i da uznemirava taman toliko da je nenapadno i neprimjetno.Naizgled jednostavno, a u biti mnogo mudro smontiran film.Montaèri, veliki Andrija Zafranovi} (pra{ka {kola) i njegov tim,u kojem su bili Midhat Mujki} i Almir Kenovi}, sjajno su obaviliposao.

Bosanska kinematografija ima jedan poseban put svojih pri~a,koji se uglavnom bazira na temeljima velikana pisanja -Abdulaha Sidrana, ali i Miroslava ]ire Mandi}a, Sr|ana Vuleti}a,Pjera @alice... A to je prije svega zanimljivost, angaìranost, ple-menitost, zajebancija... i ponajvi{e vizualnost preko detalja. Jer,“detalj je Bog”, kao {to re~e Abdulah Sidran. Mnogi filmovina{ih autora bave se odnosom oca i sina. Otac i sin su nosiocinajkvalitetnijih filmova s ovih prostora. I dosta ~esto su djeca takoja nose teret o~eva. Divno je {to sav taj teret, svu tu nega-tivnost, svo to breme i tegobu, Sa{a Petrovi} koji tuma~i lik oca,iznese na svojim le|ima i probije zid zla te te{ko, ali ipak bivaFin. I ne samo to. On tu fino}u, dobrotu i plemenitost prenosi nanajsvetije mogu}e u cijelom univerzumu - na dijete! Bravo!


SJE]A[ LI SE DOLLY BELL?Emir Kusturica

Predivno vrijeme,predivna pri~a i uz njuodli~an scenarist iodli~an reìser. I naravno, remek-djelo.Trebamo ga se sjetiti.Da se nikad ne zaboravi. I da se nezaboravi na domovekulture kojih nema.

Nema!!!

BABELAlejandro

Gonzales Inarritu

Moderni filmski genij. Mladiautor koji inteligentno pri~a odana{njem globalnom selu i tjesko-bi, razumijevanju i nerazumijevanju.I o tome da je sve povezano i dasmisao postoji unutar kaosa. Divnodjelo. Artefakt.

VELIKI DIKTATORCharlie Chaplin

Nedosti`nakritika fa{isti~kerepresije. Veliki,mo`da i najve}igenije filma,apostol slike imisli... [ta re}i?Samo gledati!Gledati! I nanovo u~iti!

”

”

Ljubavni ìvot mi je u zadnju godinu dana na pozitivnoj nuli

Aida Vrabac, kraljica BiH 2007

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Simpsoni film (David Silverman)2. La Vie en rose - Edith Piaf (Olivier Dahan)3. Veliki film (Jason Friedberg, Aaron Seltzer)4. Slom (Gregory Hoblit)5. Divlji valovi (Ash Brannon, Chris Buck)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Pakao (Danis Tanovi}, Discovery) 2. Najve}a pri~a ikad ispri~ana (George Stevens, Richard

Talmadge, William Hale, Continental)3. Taxidermia (Pálfi György, Discovery)4. ôvjek koji je previ{e znao (Alfred Hitchcock, Continental)5. Odgoj dje~aka u Irskoj (Aisling Walsh, Discovery)

KU]NO KINO

TAKSISTA FUDO: Sa{aPetrovi}, koji tuma~i lik oca, fino}u, dobrotu i plemenitost prenosi nanajsvetije mogu}e u cijelomuniverzumu - na dijete


MUZIKA: Reizdanja albuma grupe “Majke”

RO\ENI U BLATUPi{e: Dino Bajramovi}

Diskografska ku}a Dancing Bear iz Zagreba reizdala je trialbuma vinkova~ke grupe Majke. Studijske albume Vrijeme je dase krene (1996.) i Put do srca sunca (1998.), kao i koncertni CD

@ivot uìvo (1997.), premijerno jeobjavio Jabukaton, koji su nekadauspje{no vodili Pavao Podolski iTomica Petrovi}, aktuelnimenadèr Severine Vu~kovi}.

Na festivalu Zagreb gori!, kojije odràn u septembru 2000.,Majke su objavile da vi{e ne}enastupati. Ipak, 19. marta ovegodine odlu~ili su ponovo kro~itina stage i odràti koncert u zagre-ba~koj Tvornici, deset godinanakon koncerta koji je objavljenna albumu @ivot uìvo. GitaristiZoki i Kruno, bas gitaristaKilmister i bubnjar âka, pred-vo|eni velikim Baretom, tog 25.aprila 1997. odsvirali su, tvrdehrvatski kriti~ari, najbolji koncertu karijeri. Kako zvu~e danas, mikoji ìvimo u BiH valjda }emoimati priliku ~uti uskoro na nekomod njihovih koncerata u Tuzli,Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci...

Vrijeme je da se krene njihovje ~etvrti studijski album i valjdanajbolji u ukupnoj diskografiji. Uznaslovnu, onima koji poznajuopus Majki, dovoljno je samospomenuti Baretov blues, Mene nezanima ili Ro|en u blatu, pa da seovaj CD ponovo zavrti u playeru.@ivot uìvo je u samom vrhu ex-yu diskografije kada su koncertnialbumi u pitanju, a Put do srcasunca, njihov posljednji CD,zasluìo je reizdanje, mo`danajvi{e zbog ~injenice daJabukaton 1998., kada je ovajnosa~ zvuka objavljen, nije uloìodovoljno truda u njegovu promociju.

Reizdanje tri albuma Majki,jednog od najboljih hrvatskih ban-dova u posljednjih dvadesetakgodina, izvrstan je potez DancingBeara i prava poslastica za svefanove vinkova~ke rock and bluesatrakcije. Za kraj jo{ samo dozvo-lite Baretove stihove iz pjesmeVrijeme je da se krene: “No}as jemoja tuga poprimila ljudskioblik/Otvorio sam o~i, ispred sebe

ugledao svoj lik/Pruìo sam si ruku i rekao/Hajde, vrijeme je dase krene...”


KULT MARKET

”

”

Nikada nikoga nisam prevario i zbog toga sam puno cijenjen kod publike

SEID SKALI], pjeva~

IN MEMORIAMMax Roach

U ~etvrtak,16. augusta, preminuo je legendarni jazzbubnjar Max

Roach. Ro|en je1924., prvisamostalni albumDrums Unlimitedobjavio je 1966.

godine, a u karijeri je sara|ivao sa muzi~kim velikanima kao {tosu Dizzy Gillespie, Miles Davis, Duke Ellington, Sonny Rollins,Clifford Brown..

STEVIE RAY VAUGHAN

Pride & Joy

DVD kompilacija Stevieja Ray

Vaughana, jednog od najboljihgitarista u istoriji, bi}e objavljena24. septembra. Komplet }esadràvati video reizdanje podnazivom Pride & Joy, koje je objavljeno 1990. na VHS-u, te CD

Solos, Sessions & Encores.

WU-TANG CLAN8 Diagrams

Hip-hop grupa Wu-Tang Clan iz New Yorkau novembru }e objaviti novistudijski album - 8Diagrams. To }e biti njihovpeti album, a posljednji,Iron Flag, promovisali suprije {est godina. Na snimanju }e u~estvovatiosam od devet ~lanova izoriginalne postave Wu-TangClana.

TOP LISTA (Rolling Stone)

1. UGK featuring Outkast: Int’l Players Anthem (I Choose You)2. M.I.A.: Bird Flu3. Sum 41: The Jester4. Tokyo Police Club: Your English Is Good5. Sara Bareilles: Come Round Soon6. 50 Cent: Ayo Technology featuring Justin Timberlake7. Kanye West: Stronger8. Dave Matthews & Tim Reynolds: Bartender9. Common: Drivin’ Me Wild featuring Lily Allen10. KT Tunstall: Hold On

MUZI^KI IZLOG

VELIKAN IZ VINKOVACA: GoranBare i njegove Majke ukarijeri su snimili petstudijskih albuma


NAUKA I EKOLOGIJA: Otrov iz Kine

OPASNE IGRA^KEPriredio: Nedim Hasi}

Tri ~etvrtine svih igra~aka koje se mogu na}i u prodavnicama{irom svijeta proizvode se u Kini. Veliki broj njih sadrì otrovnematerije tako da }e se ovim pitanjem pozabaviti i Evropskakomisija. Krajem pro{le nedjelje najve}i svjetski proizvo|a~

igra~aka Mattelpovukao je sa trì{tabarbike i dje~ije auto-mobile proizvedene uovoj zemlji zato {to suna njima prona|eneotrovne boje.Evropska komisija }ena najvi{empoliti~kom nivounakon ljetnje pauzeraspravljati o opasnimigra~kama koje seuvoze iz Kine.Glasnogovornikkomesara EU PeteraMandelsonazaduènog za trgovinuizjavio je da bievropske sigurnosnestandarde trebalepo{tivati ne samofirme, ve} i politi~kovodstvo u Pekingu.Ova izjava izraàvanezadovoljstvoEvropljana zbogdoga|aja u proteklimmjesecima. Infomacijeo najnovijoj akcijipovla~enja igra~aka satrì{ta objavljene su naRapexu - internetstranici EU koja jezapravo sistem upo-zorenja i ukazuje zaopasne produkte. Na

ovoj stranici ~lanice EU se mogu informisati koji su proizvodi name|unarodnom trì{tu opasni za potro{a~e. Internet stranica aktualizira se svakog petka. Ovog petka na stranici su se pojavilimodeli barbika i dje~ijih automobila koje je firma Mattel povukla satrì{ta zato {to u sebi sadrè otrovne boje i male magnete koji zadjecu mogu biti opasni. Produkti iz Kine na stranici Rapex imajunegativne karakteristike: skoro polovina upozorenja iz pro{le godineodnosila se na kineske proizvode, 80 posto igra~aka koje su uvezeneiz Kine stoje na prvom mjestu crne liste, na drugom mjestu su elek-tri~ni ure|aji - tendencija u porastu. U prvoj polovini 2007. godinezabiljeèno je 713 ovakvih upozorenja. Evropski za{titni sistem nijedovoljno jak. Kontrole bi morale provoditi firme i svaka ~lanica EU,koje bi tek onda trebale informirati Brisel o opasnim proizvodima.Komesarka EU za za{titu potro{a~a Maglena Kuneva traì vi{eopreza. “Cijeli sistem zasniva se na opreznosti. S jedne strane krozinstitucije zemalja ~lanica, a s druge strane kroz firme: kada na|uopasne produkte, moraju upozoriti {to je mogu}e brè kakopotro{a~i ne bi morali snositi posljedice”, tvrdi Kuneva.


AMERI^KAPREDVI\ANJA

[to nas ima, ma{ala

Broj stanovnika Zemlje do polovineovog vijeka trebao bi se uve}ati za 2,7

milijardi, {to zna~i da }e nas na planeti biti 9,3 milijarde, saop}ila jeameri~ka nevladina organizacija za informacije o kretanjustanovni{tva. Podaci te organizacije ukazuju da }e Indija 2050. imatinajvi{e stanovnika na svijetu, jer }e tu azijsku zemlju naseljavatiblizu 1,75 milijardi ìtelja. Drugo mjesto na rang listi najnaseljenijihdràva polovinom ovog vijeka trebalo bi, prema procjeni ameri~kihstru~njaka, da zauzme Kina s vi{e od 1,43 milijarde ljudi. Na tre}emmjestu globalne liste nalazit }e se SAD gdje bi broj stanovnikanaredne 43 godine trebalo da se uve}a na oko 420 miliona.

NAJBR@I NA SVIJETUGorive }elije

Ford Fusion Hydrogen 999upisao se na listu Guinessove knjigerekorda kao najbrè vozilo pogonjeno

sustavom gorivih }elija na svijetu. Za upravlja~em Fordovog reko-rdera, ~iji je elektri~ni motor iz gorivih }elija istiskivao 770 KS,nalazio se Rick Byrnes, Fordov inènjer i biv{i trka~ koji je posti-gao brzinu od 207,297 m/h (333,6 km/h). Razvoj Hydrogena 999trajao je ne{to vi{e od godinu dana, a Fordov cilj bio je pokazatiAmerikancima da zelene tehnologije pogonjenja automobilabudu}nosti ne zna~e nu`no i gubitak na performansama.

ITALIJANSKE UBLEHEPizza protiv bora

Pizza na bazi integralnogbra{na i sirovog povr}a nazvanaPrimula ima tri puta vi{e vlakanaod klasi~ne pizze te vi{e magnezijai èljeza. Ne smije imati manje od

osam vrsta povr}a i to onih koja pomaù u borbi protiv starenja,primjerice paradajz, bijeli luk, gljive, mrkvu i {pinat. Anti-age pizzadjelo je nutricionista i biohemi~ara sa Univerziteta u Napulju,Eugenia Luigia Iorie, koji se udruìo s vlasnikom lanca restoranaCosimom Mogaverom. Udruga za pravu napuljsku pizzu, koja seve} pobunila protiv prodavanja pizza u dijelovima, izrazila jenegodovanje jer se radi, kako kaè, o napadu na stolje}a tradicije.Udruga kaè da se tijesto od integralnog bra{na ne moè dovoljnodi}i te ni pizza ne moè imati pravi oblik.

MAJSTORI S ISTOKAKlimatizirana odje}a

Klimatizirana odje}a mo`da zvu~i kao nau~nafantatsika, ali jedna japanska firma ve} dobro nanjoj zara|uje, a {titi i okoli{. Ko{ulje i jakne firmeKuchou-Fuku ugodne su ~ak i na nesnosnojvru}ini, a tro{e jednu pedesetinu energije malogklima ure|aja, rekao je {ef firme Hiroshi

Ichigaya i dodao: “Sve do sada pod klimatiziranjem se mislilo na

hla|enje cijele prostorije, a sada moèmo ohladiti samo tijelo.” Dvamala ventilatora u{ivena u odje}u, koje pokre}e dèpna punjiva baterija,cirkuliraju zrak na ko i, isu{uju znoj i odràvaju nisku temperaturu.

”

”

Ja imam duga~ak jezik, a i vrijedim

MINA KOSTI], pjeva~ica

NOVA OTKRI]A

MATTEL: Najve}a svjetska kompanija sa trì{ta je povukla “barbike” i auti}e prefarbane otrovnim bojama


KO[ARKA: NBA igra~i na Otoku

NADA ZA BRITANSKUKO[ARKU

Priredio: Nedim Hasi}

Nakon {to je s Chicago Bullsima u{ao u doigravanje NBAlige Luol Deng nastoji pomo}i Britancima da izbore nastup naOlimpijskim igrama u Londonu 2012. godine. Luol Deng, 22-godi{nji Sudanac, kao i poznatiji mu sunarodnjak Manute Bol,odlu~io je u Velikoj Britaniji poku{ati napraviti ko{arka{kurevoluciju, odvesti britansku reprezentaciju na OI u Londonu itako ko{arkom zaraziti nove nara{taje. “To se ne}e dogoditipreko no}i, trebat }e vremena. [to }emo biti bolji, vi{e pa`nje}e ko{arka privu}i. S reprezentacijom Velike Britanije naOlimpijskim igrama 2012. godine imamo {ansu. Kada djecavide kako igramo, mislim da }e ih to inspirirati i motivirati dasport po~nu shva}ati ozbiljno”, rekao je Deng. Deng }e,dakako, biti vo|a reprezentacije Velike Britanije u narednim

godinama i on je sam toga svjestan.Britanci sve nade polaù upravo unjega i nadaju se da }e s njim usp-jeti “udoma}iti” ko{arku na Otoku,gdje su Britanci ipak zalu|enimnogo vi{e drugim sportovima,poput nogometa, kriketa ili ragbija,dok je ko{arka na sportskoj periferiji.Me|utim, London }e 2012. bitidoma}in Olimpijskih igara na koji-ma bi i u ko{arci Britanci èljeline{to re}i. Iako je za sada ko{arkana otoku daleko iza ostatkako{arka{kog svijeta, Dengprimje}uje: “Ko{arka u Evropidoìvljava veliki uzlet i vrlo je jakana razini nacionalnih reprezentaci-ja. Mi imamo ~etiri ili pet igra~a(Britanaca) koji su sada nasveu~ili{tima i imaju NBA perspek-tivu, tako da u sljede}ih pet dodeset godina Engleska moè bitijedna od najboljih reprezentacija uko{arci.” O prilici da zaigra naOlimpijadi, Deng kaè: “Svi znajuda je igranje na Olimpijadi ost-varenje sna. Mi èlimo pokazatisvima koliko smo dobri a reprezen-tativne akcije ovog ljeta su kruci-jalne za mom~ad.” Dengova misijase u Britaniji uspore|uje sBeckhamovim poku{ajima popularizacije nogometa u Americi,no Deng tvrdi da od toga ne}e biti

ni{ta ako entuzijazam ne}e pratiti i odgovaraju}a finansijskapodr{ka. “Treba po~eti s dvoranama. Odrastaju}i ovdje bilo jete{ko na}i dvorane u kojima moè{ trenirati, pa djeca trenirajusamo dva ili tri puta tjedno. To je premalo da bi igra~ razviosvoj talent i zato puno mladih britanskih igra~a rano odlazi uEvropu ili Ameriku gdje ko{arka ima puno bolji status.” Deng}e za britansku reprezentaciju nastupiti kada u Birminghamubudu igrali sa Slova~kom u kvalifikacijskoj utakmici divizijeB. Ako pro|u skupinu i doigravanje, plasirat }e se u divizijuA, posljednju prepreku na putu do Olimpijskih igara.


KULT MARKET

”

”

Imam pet momaka i jo{ mi treba {esti, ljubavnik

ALMA TUCAKOVI], pjeva~ica

AUTOMOBILIFord Fiesta

Premda jo{ uvijek vozi natvorni~kim testnim vo`njama skrivenakamufla`nim dijelovima nova FordFiesta vozi posljednje kilometre testaizdr`ljivosti po ameri~kim pustinjama.

Nova Ford Fiesta puno toga }e u svom dizajnu preuzeti od svoje starije bra}e, novog Mondea i S-Maxa. Nova Fiesta }e u uporedbi sasada jo{ aktuelnim modelom imati znatno ve}u masku motora iizduèna prednja svjetla. Nova generacija Ford Fieste dijelit }e istuplatformu s automobilom Mazda2, koja nosi oznaku Ford B2E, a obaautomobila imat }e isti ovjes.

MOTOCIKLITriumph

Street Tiger

Nakon slu`benog predstavljanja dugoi{~ekivanog Triumphova modela StreetTriple 675 krenule su pretpostavke o

mogu}em novom izgledu jo{ jednog od modela iz britanske ponude.Tako se na ovoj kompjuterski generiranoj fotografiji nalazi novi Tiger675. Triumph je ovaj model dvokota~a do sada nudio samo s agregatomod 1050 ccm, te ova posudba agregata srednje klase ne zvu~i nimalonestvarno. Agregat bi bio posu|en s novog naked modela Street Triple675. Prema nekim glasinama, novi bi Tiger 675 mogao biti predstavljenjavnosti na pari{kom moto salonu krajem rujna ove godine.

DESIGNCitroen C5

Poznati automagazinAutoweek.nl objavio je zanimljivefotografije Citroena C-Airspace.

S obzirom da kabrioleti rijetko dolaze sa samostalnom platfor-mom, postavlja se pitanje nisu li ovo konture novog Citroena C5?Iako se o~ekivalo da }e novi C5 biti predstavljen u Frankfurtu,Autoweek.nl smatra da je @eneva 2008 ipak izglednija. Bilo kakobilo, koncept ne djeluje nimalo lo{e, a bude li serijski C5 i upolatako atraktivan kao C-Airspace, nimalo ne sumnjamo da }e postatipuno ozbiljniji trì{ni konkurent od svog prethodnika.

FAN SHOPBang & Olufsen

Novi sportska perjanica AudiA5 Coupe sam po sebi predstavljapravi tehni~ki i tehnolo{ki automobilski dragulj. [lag na

tortu kada je u pitanju taj automobil u svakom slu~aju ~ini noviaudio sistem renomirane marke Bang & Olufsen koji je pobrao ve}nekoliko zna~ajnih nagrada za svoje audio performanse i superkvalitetan zvuk. Vrlo sli~no audio sistemima koji se nude upresti`nim modelima A8, R8 i Q7, Bang & Olufsen sound systemspecijalno je razvijen za potrebe Audija A5 kako bi se dobio vrhunski zvuk u ina~e uvijek problemati~nom prostoru kabine.Bang & Olufsen Sound System ugra|uje se uz doplatu u modeleAudi A5 i S5 po cijeni od 755 eura.

PETA BRZINA

LUOL DENG: NBAigra~ porijeklom izSudana poku{at }ereprezentaciju VelikeBritanije odvesti naOlimpijadu 2012.godine


MADE IN BiH: Digitalni zbornik kultnog filmskog ~asopisa

ÊTRDESET GODINA“SINEASTA”

Priredio: Dino Bajramovi}

Digitalni zbornik filmskog ~asopisa Sineast uskoro }e promo-visati sarajevski Mediacentar. Ovaj ~asopis su u decembru 1967.pokrenuli ~lanovi Kino-kluba Sarajevo Nikola Stojanovi}, MirkoKomosar, Velimir Stojanovi}, Zlatko Lavani} i Amir Hadìdedi},a tekst o Sineastu i novom projektu Mediacentra napisao jeMidhat Ajanovi} Ajan.

“Godine 1967. na svijetu nije postojala bolja nacionalna kine-matografija od jugoslavenske. Zagreba~kom crtanom filmu, kaouop}e najzna~ajnijem fenomenu jugoslavenske filmske historije

koji {ezdesetihgodina dostièsvoj zenit,krajem togdesetlje}apridruùju sesvjetski rele-vantni dometijugoslavenskihdokumentaristai, {to je posebnozna~ajno, autoraigranih filmova.Na Festivalujugoslavenskogigranog filma uPuli te 1967.prikazani su,me|u ostalim,filmovi Breza,Skuplja~i perja,

Ljubavni slu~aj slu`benice PTT, Kaja, ubit }u te, Kad budemmrtav i beo i Bu|enje pacova. BiH se nalazi u samom epicentrutog golemog uspona jugoslavenske kinematografije sa, izme|uostalog, êngi}evim Malim vojnicima i Krvav~evom akcionommajstorijom Diverzanti. Koncem te iste ~udesne godine Sarajevo}e iznjedriti Sineast”, pi{e Midhat Ajanovi}.

Istorija Sineasta, pi{e Ajanovi}, moè se raspoznati u tri faze.“U po~etku to je bio ~asopis koji su karakterizirali entuzi-

jazam, po~etni~ka razbaru{enost i nekoherentnost, pa je ~esto unjemu bilo klasi~nih novinarskih tekstova i polemika. Nakondvadesetak brojeva po~inje druga, zrela faza Sineasta, kada se~asopis definitivno profilira kao seriozna filmska publikacijakoncipirana na na~elima teorije autora. Najangaìraniji saradniciSineasta iz na{e sredine su, prije svih, Nikola Stojanovi}, uredniksvih brojeva do rata, njegov brat Velimir Stojanovi} koji je zaveliki dio filmofila moje generacije predstavljao ìvotni i profe-sionalni uzor, potom Predrag Finci, Ibrahim Saki}, SadudinMusabegovi}, Vesko Kadi}, Mirza Idrizovi}, Asaf Dàni}, RatkoOrozovi}, Aco [taka, Du{ko Dimitrovski... Tre}e razdobljeSineasta po~inje s ratom, 1992. i zavr{ava (za sada) posljednjimiza{lim brojem, kada je nastala neka vrsta kombinacije prethodnadva koncepta. Sineast predstavlja ogromnu vrijednost na{e, nesamo filmske kulture. Zahvaljuju}i ovom malom podviguMediacentra - SSarajevo u to se sada moète uvjeriti nanajjednostavniji mogu}i na~in - nna ekranu svog kompjutera”,zavr{ava svoj tekst Midhat Ajanovi}.


U Sarajevu je u srijedu, 22. augusta,preminuo Kemal Hrustanovi}, jedan odnajzna~ajnijih bh. filmskih i TV stvaralaca,scenograf i arhitekta, dugogodi{nji ~lanUdruènja filmskih radnika i Udruènjalikovnih umjetnika primijenjenih umjetnostiBosne i Hercegovine, te profesor naAkademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.

U povodu 173. godine od smrtiHuseina kapetana Grada{~evi}a uGrada~cu je promovisan zbornik radovaVije}anje bo{nja~kih prvaka u Tuzli 1831.godine. Zbornik je uredio prof. dr. Munib

Maglajli}, a me|u autorima su akademikMuhamed Filipovi}, Ai{a Softi}, Enes

Pelidija, [a}ir Filandra, Nedàd Ibri{imovi}...

U Skoplju je u toku snimanje dugometra`nog igranog filma Vremekometa reìsera Fatmira Kocija, a u produkciji njema~ke ku}e L.A.R.A.Enterprises.com.GmbH, na ~ijem je ~eluAlain Midì}, Nijemac bosanskohercego-va~kih korijena. Scenarij je ra|en po

romanu poznatog albanskog pisca Ismaila Kadarea.

U ~etvrtak, 23. augusta, u Fis clubuBock bi}e prikazan film Dub. Ovaj filmsnimljen je 2006. u Sarajevu, a igraju:Alban Ukaj, Zana Marjanovi}, Ibro

Hasanovi}, Mona Muratovi}, Saidin

Mido Salki}, Jacques Chambon,Gordana Boban, Minka Mufti}...

Nakon nastupa u Sarajevu 25.8., grupaKultur Shock, koju predvodi Sarajlija Sr|an

Jev|evi}, u nedjelju, 26. augusta, }e nastupiti i u Mostaru. Koncert }e bitiodràn u OKC Abra{evi} sa po~etkom u 21sat, a cijena ulaznice je 7 KM. KulturSnohck po~etkom naredne sedmice

nastupa i u Zagrebu, na festivalu VIP INmusic.

U Bo{nja~kom institutu u Sarajevu, od2. do 6. septembra ove godine, bi}e odràn3. internacionalni muzi~ki festival Bosna.Sarajevskoj publici }e se predstaviti eminentni umjetnici poput pijanisteMykole Suka, Colorado guda~kogkvarteta, Jevgeniyja Xavieroffa,

Vedrana Tuce...

”

”

Imam pravo na svaku djevojku i nijedna mi ne moè odoljeti

NE[AD SELMAN, pjeva~

BH. INFO

ISTORIJA BOSANSKOHERCEGOVA^KEFILMSKE UMJETNOSTI: âsopis Sineastprvi put je objavljen 1967. godine

Kemal Hrustanovi}

Zmaj od Bosne

Alain Mid i}

Mykola

Suk

Kultur Shock



Na ovogodi{njem Exitu u Novom Sadu, na Main Stageu je nas-tupio i bosansko/italijansko/srbijansko/holandski band Mala Vita.

“Porijeklo frontmana banda Mickaela leì u Italiji, pa zato

nije iznena|enje da su tekstovi ve}inom otpjevani na italijan-

skom jeziku. S ostalim ~lanovima koji dolaze iz Bosne, Srbije

i Holandije internacionalni karakter Mala Vite je upotpunjen.

Mala Vita pjeva tako|e na {panskom, francuskom, engleskom

i bosanskom jeziku. Ili nazovite to itanjolski, frangleski ili

bosnijanski jer naglasak Malavitoza je bezgrani~an kao i nji-

hova muzika”, govori ~lan ovog banda Emil Kunto.Do sada su objavili dva albuma: Mani Fiesta (live; 2005.) iDisorganizzata (2007.). ^lanovi banda, pored harmonika{a EmilaKunte, su i Sergej Kreso Garo, nekada{nji bubnjar sarajevskihgrupa Elvis J. Kurtovich i La Banda, te Mickael Boshuijer Franci,Davor Lazi}, Eric Jan Bosch i Jelle Draaijer. “Pjesme grupe

proète su patnjom, ljubavlju i izdajom. Muzika je puna

balkanskog polka-punka, reggaea i nabijene ska muzike. Na

na{em prvom studijskom albumu, objavljenom u aprilu ove

godine, sara|ivali smo sa producentom Gambeatom (ex-Mano

Negra i basistom Manu Chaovog ~uvenog benda Radio Bemba

Sound System). Disorganizzata je snimana u Holandiji, a mik-

sana u Barceloni, srcu mestizo scene. Mala Vita se od svog

Na festivalu Grad Teatar u Budvi u ~etvrtak, 16. augusta,

izvedena je predstava Vremenski tunel sarajevskog Pozori{ta mladih,

u kojoj igrate jednu od glavnih uloga. Kako je tamo{nja publika

reagovala na predstavu o troje mladih koji ulaze u “vremenski tunel”

i tamo susre}u brojne likove iz bosanskohercegova~ke istorije.

Zanimljivo je kako na predstavu reaguje publika van Bosne iHercegovine. Pa mogu re}i i van Sarajeva, jer ova pri~a jeste bosanska, alije nekako najvi{e sarajevska. Konkretno, publika u Crnoj Gori potpuno je

zaboravila na neke ~injenice iz bosanskohercegova~ke istorije, ali su prepoz-nali sebe u toj pri~i, jer to je istorija koju dijeli na{a kompletna regija. Tako daim je bilo zabavno, a i predstava je duhovita na neki njima poseban na~in. A

{to se ti~e Festivala u Budvi, mogu re}i da to vi{e nije ona pozori{nasmotra od prije pet godina, kada sam tamo bio posljednji put. Nije

to presti`na smotra na koju je prije rata, ali i poslije, dolazilakrema, prvenstveno beogradskog, pozori{ta, ali i mnogih

teatarskih ku}a sa podru~ja biv{e Jugoslavije.Ulaznice za predstave napla}uju se sedam eura,

a ulaz na desetine koncerata turbo-folk “zvijez-da” je besplatan. Posje}enost predstavama

je vrlo mala, entuzijazam pada i ~ini mise da ovaj festival vi{e nikome nijebitan.

Da li ste planirali jo{ neka

gostovanja?

To zaista ne znam, jer ja i neplaniram, a na repertoaru Pozori{tamladih ponovo smo u septembru.

ALEN MURATOVI], glumac

“VREMENSKI TUNEL” U BUDVI

U ETIRNA[A MUZIKA JE SPOJ BALKANSKOG

EMIL KUNTO, harmonika{ u grupi “Mala Vita”

EMIL KUNTO: “Pjesmegrupe Mala Vitaproète su patnjom,ljubavlju i izdajom”

oko NOVI.qxd 8/22/2007 11:04 PM Page 74

GORAN ÈAMPARA CHAMPY,frontman grupe “No Rules”

ROCK AND ROLL DANAS INIJE NEKI TREND

U ~etvrtak, 30. augusta, u Tuzli }e, nastupom Va{eg

banda, biti otvoren festival Optionz.

Da, a tu no} }emo svirati zajedno sa Kultur Shockom i Let 3.Veliko nam je zadovoljstvo s njima dijeliti stage, a ~ast nam je{to }emo otvoriti Festival. I vi{e sam nego zadovoljan pro-gramom Festivala, to je velika stvar za Tuzlu i ovu regiju, jerovdje, iskreno, i nema puno de{avanja iz kulture. Mladi ljudi kojiorganizuju Optionz ba{ su se potrudili i svaka im ~ast.

Da li ste zadovoljni prvim izvje{tajima o prodaji CD-a

Probaj me,

drugog

studijskog

albuma grupe

No Rules.

Prodaja jesasvim solidna.S obzirom dasmo rock androll band, prijat-no smoiznena|eni.A, r’n’r danasba{ i nije nekitrend.

Slaven Bili}

ro|en je u Splitu11. septembra1968. godine.Karijeru je po~eo uHajduku, gdje jeigrao {est sezona.

Potom, 1993.,prelazi uKarlsruher SC itamo ostaje trigodine. Bio je prvikapiten-stranac uistoriji Bundeslige,sa ovim klubomstigao je do polufinala KupaUEFA, a bio jeprogla{en inajboljim stoperom njema~kog {ampionata.

Jednu sezonu, potom, igra za West Ham, a onda jo{ tri sezoneza Everton. Karijeru je 2001. okon~ao u Hajduku.

Za Hrvatsku je igrao na Evropskom prvenstvu 1996., kao i naSvjetskom prvenstvu 1998. kada je reprezentacija na{ih susjedaosvojila tre}e mjesto.

Pro{le godine, 25. jula, imenovan je za izbornika nogometnereprezentacije Hrvatske. Debitovao je u Livornu, kada je Hrvatskapobijedila Italiju rezultatom 2:0.

U Splitu je osnovao rock band Rawbau, a fan je grupe Slayer.Posjeduje diplomu pravnog fakulteta i te~no govori ~etiri jezika.


SLAVEN BILI]izbornik hrvatske nogometne

reprezentacijeGodina 1996. i jedanaest godina poslije

NEKAD I SAD

osnivanja 2003. razvijala vrtoglavim tempom. Grupa je

stajala na podijima brojnih sala i festivala kako u

Holandiji tako i u ostatku Evrope”, kaè Emil Kunto.

IRI OKAANSKOG POLKA-PUNKA I REGGAEA

Razgovarao: Dino Bajramovi}

oko NOVI.qxd 8/22/2007 11:04 PM Page 75

Prislu{kujem ~ovjeka {ta pri~a za sus-jednim kafanskim stolom, mada znamda to nije nimalo uljudno. Ali {ta }u

kada nisam policajac, pa da imam sve oneure|aje, a nisam ni Tarik Sadovi}, koji sveslu{a i prislu{kuje, pa opet ne znam na koju}e se stranu okrenuti. Onaj Abu Hamza do|emu kao brat, a s druge strane zna se kakav jeujka Sam. Pita}u Sulejmana Tihi}a ima lijo{ ovakvih mufljuza u njegovoj stranci?

Pri~a onaj za susjednim stolom kako nezna {ta da radi sa svojom slobodom. Potpunose osanisao, ne umije nikako svoju sloboduda savlada, pa moli da mu se pomogne kakobi sa svojom slobodom iza{ao na kraj. Kaè,otkako je i{}erao svoju ènu iz ku}e, ne moèda se sna|e, smeta mu ta sloboda {to jenajednom nahrupila. Njegovi pajta{i mu kaùda on nije svoju ènu i{}erao, nego je onakidnula, eno je sva slobodna lepr{a krilima.Nije mogla da izdrì koliki si ti ters, kakav sizgubidan, zakeralo jedno. Svejedno, kaèonaj ~ovjek, pomozite mi da savladam ovumoju slobodu. Mo`da bi dobro bilo da vrnemènu, pa neka zvoca po cijeli dan, nekatorlu~e koliko ho}e.

Sjetio sam se koliko samo ima slobodekod nas, na svakom koraku te sa~ekujesloboda. Ne moè{ pre}i preko ulice od

onih slobodnih motorista, jure i prde dodaske, slobodu im obezbijedio njihov babo,{to se eno {iri u svom petosobnom stanu, nemoè nikako da na|e svoju hanumu, koja seizgubila u nekoj sobi. No ima tako|e mu~nihsloboda kao kod onog ~ovjeka iz kafane. Tosu mnogi radnici, a primjera radi u MittalSteelu, koji slobodno mogu pisati parole,zvi`dati, galamiti, vikati do neba. Mnogi su seod njih borili za ovakvu slobodu, pa ne znamkakve sada od nje imaju fajde.

ôvjek bi na prvi pogled rekao da je kodnas sloboda bezgrani~na. Smisle da poskupikruh, niko ne moè tu slobodu zauzdati. KadVahid He}o osvoji Elektroprivredu BiH, aNedàd Brankovi} telefoniju i Energoinvest,onda se slobodno moèmo slikati {to se ti~ecijena struje i telefona. Jo{ kad uvedu porezna penzije, dodu{e ne}e na one mizerne, bi}ezaokruèna sloboda dràvnog upravljanja. Svi}emo biti slobodni, a bez para. Mo}i }emo da

vlast slobodno ruìmo na pasja preskakala,od toga }e nam biti oko srca toplije, a udèpu hladnije.

No ima jedna oblast gdje ne daju nimrvu slobode. Ne smije{ kazati da nevjeruje{ u Boga. Odmah si sikterisan sasvakog mjesta, svi okre}u le|a oko tebe.Niko ne}e da se zamjeri reisu, kardinalnu ipatrijarhu. Pri~aj ti pri~u o slobodi, zna seko ovdje drì vlast!

Moj dobar prijatelj, a svi znaju o kome govorim, neki dan na pitanje novinara Avazaizjavio da nije vjernik. Zamislite, ovi to i {tam-pali! Tek su tad po~eli zvoniti telefoni, jednimom prijatelju nabrajaju sve po spisku, a imai onih drugih, isprepadanih, koji ukazuju nahrabrost da se tako ne{to kaè. Pa ko malobolje sagledava na{e prilike zna da smo miteokratska dràva, jo{ samo da se du{manicrkve i dàmije stave pred zid. Neka, do}i }ei do te vjerske slobode!

@ao mi je {to Oslobo|enje, list koji ~itampola vijeka, sve vi{e postaje religiozan bilten.Nema dana da ne uslikaju reisa Mustafu

Ceri}a, koji iznosi svoj stav oko okopavanjakukuruza, oko zna~aja bacanja kamena sramena, oko toga za {ta sluè koze, okomuzi~kih spotova i vodenih sportova. A da negovorim kako reis Ceri} hoda po svijetu iizmi{lja kako je rat u BiH bio protiv svihreligija. Kako moè{, jadan bio, toliko lagati,kada se zna da je rat bio i izme|upravoslavaca i muslimana, izme|u katolika imuslimana, izme|u pravoslavnih i katolika.Ubijali jedni vjernici druge. A reis dopu{tasebi slobodu da izvr}e ~injenice.

Ni{ta bolje nisu ni na{e televizije. Moè{sva{ta na televiziji prtljati i mljeti, alinemoj slu~ajno da se iskaè{ da si

agnostik ili ateist, to ne prolazi. A prolazi sve{to bunca kardinal, pa ga slikaju kako nanekom seoskom igrali{tu {uta loptu. Ta vijesti slika su posebno va`ne za na{ napa}eninarod. Ima onih koji to nisu vidjeli, pa molimkardinala da jo{ jednom {utne. Ali eksklu-zivno za televiziju.

Dakle: sve je slobodno, naro~ito biti kokuz,ali jedino nije dozvoljeno novinarima da zaobi-laze dàmiju i crkvu. To su stubovi na{eg pros-periteta!

Zapisi iz mrtvog doma


STUBOVI PROSPERITETAPi{e

Sead Fetahagi}

Moj dobar prijatelj, asvi znaju o kome

govorim, neki dan napitanje novinara

“Avaza” izjavio danije vjernik.

Zamislite, ovi to i{tampali! Tek su tad

po~eli zvoniti telefoni, jedni momprijatelju nabrajaju

sve po spisku, a imai onih drugih,

isprepadanih, kojiukazuju na hrabrost

da se tako ne{to kaè

Sead.qxd 8/22/2007 12:14 PM Page 76

Radoslav Dodig -Uredni{tvu

A se pi{e rabNenad krivokletnik (“Bosanski tefter NenadaFilipovi}a”, SB br. 560)

Na svojoj plemenitoj zemlji Humskojradih i pisah

U dni vojevode [piri}a BosnuSlobodnu ~itah

Rab Bo`ji Nenad Filipovi}

Huli Boga ne mole} viteze prozivaju}

Jednom zapisah Kami grobni

Jesu rasuti po Zemlji Humskoj

Bilizi nadgrobni

Zemlja Bosna pokoji ste}ak imade

Svaki papak toznade

Rab Filipovi} obilizih humskih

Ni{ta ne znade

Na ste}ak svojneka zapis stavi

A se leì Nenadpraznomlat

Rodi se u velikuradost

A pisa{e na velikuàlost

Boè vi{nji kad mupametvele kratka

Po{alji muLovrenovi}a makarDubravka

A se pisa rab Bo`jiRadoslav Dodig obZemlji Hlmsci ve gradLjubu{ki

* * *

Nenad Filipovi} -Radoslavu Dodigu

Nositelju “Kviska”bilo bi bolje da sejami ne~ega u {tase razumije

Nositelj Kviska Radoslav Dodigodista ne bi trebao da se bavi ni ste}cimaniti satirom.

Jer ni jedno ni drugo mu ne ide odruke. Da Zemlja Bosna svakako ima vi{eod pokojeg ste}ka, moè se uvjeritisvako ko zaviri u studije [efikaBe{lagi}a i Alojza Benca. Zna Dodig {taga ùlja i za{to pi{e takve nebuloze, i toprodaju}i ih pod visoku znanost. Zato bimu bilo bolje da se jami ne~ega u {to serazumije, naprimjer kviza. (Nije mi poz-nat Tu|manizam za taj izraz, pa umol-javam Dodiga da mi ga proslijedi).

Pretpostavljam da je iskoristio pravokoje mu je omogu}ilo ostvarenje poviest-nih te`nji Hrvata, odnosno da se je okitioHrvatskom putnicom ({to je izvornaHrvatska rije~, a ne rogobatni Tu|man-izam putovnica), pa bih mu preporu~ioda se prijavi za jesenju rundu kviza “Tkoèli biti milijuna{“. Tako bi najzadnamakao koju paru, paru koja mu jeizmakla uprkos silnog kon-soc poskoko-vanja i statusovanja. A i moja malenkost}e ga, draga srca, preporu~iti skrbiTarika Filipovi}a.

S po{tovanjem, Nenad Filipovi}

* * *

Azhar Kalamuji} -Uredni{tvu

Sporni tekst nije razlog mog odlaska iz“Oslobo|enja”(“Za{to je Oslobo|enju nedopustivo da se za napadna Izetbegovi}ev mezarosumnji~e Bo{njaci?!”, SB br. 561)

Va{a tvrdnja da sam pro{le nedjeljenapustio “Oslobo|enje” nakon {to mi jeUre|iva~ki kolegij na ~elu sa glavnim iodgovornim urednikom VlastimiromMijovi}em zabranio tekst u kojem seBo{njaci sumnji~e za miniranje mezaraAlije Izetbegovi}a nije ta~na.

Sporazumni raskid radnog odnosa sa“Oslobo|enjem” zatraìo sam prije negoje sporni tekst dobio, kako kaète, “{upkartu”.

Ni ja, ba{ kao ni Vi, nisamraspoloèn da preispitujem razloge zbogkojih se ovaj tekst nije mogao na}i nastranicama “Oslobo|enja”, no fakat je daiz redakcije u kojoj sam proveo 11 godi-na ne odlazim zbog “rigidne poststaljin-isti~ke cenzure”.

Razlozi zbog kojih to ~inim, ubije|ensam, nezanimljivi su ~itaocima SlobodneBosne.

Azhar Kalamuji}

Reagiranja


postoji nijedno moje slovo koje moè potvrditi takvu tvrdnju.Ostavi}u na stranu to da je ista ma{inerija koja je provodilaHolokaust zatukla u Auschwitzu, Jasenovcu i Staroj Gradi{kojdesetak ~lanova moje familije. (Ne mogu ovom prilikom a da sene sjetim sirotog Halida Naze~i}a, maminog bli`njeg ro|aka,po~inioca neuspjelog atentata nad Luburi}em, koga je isti tajkrvolok ìva skuhao u kazanu, pa ga je otac poznao samo pomonogramu izvezenom na donjem rublju. Halidu su komunistidali ne{to ulice - basama~i}a od Kalemove prema Kranj~evi}evoj, da bi mu Dedo Alija i to oteo!) Dani koji, kao iBore Konti}a preduze}e, pored medijske tezge kojom upravljaalternativna Hadì-Ramizov’ca, opstaju zahvaljuju}i ~injenici dasu na dispozicionim fondovima izvjesnih vlada, a ti se dispozi-cioni fondovi transferiraju preko navodnih NGO-a i kojekakvih

kvazifondacija - treba samo izlistati koliko su oda Dani uop{te,a Ivan Lovrenovi} posebno ispjevali izvjesnoj DokturiciDàji}ki, jer lova u Sarajevu i onome kome slon na u{ima sjedidaje glas velikog sicilijanskog tenora Tita Schipe, pa da Vamopisana igra pukne pred o~ima - znaju vrlo dobro koja je koristod politi~kog i moralnog denunciranja neistomi{ljenika. Znajuoni dobro koju pjesmu beamteri globalizacije i laissez fairekapitalizma u Bosni èle da ~uju. No, kako }e i reìmi koji tebematere {alju u Bosnu te kultura iza njih ubrzo propasti, snjima }e potonuti i siroti Dani: mizerna novinica, paradig-mati~na jedino po guzoliza~kom mentalitetu lokalnih nadriliberalakoji je ure|uju. Toliko su jadni, da }e njihov pad ostati i nezamije}en. Kao da ih nikad nije ni bilo. A zapravo ih nikadnije ni bilo.



Da mi ho}e kakva bogata tetka iz Amerike - a takve tetke nemam!- ostaviti brdo dolara, napisao bih pismo namjere Ninu Pavi}u iznose}ikako bih sve te dolare uplatio na ra~un splitskog Ferala samo da neobjavljuju Ivana Lovrenovi}a litanije: taj zbir dosade, zlobe i neznanja.Jer, nisam jedini kome je tako te{ko platiti onih bezobrazno visokih 4KM-a za Feral u kome, povremeno, nema Pera Lukovi}a, ali uvijek imaIvana Lovrenovi}a. A jo{ kad Ba}o po~ne handriti Bosansku pro{lost saFeralovijeh lîstâ, za to zaista treba imati dobar stomak. Svojevremeno jeFeral objavio jedan oduì, potpuno mistifikatorski, tekst u kome IvanLovrenovi} govori o Fra-Juki}u, onome ujaku (Starobosanski izraz zafratra) {to nas gleda s jedne od sitnijih Bosanskih nov~anica. U tom tek-stu Lovrenovi} apsolutno apologetski redaproizvoljne tvrdnje te neistine. Pri tome, ignori{esve ono {to bi njegov idealizovani portret Juki}aspustilo na zemlju. Ni rije~i o Juki}evoj vjerskojisklju~ivosti i civilizacijskoj netrpeljivosti i sprampravoslavnih i spram muslimana i spram Jevrejai spram Cigana... Ni rije~i o mutnim radnjama{piclovske prirode u koje je Juki} bio upetljan, ao ~emu je prvorazredne podatke prije vi{e oddvadeset godina objavio Ahmed S. Ali~i}. (Sadmoète shvatiti {ta kod Ali~i}a ùlja iMünchensku svrzimantiju i njegove Sarajevskeposlu{nike!). Juki} je danas u Bosni predmetsva|e dva nacionalizma, i to kao nacionalnikumir i za jednu i za drugu stranu. A jedanMehmed Emin-efendija Isevija (u. 1816), djedvelikog politi~ara Esad-efendije Kulovi}a tevelikog histori~ara Muhamed Enveri-efendije

Kadi}a, i koji je u Bosanskoj historiji najrje~itije,sve do pojave socijaldemokratije sa Mi}om

Sokolovi}em i bra}om Jak{i}ima te Drom

Sohnom, istakao zahtjev za pravdom i zakoni-to{}u, te je zato i protjeran na ostrvo Lemnos,1809. godine, u demokratskoj i nezavisnoj Bosnipotpuno je ignorisan. Gorepomenuti Ahmed S.Ali~i} preveo je prekrasni i prepo{teni Isevijintraktat Prilike u Bosni, djelo u kome se govori otome kako je tada, kao i danas, u Bosni zakon napazaru te kako Bosanski kapetani reù u{i mirnojBosanskoj raji pa ih podvaljuju Sultanu pod u{i Kara|or|ijevih ustani-ka, da bi dobili unapre|enje. Time je potvr|ena istinitost onih konzulskihizvje{taja na koje se Andri} oslanjao kada je stvarao jednu od naj-groznijih, ali i umjetni~ki najboljih scena u Travni~koj Hronici. Isevija

nema ulice, iako je bio najumniji i najpo{teniji Sarajlija u historiji togagrada; Isevije nema na nov~anici; u {koli se on ne ~ita. Mo`da je tako ibolje. A Ivan Lovrenovi} u najskorijem broju Ferala ispisuje pohvalu To{i

Dapcu, najve}em fotografu me|u Ju`nim Slovenima uop{te, i ~ovjekukoji je stvorio one nepojamno lijepe fotose ste}aka. Hvali Ba}o Majstor-To{u tako da bi bilo bolje da ga nije ni hvalio. Ispisuje Lovrenovi} u svomkonsocijalnom stilu kako je fenomen ste}aka “otu`no devalvirao kroz

’patriotsko-probosansku’ (zlo)upotrebu”. I jeste! Ali ne ispisujeLovrenovi} kako je taj isti fenomen isto toliko devalvirao i kroz konsoci-jalnu (zlo)upotrebu, o ~emu su dovoljan dokaz amaterske - unato~ diplo-mi mu - marginalije o ste}cima Radoslava Dodiga rasijane po

mostarskom Statusu. Ne ispisuje, jer je on jedanod za~etnika te duhovne devalvacije, a Kviskomovjen~ani Dodig samo sitni kugli~ni leàj u tojma{ineriji. Pi{e Lovrenovi} kako je vijao nekesirotane od Ferala, skupa sa izvjesnim Josipom

~iji nam identitet treba biti samoevidentan te seo~ito radi o nekom novostvorenom lokalnomgeniju, od Baki}a ukraj Olova do Baljvina i StarogSela u Krajini. Ali, ne pi{e Lovrenovi} o Milenka

S. Filipovi}a i [efika Be{lagi}a (~ije djeloLovrenovi} ve} godinama devalvira gdje godstigne!) analizi i dataciji obeliska-ni{ana izBaki}a koje, same one, obaraju sve teze Dàjine

te dva ’ti}a od Lovrenovi}â o nepostojanjusvakog kulturnog kontinuiteta izme|uBosanskog Srednjovjekovlja i Osmanskog doba.Ali, ono {to je najjadnije i najsmje{nije u tojnadriu~enoj te nadripoetskoj komendiji jeste daje Lovrenovi} vukao Spli}ane s kraja na krajBosne, ali ih nije doveo sasvim blizu Splitu, naBosansko-Dalmatinsku granicu, do RavanjskihVrata i Kupresa, gdje stoji, ili je stajao do 1992.godine, ~uveni sljemenjak sa scenom turnira. Otome je sljemenjaku Sinjanin Ante Milo{evi},jedan od najboljih arheologa u nas, dràoizvanredno predavanje na onoj davnoj konferen-ciji o ste}cima koju je, 1986. godine, organizo-vao Svetozar Pudari}, tada najvi{eobe}avaju}i bosanski arheolog, i na kojoj je

Lovrenovi} ne samo sjedio, nego i pro~itao par stranica koje su izaz-vale suzdràn, ali sveop{ti podsmijeh. Do danas, Ba}ino neznanje jeostalo istim, ali je arogancija samo rasla. No, o tom su fenomenu jo{Ezop i La Fontaine rekli sve, u pri~ici o izvjesnoj àbici...

IVAN LOVRENOVI] U FERALU

Putopis bez putopisa, znanje bez znanja

STE]CI I POLITIKA: Ali neispisuje Lovrenovi} kako jetaj isti fenomen isto tolikodevalvirao i kroz konsocijalnu(zlo)upotrebu, o ~emu sudovoljan dokaz amaterske -unato~ diplomi mu - marginalije o ste}cimaRadoslava Dodiga rasijane pomostarskom “Statusu”. Neispisuje, jer je on jedan odza~etnika te duhovne deval-vacije, a Kviskom ovjen~aniDodig samo sitni kugli~nileàj u toj ma{ineriji

reag.qxd 8/22/2007 6:33 PM Page 77

Josip Merdò -Uredni{tvu

Nikada nisamspadao u kategoriju dràvnihslu`benika(“HDZ brojke i lova”, SB br. 560)

Koriste}i moje zakonom zajam~enopravo, od Vas o~ekujem da u cijelostiobjavite ovaj demanti u sljede}em brojuVa{e novine.

Va{ novinar potpisan inicijalima S.M.ve} drugi put neistinito pi{e o meni ineargumentirano dovodi u negativankontekst HDZ 1990. Naime, u broju od05.07.2007. godine u tekstu na stranici15., pod naslovom „HDZ 1990 prekoDodika poku{ava uticati na sudijuUstavnog suda...“, pi{e onavodnom pritisku mojestranke na Ustavni sud BiH.

Kako se o spomenutomtekstu ve} o~itovala pred-sjednica Ustavnog suda BiHHatidà Hadìosmanovi}-Mahi} drìm bespredmet-nim bilo {to dodati.

Naàlost, ve} u broju od09. kolovoza 2007. godinena stranici broj 10, isti nov-inar nastavlja neutemeljenopisanje, iznose}i niz neisti-na.

Istine radi, èlim i Vas iVa{eg novinara ali icjelokupnu javnost upoznatisa stvarnim ~injenicamavezanim uz poduze}eBemer d.o.o. Mostar, a dokojih je i Va{ novinarmogao vrlo lako do}i, samoda je slijedio profesionalanna~in obavljanja svog posla.

To~no je da sam jedanod osniva~a preduze}aBemer, ali je tako|er to~noda sam prije vi{e od petgodina istupio iz spomenu-tog poduze}a.

Poduze}e Bemer obavl-jalo je poslove za Federalno

ministarstvo obrane, koji su dobiveni natemelju javnog natje~aja, a ne bez njegakako to tvrdi Va{ novinar. O tomu svje-do~i i dopis potpisan od stranepomo}nika ministra dr. ]amilaHusejinba{i}a {to se moè provjeritiuvidom u dokument postavljen na strani-ci www.bemer.ba/demanti.

Cijena ugovorenog posla tako|er semoè provjeriti na spomenutoj stranici,te pri~a va{eg novinara o vi{emilijunskojvrijednosti ugovorenog posla koji jenavodno dobiven bez natje~aja evidentnoima za cilj ne{to drugo, a ne objektivno iistinito informiranje.

Tvrdnja Va{eg novinara o meni kaodràvnom slu`beniku tako|er je neistinajer prema odredbama Zakona o dràvnojslu`bi nikada nisam spadao u kategorijudràvnih slu`benika, niti sam obavljaoprocjene vojnih stanova za FMO.

Na kraju, da je bilo spremnosti, Va{novinar je mogao u izravnom kontaktu samnom provjeriti sve navode iz spomenu-tog teksta, ~ime bi sprije~io bespotrebnoobmanjivanje javnosti, a mene bipo{tedio pisanja ovog demantija.

S po{tovanjem,Josip Merdò

Suzana Mijatovi} -Uredni{tvu

Va{e poduze}esklapalo je poslove s javnimtvrtkama u vrijeme dok ste bili ùpanijskipremijer

Po{tovani gospodine Merdò,

Unato~ Va{im tvrdnjama otobo`njem obmanjivanju javnosti, uistinuje te{ko povjerovati da su Va{em privat-

nom poduze}u “Bemer” uposve regularnoj proceduri (ito 1997. godine) ustupljeniposlovi procjene vrijednostiimovine za vi{e od 1200vojnih stanova, budu}i da ste uto vrijeme i Vi i tada{nji feder-alni ministar obrane AnteJelavi} bili ~lanovi najuègvodstva iste (HDZ) stranke.

Tako|er smatram kako jenedopustivo {to je Va{e privat-no poduze}e obavljalo proc-jenu imovine za skoro dvade-set tvrtki s podru~jaHercegova~ko-neretvanskeùpanije, te radilo izvedbeneprojekte za javne objekte,posebice jer je veliki brojtakvih ugovora sklopljen kadaste Vi bili na du`nosti ùpani-jskog premijera.

U pravno ure|enimdràvama se zbog takvih skan-dala daju ostavke i zavr{avapoliti~ka karijera, bez obziraspadate li Vi ili ne spadate u“kategoriju dràvnih slu`beni-ka”.

S po{tovanjem, Suzana Mijatovi}

Reagiranja


reag.qxd 8/22/2007 6:40 PM Page 78

3 Omot.qxd 8/21/2007 1:43 PM Page 79

4 Omot.qxd 8/21/2007 1:46 PM Page 80

Documents

Slobodna Bosna 562