Slobodna Bosna 990

7/24/2019 Slobodna Bosna 990

1/68

LEGALIZACIJA KANABISA U BiH: JE LI MARIHUANA LIJE

www.slobodna-bosna

KO JEBIO

ALIJA?

KO JEBIO

ALIJA?


2/68


3/68

STRANAC U FEDERALNOJVLADINJEMA^KI MENAD@ER SAVJETNIK

PREMIJERA NOVALI]ANjema~ki menadèr s vi{edecenijskimiskustvom u realnom sektoru, ReinhardJung, imenovan je za ekonomskog

savjetnika federalnog premijera FadilaNovali}a; Slobodna Bosna otkriva kakoje Jung imenovan za savjetnika i {ta suprioriteti i ciljevi njegovog anga`mana ufederalnoj Vladi

POST FESTUM JEDNEPLJA^KEPOSTBANKA U STEÂJU,

DIONIÂRI U OÂJUKada je prije deset godina slovenskifinancijski me{etar BRANKO DROB-NAK, tada ve}inski vlasnik investicijskogfonda POTEZA, krenuo sa sumnjivomakvizicijom Po{tanske banke BiH, jedanod klju~nih promotora njegovihposlovnih interesa bio je predsjednikSindikata BH Telecoma AVAD BAHTO,koji je radne kolege animirao kako bikupovali dionice propale banke; preva-reni dioni~ari koji su nakon sumnjivedokapitalizacije Po{tanske banke ostali ibez novca i bez dionica tvrde da jeBahto radio u korist slovenske orta~kegrupe a na {tetu ~lanova Sindikata

AUSTRIJSKA OPTU@NICAPROTIV HERCEGOVA^KOGTAJKUNAMILAN LUÎ] I OSTALIAustrijsko Tuìteljstvo u Klagenfurtupodiglo je prije mjesec i pol danaoptu`nicu protiv hercegova~kogtajkuna MILANA LUÎ]A, koji }ezajedno s poslovnim partnerima izHrvatske IVI]EM PA[ALI]EM iIGOROM MLINAROM odgovarati zbog

malverzacija s kreditima HYPOBANKE i prevare te{ke 32 milijunaeura; uporedo s istragom koja jevo|ena u Austriji o Lu~i}evimsumnjivim poslovima u Hrvatskoj, novimenad`ment Hypo Alpe Adria banke jeprotiv posrnulog biznismena izLjubu{kog podnio kaznenu prijavu iFederalnoj upravi policije u Sarajevu,optuùju}i ga za nezakoniti utro{akpreko osam milijuna KM kreditnihsredstava

RAM ZA SLIKU LOKALNOGMO]NIKARAJKO DUKI], GOSPODAR

@IVOTA I SMRTI U MILI]IMARAJKO DUKI], predsjednik i ve}inski vlas-nik Boksita iz Mili}a, pro{le nedjeljena{ao se u centru skandala kada je svojeradnike protivzakonito i protiv njihove voljepodvrgao poligrafskom ispitivanju a nakontoga brutalno pretukao uposlenicu JelenuSimi}; na{a novinarka pi{e kako je Duki}uspio da se odr i na ~elu Boksita preko40 godina te kako je postao Dodikovnajmo}niji ~ovjek u isto~noj Bosni

PRIVATIZACIJA HOTELAZENITOP]INA NEUM OSPORAVA PRODAJUNakon {to je tuzlanski trgova~ki lanacBINGO otkupio ve}inski paket neum -skog hotela ZENIT, uzburkale su sestrasti u jedinom bh. gradu na morskoj

obali. Na~elnik Neuma @IVKO MATU-[KO najavljuje podizanje krivi~nihprijava protiv odgovornih u Agenciji zaprivatizaciju Hercegova~ko-neret van-skog kantona (HNK), a direktor AgencijeISMET ÂMPARA optuùje op}inske~elnike da kupovinu hotela gledaju krozetni~ku prizmu

GLASNO I JASNOSTUDIJA O NAJVA@NIJEM U

BO[NJAKANekada{nji urednik na prijeratnojTeleviziji Sarajevo, savjetnik uPredsjedni{tvu SRBiH i pomo}nikministra, a potom i vr{ilac du`nostiministra za informacije u posljednjojVladi SFRJ, MUSTAFA ÊNGI], autor

je knjige ALIJA IZETBEGOVI]: JAHAÂPOKALIPSE ILI AN\EO MIRA, koju

je objavila sarajevska izdava~ka ku}aKULT B; rodbina,prijatelji i po{tovaocilika i djela prvogpredsjednikaPredsjedni{tvasamostalne Bosne iHercegovine sigurno}e imati {ta re}i unjegovu odbranu

29.10.2015. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: infoslobodna-bosna.ba

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

24

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

30


4/68SLOBODN BOSN I 29.10.2014

STRPALI ANDABAKA IZARE[ETAKA

Tuìteljstvo BiHkao dokaz protiv

Zdenka Andaba-ka priloìlo tekstiz SlobodneBosne?!

Biv{i zapovjednik Vojne policijeHVO-a u Livnu Zdenko Andabakuhap{en je pro{log tjedna u sudniciSuda BiH i sa lisicama na rukamaodveden u pritvor, gdje }e provesti

najmanje mjesec dana. Premda seAndabak od po~etka maja, kada jepotvr|ena optu`nica koja ga teretiza ratni zlo~in nad livanjskimSrbima, branio sa slobode, sudska

je odluka nenadano promijenjena nazahtjev Tuìteljstva BiH, jer jenavodno kontaktirao svjedoke.Prema tvrdnjama dràvne tuìteljiceLejle Konji}, optuèni ZdenkoAndabak se dva dana prijesvjedo~enja\or|a Kova~i}a predSudom BiH sa njim sastao u kafi}u

Marinita u Livnu. Informacije jetuìteljica dobila od inspektora SIPA-e,koji su svog kolegu (Kova~i} je {efkriminalisti~ke slu`be u Policijskojstanici Livno) saslu{ali nakonsvjedo~enja u Sarajevu.

\or|e Kova~i} je na su|enjuAndabaku potvrdio da je u ratu biozato~enik, ali ne u zatvoru Vojnepolicije HVO-a, ve} u prostorijamaMUP-a, te kazao da za optuènogaima samo rije~i hvale. U naknad-nom je razgovoru s istraìteljimaSIPA-e negirao da je s ZdenkomAndabakom ikada sjedio za istim

Direktor Grani~ne policije BiH ZoranGali}, nakon odlaska @arka Lakete samjesta pomo}nika direktora 23. oktobra nato upra`njeno mjesto postavio je VelimiraPrùlja

, svog doskora{njeg savjetnika. Iakoje direktor Gali} shodno svojim zakonomutvr|enim ovlastima na mjesto pomo}nikadirektora postavio Prùlja, to se, sude}i poreakcijama, nije dopalo ministru sigur-nosti BiH Draganu Mekti}u, koji je na toj

poziciji vidio Slobodana Krsti}a. Me|utimKrsti}a, i prije nego {to je postao politi~kifavorit za mjesto pomo}nika direktoraGrani~ne policije, na tu funkciju ne biimenovao nijedan direktor budu}i da se

protiv njega vodi disciplinski postupak.Naime, Krsti} je kao na~elnik Operativnogcentra Grani~ne policije odobravao kori{te-nje slu`benih vozila ove policijske agencijeosobama koje na to nemaju nikakvo pravo.

Naime, Krsti} je odobravao kori{tenjeslu`benih vozila Grani~ne policije @arku

Laketi, koji je napustio Grani~nu policijutrenutno obna{a du`nost na~elnika stanic

javne bezbjednosti u Trebinju i pripadnik MUP-a RS-a. Kada je ministar Mektsaznao da je i pored njegove intervencije nmjesto pomo}nika direktora postavljeVelimir Prùlj, obru{io se na direktorGali}a iz svih raspoloìvih sredstavDirektoru Gali}u ministar Mekti} je obe}ada }e Prùlja isklju~iti iz svake budu}kadrovske kombinatorike kad je rije~Ministarstvu sigurnosti BiH davaju}i ptome neumjesne komentare tipa Za menPrùlj nije nikakav Srbin! Bez obzira n

pritisak ministra Mekti}a i na nneumjesnih, neprofesionalnih i nezakonitintervencija u korist Krsti}a, direktor ZoraGali} odbio je da poslu{a politi~ki diktu vo|enju policijske agencije na ~ijem j~elu, a o svemu je informisao i stru~nkolegij Grani~ne policije BiH koji se sastau utorak, 27. oktobra.

(M. Fazli

SVOJEGLAVI DIREKTOR

MINI MARKET

IMENOVANJAMinistar sigurnosti BiH Dragan Mekti} i direktor Grani~ne policije Zoran Gali} razi{li se popitanju izbora pomo}nika direktora

Direktor Granine policijeBiH Zoran Gali odbio daposlua politiki diktat

ZdenkoAndabak


5/68

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


(kafanskim) stolom, obja{njavaju}ida u kafi} Marinita uop}e ne zalazi,

jer je s vlasnikom, ina~e njegovimsusjedom, godinama u zavadi.Jednako je tako tuìteljica Konji}inzistirala da se optuèni Andabaksastajao sa ratnim suborcima

Borom Beljanom i An|elkomBodulu{i}em, iako su obojicapredloèni i kao svjedoci obrane. Udokazni je materijal Tuìteljstva BiH,istodobno, priloèna fotokopijateksta iz Slobodne Bosne, odnosnoizjava Zdenka Andabaka da je odnjega traèno da svjedo~i protivhrvatskog generala AnteGotovine?! (S.M.)

KEBE LUD ZBUNJENOG

U Italiji uhap{enprvi saradnikEdina Arslana-gi}a Bojan Kebe

Prema neprovjerenim informaci-jama do kojih smo do{li neposred-no prije zaklju~enja ovog brojaSlobodne Bosne, u Italiji je uhap{enbiv{i izvr{ni direktor za marketing i

prodaju Bosnalijeka Bojan Kebe.Kebea su uhapsili italijanski kara-binjeri na Siciliji po Interpolovoj pot-

jernici BiH raspisanoj na osnovurje{enja o odre|ivanja pritvoraKantonalnog suda u Sarajevu ukrivi~nom predmetu koji se vodiprotiv biv{eg direktora BosnalijekaEdina Arslanagi}a i drugih.

Bojan Kebe se navodno nalazi uekstradicijskom pritvoru u Palermu i~eka se njegovo izru~enje BiH.

(M.F.)

MINI MARKET

Ruak u Predsjednitvu BiHSvi za jednim stolom

Bojan Kebe


6/68

ETVRTAK,22. OKTOBAR

Ko god kaè da nas rat nije unakazio,osakatio, intelektualno osiroma{io i

generalno unesre}io - laè! Gledam sadu`nom pa`njom filmski opus finskoggenija AKIJA KAURISMAKIJA. Tip je

potpuni ludak i apsolutni genije; ne trebajunjemu ni Johnny Depp ni Monica Belluccida bi bio superioran, nenadma{an. Imilijarditi put gledam Kaurismakijev filmRocky VI. Dobro bi se nasekirali i F

ritz

Lang i Hitchcock i Clint Eastwood dasmisle scenario ovako besmislenog filma.Valjda je tu razlika izme|u genija i {egrta.

PETAK,23. OKTOBARParlament Federacije ve}inskom

voljom nove koalicije (SDA, SBB) usvojioje Zakon o dràvnoj slu`bi. Klub srpskihposlanika u federalnom Parlamentu traìo~itovanje Ustavnog suda Federacije o tomzakonu koji smatraju segregacijskim,isklju~ivim. Pita me jutros prijateljica, aradi u nekom javnom poduze}u, ho}e li se ikad }e se taj zakon prelomiti preko njenihle|a. Zna{, ja sam Srpkinja. Znam, ali

ne {iri dalje, brzopotezno odgovorim.

SUBOTA,24. OKTOBAR

Iz razloga vi{e emotivnih negracionalnih, pratim iz sekunde u sekunduiz ~asa u ~as prosvjede crnogorskopozicije protiv aktuelne vlasti u bratskojsusjednoj dràvi. Ako je ta opozicijaDemokratski front, mislila, namjeravalreìm MILE \UKANOVI]A na ulic

poraziti, smijeniti, debelo se zafrkala. Ka`mi prijatelj Crnogorac, sa ozbiljnim

poslovnim ambicijama u BiH: Sru{i\ukanovi}a je neuporedivo teè neg

dobiti pare na {ibicarenju.

NEDJELJA,25. OKTOBAR

Svjetska zdravstvena organizacijupozorila je da je opasno jesti meso

pe~eno, prepe~eno, nedope~eno. Te{ke samsudùkice jutros pojeo i ne znam {ta mi jgore, pola kutije cigara koje sam popu{io ikancerogeni ro{tilj iz @elje. Moèmo s{ega~iti, ali Svjetska zdravstvena organizacija je nemilosrdna u upozoravanju; ne basada, ali za nekoliko godina kada s

SLOBODN BOSN I 29.10.2016

HVALJEN ISISKo su neprijatelji naroda

i kako ih sprije~itiOSMI DANKako bit heroj u ova ugavavremena? Naletio samdanas, u ponedjeljak, na

jedan improvizirani,nepripremljeni talk show naFederalnoj televiziji, gluho

bilo, ovdje se o zdravljuzborilo. Veli izvjesnisindikalac iz Dite kako suoajni radnici godinamasvoje probleme, socijalne,egzistencijalne, pokuavalirijeiti preko ministravanjske trgovine JerkeDoke. Naravno, sindikalacnije kriv, odgovoran jedomain/domaica u studijukoja, navodno, treba

informirati a pri tom jesama dubinski neinformi-rana. Jerko Doko je bio min-istar odbrane, upozoravavoditeljicu EDHEMBIAKI, bivi premijerFederacije BiH, a bio je nekiDoko na dravnom nivoukojem se ne mogu sjetitiimena. DRAGAN DOKO,dragi Biakiu i uvaenavoditeljice


7/68

usudimo, najhrabriji od nas, pojesti nekemesne prera|evine, {to ku}i {to na strani,do~ekat }e nas upozoravaju}e etikete tipabrizle ugroàvaju vas i budu}nost va{edjece, }evapi izazivaju ovisnost, pa~eubija, zaporak sadrì kancerogenematerije, dok dalmatinska pr{uta, tako

bar pi{e upozoravaju}im, prijete}imjezikom, umanjuje spolnu efikasnost. Toje zanimljivo i treba se dràti tihmedicinskih nalaza. îm prestane{ pu{iti,

prestani i jesti, i to je uvod u bestjelesnipakao.

PONEDJELJAK,26. OKTOBAR

Ja sada odgovorno tvrdim da su Hrvatigenocidan narod, da je preko 80 postoHrvata sklono genocidu, kaè u emisiji]irilica pateti~na budala DRAGANVUKI]EVI], ina~e glavni i odgovorniurednik tabloida Informer. Poku{avanapaljenog nacisti~kog urednika, ueskalaciji, obuzdati Neboj{a Krsti}, biv{i~lan Idola i biv{i savjetnik srpskog

predsjednika Borisa Tadi}a. I sve to izgledakao lo{e reìrani reality show, kad se ne biuvaàvala ~injenica da je ovaj kreten

Vuki}evi} omiljeni sugovornik srpskogpremijera ALEKSANDRA VUÎ]A.

UTORAK,27. OKTOBAR

Dok sam ìvio u Sarajevu, uop}e

nisam razmi{ljao o tom gradu, niti je bilo

potrebe - stvari su se nekako podrazu-

mijevale, kaè u jednom od mnogobrojnihintervjua MILJENKO JERGOVI], uo~i

promocije svoje nove knjige Sarajevo,plan grada na beogradskom Sajmu knjiga.I dodaje: Da bi se razmi{ljalo i pisalo oSarajevu, mora se malo odma}i od njega.

Tako je, nema govora da nije.

Tako, recimo, ja podrazumijevam da }emoj prijatelj, advokat MLADEN [UTEJ,ìvjeti 300-400 godina, a ne}e, naàlost,ako izgura na 200-250, puna {aka brade.

I zove me sino} uva eni [utej da miopri~a doga|aj (ti voli{ bizarnosti, pa radi odnjih {ta ti se }efne, jebe mi se) koji nijednahistorija knjièvnosti nije upamtila, nitiregistrirala. Pokupilo, dakle, djecu izsarajevske neke {kole prije onog Drugog,velikog rata da nazo~e objetnici (ìvota, smrti,ko }e ga znati) velikog (regionalnog) pjesnikaSILVIJA STRAHIMIRA KRANJÊVI]A. I

obratio se, s neba pa u rebra, okupljenimtada{nji diplomata Kraljevine JugoslavijIVO ANDRI], duboko zagledan u spomenikojim je Sarajevo oplakalo smrt SilvijStrahimira Kranj~evi}a na groblju svetoAnte. Nije ovo, kazao je Andri}, spomeniposrnulom pjesniku nego je vje~iti postamen

zarobljenom geniju.

SRIJEDA,28. OKTOBAR

Neobi~no mi je vaàn po~etak ameri~kNBA lige i nerazumljivi razlozi zbog kojipojedinci i manje grupe imaju rezervprema mojoj fanati~noj privrènosti tom

sportskom spektaklu; ne boj se, nisi samkao da mi do{apnu u tri-~etiri ujutro onapjesnik iz Imotskog. Ima razli~itih vrsbudala kojima nije svejedno kako }Chicago Bullsi igrati protiv ClevelanCavaliersa. Recimo, predsjednik Sjedinjenih Ameri~kih Dràva Barack Obama

Negdje na poluvremenu, kad mi jstrpljenje splasnulo, Obama veli da se nadda }e pobijediti Bullsi, a Cavaliersi poradostojanstveno prihvatiti. Zanimljiv

predsjedni~ka besjeda o temi kako bipristrasan a ne navijati nizakoga.


KRILA AN\ELAGrob Silvija StrahimiraKranj~evi}a u Sarajevu


8/68


9/68


10/68SLOBODN BOSN I 29.10.20110

NE VOLI ME[A DA SE IKOMIJE[A

Sead Su{i} urgi-rao kod selekto-

ra Ba`darevi}aza svog sinaTina Su{i}a

Prema pisanju portala Sport,Sead Su{i}, otac nogometnogreprezentativca BiH Tina Su{i}a,navodno je s nacionalnom selek-torom Me{om Ba`darevi}emrazmijenio nekoliko neugodnih SMSporuka. Sead je nezadovoljan tret-

manom Tina Su{i}a u nacionalnojselekciji, smatra da se njegov sintek reda radi poziva na pripreme,bez iskrene namjere da mu seukaè povjerenje, a koje zasluùjesvojom formom i igrama u Hajdukuu posljednje vrijeme.

Sport ne otkriva kako je Me{areagirao na ovaj neprimjereni priti-sak nezadovoljnog oca, no oni kojipoznaju Me{u tvrde da intervencijaoca Seada ne}e ni popraviti nipogor{ati status Tina Su{i}a. Me{a,

kaù, ne voli da mu se iko mije{a uposao.

(S.L.)

MINI MARKET

Na Medicinski fakultet u Banjoj Lucido sada se godi{nje upisivalo po 20 stu-denata koji se {koluju o tro{ku budètaRS-a i 50 samofinansiraju}ih. Me|utim,ove godine praksa je promijenjena pa jena redovni studij upisano dvostruko vi{estudenata nego ina~e. Naime, DaneMale{evi}

, ministar obrazovanja, nauke ikulture RS-a odobrio je upis jo{ 50 samo-finasiraju}ih studenata, ali je na kraju naMedicinski fakultet upisano ~ak 145 stu-denata. Upisano je dakle jo{ 75 samofi-

nansiraju}ih studenata koji su se na{liispod crte, a da pri tome nije po{tovan

pravilnik o bodovanju. Tako se od 288kandidata, koliko je polagalo prijemniispit, na 194. mjestu bodovne liste na{aoDanilo Stevandi}, sin NenadaStevandi}a, potpredsjednika Narodneskup{tine RS-a. I pored izuzetno lo{eg

plasmana na bodovnoj listi Dani loStevandi} je ove godine upisaoMedicinski fakultet.

(M.D.)

JER JA SAM GUZONJIN SIN

Sin Nenada Stevandiaupisao Medicinski fakultet

bez poloenog prijemnog ispita

Nekada{nji veliki prijatelji Dino Merlin

i Hari Vare{anovi} umalo su se potukli ujednoj kafani, a kako navodi Informer, tomprilikom je Merlin navodno pljunuo Harija.

Dok je frontmen benda Hari Mata Harisjedio u kafani sa prijateljima, pojavio seMerlin i po~ela je prepirka me|u njima.

Hari je èleo da prekine sva|u i napu-sti lokal. U tom trenutku ga je Merlinnao~igled svih pljunuo u lice! Sre}om da suobojica bili sa prijateljima, koji su spre~ilidalji sukob. Ljudi koji su se zatekli na licumesta nisu mogli da veruju da neko ko vaì

za veliku zvezdu moè tako prosto da se

pona{a i poniàva druge ljude, navoizvor Informera.

I Vare{anovi} je potvrdio da ga je Dinpljunuo.

Ta~no je da se to dogodilo, ali ne bi

vi{e ni{ta da komentari{em, rekao je krako Vare{anovi}.

Podsjetimo, prijateljstvo dvojice pozntih sarajevskih pjeva~a puklo je pro{godine kada je Merlin, koji je predsjednSkup{tine Asocijacije muzi~kih stvaralac(AMUS) u Bosni i Hercegovini, izbacHarija sa jednog od sastanaka ove organiz

cije. (M.R

PLJUNI I ZAPJEVAJ

Dino Merlin pljunuo koleguHarija Mata Harija u kafani

Hari Vare{anovi} i Dino Merlin

Tino Su{i}


11/68

PRO ET CONTRA


U LJUBI[E SVEGA BI[E

Ivana Tulovi}Buha tri danasvjedo~ila protivbiv{eg suprugaLjubi{e

Ivana Tulovi} Buha, srbijanskapjeva~ica i biv{a supruga Ljubi{eBuhe ûmeta, pojavila se pro{logtjedna na Osnovnom sudu uPri{tini, kao svjedokinja Specijalnogtuìteljstva Kosova protiv NaseraKelmendija. Svjedokinja izBeograda je pred Sudskim vije}em

ponovila da je bila prisutna kada suûme i Kelmendi dogovaralilikvidaciju Ramiza Delali}a ]ele, o~emu je Ivana Tulovi} Buhadetaljno govorila i novinarima SBu julu ove godine. Dok je IvanaTulovi} na Kosovu tri danasvjedo~ila o kriminalnim poslovimasvog biv{eg muà, Ljubi{a Buha jeu beogradskom zatvoru u PadinskojSkeli poha|ao specijalni programza nenasilno rje{avanje sukoba uobitelji, odnosno, kako da se

pona{a prema ènama. (S.M.)

MINI MARKET

IVANA MARI]Politi~ka analiti~arka

NEIzmjene bih podràla kada bise njima osiguravala efikas-nost rada dràvnih slu`beni-ka i ujedno smanjio brojuposlenih u dràvnoj slu`bi.Me|utim, ovdje se radi okozmeti~kim promjenamakoje ne}e donijeti zna~ajnijapobolj{anja, ve} im je svrha

formalno ispunjenje jo{jednog od uvjeta iz EU pro-grama, da ne kaèmagende, za BiH. Pored toga,protiv sam bezrazlo`nogusvajanja zakona po hitnompostupku jer je on predvi|ensamo za iznimne slu~ajeve.

ADIS ARAPOVI]Politolog

NEVladin zakon je lo{. Vodi kajo{ ve}oj politizaciji dràvneslu`be, a ne}e se posti}iefikasnost i racionalizacija,

ve} suprotno. Odbijanje svih{ezdeset amandmana uParlamentu je dokaz namje-re da se politi~ki ovladadràvnom slu`bom, a ne dase ona reformira na temeljuprincipa dobrog upravljanja.

AMER JERLAGI]Predsjednik

Stranke za BiH

DAPodràvam usvojene izmje-ne Zakona o dràvnoj slu`biuz uslov da oni koji buduodre|ivali ko }e biti na timmjestima delegiraju najboljei najstru~nije.

NERMIN PE]ANACPredsjednik

Socijaldemokratske unije

NESocijaldemokratska unijanije podràvala ni Zakon oradu i nije podràla Zakon odràvnim slu`benicima izrazloga {to su prekr{ene

sve formalno-pravne proce-dure. Ovako dva va`nazakona donijeti preko kolje-na ne ide na ~ast predla-ga~u.

DULJKO HASI]Ekonomski analiti~ar

DA/NEPodràvam usvojene izmje-ne Zakona o dràvnoj slu`bi

jer taj zakon }e dràvnuslu`bu racionalizirati i u~initiefikasnijom ali }e, sa drugestrane, voditi ka politiziranjujavne uprave.

DAMIR BE]IROVI]^lan Predsjedni{tva DF-a

NEZakon je potrebnopromijeniti, ali ne na na~inkako je ura|eno u FBiH.Mi{ljenja sam da je predla-ga~ mogao npr. da se infor-mi{e kako je promijenjen tajzakon u Hrvatskoj.

Podravate li usvojene

izmjene Zakona o dravnojslubi?

Priredila: Ma{a ]osi}

Ljubi{a Buha ûme i Ivana Tulovi} Buha


12/68

Uponedjeljak, 26. oktobra, federa-lni premijer Fadil Novali}upoznao se s imenima ~etiriministra iz SBB-a koji }ezamijeniti DF-ov ministarski

kvartet, a tog dana prvi put se susreo iupoznao s novim ~lanom svog savjetni~kogtima. Rije~ je o iskusnom njema~kom

menadèru Reinhardu Jungu, ~iji jesavjetni~ki anga`man u kabinetu premijeraNovali}a ugovoren posredstvom sarajevskekancelarije njema~ke asocijacije GIZ(Deutche Gesellshaft fur InternationaleZusammenarbeit), sa posebnim zadatkom

ja~anja privredne suradnje BiH i Njema~ke.

DANKE DEUTSCHLAND

Savjetni~ki anga`man Reinharda Jungane}e pla}ati poreski obveznici BiH, nego

Njema~ke, ~ija je aktuelna vlada predvo-|ena kancelarkom Angelom Merkel u

posljednje vrijeme vi{e nego ikada ranije

angaìrana na stabilizaciji politi~kih iekonomskih prilika u BiH i na cijelomBalkanu.

Jungov savjetni~ki anga`man ukabinetu premijera Novali}a treba posma-trati u kontekstu njema~ke diplomatske

ofanzive na Balkan, koja se ogleda prekotzv. Berlinskog procesa, sa zadatkom

ja~anja evropske perspektive balkanskihdràva, ali i preko tzv. Britansko-njema~keinicijative, koja je specifi~no usmjerena naBiH i fokusirana je na ekonomiju ~ija jestabilizacija i razvoj nu`na pretpostavkaukupne politi~ke i socijalne stabilizacijeBiH.

POTENCIJAL AUTOINDUSTRIJE

Novali}ev privredni savjetnik ReinhardJung, nimalo slu~ajno, dolazi izautomobilske industrije koja ve} nekolikodecenija unazad predstavlja okosnicuukupne privredne suradnje BiH i

Njema~ke. Gotovo cjelokupna proizvodnjaautodijelova u BiH, koja u dvadesettvornica trenutno upo{ljava vi{e od 10.000radnika, naslonjena je na njema~ke

proizvo|a~e automobila, prvenstvenoVolkswagen. U tom segmentu nalazi se inajve}i potencijal privredne suradnje BiH i

Njema~ke, koja je od protekle godine izbilana prvo mjesto najva`nijih ekonomskih itrgovinskih partnera na{e dràve. U 2014.

godini, trgovinska razmjena BiH sasvijetom prema{ila je iznos od 25 milijardiKM, pri ~emu se 15 posto odnosi natrgovinsku razmjenu BiH i Njema~ke.Osim obima razmjene, jednako je va`no daBiH s vode}om ekonomijom Evrope ima

prili~no uravnoteèn trgovinski bilans -


STRANAC U FEDERALNOJ VLADI

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Njemaki menader s viedecenijskim iskustvom u realnom sektoru, ReinhardJung, imenovan je za ekonomskog savjetnika federalnog premijera Fadila

Novalia; Slobodna Bosna otkriva kako je Jung imenovan za savjetnika i ta suprioriteti i ciljevi njegovog angamana u federalnoj Vladi

Premijera Novali}a savjetujeVolkswagenov menadèrkoji je uveo proizvodnju

golfa u Pretisu

Savjetni~ke usluge ReinhardaJunga pla}at }e njema~ki

poreski obveznici


13/6829.10.2015. I SLOBODN BOSN 1

NJEMA^KI MENAD@ER SAVJETNIK PREMIJERA NOVALI]

Ekonomski savjetnik premijeraNovali}a Reinhard Jung cijeli radni vijekproveo je u Volkswagenu i neposredno jeupoznao sve vode}e VW-ovekooperante, ne samo u Njema~koj nego u cijeloj Evropi. Pred sobom ima jasnusliku tehnolo{kih trendova u vrlodinami~noj metalskoj, a osobito uautomobilskoj industriji. A metalski sektorBiH ima perspektivu samo pod uvjetomda uhvati tehnolo{ki priklju~ak i umjestopolufabrikata i sirovina po~ne proizvod-nju gotovih proizvoda.

HVATANJE TEHNOLO[KOG

PRIKLJU^KA

BiH uglavomizvozipolufabrikate

KOMPLETIRANA VLADA,EKIPIRAN SAVJETNI^KI TIMFederalni premijerFadil Novali}

PROFESIONALNA I EMOTIVNAVEZA SA SARAJEVOM

Reinhard Jung zapo~eo je karijeru usarajevskom Pretisu1976. godine


14/68

uvoz iz Njema~ke neznatno je ve}i odizvoza BiH u tu dràvu.

Najzna~ajniji udio u izvozu BiH uNjema~ku otpada na automobilskuindustriju i posve je logi~no {to njema~kisavjetnik premijera Novali}a dolazi ba{ izsektora autoindustrije, u kojem se kriju inajve}i potencijali privrednog razvoja BiH.

Mada nema zvani~ne potvrde, na{iizvori iz poslovne zajednice BiH otkrivajuda }e se njema~ki menadèr Reinhard Jungneposredno angaìrati na razvoju nekolikospecifi~nih projekata koji su prvenstvenovezani za aluminij. Rije~ je o proizvodnjiku}i{ta motora i mjenja~a, u ~emu metalciBiH ve} imaju solidno iskustvo. No,ku}i{ta motora i mjenja~a proizvodila bi seod aluminija koji u automobilskoj industrijiima sve {iru promjenu, budu}i da jeneuporedivo lak{i metal od ~elika, tesmanjuje teìnu vozila i potro{nju goriva.Aluminijski kombinat Mostar proizvodisirovinu najvi{eg kvaliteta, koja se,naàlost, najve}im dijelom izvozi uneprera|enom obliku, zbog pomanjkanjaodgovaraju}e tehnologije i prera|iva~kihkapaciteta u BiH. Ideja je da se Aluminij

poveè s lokalnim prera|iva~ima koji bi uzpomo} njema~ke tehnologije osvojiliproizvodnju najsloènijih automobilskihdijelova.

TEHNOLO[KI PRIKLJUÂK

Njema~ki savjetnik premijera Novali}a,ma{inski inìnjer Reinhard Jung iza sebeima bogato iskustvo u automobilskojindustriji. Zanimljivo, jo{ kao student

dolazio je u Sarajevo na praksu u Pretisu,koji je u to vrijeme u suradnji s njema~kimVW-om proizvodio legendarnu bubu. Isvoj prvi profesionalni anga`man Jung je

zapo~eo upravo u Pretisu, gdje je 1976.godine rukovodio pripremama za

proizvodnju Golfa. U Sarajevu je s

porodicom ìvio skoro pune ~etiri godinedao nemjerljiv doprinos razvoju ne samPretisa nego i ukupne automobilskindustrije BiH, u kojoj je do pred raneposredno i posredno, radilo vi{e o70.000 radnika.

Nakon odlaska iz Sarajeva, Jung jzauzeo visoko mjesto u Volkswagenovomenadèrskoj strukturi, ~iji je vrhunac bi

prije desetak godina kada je imenovan zgeneralnog direktora Fabije u ê{koj, koj

posluje u okviru njema~kog Volkswagena.Kako smo doznali, Jung }e ve}i di

vremena raditi u Njema~koj, no desetadana u mjesecu radit }e u Sarajevu. Osimpremijerom Novali}em, koji i sam dolazi automobilske industrije, Jung }e tijesnsura|ivati i s novim ministrom industrijeenergije i rudarstva Nerminom Dìndi}emkoji je tako|er kao ma{inski inìnjer svoj

profesionalnu karijeru zapo~eo automobilskoj industriji. Dìndi} je najprijradio u Cimosu a posljednju godinu danradio je u Preventu kao projekt-menadènove livnice koju najve}i proizvo|aautodijelova u BiH namjerava izgraditi Ilija{u.


STRANAC U FEDERALNOJ VLADI

Vlasnika Preventa Nijaza Hastora nijeba{ obradovala vijest da je NerminDìndi}, dogovorom SBB-a i SDA,prekomandovan iz Preventa u VladuFederacije BiH, no u isto vrijeme pohvalioje trend da na klju~ne pozicije izvr{ne

vlasti dolaze i menadèri iz realnogsektora, poput premijera Novali}a ministra Dìndi}a.

Hastora posebno raduje ~injenica da Novali}ev ekonomski savjetnik ReinhardJung dolazi iz realnog sektora.

PRVI MINISTAR INDUSTRIJE IZ AUTOINDUSTRIJE

Preventov ininjerprekomandovan u izvrnu vlast

MINISTAR IZ REALNOG SEKTORAMa{inski inìnjer Nermin Dìndi}po~eo je karijeru u autoindustriji

NJEMA^KA DIPLOMATSKA OFANZIVAKancelarka Angela Merkel i premijer BiH Denis Zvizdi}


15/68

Zastupni~ki dom ParlamentaFBiH usvojio je po hitnoj pro-ceduri Prijedlog zakona o izm-

jenama i dopunama Zakona odràvnoj slu`bi u FBiH, no

Zakon je, posve neo~ekivano, zaglavio uDomu naroda pa }e cijeli slu~aj naposljetku

raspetljati Ustavni sud Federacije BiH.Naime, klub Srba u Domu naroda,odnosno deset delegata iz SDP-a, DF-a iSNSD-a, blokirali su usvajanje navedenogZakona pozivom na za{titu vitalnog nacio-nalnog interesa!

Ishod spora posve je jasan, budu}i danavedeni Zakon ni na koji na~in ne kr{ispecifi~ne interese bilo koje etni~ke zajed-nice, no u cijeloj pri~i nisu jasne dvije stva-ri: za{to se tako vaàn Zakon usvaja po hit-noj proceduri, dakle bez javne rasprave, iza{to srpski delegati iz nevedene tri strankezloupotrebljavaju institut za{tite vitalnog

nacionalnog interesa.Istina, reforma javne uprave zacrtana je uop}eprihva}enom dokumentu pod nazivomReformska agenda, no ipak je neprihvatljivoda se Zakon usvaja po hitnom postupku, bez

javne rasprave. Jasno je da se vladaju}ojkoaliciji, oja~anoj podr{kom SBB-a, ùrizbog golemog zaostatka nastalog u proteklih

pet-{est mjeseci tokom kojih ParlamentFederacije BiH nije ni zasjedao zbog nedo-statka kvoruma, no demokratija se, poredostalog, zasniva i na izri~itom po{tovanju

parlamentarne procedure, koja je u konkret-nom slu~aju o~igledno zaobi|ena.

Ali, jednako je skandalozno i to {to je srp-

ski klub Doma naroda, bez i jednog racional-nog argumenta, blokirao usvajanje Zakonpozivom na za{titu vitalnog nacionalnoginteresa!? Zakon }e biti usvojen, bilo u redo-vnoj bilo po hitnoj proceduri, i njegova prim-

jena ni na koji na~in ne}e specifi~no utjecatina poloàj i prava bilo koje etni~ke zajedni-ce. O~igledno je opozicija iz ~iste pakosti

blokirala usvajanje zakonskih rje{enja, zakoja se ina~e zdu{no zalagala u proteklommandatu! Naime, vlada SDP-ovog premijeraNermina Nik{i}a

, u vrijeme prije otcjepljenjaKom{i}eve frakcije, predlagala je skoro iden-ti~na zakonska rje{enja, od kojih je naposljet-

ku ipak odustala zbog straha da }e navu}i nasebe bijes cijele armije povla{tenih dràvnihslu`benika ~iji nerad i java{luk {titi zakon a u

pravilu se fakturi{e vladaju}oj garnituri.Skandalozna je ~injenica da opozicija

ustaje u za{titu privilegija pripadnika tromog, glomaznog i korumpiranog ~inovni~kog aparata, kojem ne pada na pamet ddijeli sudbinu realnog sektora na ~ijogrba~i ìvi. To je opozicija pokazala i kousvajanja Zakona o radu, a to je nastavilaaktuelnom blokadom predloènih rje{enja Zakonu o dràvnoj slu`bi.

A {ta je zapravo sporno u predloènimzakonskim rje{enjima?

Jednim od amandmana uvedena jodredba koja propisuje da se rukovodedràvni slu`benici, izuzev savjetnika, u tijelima dràvne slu`be zapo{ljavaju putem

javnog konkursa.Novina je i da je rukovode}im dràvnim

slu`benicima, za razliku od dràvnislu`benika, onemogu}eno da budu ~lanovupravnih i nadzornih odbora federalnizavoda, federalnih direkcija, federalniagencija i privrednih dru{tava sa u~e{}emdràvnog kapitala.

Predvi|eno je i da se pomo}nicimministara kao i direktorima dràvnih instit

cija, zavoda, agencija i direkcija, mandaograni~i na ~etiri godine.Za ovakva rje{enja svako dobronamje

ran glasao bi i u redovnoj proceduri i po hinom postupku!

1

S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: EMIR HOD@I]

Politikantska zloupotreba vitalnog nacionalnog interesa

Deset delegata srpskog kluba Doma narodablokiralo usvajanje nunih promjena

Zakona o dravnoj slubi


DVOSTRUKI FAULI vlast i opozicija neodgovornotretiraju Zakon o dràvnoj slu`bi


16/68

Kaznena prijava, koju su ~lanoviSindikata BH Telecomanedavno

podnijeli Kantonalnom tuìtelj-stvu u Sarajevu protiv smijenje-nog predsjednika Avada Bahte,

mogla bi biti dopunjena novim optu`bamana ra~un odmetnutog sindikalnog vo|e.Prije sedam dana smo objavili da jerukovodstvo Sindikata prijavilo Bahtu zavi{e kaznenih djela: sklapanje {tetnihugovora, krivotvorenje poslovnih knjiga iisprava, prevaru, i da su od sarajevskogTuìteljstva zatraìli ùrnu istragu, kako bisa~uvali preostalih milijun KM sredstavaod ~lanarine, koja su blokirana na ra~unu uMojoj banci. U me|uvremenu je AvadBahto na adresu Slobodne Bosne uputiodemanti (vidjeti u rubrici Reagiranja),

predstavljaju}i se i dalje kao predsjednik

Sindikata, premda mu je prije sedam dana idefinitivno uru~en otkaz. No, reagirali su iuposlenici BH Telecoma, koji tvrde da jenekada{nji sindikalni lider, prije devetgodina, bio jedan od glavnih aktera


POST FESTUM JEDNE PLJA^KE

Kada je prije deset godina slovenski financijski meetar BRANKO DROBNAK,tada veinski vlasnik investicijskog fonda POTEZA, krenuo sa sumnjivom

akvizicijom Potanske banke BiH, jedan od kljunih promotora njegovih poslovnihinteresa bio je predsjednik Sindikata BH Telecoma AVAD BAHTO, koji je radnekolege animirao kako bi kupovali dionice propale banke; prevareni dioniari koji

su nakon sumnjive dokapitalizacije Potanske banke ostali i bez novca i bezdionica tvrde da je Bahto radio u korist slovenske ortake grupe a na tetulanova Sindikata

SLOVENSKI TAJKUN I

BOSANSKI SINDIKALCI

AVAD BAHTO je kao predsjednik Sindikata BHTelecoma vodio projekat dokapitalizacije

Postbanke, u koju su njegove prevarene kolegeuloìle 10,4 milijuna KM

ORTA^KA GRUPA PO[TENO

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI], MARIO ILIÎ]

FINANCIJSKI SLOMSLOVENSKOG BIZNISMENA

Branko Drobnak, biv{i ve}inskvlasnik Poteza fonda


17/6829.10.2015. I SLOBODN BOSN

POSTBANKA U STEÂJU, DIONIÂRI U OÂJ

KAKO JE PROPALA BOSANSKA PO[TANSKA BANKAPostupak likvidacije Postbanke BiHzvani~no je otvoren u ljeto 2013., zbog

nelikvidnosti i pada neto kapitala, dvije godine kasnije Banka je oti{la u ste~aj


18/68

vi{emilijunske plja~ke, izvedene podkrinkom dokapitalizacije tada{njePo{tanske banke BiH, a danas Postbanke, ukojoj je proljetos otvoren ste~ajni postupak.

STRATE[KO PARTNERSTVO DROBNAKA,

BAHTE I BAJRAMOVI]A

Kada je, naime, prije deset godinaslovenski financijski me{etar BrankoDrobnak, tada ve}inski vlasnik kasnije

propalog investicijskog fond Poteza,krenuo sa sumnjivom akvizicijom Po{tan-ske banke BiH, klju~ni promotori njegovih

poslovnih interesa bili su predstavnicisindikata BH Telecoma i BH Po{ta AvadBahto i Muhamed Bajramovi}. Dvije godi-ne ranije federalna Agencija za bankarstvonaloìla je da se, zbog neispunjavanjauvjeta o zakonski propisanom minimumukapitala, imenuje privremena upravaPo{tanske banke BiH.

Znaju}i kolika je ukupna va`nost

bankarskog sektora, kao i uloga ove Banke

u osiguravanju stabilnosti poslovanja i

sigurnosti zaposlenika u kompanijama BH

Po{ta i Hrvatske po{te Mostar, sindikati BH

Po{ta, Hrvatskih po{ta Mostar, BH

Telecoma, HT-a Mostar i Po{tanske banke

su kreirali i Vladi Federacije BiH ponudili

projekat dokapitalizacije, koji je osiguravao

revitalizaciju Banke. Ponu|eni projekat je

podrazumijevao da, uz podr{ku Vlade

FBiH i puno u~e{}e ~lanova pobrojanih

sindikata, Banku izvedemo iz statusa

privremene uprave, napisali su prije dvijegodine sindikalisti Bahto i Bajramovi},

pravdaju}i se kako su, usljed izostanka

obe}ane podr{ke federalne Vlade, poslijebili prinu|eni da prihvate strate{kopartnerstvo Poteza fonda. Prava je istina,me|utim, da su i Avad Bahto i MuhamedBajramovi} u vrijeme kada su se

prikupljala sredstva za dokapitalizacijuBanke aktivno agitirali me|u ~lanovimasindikata kako bi ih nagovorili da kupedionice. Mi smo sve dokumente potpisaliu Bahtinoj kancelariji. On nas je uvjeravao

da }emo pametno uloìti novac, da

Po{tanska banka ima sigurnu perspektivu,

da }e imati {altere u svakoj poslovnici

po{te, a istovremeno su pregovarali s

Drobnakom. Kada je Poteza postala

ve}inski vlasnik Postbanke, bilo je jasno da

od navodnih {altera u po{tanskim

poslovnicama nema ni{ta, jer se po zakonu

jedna banka u stranom vlasni{tvu nije

mogla favorizovati nau{trb drugih banaka.

Traìli su od nas i da insistiramo kako bi

nam se plate ispla}ivale preko Po{tanske

banke. Kada su neke kolege odbile, jer

Po{tanska banka nigdje nema svojih

bankomata, Avad Bahto i njegovi suradnici

su nas ubje|ivali da su bankomati kupljeni

i da se nalaze na carini, prisje}a se jedanod prevarenih dioni~ara, koji je zamolio da

mu ne objavljujemo ime, zbog aktualnogsudskog spora.

Da se anga`man Bahte, Bajramovi}a,ali i sindikalinih predstavnika HT-a Mostari Hrvatskih po{ta pokazao itekakouspje{nim, dokazuje brojka od 1.800 malihdioni~ara, uposlenika ~etiri javna poduze}aiz Sarajeva i Mostara, koji su, kako }e se

poslije ispostaviti, ostali bez 10,4 milijunaKM dioni~kog kapitala.Nakon {to su doma}i dioni~ari prikupili

10, 4 milijuna maraka, a isti iznos novca dokraja 2006. osigurao i investicijski fondPoteza Adriatik B.V. Amsterdam, ukupno20,8 milijuna KM je koncem juna narednegodine registrirano kao dioni~ki kapital.Poslije uskla|ivanja kapitala sa Zakonom o

bankama, Agencija za bankarstvo FBiH je uljeto 2007. ukinula privremenu upravu uPostbanci, ~iji su suvlasnici tada bili Potezafond i mali dioni~ari s podjednakim

procentom kapitala (po 48,3 posto), te

federalno Ministarstvo financija (3,4 postoKrajem oktobra naredne godine Poteza fon

putem emisije zatvorenih dionica pove}avvlasni~ki udjel na preko 57 posto, ~imPostbanka prelazi u ve}insko vlasni{tvSlovenca Branka Drobnaka.

KAKO SE RASPALA ORTA^KA GRUPA

Tako je zavr{ena pri~a o Postbanci BiH

kao doma}oj po{tanskoj banci, koja je 2009. kontrolirala manje od ~etiri postdoma}eg trì{ta, da bi godinu dana poslijzbog nelikvidnosti i pada neto kapitala ispozakonski propisanog minimuma, Agencija z

bankarstvo ponovo naloìla uvo|enjprivremene uprave. Kako su, u me|uvremenpropali i pregovori s navodnim kupcima Turske, postupak likvidacije Postbanke BiHzvani~no je otvoren u ljeto 2013., a nekolikmjeseci kasnije oglasila se i Komisijdioni~ara iz BH Telecoma. No, za razliku onjihovog sindikalnog vo|e, koji je sav terekrivnje poku{ao prebaciti na federaln

Agenciju za bankarstvo, prevareni su dioni~aizravno optuìli Avada Bahtu.Koriste}i se prevarom, nekompeten nim

tuma~enjem, izno{enjem neistina, a sve s

ciljem sticanja materijalne koristi ili za seb

ili za tre}a lica, nanijeli su ogromnu {tet

radnim kolegama, kako u novcu, tako i

gubljenju povjerenja u rad i ~asne namjer

Sindikata BH Telecoma

, upozorili su prijdvije godine uposlenici BH Telecoma. Tadsu utvrdili da se na popisu dioni~ara nalaz120 radnika BH Telecoma i da su ~lanovSindikata podizali kredite kako bi kupidionice, ali nisu na{li podatke da s


POST FESTUM JEDNE PLJA^KE

Projekat dokapitali-zacije Po{tanske

banke BiH je ura|endiletantski, s

namjerom sticanja

pogodnosti ortaku ustvorenoj orta~kojgrupi, odnosnoPoteza fondu

OPTU@BE MALIH DIONIÂRAUposlenici BH Telecomatvrdeda je Avad Bahto zloupotrijebiofunkciju predsjednika Sindikata


19/68

kreditno zaduìo i Avad Bahto. Istodobnosu, ponovno na preporuku ~elnikasindikata, izigrani dioni~ari kredite podizaliu NLB banci, ~iji je suvlasnik tako|er bioPoteza fond, koji je tako, prema nekim

procjenama, zaradio dodatnih tri milijunaKM i na kamatama. Projekat

dokapitalizacije Po{tanske banke BiH je

ura|en diletantski, s namjerom sticanja

pogodnosti ortaku u stvorenoj orta~koj

grupi, odnosno Poteza fondu, u kojem

tajkun Branko Drobnak ima 80 posto

vlasni{tva

, zaklju~ili su ~lanovi Komisijedioni~ara Postbanke, navode}i kako je

uloga Sindikata u spekulativnim poslovimkrajnje upitna.

GLAVU SPU[TAM SAMO

PRED ALLAHOMReagiranje prevarenih radnih koleg

koji su na koncu vra}ali kredite zbezvrijedne dionice, Avad Bahto je u pismupu}enom ~lanovima rukovodstvSindikata komentirao kao nekorektan zlonamjeran pritisak. Nagla{avaju}i kako jsve vrijeme nastojao da iz kandì raznime|unarodnih lobija, koji su katastrofaln

po dràvu BiH, spasi nacionalne resursBahto je financijske mahinacije sslovenskim partnerima pravdao bo{nja~kiminteresima?! Do kraja }u istrajati na svem{to radim. Do kraja }u se boriti za interes

ove dràve, prije svih Bo{njaka, jer su on

jedini integrativni faktor koji BiH moè

mora izgraditi. Poginu}u na tom putu ak

treba, ali ne}u odustati. Glavu spu{tam

samo pred Allahom d`.{., i to vam kona~n

treba biti jasno

, poru~io je radni~ki tribuAvad Bahto ~lanovima Sindikat

pre{u}uju}i, dakako, da ga je strate{kpartner Branko Drobnak prethodnnagradio mjestom u Nadzornom odborPostbanke, kao i da je bio predstavnimalih dioni~ara.

29.10.2015. I SLOBODN BOSN 1

POSTBANKA U STEÂJU, DIONIÂRI U OÂJ

Prema podacima iz njegove biografije,Avad Bahto je diplomu inènjeratelekomunikacija stekao na Vojnojakademiji kopnene vojske biv{e JNA uBeogradu. U ratu je bio pripadnik ArmijeBiH, navodi kako je obavljao du`nostna~elnika veze od op}inskog {tabaTeritorijalne obrane do Komande ratnogvazduhoplovstva, kao i da je bio angaìrankao predava~ na Ratnoj vojnoj akademiji uZenici. U BH Telecomu se zaposlio 1996.,

desetak godina kasnije izabran je zapredsjednika Sindikata, a kao jedan odprvih projekata kojim se posvetio na tojfunkciji isti~e upravo dokapitalizacijuPo{tanske banke. Paralelno s ostalimobavezama, uspio sam u zaustavljanjupropadanja, a u perspektivi i ureanimaciji, rastu i razvoju Postbanke,pohvalio se svojedobno Avad Bahto.Nakon {to je Banka propala, krivnju je,o~ekivano, pripisao drugima.

VOJNO LICE U CIVILNOJ SLU@BI

Avad Bahto je diplomu inenjerastekao na Vojnoj akademiji JNA uBeogradu


20/68

Hercegova~ki tajkun M

ilan Lu~i}

,vlasnik Auro grupeiz Ljubu{kog,

prvi je na poduòj listi posrnulihpoduzetnika iz BiH, koji }ekazneno odgovarati zbog milijun-

skih malverzacija s kreditima austrijskeHypo Alpe Adria banke. Novinarizagreba~kog Jutarnjeg lista objavili su

po~etkom tjedna da je austrijsko Tuìtelj-stvo u Klagenfurtu 15. septembra podiglo

optu`nicu protiv biv{ih {efova Hypo bankeWolfganga Kulterera i Guntera Striedin-

gera, njihovog povla{tenog klijenta MilanaLu~i}a, i najavili procesuiranje jo{ dvojiceuglednih komintenata iz Hrvatske - Ivi}aPa{ali}a

i Igora Mlinara

. Pa{ali},nekada{nji potpredsjednik HDZ-a i savjet-nik hrvatskog predsjednika Franje Tu|ma-na, koji se nakon kraha politi~ke karijere

posvetio privatnom biznisu, tereti se da jezajedno s poslovnim partnerima Lu~i}em iMlinarom o{tetio austrijsku banku za 32milijuna eura u slu~aju nezakonite

preprodaje zemlji{ta na otoku Pagu, prije


AUSTRIJSKA OPTU@NICA PROTIV HERCEGOVA^KOG TAJKUNA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Austrijsko Tuiteljstvo u Klagenfurtu podiglo je prije mjesec i pol dana optunicuprotiv hercegovakog tajkuna MILANA LUIA, koji e zajedno s poslovnim

partnerima iz Hrvatske IVIEM PAALIEM i IGOROM MLINAROM odgovaratizbog malverzacija s kreditima HYPO BANKE i prevare teke 32 milijuna eura;

uporedo s istragom koja je voena u Austriji o Luievim sumnjivim poslovima u

Hrvatskoj, novi menadment Hypo Alpe Adria banke je protiv posrnulog biznis-mena iz Ljubukog podnio kaznenu prijavu i Federalnoj upravi policije u Sarajevuoptuujui ga za nezakoniti utroak preko osam milijuna KM kreditnih sredstava

MILAN LUÎ]

BIZNISMEN BEZ POKRI]A

MILIJUNSKI KREDITI ZAPOVLA[TENE KOMINTENTE

Tvrtkama u vlasni{tvu Milana Lu~i}a biv{eposlovodstvo Hypo bankeu BiH odobrilo

je kredite u iznosu od 40 milijuna KM


21/68

vi{e od deset godina. No, budu}i da Pa{ali}i Mlinar nisu u austrijskom Tuìteljstvuispitani u svojstvu osumnji~enika,optu`nica protiv dvojice hrvatskih

biznismena jo{ nije podignuta, premdanema sumnje da su tamo{nji istraìtelji udetalje dokumentirali milijunsku prijevarunekada{njih suvlasnika tvrtke Hilltop.

OD KLAGENFURTA DO SARAJEVA

Paralelno s istragom koja je protivMilana Lu~i}a vo|ena u Austriji, zbognezakonitih poslova u Hrvatskoj, poslovod-stvo Hypo Alpe Adria banke iz Klagenfurta

je protiv tog hercegova~kog tajkuna jo{prije tri godine podnijelo kaznenu prijavuFederalnoj upravi policije (FUP) uSarajevu. Austrijski su bankari teretiliLu~i}a da je, skupa s D

raènkom Ivankovi}

i @eljkom Ivankovi}em, Zlatom Vrdoljak,Vjekom Budimirom, te Guntherom

Striedingerom i Willibaldom Mulnerompo~inio vi{e te{kih kaznenih djela, odzlouporabe slu`benog poloàja ili ovlastido pranja novca. Lu~i} je osumnji~en da je

po~etkom 2006., uz pomo} Striedingera iMulnera, u Hypo banci podigao kredit uiznosu od 4,1 milijun eura, odnosno, blizu8,2 milijuna KM. Kreditno je zaduènjeodobreno tvrtki Argentum, dok su kao

jemci upisani Draènko Ivankovi} ikompanija Hermes, ~iji je vlasnik, tako|er,Milan Lu~i}. Prema navodima iz prijave,Milan Lu~i} je potom dogovorio plasmannovca putem devet tran{i na ra~une dvijetvrtke u njegovom vlasni{tvu - Auro iPetrol, odakle su sredstva daljetransferirana drugim vlasni~ki i interesnousko povezanim kompanijama. Pravnizastupnici Hypo banke su naveli i da je

prijenos novca izvr{en u druge svrhe odonih za koje je odobren kredit, a u namjeri

da se onemogu}i naplata posu|enih para.Iako je, naime, u Ugovoru precizn

nazna~eno da }e kreditna sredstva cijelosti biti iskori{tena za kupovinzemlji{ta u Mostaru, Milan Lu~i} je kasnijnaloìo Draènki Ivankovi}, kaodgovornoj osobi u tvrtki Argentum @eljku Ivankovi}u, direktoru firme Auroda novac preusmjere na ra~une drugikompanija u njegovom vlasni{tvu

Nekada{njeg je ~lana Uprave Hypo AlpAdria banke Gunthera Striedingera (me|uvremenu osu|enog na ~etiri godinzatvora) novi menad`ment optuìo da jekoriste}i se svojim poloàjem, utjecao n

bankovne slu`benike Willibalda MulnerZlatu Vrdoljak i Vjeku Budimira, kako bodobrena kreditna sredstva prebacili nra~une povezanih Lu~i}evih firmi. Inspektori FUP-a su kasnije dokumentaciju kriminalnim poslovima Milana Lu~i}


MILAN LUÎ] I OSTAL


22/68

proslijedili Tuìteljstvu BiH, ali istraga jo{nije okon~ana, budu}i da se na listi du`nikaHypo banke, koji su na istovjetan na~in

podigli vi{emilijunske kredite, nalazi jo{dosta ovda{njih biznismena.

CSI U HERCEGOVINI

Slobodna Bosnaje, podsjetimo, prijedvije godine prva objavila povjerljivoizvje{}e Crime Scene Investigation (CSI),zasebnog sektora unutar Hypo banke, kojisu izvr{ili kontrolu poslovanja u BiH. Timistraìtelja, revizora i odvjetnika, koji jeanalizirao kome su i na koji na~in plasiranirizi~ni krediti, tada je utvrdio da se sedamtvrtki u vlasni{tvu Milana Lu~i}a u Hypo

banci zaduìlo u ukupnom iznosu od 40milijuna KM! Osim uzimanja kredita bez

pokri}a, Milan Lu~i} je prilikom prodajeobiteljske Auro banke austrijskim

partnerima s nekada{njim zamjenikomdirektora Hypo banke GuntheromStriedingerom dogovorio jo{ jedansumnjiv aran`man. Lu~i} je, naime,umjesto povrata ranije podignutog kreditaod 11 milijuna maraka, Hypo banciustupio dionice poduze}a Petrol, oko ~ijegse vlasni{tva jo{ vodi sudski spor(posrijedi je, prisjetimo se, 17 benzinskih

pumpi u prijeratnom vlasni{tvu

Energopetrola, koje su Lu~i}i nezakonito

prisvojili).Milan Lu~i} je do prije desetak godinabio jedan od vode}ih hercegova~kihbiznismena, u javnosti se proslavio kaoljubavnik hrvatske estradne zvijezdeSeverine

, volio je skupe jahte, zagreba~kijet-set. Njegovo se poslovno carstvo uru{ilo

jednakom brzinom kako je i nastalo

ratnim godinama, u Austriji }e mu se sudizbog prevare, u BiH se protiv Lu~i}a jovodi istraga. U me|uvremenu se, a nako{to su propale njegove hercegova~ke firmPetrol i Hermes, na{ao i na listi najve}i

poreznih du`nika, ~ija dugovanjprema{uju milijun maraka.


AUSTRIJSKA OPTU@NICA PROTIV HERCEGOVA^KOG TAJKUNA

POLITI^KI I POSLOVNI KRAHIvi} Pa{ali}, neko} najmo}niji savjetnik hrvatskog predsjednika Franje Tu|mana


23/68


24/68

Okru`no Tuìla{tvo u Isto~nomSarajevu narednih dana otvori}eistragu protiv Rajka Duki}a,

predsjednika kompanije BoksitizMili}a, a lider SDS-a Mladen

Bosi} od MUP-a RS-a traì da on hitnobude uhap{en. Razlog tome je ~injenicada ve}inski vlasnik Boksita protuzakoni-to {alje svoje radnike na poligraf da bi utvr-dio ko odaje informacije o njemu i kompa-niji tre}im licima. Sumnjivi radnicinakon poligrafa postaju predmet njegoveobrade koja se svodi na brutalno psihi~ko ifizi~ko zlostavljanje.

U policijskom izvje{taju zavr{io je zbogsumnji da je nanio tjelesne povrede radni-ci Jeleni Simi}. Simi}eva je krajem pro{lenedjelje prijavila policiji u Mili}ima da ju

je Duki} napao u motelu nakon {to je palana poligrafskom testiranju. Duki} je JelenuSimi}, radnicu Boksita, optu io da jeodavala informacije Slobodanu Vasiljevi}u,

jednom od rijetkih ljudi koji se usudio suprot-staviti vi{egodi{njem Duki}evom teroru uMili}ima.

DUKI]EVA PARANOJA

Paranoi~ni Duki} koji ve} godinamasumnja u odanost saradnika, zbog ~ega je

postavio brojne kamere u fabrici, pro{lenedjelje doveo je poligrafistu iz Beograda,Slobodana Ze~evi}a

, vlasnika Poligrafa,prve privatne agencije za poligrafsko ispiti-vanje na Balkanu da provjeri njihovu oda-nost kompaniji. Poligrafskom testiranju

podvrgnuto je 25 Duki}evih najbliìh


RAM ZA SLIKU LOKALNOG MO]NIKA

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

RAJKO DUKI, predsjednik i veinski vlasnik Boksita iz Milia, prole nedjeljenaao se u centru skandala kada je svoje radnike protivzakonito i protiv njihove

volje podvrgao poligrafskom ispitivanju a nakon toga brutalno pretukaouposlenicu Jelenu Simi; naa novinarka pie kako je Duki uspio da se odri

na elu Boksita preko 40 godina te kako je postao Dodikov najmoniji

ovjek u istonoj Bosni

DUKI] JE NAJBAHATIJIDODIKOV [ERIF

U REPUBLICI SRPSKOJ


25/68

saradnika, a tokom ove nedjelje planirao jeda testira jo{ oko stotinu radnika.Skandalozna je ~injenica da je o svemu

bila upoznata i policija, ali je tolerisalaDuki}evo iìvljavanje nad radnicima.

Naime, komandir PS Mili}i SlavkoBo{kovi} bio je prisutan tokom testiranjaradnika Boksita i znao da niko od testi-ranih nije potpisao saglasnost bez kojegtestiranje ne smije vr{iti ni ovla{tenoslu`beno lice Ministarstva unutra{njih

poslova. Pri tome, ni poligrafista Bo{kovi}nema adekvatnu dozvolu za rad na

podru~ju BiH pa je ~itava operacija izvede-na ilegalno.

Duki} je Jelenu Simi} nakon poligrafaodveo u sobu koja se nalazi na spratu mote-

la u kome je vr{eno testiranje, gdje je zvjer-ski tukao i davio vi{e od sat vremena, dok

je, prema tvrdnjama svjedoka, straùispred sobe ~uvao industrijski policajacRadomir Panti}

. Prestravljenoj djevojciDuki} je navodno naredio da se u roku od24 sata iseli iz Mili}a, ili }e je Drina pro-gutati. Jelena Simi} sa vidnim povredamana vratu obratila se policiji od koje je dobi-la za{titu.

Ina~e, Duki} je posljednjih godinapoznat po raznovrsnom maltretiranju radni-ka i mobingu. Uveo je obavezno pravilo dasvi njegovi radnici moraju pro~itati ~etiriknjige koje je napisao. Tu odluku objavio jena zvani~noj internet stranici kompanijeBoksit.

Na spisku su knjige: Tri uspje{npri~e, Veliki brat, Mili}i u pet pri~aPostdejtonska vlast i bezvla{}e ili hronik

jednog vremena.U obja{njenju odluke o obaveznoj lite

raturi tada je navedeno: Napisao sam kapotrebu i obavezu, a sa prevashodnomnamjerom da biv{i, sada{nji i budu}i zaposlenici kompanije Boksit, ~lanovi njihovih porodica i gra|ani Mili}a, ~itaju}i ihupoznaju bliska i daleka vremena iza navezana za kompaniju Boksit, ili osvje`

pam}enje na njih, kako u pogledu njenostvaranja, razvoja i opstanka. Tada je zseptembar i oktobar najavio organizovantestiranje za sve zaposlene, kako bi kroodre|ena pitanja saznao da li su pro~ita


RAJKO DUKI], GOSPODAR @IVOTA I SMRTI U MILI]IM

Milorada Dodika i Rajka Duki}aveù poslovni interesi kao i zajedni~ki

prijatelj Tomislav Nikoli}SKANDAL U MILI]IMA

Rajko Duki} je prvo natjerao svojeradnike da pro~itaju sve njegove knjige,

a onda je njihovu lojalnost po~eoprovjeravati na poligrafu


26/68

obaveznu lektiru.Nedugo nakon spiska knjiga Duki} je

donio i instrukciju o ka`njavanju pu{a~akojima je umanjio plate. Novac prikupl-jen od kazni planirao je navodno dausmjeri za pobolj{anje zdravstvenihuslova. Za radnike koji su primljeni naodre|eno vrijeme uveo je stroìje mjerei dao im rok od dva mjeseca da prestanu

pu{iti i li ih ~eka raskidanje radnog odno-sa.

Na portalu kompanije objavio je i pje-smu gdje se bavio nekim pojavama uMili}ima, koje nisu ni civilizacijske niti

primjerene razumnom pona{anju, {tite}ivlastiti i poslovni ugled Kompanije, a

odnosi se na pri~e o njegovim ljubavnica-ma.Duki} je na zvani~nom sajtu kompanije

Boksit objavio da je svoje radnike sasvimlegitimno stavio na poligraf 23. i 24. oktobra i to u prostorijama koje pripadaju kom



Rajko Duki}, kao gazda jedne odnajbogatijih firmi u biv{oj Jugoslaviji, bio

je izda{ni f inansijer Karadì}evog SDS-a iza to je bio nagra|en mjestom {efaIzvr{nog odbora SDS-a. Svoju prvuozbiljniju operativnu akciju imao u no}i 1.na 2. mart 1992. godine, kada je li~no sadesetog sprata sarajevskog hotelaHoliday inn, kao {ef Kriznog {taba SDS-a, komandovao sarajevskim barikadama,na kojima su naoruàni srpski teroristi sa~arapama na glavama blokirali ve}i dioSarajeva. Barikade su bile generalnaproba opsade i napada na bh. prijestol-nicu.U jednom od presretnutih razgovora od 2.

marta, Duki} izvje{tava Karad i}a o tokusame akcije blokade Sarajeva. Razgovorte~e ovako:Karadì}: Kakvo je stanje?Duki}: Ovaj, tu smo uglavnom svi naokupu ima nas puno. Pa mislimo da jedobra situacija. Vi znate da je jedan~ovjek nastrado.Karadì}: Na{ ~ovjek u svatovima, je litako?Duki}: Ne, ne na barikadi je pogino. Tukod Pafali}a.Karadì}: A zar i dole ima barikada?Duki}: Da, da, da. Sve je to presje~eno,

sve drìmo. Sarajevo je u blokadi, kom-pletno.

Karadì}: Odli~no, dobro. Onda }emo sesutra, ujutro }u ja opet zvati prije...Tokom rata Karadì} je Duki}a odliko-

vao Ordenom Nemanji}a, jednim odnajve}ih ratnih priznanja u RepubliciSrpskoj. Negdje odmah poslije rata, Duki}se razi{ao sa Karadì}em. Upu}eni tvrdeda je razlog bio strah od odgovornosti zazlo~ine i Duki}evo distanciranje odKaradì}a.

Kada je zasjela Dodikova vlada, Duki}im je na naselje kupio luksuzni namje{taja kad je po~eo lov na zlo~ince po RepublicSrpskoj, Rajko Duki} je pobjegao u Srbiju

Nastanio se u Beogradu, i uglavnom, izsrbijanske prijestolnice komandovaorudarskim gigantom u Mili}ima. Po presel-jenju u Beograd, na njega je dva putapoku{an atentat. Prvi put u Zvorniku, kadamu je pucano na auto, a drugi put uBeogradu 1999. godine, gdje ga je nepoz-nati napada~ udario èljeznom {ipkom.Batinanje u Beogradu je trajalo sve dokDuki} nije posegao za pi{toljem koji jenosio u aktovci i ispalio metak u zrakTvrdio je da iza tih napada stoji NikolaPopla{en, a da je razlog njegova bliskostsa Dodikom i Biljanom Plav{i}.

RAZGOVOR KARAD@I]A I DUKI]A

Sarajevo je kompletno u blokadi,itav grad drimo pod kontrolom

FIZI^KO NASILJE NAD ZAPOSLENIMA

Radnici Boksitabili su obavezni do}i napoligrafsko testiranje, u suprotnom, Duki} im jezaprijetio pokretanjem disciplinskog postupka


27/68

paniji Boksit, kako bi otkrio ko od njihodaje povjerljive podatke iz firmeSlobodanu Vasiljevi}u, kojeg Duki} smatrasvojim najve}im neprijateljem. Vasiljevi}se naime Duki}u zamjerio tako {to je svomFacebook profilu objavio niz kriti~kih tek-stova o Duki}u i kompaniji Boksit.Vasiljevi} je izme|u ostalog Duki}a pro-zvao da sara|uje sa Naserom Ori}em.Otkrio je da mehanizacija ~iju upotrebu jeDuki} odobrio na jednom od kopova uMili}ima pripada Naseru Ori}u. Duki}a jetako|er optuìo da je od Ori}a traìo da seza zlo~ine koji su po~injeni nad 60Bo{njaka u Zaklopa~i kod Vlasenice optuìosoba koja nije me|u ìvima. Vasiljevi} je

pozvao Duki}a da se podvrgne poligrafuvezano za ove navode, ali i da odgovori nadruga pitanja. A jedno od njih je da li je uBanji Kovilja~i sastao sa visokimzvani~nikom BiH s kojim je uz podr{kudvije zapadne ambasade u BiH dogovaraoru{enje reìma u Republici Srpskoj i svogdobrog prijatelja Milorada Dodika?!Tako|er, Vasiljevi} od Duki}a traì da na

poligrafu odgovori da li je tom prilikomdogovorio masovan izlazak na ulice RS-aradi ru{enja Milorada Dodika i govorio okupovini ~etiri poslanika, i to dva iz SNSD-aa dva iz Socijalisti~ke partije RS-a.

Privatne istrage, ispitivanja i presu|i-vanja zaposlenih u Boksitu, po MladenuBosi}u, predstavljaju kr{enje osnovnihljudskih sloboda i stra{no krivi~no djelo. ToDuki}u o~ito neka`njeno prolazi zahvalju-

ju}i podr{ci aktuelne vlasti u RepubliciSrpskoj koju godinama uìva. PredsjednikRepublike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik~est je gost Rajka Duki}a. Njih dvojicuveù brojni zajedni~ki interesi, prvenstveno

poslovni. Duki} je uz pomo} Dodika postaovlasnik kompanije Boksit i siva eminen-cija u fabrici Bira~ sa kojom tijesnosara|uje. Prije nekoliko godina Duki} je

pustio u opticaj mjenicu Bir~a i sa ra~unaove firme skinuo preko 1,3 miliona maraka.Duki} je tom prilikom prili~no naljutioLitvance, ali Milorad Dodik nije reagovao.

POMIRITELJSKA MISIJA RAJKA DUKI]A

Dodiku je Duki} bio bitan godinama izvi{e razloga. Jedan od va`nijih je taj {toDuki} prije nekoliko godina pomirio Dodi-ka sa srbijanskom predsjednikom T

omisla-

vom Nikoli}em. Duki} je sa Nikoli}empostao blizak preko Nikoli}evog savjetnikaza bezbjednost Milorada Simi}a, biv{eggenerala policije, koji je tako|e rodom izMili}a. Pored toga, Duki} je bio izda{an i

prema Dodikovom SNSD-u, a zauzvrat je

traìo da preuzme fabriku Bira~. Prije dvijgodine uputio je otvoreno pismo u kojem jtvrdio da je detektovao sve probleme u ovofabrici i da mu je poznat na~in kako }e ovfabriku izvu}i iz velikih problema.

Mediji su vi{e puta tvrdili da Duki}vladMili}ima, da je izgradio poslovnu imperijna kriminalu, pa i da se mnogo porodicodselilo iz ove op{tine jer nisu mogle d

podnesu njegovu samovolju. Mediji sDuki}a povezivali i s ratnim zlo~inima.

Prije ~etiri godine ponudio je ku}u Mili}ima kao nagradu svakome ko u rokod {est meseci dokaè da je on na nezakonit na~in zaradio ili prisvojio novac, nekoga prevario ili mu ostao duàn. Nagradu zone koji su nudili dokaze da je u~estvovau ratnim zlo~inima nije ponudio.

êsto se zna pohvaliti da je dobitniordena Svetog Save i to prvog reda, kojemu je dodijelila Srpska pravoslavna crkvZa Mili}e ~esto zna da ka e da su njegov EDorado. Duki} to s pravom govori jer jovo mjesto, kako tvrde ozloje|eni mje{tan

pretvorio u privatno vlasni{tvo. NaimDuki} je op{tinsko zemlji{te prenosio u vlasni{tvo kompanije Boksit, ~iji je ve}inskvlasnik postao na veoma sumnjiv na~in. T

je ~inio uz pomo} lokalnog pravobranila{tva i op{tinskih ~elnika koje j


RAJKO DUKI], GOSPODAR @IVOTA I SMRTI U MILI]IM


28/68

kako tvrde upu}eni, godinama smjenjivao ipostavljao.

U Mili}ima je prije ~etiri godine, kaosimbol svoje mo}i, sagradio Rajkov toranjkoji je otvorio Milorad Dodik. Uspjelo mu je{to ve}ini Karadì}evih biznismena nije, da

bude bogat prije, tokom, a i poslije agresijena BiH.

Zanimljivo je da je Duki}, koji je ro|en1943. godine u Mili}ima, u rudniku Boksitzaposlen od 1967. godine, a na mjestu gene-ralnog direktora nalazi se jo{ od 1972. godi-ne.

JELENA SAMA SEBE POVRIJEDILA

Ovaj megaloman, koji je strahu zaogromno poslovno carstvo upao u duboku

paranoju, naredio je da svi koji su testiraniu petak i subotu u ponedjeljak moraju retro-aktivno, sa datumom od petka, potpisatisaglasnost da su pristali dobrovoljno na

poligraf ili }e dobiti otkaz.Duki} u op{irnom saop{tenju na sajtu

kompanije Boksit priznaje da je 25 radni-ka poligrafski testirao da bi saznao ko jeodgovoran za curenje informacije iz kom-

panije, ali i o drugim nezakonitim radnjamau Boksitu.

Radnici su, pi{e, u skladu sa Zakonom,pitani da li èle na testiranje koje su u pro-storijama firme dva dana radili profesional-

ci. Ipak niko od njih, tvrdi, nije odbio dsjedne na vru}u stolicu pa ni Simi}eva, zkoju smatra da je bila glavna krtica u preduze}u.

Duki} tvrdi da je zbog toga nije napaove} da se Simi}eva samopovrijedilSaznav{i da nije pro{la poligrafsko ispitvanje, u prisustvu Duki}a i dva slu`benlica, zapala je u histeri~no stanje, a rezulttoga su i navodne povrede, koje je samsebi nanijela, prilikom razgovora i izlaskiz motela.

Simi}eva kaè da joj se niko od kolegiz firme u koju se ne}e vratiti, nije obratioa biv{eg {efa }e, kaè, sudski goniti.

Jelenu Simi} }e poligrafski testiraAsocijacija psiholo{kih i poligrafskih ispitvanja iz Banje Luke koja ima sva potrebnodobrenja da obavlja te djelatnosti uz njen

pismenu saglasnost a na okolnosti tvrdnda je sama sebe tukla i na okolnosti svi

pitanja na kojim je pala na Duki}evompoligrafu.

Duki} je poziv Mladena Bosi}upu}en policiji da {to prije uhapsi vlasnika Boksita nazvao manirom frustriranog siledìje, koji hapsi uni{tava po Republici Srpskoj sve {t

je dobro. Me|utim, ovaj lokalni kabadahija po svemu sude}i ne}e pro}neka`njeno.



Svim graankama

i graanima estitamo

31. oktobar/listopad

- Svjetski dan tednje

MLADEN BOSI]Pozivam policiju RS-a da hitno uhapsiRajka Duki}a jer je po~inio stra{nokriminalno djelo


29/68


30/68

Uprodaji neumskog hotela Zenitnajve}em trgova~kom lancu uBiH Bingu nema ni{ta sporno,osim {to je, prema navodimaIsmeta âmpare, direktora

Agencije za privatizaciju Hecegova~ko-neretvanskog kantona (HNK), vjerovatnosporno {to se vlasnik Binga zove S

enad

Dàmbi}. Mi smo svoj dio posla odradilikorektno i po{teno. Dokumentacija je

proslije|ena drugostepenom organu,

odnosno Ministarstvu trgovine, turizma i

za{tite okoli{a kojem su se àlili op}ina

Neum i druga dva u~esnika na natje~aju. I

da vam iskreno kaèm, problama nije bilo

sve dok zainteresovane strane u postupku

prodaje hotela Zenit stvari nisu po~ele

gledeti kroz etni~ku prizmu, kaèâmpara navode}i da u prodaji hotelaZenit trgova~kom lancu Bingo nemani{ta sporno, ali zato ima mnogo spornihdetalja i propusta u ranijim dokapitaliza-cijama ne samo ovog, nego svih hotela u

Neumu u kojima je dràva ve}inski vlasnik.

MORE, KAMEN I @ELJEZO

No, krenimo redom. Na lokalitetusada{njega hotela Zenit sve do 1984.godine postojali su monta`ni drveni objekti

privremenoga karaktera. Kako jeregulacijskim planom op}ine Neum taj

prostor bio definisan za turisti~ke potrebehotelskoga tipa, zatraèno je od @eljezareZenicada taj prostor prilagodi svrsi. HotelZenit je zavr{en i u rad pu{ten 1987.godine, sa 340 leàja raspore|enih uapartmane, ugostiteljskim objektima, te

brojnim sportsko-rekreativnim sadràjima.Hotel Zenit izgra|en je radom, trudom i

parama uposlenika @eljezare Zenica.

Kada je otvoren krajem osamdesetih

godina pro{loga stolje}a hotel Zenit

uop{te nije bio privredni subjekt. Vodio se

kao radna jedinica, nekada{nji OUR u

okviru Dru{tvenog standarda, obja{njavanekada{nji direktor zeni~ke @eljezare

Hamdija Kulovi}. Rat i ratna djelovanja urazdoblju od 1991. do 1995. godineostavili su fizi~ke, ali i pravne posljedice,na gospodarstvo neumske Op}ine, pa takoi na hotel Zenit. Naime, prema tadavaè}im zakonima tzv. Hrvatske Republike

Herceg-Bosne, nekada{nji OUDru{tvenog standarda @eljezare Zenic1993. godine postao je pravno lice UTHotel Zenit. Nakon okon~anja rat

potpisivanja Va{ingtonskog i Dejtonskomirovnog sporazuma splitski Brodomerku1997. godine u{ao je u posa


PRIVATIZACIJA HOTELA ZENIT

Nakon to je tuzlanski trgovaki lanac BINGO otkupio veinski paket neumskoghotela ZENIT, uzburkale su se strasti u jedinom bh. gradu na morskoj obali.

Naelnik Neuma IVKO MATUKO najavljuje podizanje krivinih prijava protivodgovornih u Agenciji za privatizaciju Hercegovako-neretvanskog kantona(HNK), a direktor Agencije ISMET AMPARA optuuje opinske elnike da

kupovinu hotela gledaju kroz etniku prizmu

ZENIT NEUMSKOG SAMOVLA[]APi{e: MIRSAD FAZLI]

HOTEL NA KRAJU (G)RADAHotel Zenit izgradila je @eljezaraZenica,kupac je trgova~ki lanac Bingo, a stvarni

vlasnik je Op}ina Neum


31/68

dokapitalizacije ovog hotela. Osniva semje{ovito preduze}e HTD ZENIT-BROd.o.o. Neum, a osniva~ je, pored Brodo-merkura, i UTP Hotel Zenit i Op}ina

Neum. Prema onome {to je navedeno udokumentaciji Brodomerkur je u hotelZenit uloìo 2,5 miliona tada{njihnjema~kih maraka. Uvijek smo sumnjalida je to nerealno, da su podaci frizirani.

Navodno, 2,5 miliona DEM potro{eno je

na nabavku servisa, odnosno escajga za

jelo, posteljinu, obnovu teniskih terena...

Nerealno, kaè Kulovi} navode}i da je

uprkos svemu, Brodomerkur ostaovlasnik preko 20 posto hotela Zenit dok je

preostalih skoro 80 posto vlasni{tvapripalo dràvi, odnosno Federaciji BiH.Moète zamisliti kako se sada nakon

prodaje dràvnog kapitala hotela Zenit

osje}aju radnici @eljezare koji su ga

napravili. Sa preko 5 miliona KM, za

koliko je prodat Zenit, radnicima

@eljezare mogao se, ako ni{ta drugo,

uvezati radni sta`. Ovako, taj novac oti{ao

je na ra~un budèta HNK koji za izgradnju,

a pretpostavljam, i obnovu hotela nije dao

ni marke, kaè Kulovi}.A kada ve} govorimo o sporno

dokapitalizaciji hotela Zenit, prijizvr{ene revizije Brodomerkur je bive}inski vlasnik ovog hotelskokompleksa. Reviziju vlasni~ke struktureposlovanja hotela Zenit napravila j

revizorska ku}a K&P iz Mostara. Prlikom

revizije utvr|eno je da je Brodomerku

kroz davanje avansa i razne druge poslovn

igre iz hotela povukao vi{e od polovin

svog uloga. Dakle, ono {to je bil

registrovano u sudu nije odgovaral


OP]INA NEUM OSPORAVA PRODAJU

Hotel Zenit izgra|en je radom, trudom i paramauposlenika @eljezare Zenica, a od njegove

prodaje radnici @eljezare ne}e vidjeti ni marke


32/68

stvarnom stanju i zbog toga je na kraju

krajeva i vr{ena revizija, obja{njava Ismetâmpara. Me|utim, prije izvr{ene revizije iraspisivanja tendera za prodaju oko 80

posto hotela Zenit, Agencija zaprivatizaciju HNK vodila je vi{egodi{njupravnu bitku sa Agencijom za privatizacijuFBiH o pitanju koja je od ove dvijeagencija nadle`na da upravlja dràvnomimovinom u neumskim hotelima i da je

proda. Spor je rije{en u decembru pro{legodine kada je Ustavni sud FBiH donio

presudu u korist kantonalne Agencije.

@ALBE I PRIJAVE

Kona~no, sredinom jula ove godineAgencija za privatizaciju HNK raspisala jetender za prodaju dràvnog kapitala u

poduze}u HTD ZENIT-BRO d.o.o.Neum. Dràvni kapital je iznosio 79,73posto ukupnog kapitala i to u iznosu ne{tove}em od 5,8 miliona KM, a ostatak kapi-tala od 20,2 posto u vlasni{tvu jeBrodomerkura. Na raspisani tenderAgenciji za privatizaciju HNK stigle su tri

ponude, a pored Binga za kupnju hotelaZenit natjecali su se i porodica Mari} izAustrije, koja ima gra|evinsku firmu igradi objekte {irom Evrope, te poznatako{arka{ka NBA zvijezda, Mostarac B

ojan

Bogdanovi} sa poslovnim partnerom izNeuma. Tuzlanski Bingo dostavio jeposlovni plan s najve}im iznosom uznajavu gradnje hotela s 1.000 leàjaumjesto sada{njih 300, dok je porodicaMari} ponudila najvi{e novca za kupovinuhotela i najavila njegovo adaptiranje poregulativama prostornog plana op}ine

Neum, a Bogdanovi} i partner su jediniuputili ponudu bez pro{irenja. Nije poznatoko se, kada i na {ta àlio prilikomraspisivanja tendera i prikupljanja ponuda,ali nakon {to je Agencija za privatizacijuHNK izabrala tuzlanski Bingo kaonajpovoljnijeg ponu|a~a za kupovinuhotela Zenit sljedile su àlbe u~esnika utenderu i krivi~ne prijave protivodgovornih u Agenciji za privatizacijuHNK zbog navodnog laìranja podataka

prilikom prodaje hotela. Op}ina Neum, na~elu sa na~elnikom @

ivkom Matu{kom

,prva je reagovala. Prema Matu{kovimnavodima, raspisani tender bio je nezakonitobzirom da predstavnici Op}ine Neumnisu bili uklju~eni u proces njegove

pripreme, te je istakao da Op}ina ne}edopustiti pro{irenje hotelskih kapaciteta,{to je protivno i regulacionom planu, te danovi vlasnik ne}e dobiti urbanisti~kudozvolu. Hotel Zenit navodno je prodaniza le|a Op}ine Neum koja tvrdi da jesuvlasnik 5 posto u ovome hotelu, {to senavodno jasno vidi uvidom u sudskiregistar. Vjerovatno se na~elnik Matu{ko

poziva na isti onaj registar u kojem je

Brodomerkur jo{ uvijek ve}inski vlasnikZenita. Prema tom registru uOp}inskom sudu u Mostaru zavedeno je da

je vlasni~ka struktura ve} prodanog

dru{tva 51 posto u vlasni{tvBrodomerkura (7,3 miliona KM), UTHotel Zenit Neum i Op}ina Neum

posto vlasni{tva (720 hiljada KM) i dràv


PRIVATIZACIJA HOTELA ZENIT

Mirko Grbe{i}, jedan od najbogatijihHercegovaca, vlasnik mostarskog MepasMalla, najve}eg trgova~kog centra u BiH,splitskog Brodomerkura, osije~keSaponije, zadarske Maraskei Koestlina,bio je, prema pisanju medija, najozbiljnijikandidat za kupovinu hotelskogkompleksa Zenit. S obzirom da je

njegova firma Brodomerkur vlasnikpreko 20 posto hotela Zenit, o~ekivalose da }e Grbe{i} i slu`beno pokazatiinteres za kupnju preostalih oko 80 postovlasni{tva neumskog hotela. Me|utim,kako nam je saop{teno u Agenciji zaprivatizaciju Hercegova~ko-neretvanskogkantona, Brodomerkur zvani~no islu`beno nije pokazao namjeru da kupihotel Zenit. Naime, Brodomerkur nijeposlao pismo namjere, {tavi{e, nijeposlao ni ponudu na javni tender zaprodaju oko 80 posto dràvnog vlasni{tvahotela Zenit.

PONUDA NIJE STIGLA

Mirko Grbei odustao od kupovineZenita

SVOJE NE DAMONa~elnik Neuma @ivko Matu{ko najavio jepodno{enje krivi~nih prijava protiv odgovornih u Agencijiza privatizaciju HNK zbog (i)legalne prodaje hotela Zenit

BIZNISMEN I SUVLASNIKMirko Grbe{i}, jedan od

najbogatijih Hercegovaca


33/68

44 posto vlasni{tva (6,3 miliona KM). Alnakon revizije revizorske ku}e K&P Mostara temeljni kapital dru{tva od prek14 miliona KM doslovno je prepolovljenSamim tim do{lo je i do promjenvlasni~ke strukture, odnosno hotel Zenitvra}an je stvarnom vlasniku dràvodnosno Federaciji BiH. Dokument nkoji se pozivaju jednostavno nije ta~an

nije istinit. Op}ina Neum nema, niti mo`

imati vlasni{tva u hotelu Zenit. On

poku{avaju legalizirati ne{to {to su uradi

potpuno nezakonito, a {to se najbolje vidi

revizorskom izvje{taju gdje ne posto

op}inski kapital u hotelu Zenit, ka`âmpara navode}i da su u~esnici ntenderu za kupovinu hotela Zenit imadopu{tenje da provedu vlastito istraìvanji pregledaju svu dokumentacijuuklju~uju}i i izvje{taj revizorske ku}K&P. Kompletiramo odgovore na àlbu~esnika tendera i pripremamo dokaze

dokumentaciju. Dio materijala ve} sm

proslijedili drugostepenom organu

odnosno kantonalnom Ministarstv

trgovine, turizma i za{tite okoli{a. Onim

kojima je jasna materija, stvar je apsolutn

~ista. Me|utim, oni koji nisu i nemaj

ki~mu da kaù popu da je pop, a bob

bob, ova predmet mogao bi predstavlja

problem, kaè direktor Agencije zprivatizaciju HNK Ismet âmpara.


OP]INA NEUM OSPORAVA PRODAJU

Polovinom jula ove godine Agencija zaprivatizaciju HNK objavila je i javninatje~aj za prodaju dràvnog kapitala uhotelu Stella u Neumu na koji se niko nijejavio. Dru{tvo Salus Hotel STELLA d.o.o.Neum raspolaè kapitalom koji je

zaklju~no sa decembrom 2012. godineiznosio blizu 4,4 miliona KM, a u ~ijoj jestrukturi 62,43 posto dràvni kapital, a37,57 posto kapital Dru{tva za inènjeringBUMESiz Splita.

Ovaj hotel je formiran na imovinituzlanske fabrike SODASOu mje{ovitoj svojiniPolihema, TDI-ja iEnergoinvest TAT-a.Sudske tu`be i àlbeUdruènja dioni~araPolihema traju od 2007.

godine. Me|utim, Ustavnisud FBiH je u decembrupro{le godine prekinuoagoniju i hotela i dioni~araPolihema rje{enjem u koristAgencije za privatizacijuHNK.

NA[E, A TU\E

Udruenje dioniara tuzlanskogPolihema hotel Stellu bezuspjenopotrauje od 2007. godine

HOTEL STELLAZvjedano pute{estvije u(su)vlasni~kim vodama

neumskog hotela


34/68


35/68


36/68

Ukontekstu narastaju}eg, pa ondarapidno rastu}eg, prvo musliman-skog, pa onda bo{nja~kog nacio-nalizma u devedesetim godinama,i uloge Alije Izetbegovi}a u tim

procesima, knjiga Alija Izetbegovi}:Jaha~ apokalipse ili an|eo mira autoraMustafe êngi}a, koja je promovisana 27.oktobra u prostorijama ANU BiH, jesenzacionalna! I, vjerovatno }e {okiratikako apologete lika i djela A

lije Izetbe-

govi}a tako i njegove oponente. Prvi }e,mo`da, govoriti: kako je mogao, a drugitrebalo je i ranije. Nisam imao namjeruda bilo koga {okiram. Jedan od najva`nijihciljeva koje sam sebi postavio jeste daizazovem reakciju, da ohrabrim daljetraganje za istinom i dijalog svih strana o

pitanjima koja su bolna i osjetljiva, i samosu prividno stvar pro{losti i historije. To su

pitanja na{e sada{njosti i budu}nosti. Ciljmi je da se Velika la` na kojoj se zasnivamo} jedne degenerisane politi~ke grupacije

prvo raspakuje, a potom o njoj po~neslobodno govoriti i raspravljati kako bi se

potpuno demistificirala. Zato sam nastojaoda sva poglavlja u ovoj knjizi ostanudovoljno otvorena i za suprotnu argumenta-

ciju. Klonio sam se tvrdih zaklju~aka i

ocjena koliko je god to bilo mogu}e,prepu{taju}i ~itaocima da na osnovupriloènih dokaza sami prosu|uju, ka e zaSlobodnu BosnuMustafa êngi}.

POLEMIKA, TEME I DILEME

Spreman je, tvrdi, za produktivnupolemiku, u kojoj moè priznati ieventualne zablude ako suprotna stranasvojim dokazima nadja~a njegoveargumente: Me|utim, veoma sumnjam utakav scenario, jer mislim da Strankademokratske akcije, odakle bi, prirodno,trebalo o~ekivati najè{}i otpor i protuudar,nema ni demokratske ni intelektualnekapacitete za jednu takvu raspravu. Zato ste strane o~ekujem dvije mogu}e reakcije.Prva je mogu}nost gruba i agresivnakampanja, argumentum ad hominem, gdje}e se umjesto sa mojim argumentimaoponenti obra~unavati sa mojom li~no{}u,nastoje}i da u javnosti stvore o meni ru`nusliku, da me prikaù kao islamofoba,antibo{njaka, nevjernika, biv{eg komunjaruitd. i tako ospore moj moralni kredibilitet imoju dobru namjeru. Takvu polemiku }uodbiti. Druga je mogu}nost da mojioponenti ostanu tihi, da se pretvaraju da ni

ja ni moja knjiga nismo vrijedni njihovoginteresovanja. To je do sada uvijek bioslu~aj kada SDA nije imala argument, ili


GLASNO I JASNO

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI], ARHIV SB

Nekadanji urednik na prijeratnoj Televiziji Sarajevo, savjetnik u PredsjednitvuSRBiH i pomonik ministra, a potom i vrilac dunosti ministra za informacije u

posljednjoj Vladi SFRJ, MUSTAFA ENGI, autor je knjige ALIJA IZETBEGOVIJAHA APOKALIPSE ILI ANEO MIRA, koju je objavila sarajevska izdavakakua KULT B; rodbina, prijatelji i potovaoci lika i djela prvog predsjednika

Predsjednitva samostalne Bosne i Hercegovine sigurno e imati ta rei unjegovu odbranu

DO PODNE ALIJA,OD PODNE IZETBEGOVI]

Mustafa êngi}: Velika la` kojuje kreirao Alija Izetbegovi} i danas

je ìva i dominantna bo{nja~kapoliti~ka orijentacija

ODVA@NOST KAO VRLINAMustafa êngi}, profesor knjièvnosti, minu Vladi Ante Markovi}a, publicista


37/68

kad su dokazi suprotne strane bilinepobitni.

Koji motivi su sluìli kao pogonskogorivo da se upustite u ovakvupublicisti~ku avanturu? Knjigu samnapisao jer sam se dugo vremena osje}ao

ponièno i bijedno zbog vlastite {utnje, kojase mogla protuma~iti i kao pokoravanjevladaju}em mitu o bo{nja~koj bezgre{nosti,koji je utjelovljen u liku i djelu AlijeIzetbegovi}a. Nisam èlio biti dio te Velikelaì, jer ona vrije|a zdrav razum i ljudskodostojanstvo. Jednostavno, nisam mogaootrpjeti da neko od mene pravi budalu a dase ja pretvaram kako ni{ta ne primje}ujem.Tragaju}i za istinom sakupio sam dovoljnodokaza da bo{nja~ka Velika la`, koja sevje{to prikriva i kamuflira iza druge dvijemnogo ve}e i opasnije nacionalisti~ke laì,ima svoj udio u razaranju Bosne iHercegovine, u rastakanju njene duho-vnosti i stoljetne tradicije, i u razdvajanju i

udaljavanju njenih naroda. Velika la` kojje kreirao Alija Izetbegovi} i danas je ìvadominantna bo{nja~ka politi~ka orijentacija. Mora se jasno kazati da su temeljndru{tvene vrijednosti Bosne i Hercegovinizvan politi~ke sredine i socijalnog miljea kojoj je Velika la` stvorena, odgovara nna{e pitanje Mustafa êngi}.

Jasno da je za pisanje knjige od 35stranica, uklju~uju}i recenzije, rije~izdava~a, neuobi~ajeno dugi sadrà

bilje{ke uz tekst i kazalo imena rezultat je450, trebalo mnogo rada, truda, odricanji{~itavanja, istraìvanja, upore|ivanjuskla|ivanja, reminiscenciranja, pa hrabrosti, da bi danas uop{te mogli kupidjelo koje je promovisano u utorak. Mogslobodno kazati da sam knjigu stvaraskoro dvadeset godina. Da je uobli~im gotov tekst trebalo mi je ~etiri godinKnjigu sam zapo~injao, pa prekidaoopsjednut brojnim dilemama. Sumnjao samu svrsishodnost i domete ovakvog rada. Bisam svjestan ograni~enja koja proizilaze iop{te dru{tvene apatije, kulturne obrazovne zapu{tenosti ogromne ve}inkoja se ne druì sa knjigom, ve}ine kojnije pripremljena za kriti~ko sagledavanjna{e pro{losti i stvarnosti, ali je veomspremna da se èstoko obra~una sa svimkoji se usude naru{iti nacionalisti~kstereotipe. Vi{e sam se, dakle, mu~io sovim dilemama nego sa samim sadràjemove politi~ke studije. Teretila su me slijede}a pitanja: Je li do{lo pravo vrijemza ovakav rad? Treba li ba{ Bo{njaci d

prvi po~nu s ovom mentalnom higijenom

Treba li sa~ekati da taj proces zapo~nu onkoji nose mnogo ve}i teret stvaranja odràvanja svoje Velike laì pod kojom sizvr{eni te{ki zlo~ini i genocid, oni kosvoju veliku la` o ugroènosti nemogu}nosti zajedni~kog ìvota i danaodràvaju, podsti~u i realizuju? Pi{u}i ovknjigu rukovodio sam se principom dakada pi{e, ~ovjek ne smije biti sam ssobom. Zahvalan sam brojnim prijateljimkojima sam davao rukopis na provjeru i onjih dobivao podr{ku i savjete, obja{njavautor knjige Alija Izetbegovi}: Jahaapokalipse ili an|eo mira, ro|en 1942.

Vi{egradu, gdje je zavr{io osnovnu srednju {kolu, da bi diplomirao nFilozofskom fakultetu u Sarajevu.

FANATIZAM, PODJELA I MUD@AHEDIN

Knjiga koju je napisao i objaviMustafa êngi} je, blago re~eno, kriti~kPotpisnik ovog teksta se s njim ne slaè u tteze. Prva je, recimo, da je AlijIzetbegovi} bio islamski fanatik... @ao m

je {to ste stekli takav utisak. Nisam tnigdje direktno apostrofirao, ali se mo`da konteksta mo e izvesti takav zaklju~ak. Nmislim da je Izetbegovi} bio fanatik, ali j


STUDIJA O NAJVA@NIJEM U BO[NJAKA


38/68

vlast stekao zloupotrebom vjerskihosje}anja Bo{njaka koji su najve}imdijelom veoma vezani za islam. U tomkori{}enju vjere u politi~ke svrhe nije imaoni mjere ni obzira. Nikada u historijiBo{njaka islamska vjera nije bila u takvojovisnosti od vlasti i nikada joj tako i tolikonije sluìla kao {to je to bilo u Izetbegovi-}evo vrijeme. Alija Izetbegovi} je stvorio

polit i~ku infrastrukturu kroz koju seislamski fanatizam mogao ispoljavati.Islamski fanatik je, naprimjer, bio OmerBehmen, koji je svoj fanatizam ispoljavao

bez ikakvih ograni~enja. Alija Izetbegovi}

mu je to dopu{tao jer mu je bilo najva`nijeda niko, pa ni Omer Behmen, ne ugrozinjegovu lidersku poziciju, a to se u jednommomentu i moglo dogoditi. Kada je na

poznatom Sarajevskom procesu OmerBehmen osu|en na 15 godina, a AlijaIzetbegovi} na 14 godina zatvora,Izetbegovi} je od suda traìo da njemu, kaovo|i grupe, bude pove}ana kazna kako bi seu tome makar izjedna~io sa Behmenom.Morao se za{tititi i od same pomisli da jeneko drugi lider i da je zbog toga dobiove}u kaznu. Da bi to osujetio, bio jespreman da bude ve}i fanatik od Omera

Behmena. S druge strane, Izetbegovi} jpripadao Mladim muslimanima koji sredom bili vjerski fanatici. On je neka oosnovnih stremljenja Mladih musliman

pretvorio u svoj politi~ki projekt. Tu prijsvega mislim na utopijsku ideju stvaranjislamskog dru{tva i islamske sredine Bosni i Hercegovini i o dru{tvenodominaciji islama. Ova ~injenica

presudnom uticaju Mladih muslimanadaje najja~i pe~at idejnim stremljenjimaciljevima i karakteru Stranke demokratskakcije: njen nedemokratski i antiliberalnkarakter; politi~ki vehabizam; autokratiju


GLASNO I JASNO

U knjizi je vrlo interesantna êngi}evausporedba Alije Izetbegovi}a i HamdijePozderca. Koje su razlike? Evo, da mipo~nemo... Jedan je bio u partizanima, adrugi nije, iako su skoro vr{njaci... Pa danastavim... Hamdija Pozderac, kaogolobradi mladi}, ide u partizane. Cijelanjegova porodica se priklju~ujeoslobodila~kom antifa{isti~kom pokretu.Antifa{isti iz reda muslimanskog naroda,koji je podnio ogromnu `rtvu i platio velikucijenu slobode, osigurali su bosansko-hercegova~kim muslimanima ravnopravnomjesto u jugoslovenskom antifa{isti~kompokretu i sa~uvali ~ast i obraz svomenarodu. Nakon oslobo|enja, svijetlaobraza, Hamdija Pozderac u~estvuje uizgradnji nove Jugoslavije, ponesenidejama o ravnopravnosti, bratstvu ijedinstvu jugoslovenskih naroda,nacionalnoj ravnopravnosti i socijalnojpravdi. Njegov vr{njak, Alija Izetbegovi}, utoku fa{isti~ke okupacije, ostaje nijem igluh prema svemu {to se oko njegadoga|a. Antifa{izam ga se ne doti~e i onse priklju~uje grupi mladih vjerskih fanatikakoji bijeg od stvarnosti pronalaze usnovima o idealnom islamskom dru{tvu ibratstvu i jedinstvu svih islamskih vjernikana kugli zemaljskoj. Nakon oslobo|enja

zemlje, sa svojim istomi{ljenicima, on seudruùje na podrivanju nove vladaju}eideologije koja ru{i njihove utopisti~kesnove. Cijeli svoj ìvot Hamdija Pozderacposve}uje borbi protiv nacionalizma inacionalnoj afirmaciji muslimana. Njegovezasluge za priznavanje muslimanskenacije su ogromne i nedjeljive. Za razlikuod njega, Alija Izetbegovi} svoj ìvotni ciljnalazi u borbi za afirmaciju islamske vjerekoju smatra jedinom duhovnomvrijedno{}u kroz koju se muslimanski

nacionalni identitet moè ispoljiti iafirmisati. U svojoj borbi za afirmacijumuslimanske nacije Hamdija Pozderac serukovodi vi{evjekovnim iskustvomzajedni~kog ìvota nastoje}i da kulturne idruge nacionalne vrijednosti i osobenostimuslimana ostanu dio zajedni~kihvrijednosti svih bh. naroda, da seproìmaju i dopunjuju, nagla{avaju}i ono{to spaja bh. narode, {to tvoribosanskohercegova~ki duhovni prostor ipovezuje sve ljude koji ga zajedni~kidijele. U svojoj borbi za afirmacijumuslimanske nacije Alija Izetbegovi}nagla{ava razlike i razdvajanja, podsti~ekulturne i vjerske podjele i na taj na~indoprinosi oìvljavanju nacionalnih trvenja i

antagonizma. U kona~nici, velikosrpskinacionalisti u Aliji Izetbegovi}u vide~ovjeka koji }e odigrati ulogu u razbijanjuBosne i Hercegovine, udaljavanju njenihnaroda, slabljenju jedinstva i otpornostiBosne i Hercegovine - i zato gapodràvaju. On je njihov favorit koji }e imolak{ati posao prisvajanja Bosne iHercegovine. Vi{e im odgovaraIzetbegovi}ev islamski fundamentalizamnego Pozder~eva nepomirljivost sasrpskim hegemonizmom, zbog ~ega gagrubo likvidiraju. Ova podjela ubo{nja~kom narodu, ideolo{ka icivilizacijska, duboka je i nepomirljiva. Ona}e, najvjerovatnije, obiljeìti i sve godine21. stolje}a koje su pred nama.

HAMDIJA POZDERAC I ALIJA IZETBEGOVI]

Ova podjela u bonjakom narodu, ideolokai civilizacijska, duboka je i nepomirljiva

BOSANSKI HEROJHamdija Pozderac, vizionar


39/68

vo|enju stranke; islamizaciju i stvaranjeislamskog dru{tva i sredine kao osnovni

politi~ki cilj; ideolo{ku izgradnju poje-dinaca u islamskom duhu i promjenunacionalnog identiteta; kulturni funda-mentalizam; patolo{ki antikomunizam;shvatanje demokratije kao sredstva zanesmetano uspostavljanje islamskog poret-ka; vjerski nacionalizam; nazadni konzer-vativizam i odbacivanje svega modernog i

evropskog; ja~anje islamskog bratstva.Pokret Mladi muslimanije reinkarnirao uStranci demokratske akcije u pogre{novrijeme, sa pogre{nim ljudima i na

pogre{nim premisama. Kad to kaèm naovaj na~in, direktno i bez pardona, ondato mo`da zvu~i grubo. Nije dàba jedna odvarijanti istine nazvana gruba istina,

elaborira na{ sagovornik.Druga teza s kojoj se ne slaèmo jest

Alija Izetbegovi} iskreno èlio podjeBosne i Hercegovine! Ho}e li ba{ tako bitNe}e, jer se sintagma iskreno èlio nuklapa u cijeli kontekst Izetbegovi}evzloupotrebe ideje jedinstvene Bosne kaksam ga ja u knjizi predstavio. Da pojasnimAlija Izetbegovi} se o ideji tradicionalnBosne i Hercegovine prvo kolebao, zatim

pritajeno i potom otvoreno upustio razgovore o njenoj podjeli. Interesantna jgeneza preoblikovanja Izetbegovi}evoopredjeljenja za jedinstvenu Bosnu kopredjeljenju za tri posebne dràve, okojih }e jedna biti muslimanska. U prvofazi se nedvojbeno, ali potpuno na~elnogovori o opredjeljenju i spremnosti da sBosna i Hercegovina, kao cjelina, bransvim sredstvima. U drugoj fazi skonstrui{e dràvno-pravna i politi~k

praksa potpuno suprotna proklamovanomcilju. U tre}oj fazi se pokre}u, prvo tajni

potom otvoreni razgovori o podjeli zemljU ~etvrtoj fazi se fatalisti~ki konstatuje dod jedinstvene Bosne i Hercegovine nemni{ta i da je za Bo{njake najbolje da stvor

nacionalnu vjersku dr avicu. Zajedni~ksvim ovim fazama politi~ke podvale je nkonstruktivnih i operativnih pogre{aka kojtvore sistem koji bi se mogao nazvati Velikgre{ka. Cilj sistema je bio da se stvo

politi~ki alibi pred prevarenim narodom kako se druga~ije nije moglo, veli Mustafêngi}.

I tre}a sporna teza... Na 302. stranicpi{ete: U svakom slu~aju, dolazamudàhedina je, u kontekstu borbe z

jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, jedna onajve}ih Izetbegovi}evih politi~kih

diplomatskih gre{aka. Ta~no! Me|utimda li je Izetbegovi} znao sve o njihoviakcijama i, uop{te, o njihovom djelovan

Documents

Slobodna Bosna 990