Strategija Za Integraciju Osoba Sa Invaliditetom u Crnoj Gori

VLADA CRNE GORE

Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja

STRATEGIJA ZA

INTEGRACIJU OSOBA SA INVALIDITETOM U CRNOJ GORI

za period 2008 - 2016

Podgorica, novembar 2007.

1

SADRAJ

1. UVOD (pravni osnov donoenja strategije, razlozi za donoenje strategije) 4

2. TERMINOLOGIJA 6 3. DOKUMENTI NA KOJIMA SE TEMELJI STRATEGIJA 9 4. CILJEVI STRATEGIJE 10 5. OBAVEZUJUI PRINCIPI DJELOVANJA 11 6. VREMENSKI OKVIR ZA KOJI SE DONOSI STRATEGIJA 11 7. OPIS POSTOJEEG STANJA OPTA SLIKA 11 8. OBLASTI OBUHVAENE STRATEGIJOM 15

8.1. ZDRAVSTVENA ZATITA 15 - Ocjena postojeeg stanja (zakonodavstvo i problemi u praksi) 15 - Zakoni koji reguliu ovu oblast 19 - Cilj politike 19 - Obavezujui principi djelovanja 19 - Mjere 19 - Nosioci aktivnosti 20

8.2. SOCIJALNA ZATITA I PENZIJSKO-INVALIDSKO OSIGURANJE 21

- Ocjena postojeeg stanja (zakonodavstvo i problemi u praksi) 21 - Zakoni koji reguliu ovu oblast 25 - Cilj politike 25 - Obavezujui principi djelovanja 25 - Mjere 25 - Nosioci aktivnosti 26

8.3. OBRAZOVANJE 26 - Ocjena postojeeg stanja (zakonodavstvo i problemi u praksi) 26 - Zakoni koji reguliu ovu oblast 28 - Cilj politike 29 - Obavezujui principi djelovanja 29 - Mjere 29 - Nosioci aktivnosti 31

8.4. PROFESIONALNO OSPOSOBLJAVANJE I ZAPOLJAVANJE 31 - Ocjena postojeeg stanja (zakonodavstvo i problemi u praksi) 31 - Zakoni koji reguliu ovu oblast 34 - Cilj politike 34 - Obavezujui principi djelovanja 34 - Mjere 34 - Nosioci aktivnosti 35

8.5. PRISTUPANOST (fizika dostupnost zgrada, prevoz, pristup informacijama), 35

- Ocjena postojeeg stanja (zakonodavstvo i problemi u praksi) 35 - Zakoni koji reguliu ovu oblast 36

2

- Cilj politike 36 - Obavezujui principi djelovanja 36 - Mjere 36 - Nosioci aktivnosti 38

8.6. KULTURA, SPORT I REKREACIJA 38 - Ocjena postojeeg stanja (zakonodavstvo i problemi u praksi) 39 - Zakoni koji reguliu ovu oblast 40 - Cilj politike 40 - Obavezujui principi djelovanja 40 - Mjere 40 - Nosioci aktivnosti 41

8.7. ORGANIZACIJE OSOBA SA INVALIDITETOM I CIVILNO DRUTVO 41

- Ocjena postojeeg stanja (zakonodavstvo i problemi u praksi) 41 - Zakoni koji reguliu ovu oblast 44 - Cilj politike 44 - Obavezujui principi djelovanja 44 - Mjere 44 - Nosioci aktivnosti 45

9. PRAENJE PRIMJENE STRATEGIJE 45 - Akcioni plan 45 - Kontrolni upitnik 45 - Stvaranje institucionalnog okvira i operacionalizacija

multisektorske i multiresorske saradnje 46 - Upravljanje realizacijom i evaluacija 46 - Redovni godinji izvetaji 46

10. TROKOVI IMPLEMENTACIJE STRATEGIJE 47

3

1. UVOD

Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori predstavlja

dugoroni strateki plan djelovanja svih socijalnih aktera u Crnoj Gori, kao budueg razvijenog graanskog drutva, integrisanog u savremene civilizacijske tokove i iru meunarodnu zajednicu. Ciljevi Strategije ustanovljeni su za period od 2008 2016. godine, sa akcionim planovima koji e se donositi za periode od po dvije godine.

S obzirom da je prikljuivanje Evropskoj uniji (EU) strateki cilj Crne Gore, neophodno je pristupiti harmonizaciji naeg zakonodavstva u skladu sa smjernicama koje je EU dala za ona podruja koja su do tada bila iskljuivo u nacionalnoj nadlenosti. To znai da je potrebno uskladiti postojee pravne odredbe koje proklamuju uvaavanje osnovnih ljudskih prava, to je jedno od glavnih naela djelovanja EU. To je pretpostavka za ukupni razvojni okvir Crne Gore, kao i za stvaranje ekonomski prosperitetnog i demokratskog drutva. Realizacija pomenutih ciljeva podrazumijeva i potrebu za dodatnim angaovanjem dravnih organa u cilju rjeavanja problematike osoba sa invaliditetom (OSI), kojima se u demokratskim drutvima jemi posebna zatita.

Iz navedenih razloga potrebno je redefinisati postojeu politiku prema OSI, u cilju poboljanja njihovog materijalnog poloaja, ujednaavanja prava, obrazovanja i rehabilitacije, te osiguravanja ravnopravnog ukljuivanja u drutvenu zajednicu.

Adekvatna politika usmjerena prema OSI podrazumijeva donoenje Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom i niza zakona, koji obezbjeuju promovisanje osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda ovih lica, kao i potovanje socijalne pravde, dostojanstva i vrijednosti svake osobe. Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom se odnosi na sve OSI, bez obzira na vrijeme i okolnosti nastanka oteenja. U ovoj Strategiji naglasak je stavljen na prijedlog mjera kojima e se utvrditi aktivnosti koje e imati za cilj praenje sprovoenja i realizacije osnovnih ciljeva strategije.

Donoenje ove Strategije je i ispunjenje obaveze koju je Crna Gora preuzela na regionalnoj konferenciji pod nazivom Politika u oblasti invalidnosti i proces pridruivanja Evropskoj uniji u Jugoistonoj Evropi, a koja je odrana u martu 2005. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Tada se Crna Gora obavezala da Strategiju za integraciju osoba sa invaliditetom donese do kraja prvog kvartala 2007. godine.

Kao osnov za izradu Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, upotrijebljena su rjeenja sadrana u domaim i meunarodnim dokumentima, koja pitanje tretmana OSI prvenstveno postavljaju kao pitanje potovanja ljudskih prava, a ne kao jedan od brojnih segmenata socijalne politike i budetski rashod. Nacionalna strategija predstavlja najiri pravni okvir za uspjenu i odrivu socijalnu integraciju OSI, kao ravnopravnih i samosvjesnih graana u drutvenu zajednicu.

U Ustavu, Crna Gora se definie kao demokratska, socijalna i ekoloka drava, zasnovana na vladavini prava. Svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava i sloboda, Svi su pred zakonom jednaki bez obzira na bilo kakvu posebnost i lino svojstvo. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapoljavanja, na pravine i humane uslove rada. Jemi se i posebna zatita lica sa invaliditetom.

U mnogim zvaninim dokumentima OSI su prepoznate kao kategorija stanovnitva koja se nalazi na donjoj ljestvici siromatva i socijalne iskljuenosti. Na to je

4

jasno ukazano i u Strategiji za suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti u Republici Crnoj Gori, koja predstavlja jednu od osnova za dalje rjeavanje ovog kompleksnog, multisektorskog problema. Ovim licima postavljaju se brojne fizike i drutvene prepreke koje oteavaju zadovoljavanje elementarnih biolokih, psiholokih i socijalnih potreba. Znatan broj njih ivi u okruenju diskriminacije, predrasuda, neznanja i neinformisanosti, sa nezadovoljenim elementarnim potrebama.

Osnovni ciljevi Strategije za suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti u Republici Crnoj Gori koji su usmjereni prema OSI su:

Uspostavljanje adekvatnog sistema socijalne zatite OSI koji polazi od razvoja

adekvatnih kompezatornih prava do razvoja razliitih slubi za podrku; Obezbjeenje pristupanosti sredine; Obezbjeenje pristupanosti adekvatnog sistema obrazovanja; Omoguavanje zapoljavanja OSI; Podizanje svijesti javnosti o osobama sa invaliditetom kao graanima ija su

prava jednaka i nedjeljiva. Nacionalni izvjetaj o poloaju OSI u Republici Crnoj Gori, koji su uradili

Udruenje paraplegiara Crne Gore (UPCG) i Savez slijepih Crne Gore (SSCG), sadri sliku trenutnog poloaja OSI. Dokument je uraen 2007. godine za potrebe Evropskog foruma za OSI (European Disability Forum EDF), odnosno Evropske komisije (European Commission EC). Ovaj dokument posluio je kao osnova za opis postojeeg stanja i problema u oblasti prava OSI.

Uzimajui u obzir da iskustva iz regiona u oblasti politike prema invalidnosti mogu znaajno doprinijeti izradi kvalitetnog teksta Nacionalne strategije za osobe sa invaliditetom, posebno ako se uporede sa svjetskim standardima u toj oblasti, radni tim UPCG je uradio Komparativnu analizu strategija za osobe sa invaliditetom.

U ovoj Komparativnoj analizi uzeti su primjeri strategija nama susjednih zemalja: Hrvatske i Srbije sa Kosovom i Metohijom, sada pod upravom Ujedinjenih nacija (UN) (Sveobuhvatni okvir politike prema invalidnosti na Kosovu) kao i Njemake, kao drave lanice EU.

Smatrali smo da brojna rjeenja u ovim dokumentima mogu biti koriena i u Nacionalnoj strategiji za OSI u Crnoj Gori, obzirom da se, u odnosu na prve dvije zemlje, nalazimo na priblino istom stepenu drutveno-ekonomskog razvoja. Takoe, iza usvajanja navedenih strategija proteklo je izvjesno vrijeme njihove konkretne primjene, kroz razradu akcionih planova, kroz konkretne projekte i zakonodavna rjeenja, to je pokazalo veliku utemeljenost i vidljivu primjenjivost predloenih politika na konkretne prilike u tim zemljama. Pokazalo se da su ove strategije uraene na osnovu realne procjene potreba populacije OSI i adekvatnih prilika u tim zemljama. Namjera nam nije bila da po svaku cijenu tragamo za originalnim i jedinstvenim rjeenjima, ve da naemo primjenjiva i realna rjeenja, ugledajui se na ono to je u zemljama oko nas potvrdilo vrijeme, a to odgovara i naim prilikama ovdje u Crnoj Gori.

Nacionalni plan akcija za djecu u Crnoj Gori (NPA) za period od 2004. do 2010. godine predstavlja okvirni dokument za aktivnosti, programe i strategije koje e drava i graansko drutvo realizovati da bi u Crnoj Gori do 2010. godine stvorili svijet prilagoen djeci.

5

Jedan od osnovnih principa ovog dokumenta, koji je Vlada Crne Gore usvojila 2004. godine, jeste da sva djeca imaju pravo na zatitu od nejednakosti, to podrazumijeva da djeca sa smetnjama u razvoju budu ukljuena u drutvo i imaju pristup svim uslugama (socijalna zatita, obrazovanje, zdravstvo) i imaju pristup nizu oblika zatite, sa institucionalizacijom kao posljednjom moguom mjerom.

Osim ovih, u obzir smo uzeli iskustva EU i analizirali smo rjeenja koja postoje u Njemakoj. Kao polazna osnova posluio nam je Nacionalni strateki izvjetaj o socijalnoj zatiti i socijalnoj inkluziji iz 2006.

Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka navodi da: Svima pripadaju prava i slobode koje sadri ova deklaracija, bez razlike bilo koje vrste, kao to su rasa, boja, pol ili neki drugi status.

Od posebnog znaaja za prava OSI su Standardna pravila UN-a o izjednaavanju mogunosti za osobe sa invaliditetom. Iako ova pravila nijesu pravno obavezujua, postoji velika moralna obaveza i politika rijeenost drava da ih primenjuju. Vie od 40 drava unijelo je u svoje zakone odredbe ovih pravila.

Savjet Evrope je, lanom 15. revidirane Evropske socijalne povelje, koju je 2005. godine potpisala i Dravna zajednica Srbija i Crna Gora, predvidio da osobe sa invaliditetom imaju pravo na nezavisnost, socijalnu integraciju i puno uee u ivotu drutvene zajednice.

Savjet Evrope donio je i Preporuke o koherentnoj politici za osobe sa invaliditetom u skladu sa Akcionim planom Savjeta Evrope za promociju prava i punog uestvovanja u drutvu osoba sa invaliditetom: Unapreivanje kvaliteta ivota OSI u Evropi 2006-2015. godine, koje promoviu pravo OSI na puno uee u drutvu na ravnopravnoj osnovi, pravo na nezavisan i samostalan ivot, pravo na jednakost mogunosti.

Prvi pravno obavezujui meunarodni ugovor, koji se odnosi na OSI, a koji je usvojen pod okriljem UN-a, jeste Meunarodna konvencija o pravima osoba sa invaliditetom, donijeta od strane Generalne Skuptine UN-a u decembru 2006. godine. Ona ureuje iskljuivo materiju invalidnosti i istovremeno je prva Konvencija o ljudskim pravima donijeta u novom milenijumu. U Crnoj Gori je u toku proces usvajanja i ratifikacije ove konvencije.

Konvencija o pravima djeteta, usvojena od Generalne skuptine UN 1989, koju je ratifikovala i Crna Gora: priznaje djeci sa smetnjama u razvoju pravo na posebnu brigu, pravo da uivaju pun i kvalitetan ivot u uslovima koji olakavaju njihovo aktivno uee u zajednici, pomo koja je besplatna, kada je god to mogue, i pravo na obrazovanje.

Ova Strategija, nadalje, daje pregled opteg stanja, ciljeva, zadataka i principa, a nudi i prijedloge konkretnih mjera, adekvatnih za prilike u Crnoj Gori.

2. TERMINOLOGIJA

U pogledu osoba sa invaliditetom (OSI) ne postoji dovoljna usaglaenost termina kojima se oznaavaju njihove specifinosti. Prisutni su razliiti nazivi kojima se stavlja naglasak na razliite aspekte problema sa kojima se susree ova kategorija lica. Jo uvijek su prisutni termini: hendikep i hendikepirane osobe, odnosno invalidi i invalidna

6

lica, invalidna djeca. Ovakva terminologija izraava medicinski i dijagnostiki pristup prema OSI. Danas se ovi termini od strane meunarodnih organizacija OSI i Organizacije Ujedinjenih nacija (OUN) smatraju prevazienim i zastarjelim. Meutim, jo uvijek se ovi termini mogu sresti, kako u zakonima, tako i u teoriji i praksi, a pored njih se koriste i uvredljivi termini kao to su: defekt, ometenost, nedovoljna osposobljenost i dr. Osim toga, ova lica se esto kvalifikuju i kao lica ili djeca sa posebnim potrebama. Takav tretman OSI ne samo da ini ovu populaciju stanovnitva marginalizovanom, ve i neadekvatno izraava specifinosti koje je karakteriu. Naime, ne radi se o izdvojenim, neobinim ili posebnim potrebama ovih lica, ve samo o posebnim modalitetima zadovoljavanja univerzalnih potreba svakog ovjeka. Pri tome se pretpostavlja i neophodna je aktivna uloga drave. Pruanje jednakih mogunosti se postie putem tzv. pozitivne diskriminacije, odnosno afirmativne akcije prava koja uivaju ova lica, ime oni afirmiu svoje preostale potencijale.

Adekvatna terminologija je od sutinskog znaaja, jer upotrijebljeni jezik izraava stav drutva prema pojavi koju opisuje, a od upotrijebljene terminologije veoma esto zavise pravci drutvene akcije. Iz tog razloga smatramo da kao adekvatan treba prihvatiti termin osoba sa invaliditetom. Time bi se stavio akcenat na preostale sposobnosti ovih lica, a ne na njihovu invalidnost.

Aktuelno crnogorsko zakonodavstvo (sem nekoliko zakona donijetih zadnjih godina) uopte ne poznaje termine: osoba sa invaliditetom, jednake mogunosti, rodna ravnopravnost, univerzalni dizajn itd. Takoe, mnogi od ranije korienih pojmova dobijaju novo i univerzalno znaenje (na primjer, pojam diskriminacija).

Termini1 upotrijebljeni u Strategiji imaju slijedee znaenje:

1. Invaliditet Invalidnost proistie iz interakcije osoba sa oteenjima sa barijerima u okruenju i barijerama koje se odraavaju u stavovima zajednice, a oteavaju puno i efektivno uee osoba sa invaliditetom u drutvu na osnovu jednakosti sa ostalim lanovima tog drutva.

2. edicinski pristup (model) invalidnosti sagledava invalidnost kao individualni problem, direktno prouzrokovan boleu, povredom ili nekim drugim oteenjem zdravlja i zbog toga zahtijeva medicinsku pomo i njegu koju pruaju profesionalci. Osnovni nain lijeenja problema invalidnosti, prema ovom modelu, ste lijeenje, rehabilitacija i adaptacija individue na postojee stanje, sagledavajui prirodu individualnosti gotovo iskljuivo kao neto to se odnosi na pojedinca i na njegove fizike, senzorne ili intelektualne nedostatke, odnosno oteenja.

3. Socijalni pristup (model) invalidnosti shvata probleme koje osobe sa invaliditetom imaju kao socijalno definisan i kreiran problem, kao proizvod socijalne organizacije i stavlja teite na barijere sa kojima se osobe sa invaliditetom suoavaju u svakodnevnom ivotu kako kao pojedinci, tako i kao grupa.

4. Osobe sa invaliditetom oznaava osobe sa uroenom ili steenom fizikom, senzornom, intelektualnom ili emocionalnom umanjenom sposobnou koje 1 Terminologija koja je navedena u ovom poglavlju je upotrijebljena u Konvenciji UN-a o pravima

osoba sa invaliditetom.

7

usljed drutvenih ili drugih prepreka nemaju mogunost ili imaju smanjene mogunosti da se ukljue u aktivnosti drutva na istom nivou sa drugima, bez obzira na to da li mogu da se ostvaruju pomenute aktivnosti uz upotrebu tehnikih pomagala ili uz slube podrke.

5. Djeca sa smetnjama u razvoju je termin koji se odnosi na djecu kod kojih je smetnja nastupila usljed organskih poremeaja: u mentalnom, senzornom, govorno-jezikom i fizikom razvoju ili kao posljedica hroninih i sistemskih bolesti. Djeca sa smetnjama u razvoju imaju jednaka prava i iste potrebe kao i sva druga djeca.2

6. Sistem procjene kda je rije procjeni invalidnosti, mogu se razlikovati dva aspekta sistema procjene: - Ekspertiza (struni nalaz i miljenje) koja procjenjuje potrebe i

odgovarajue mjere i u funkciji je pruanja usluga osobama sa invaliditetom i

- Vjetaenje koje je u funkciji procjene statusa invalidnosti (vrste i stepena oteenja i ogranienja) i u funkciji je priznavanja prava osobama sa invaliditetom (tzv. kompenzatorna prava).

7. Pristupanost pravilo 5. Standardnih pravila UN za izjednaavanje mogunosti koje se pruaju osobama sa invaliditetom navodi: Pod pristupom fizikoj sredini pretpostavlja se obaveza drave da pokrene preduzimanje mjera za uklanjanje prepreka koje onemoguavaju uee u fizikoj sredini. Takve mjere treba da podrazumijevaju razvoj standarda i smjernica, k i da razmotre primjenu zakona koji bi obezbjedili pristupanost raznim oblastima drutva, kao to su stanovanje, zgrade, usluge javnog prevoza, ulice i ostala spoljna sredina.

8. Barijere - prepreke k mtaju i oteavaju pristupanost. Barijere se mogu razvrstati na: rhitektonske, informacijsko-komunikacijske, i socijalno-ekonomske barijere (predrasude i nepristupane usluge).

9. Razumne adaptacije jesu neophodne i odgovarajue modifikacije i prilagoavanja koje ne predstavljaju nesrazmjeran ili neprimjeren teret, a potrebne su u konkretnim sluajevima kako bi se osobama sa invaliditetom garantovalo uivanje ili ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda na jednakim osnovama.

10. Univerzalni dizajn predstavlja osmiljavanje proizvoda, okruenja, programa i usluga tako da sva lica mogu u najveoj moguoj mjeri da ih koriste bez dodatnih adaptacija. Univerzalni dizajn ne iskljuuje postojanje pomonih sredstava i pomagala za odreene kategorije osoba sa invaliditetom kada su im takva sredstva potrebna.

11. Pristup koristi se kao iri pojam od pristupanosti i tie se slobode izbora da se ue, pristupi, komunicira, dobije i prui informacija, koristi usluga, i odnosi se na jednake mogunosti da se koriste osnovna ljudska prava.

2 Konvencija UN-a o pravima djeteta koristi termin children with disabilities. Prirunik za primjenu

Konvencije o pravima djeteta navodi da se termin disability odnosi na razliite oblike smetnji i funkcionalnih ogranienja, bilo psihikih, fizikih, senzornih, medicinskih ili mentalnih, dok se za termin "handicap" vezuje gubitak ili ogranienje ansi da se osoba ukljui u ivot drutva na jednakoj osnovi sa drugima. S druge strane, termin djeca sa posebnim potrebama, smatra se neadekvatnim jer su potrebe djece univerzalne, a naini ostvarenja istih razliiti i individualni. Stoga se kao prihvatljiv preporuuje termin djeca sa smetnjama u razvoju.

8

12. Diskriminacija po osnovu invalidnosti znai svako pravljenje razlike, iskljuivanje ili ograniavanje po osnovu invalidnosti iji cilj ili posljedica jeste ograniavanje ili ponitavanje priznanja, uivanja ili spovoenja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda u oblastima politike, ekonomije, socijalnih, kulturnih, graanskih prava i bilo kojoj drugoj oblasti. Diskriminacija ukljuuje sve oblike diskriminacije, ukljuujui uskraivanje razumnih adaptacija.

13. Jednake mogunosti Standardna pravila UN za izjednaavanje mogunosti koje se pruaju osobama sa invaliditetom definiu termin izjednaavanje mogunosti, kao proces kojim razliiti dijelovi drutva i okoline, kao to su slube, djelatnosti, informisanje i dokumentacija, postaju dostupni svima, posebno osobama sa invaliditetom.

14. Rodna ravnopravnost podrazumijeva da mukarac i ena imaju jednake uslove za ostvarivanje potpunih ljudskih prava i mogunost da doprinesu nacionalnom, politikom, ekonomskim, socijalnom i kulturnom napretku, kao i da podjednako uivaju koristi od tog napretka. Pored toga, ukljuuje obavezu vlade da vodi politiku jednakih mogunosti; da blie definie sadraj naela ravnopravnosti u pojedinim oblastima drutvenog ivota, posebno u sferi ekonomije i politike; ustanovljavanje mogunosti preduzimanja mjera afirmativne akcije radi otklanjanja faktike neravnopravnosti; i zatitu prava na ravnopravnost.

15. Komunikacija obuhvata jezike, prikazivanje tekstova, Brajevo pismo, taktilnu komunikaciju, formate sa velikim slovima, pristupane multimedije, kao i pisane medije, audio snimke, jednostavan jezik, ljudske itae i augmentativne i alternativne oblike, sredstva i formate komunikacija, ukljuujui pristupane informativne i komunikacijske tehnologije.

16. Jezik obuhvata govorne i znakovne jezike i druge oblike neizgovorenih jezika.

3. DOKUMENTI NA KOJIMA SE TEMELJI STRATEGIJA

1) Meunarodni pravni akti:

Univerzalna deklaracija UN-a o pravima ovjeka Standardna pravila OUN-a za unapreenje poloaja OSI Milenijumski razvojni ciljevi Evropska socijalna povelja (revidirana) Konvencija UN-a o pravima djeteta Deklaracija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o odgovornosti drava

lanica SZO za zdravlje naroda Evropska politika i Ciljevi zdravlja za sve u 21. vijeku (SZO) Svjetska deklaracija o obrazovanju za sve (Jomtien, 1990.) Preporuka Evropske unije o koherentnoj politici za osobe sa invaliditetom Akcioni plan Savjeta Evrope za promociju prava i punog uestvovanja u drutvu

osoba sa invaliditetom: Unapreivanje kvaliteta ivota OSI u Evropi 2006-2015. godine

Konvencija UN-a o pravima osoba sa invaliditetom (2006.)

9

2) Domai pravni akti, izvjetaji i analize:

Ustav Crne Gore Strategija za suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti u Crnoj Gori Nacionalni izvjetaj o poloaju OSI u Crnoj Gori Nacionalni plan akcija za djecu u Crnoj Gori Komparativna analiza strategija za osobe sa invaliditetom

4. CILJEVI STRATEGIJE U ovom poglavlju se definie glavni cilj Strategije, svrha donoenja dokumenta i

opti ciljevi Strategije. Glavni cilj Strategije je dugorono postavljeni finalni rezultat oekivan da se postigne u zadatom vremenskom periodu. Svrha ukazuje na razlog donoenja dokumenta. Glavni cilj Strategije se razrauje kroz opte ciljeve, kao multidisciplinarne i multiresorne, i koji se sprovode kroz posebne ciljeve i mjere unutar svake oblasti Strategije.

Glavni cilj Strategije: Unapreenje poloaja OSI u RCG i njihovo ukljuivanje u sve oblasti drutva na

ravnopravnoj osnovi. Svrha donoenja dokumenta Svrha nacionalne strategije za OSI je uspostavljanje najireg pravnog okvira za

definisanje politike prema OSI u skladu sa socijalnim modelom pristupa invalidnosti. Opti ciljevi strategije su:

Zatititi i unaprijediti prava OSI razvojem efikasnog sistema pravne zatite, razvijanjem prevencije i spreavanjem diskriminacije;

Obezbijediti uslove za puno i aktivno uestvovanje OSI u svim oblastima drutvenog ivota na ravnopravnoj osnovi kroz razvoj i primjenu politike pruanja jednakih mogunosti, posebno u oblastima zapoljavanja, rada, obrazovanja, kulture i stanovanja;

Obezbijediti socijalne, zdravstvene i druge usluge osobama sa invaliditetom u skladu sa njihovim realnim potrebama i u skladu sa meunarodnim standardima;

Obezbijediti osobama sa invaliditetom adekvatan standard ivljenja i socijalnu sigurnost;

Osigurati pristup osobama sa invaliditetom njihovom ivotnom okruenju, sredstvima javnog prevoza, institucijama, uslugama, sistemima komunikacije i informacijama planskim i osmiljenim uklanjanjem barijera i izgradnjom pristupanih objekata i usluga;

Senzibilisati drutvo za probleme i prava OSI sistematskom i planskom edukacijom, informisanjem i uklanjanjem postojeih stereotipa i predrasuda;

10

5. OBAVEZUJUI PRINCIPI DJELOVANJA Nacionalna strategija definie osnovne principe djelovanja:

Socijalna integracija Samopredstavljanje Participacija Afirmativna akcija Potovanje razliitosti Jednake mogunosti Zabrane diskriminacije Rodna ravnopravnost Potovanje prava ovjeka, dostojanstvo, nezavisnost pojedinca, to obuhvata

slobodu izbora i samostalnost pojedinca Decentralizacija Odrivost

6. VREMENSKI OKVIR ZA KOJI SE DONOSI STRATEGIJA Strategija za integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori se donosi za period

od 2008. do 2016. godine. Na osnovu ciljeva i mjera koje postavlja Strategija, donose se akcioni planovi za periode od dvije godine.

7. OPIS POSTOJEEG STANJA OPTA SLIKA Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), procjenjuje se da u

Crnoj Gori ima najmanje 10% osoba sa invaliditetom (OSI) od ukupne populacije. Nema preciznih i pouzdanih podataka o OSI, naroito o karakteru, vrstama i nivou oteenja, a ne postoje ni cjeloviti statistiki podaci o OSI na dravnom nivou. Organi i institucije, koji pruaju odreene vrste usluga i servisa osobama sa invaliditetom, vode parcijalne evidencije o korisnicima svojih usluga.3

Tako, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ima podatke za 26.365 korisnika invalidske penzije. Zavod za zapoljavanje Crne Gore ima podatke o 2.699 OSI koji su prijavljeni kao nezaposleni kod ove slube.

Fond PIO ima podatke o 1.797 korisnika prava na naknadu za pomo i njegu drugog lica, dok Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja ima podatke da korisnika prava na dodatak za pomo i njegu drugog lica ima 5.021, a korisnika line invalidnine 1.255, po Zakonu o socijalnoj i djejoj zatiti, a po propisima o borakoj i invalidskoj zatiti 158.

3 Podaci su iz Nacionalnog izvjetaja o OSI Crne Gore i odnose se na 2005. godinu.

11

Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja raspolae podacima o korisnicima ustanova za smjetaj OSI4, Ministarstvo prosvjete i nauke ima podatke o uenicima koji pohaaju posebne ustanove i specijalna odjeljenja redovnih kola, kao i podatke o uenicima sa smetnjama u razvoju koji pohaaju redovne kole.

Ovo su samo podaci o specijalizovanim servisima za OSI, ali zbog svoje parcijalnosti, oni ne pruaju cjelovitu sliku o njihovom poloaju. Jasno je da nije obuhvaena cijela populacija, a nema ni podataka koliko OSI koristi opte sisteme i servise namijenjene cijeloj populaciji, niti podataka o njihovoj dostupnosti osobama s invaliditetom.

Tokom pripreme Strategije za suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti u Republici Crnoj Gori, pokazalo se da blizu 60% OSI ivi na granici siromatva ili ispod nje.

Na prethodnom nacionalnom popisu stanovnitva, odranom 2003. godine, nije postojalo pitanje o postojanju invalidnosti. U vie navrata pokretane su inicijative i prijedlozi organizacija OSI da se ovo pitanje uvede u proces popisa stanovnitva, ali do sada su ovakve inicijative uvijek odbijane. Takoe, do sada pitanja invalidnosti nijesu bila ukljuivana u opta nacionalna istraivanja po razliitim osnovama.

Generalno gledano, nain procjene OSI od strane komisija za kategorizaciju se zasniva na oboljenju (oteenju), a ne na individualnim potrebama. Procjena po pravilu slui kao osnov za usmjeravanje OSI u specijalne sisteme i servise i ne podstie njihovo ukljuivanje u opte integrisane sisteme i servise namijenjene svim graanima.

Djeca sa smetnjama u razvoju se procjenjuju od strane prvostepene komisije koju ini est lanova 4 stalna: pedijatar, psiholog, pedagog i socijalni radnik i 2 promjenljiva ljekar odreene specijalnosti i defektolog odgovarajue specijalnosti, zavisno od posebne potrebe djeteta. Usmjeravanje djece sa invaliditetom vri se na osnovu Pravilnika iz 2006. godine, koji sadri definicije utemeljene u socijalnom modelu pristupa invalidnosti.

Procjenu OSI vre i komisije Fonda za PIO i centara za socijalni rad, prilikom aplikacije za odlazak u invalidsku penziju, odnosno radi ostvarivanja prava na linu invalidninu i naknadu za njegu i pomo drugog lica. Obzirom da se oba prava izvode iz zakonske definicije odsustva sposobnosti za rad, odnosno samostalnog zadovoljavanja osnovnih ivotnih aktivnosti, procjene se temelje na utvrivanju onoga to OSI ne moe da uradi.

Razvrstavanje OSI vri se po vrsti i stepenu tjelesnog oteenja i to u sistemu PIO, u Zakonu o socijalnoj zatiti, u propisima o borakoj i invalidskoj zatiti. Ovo razvrstavanje po tjelesnom oteenju se esto koristi kao osnov za ostvarivanje pojedinih prava i povlastica, na primjer u carinskim i poreskim propisima. Utvrivanje tjelesnog oteenja u sistemu PIO regulisano je Pravilnikom o utvrivanju tjelesnih oteenja, a u sistemu borako-invalidske zatite Zakonom o borakoj i invalidskoj zatiti (Slubeni list RCG br. 69/03) i prateim pravilnicima.

U praksi postoji dosta kontroverzi oko procjene sposobnosti za rad osoba sa intelektualnim invaliditetom i osoba sa autizmom. Kao znaajni izazovi nameu se

4 Ustanove za smjetaj OSI su ustanove socijalne i djeje zatite koje se nalaze van Crne Gore, jer

Crna Gora ne raspolae takvim kapacitetima. Po podacima iz 2007. godine, za ovu vrstu usluge Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja finansira u prosjeku 243 mjeseno po osobi.

12

odsustvo jasnih kriterijuma, nedostatak dovoljnog broja kvalifikovanog osoblja sa znanjima vezanim za odreene specifine i malobrojnije kategorije OSI.

Ako se taan broj OSI u dravi Crnoj Gori ne zna, nesumnjivo se zna da ova populacija spada u najsiromanije i najmarginalizovanije drutvene grupe. U Preporukama udruenja OSI za Strategiju za suzbijanje siromatva i socijalne iskljuenosti u Republici Crnoj Gori, izdvojeno je deset uzroka siromatva ove populacije:

Nezaposlenost kako samih OSI tako i lanova njihovih porodica; Niski i neredovni lini dohoci; Neadekvatna ekonomska politika; Neadekvatna socijalna i stambena politika; Neosjetljivost sredine na probleme OSI; Neadekvatna i nepotpuna zdravstvena zatita; Neadekvatna zakonska regulativa kojom je regulisana ova oblast; Kolaps privrede; Nizak nivo graanske svijesti i Neadekvatan i nepristupaan obrazovni sistem.

Pored nabrojanog, postoje i drugi brojni inioci koji negativno utiu na ukupni

poloaj OSI u Crnoj Gori. Na osnovu uraene SWOT5 analize prepoznati su unutranji i spoljnji inioci koji utiu na poloaj OSI.

Kao snage u drutvu na kojima se oslanja politika prema OSI, prepoznate su:

Pozitivna tradicija (pomo blinjem u nevolji); Tendencija povratka vrijednostima dobrotvorstva i zadubinarstva; Ostvarena iroka drutvena podrka zapoetom procesu pridruivanju EU i

integracijama; Postojei materijalni i ljudski resursi; Razvijeni kapaciteti pojedinih organizacija OSI; Zvanina dravna (deklarativna) volja da se ispune zahtjevi EU i Stategija donese; Podrka pojedinih dravnih institucija i pojedinaca; Pozitivna iskustva i primjeri saradnje Vlade i organizacija OSI i meu samim

organizacijama OSI; Mala teritorija i mali broj stanovnika Crne Gore; Otvorenost medija i Otvorenost civilnog drutva ka iskustvima u regionu.

Kao slabosti drutva, koje ometaju integraciju OSI i njihove organizacije u

drutvo, prepoznati su:

Tradicija (predrasude, stereotipi, konzervativizam, netolerantnost); Nedostatak kompetentnog kadra (donosioci odluka, institucije); Neadekvatna raspodjela finansijskih sredstava organizacijama OSI;

5 SWOT akronim nastao od engleskih rijei: Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats, tj.

snage, slabosti, mogunosti, prijetnje.

13

Nedostatak sredstava za stalno finansiranje organizacija OSI; Nerazumijevanje promjena koje donosi proces integracije u meunarodnu

zajednicu; Naedekvatna meuresorna saradnja; Neprilagoenost i nepristupanost (fizike sredine, institucija, udbenika,

informacija,...); Nedostupnost informacija; Nedostatak jedinstvene baze podataka o OSI u Crnoj Gori; Nepoznavanje problema sa kojima se susreu OSI, njihovih sposobnosti i

mogunosti kojima raspolau; Problemi koji optereuju saradnju Vlade i organizacija OSI; Problemi koji optereuju saradnju izmeu samih organizacija OSI; Mala teritorija i mali broj stanovnika Crne Gore; Kriza i raspad porodice; Niska stopa nataliteta, starenje stanovnitva i okretanje drutva prioritetno

problemima starijih osoba; Okretanje drutva sebi i zanemarivanje potreba drugih (otuenje pojedinaca od

drutva); Porast broja oboljelih od bolesti zavisnosti; Povean broj oboljelih uopte (faktori: stres, slaba ishrana, zagaenje, rat...); Povean stepen agresivnosti kod mladih; Povean broj saobraajnih nesrea i Odsustvo i neadekvatnost mjera zatite na radu.

U analizi spoljanjih faktora, koji utiu na poloaj OSI (PESTEL analiza6),

prepoznate su brojne mogunosti i prijetnje. Mogunosti koji se pruaju nosiocima politike prema OSI su:

Crna Gora je nova drava meunarodna zajednica oekuje brzo prihvatanje i sprovoenje svjetskih standarda (jasno definisanih);

Povean interes inostranstva (EU) za prava i poloaj OSI u svijetu; Fokusiranje interesovanja svjetske javnosti na socijalni model invalidnosti; U toku je postupak usvajanja i ratifikacije Konvencije UN o pravima OSI od

strane drava lanica; Kompjuterizacija kao svjetski trend; Razvoj informativnog drutva (preuzete obaveze) spremnost za finansiranje

razvoja; Proces integracije Crne Gore u meunarodne organizacije; Prevladavanje modela ulaganja u prevenciju problema i rjeavanje problema tamo

gdje su nastali; Otvorenost meunarodnih finansijskih organizacija za podrku ostvarivanju i

zatiti prava OSI; Priliv stranih investicija i Tendencija promjene sistema vrijednosti.

6 PESTEL akronim nastao od rijei: politiki, ekonomski, socijalni, tehnoloki, ekoloki i

legislativni trendovi. PESTEL analiza je dopuna SWOT analize.

14

Prijetnje koje spolja mogu da ugroze sprovoenje politike prema OSI su:

Opasnost neprepoznavanja problematike OSI kao prioriteta u optem prilivu investicija i zahtjeva meunarodnog faktora;

Nestabilno politiko okruenje u regionu; Nekritino davanje privilegija stranim investitorima; Ogranienost roka finansijske podrke i razumjevanja meunarodnog faktora; Okretanje panje donatora drugim dravama i regionima; Strani investitori uslovljavaju zakonski okvir; Prikriveni pritisak ka redifinisanju sistema vrijednosti i Dupli standardi.

Pitanja vana za OSI i vezana za probleme invalidnosti su danas u Crnoj Gori

uglavnom u nadlenosti Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja, ali i druga ministarstva preuzimaju dio odgovornosti, obavljajui funkcije iz svojih nadlenosti. Neka ministarstva, poput Ministarstva kulture, sporta i medija i Ministarstva prosvjete i nauke, imaju male radne grupe koje se bave pitanjima vezanim za invalidnost, dok se u drugim ministarstvima problematikom OSI po potrebi bave razliiti slubenici u sklopu svojih redovnih aktivnosti.

8. OBLASTI OBUHVAENE STRATEGIJOM

8.1. ZDRAVSTVENA ZATITA Ocjena postojeeg stanja Zdravstvena zatita osoba sa invaliditetom (OSI), kao dio opte zdravstvene

zatite stanovnitva, regulisana je Zakonom o zdravstvenoj zatiti, Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Zakonom o zatiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica. Politika u ovoj oblasti zasniva se na Stratekom razvojnom planu zdravstvenog osiguranja Crne Gore do 2011, Strategiji razvoja zdravstva, Strategiji razvoja zatite mentalnog zdravlja i Modelu primarne zdravstvene zatite u Crnoj Gori.

Zakon o zdravstvenoj zatiti definie zdravstvenu zatitu kao: skup mjera i aktivnosti na ouvanju, zatiti i unapreenju zdravlja, sprjeavanju i suzbijanju bolesti i povreda, ranom otkrivanju bolesti, pravovremenom lijeenju i rehabilitaciji.

Zakon o zdravstvenom osiguranju, izmeu ostalog, regulie i: zdravstvenu zatitu boraca, vojnih invalida, civilnih invalida rata, lanova njihovih porodica i korisnika prava na novanu naknadu materijalnog obezbjeenja boraca, kao i korisnika socijalno zatitnih prava, u skladu sa posebnim propisima; podizanje nivoa mentalnog zdravlja graana, lijeenje i rehabilitacija duevno oboljelih koji nijesu osigurani po drugom osnovu, kao i smjetaj i lijeenje oboljelih od duevnih bolesti koji mogu da ugroze sebe i okolinu u kojoj ive, u skladu sa zakonom; zdravstvenu zatitu lica ometenih u fizikom i mentalnom razvoju.

15

Zakon o zdravstvenom osiguranju predvia da zdravstvena zatita obuhvata medicinsko-tehnika pomagala (proteze, ortopedska pomagala, stomato-protetiku pomo i stomatoloke materijale i naknade), a obim prava i standarde zdravstvene zatite utvruje Vlada, vodei rauna, izmeu ostalog, o djeci koja su trajno nesposobna za samostalan ivot i rad, o hendikepiranim licima sa znaajnim tjelesnim oteenjem od najmanje 70% utvrenih u smislu posebnih propisa i licima oboljelim od zaraznih bolesti, reumatske groznice i njenih komplikacija, eerne bolesti i drugih bolesti. Nadalje, Zakon predvia da linom ueu u trokovima korienja zdravstvene zatite, ne podlijeu slijepa i gluvonijema lica, lica oboljela od paraplegije i kvadriplegije, miine distrofije, multipleks skleroze, i cerebralne paralize, kao i hendikepirana lica sa znaajnim tjelesnim oteenjem od najmanje 70% utvrene u smislu posebnih propisa.

Dalje, Zakon o zdravstvenom osiguranju predvia da se osiguranicima, izmeu ostalih, smatraju OSI i mentalno nedovoljno razvijena lica. Pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja obuhvata pravo na zdravstvenu zatitu, naknadu zarade za vrijeme privremene sprijeenosti za rad i naknadu trokova prevoza u vezi sa korienjem zdravstvene zatite. Pravo na zdravstvenu zatitu, izmeu ostalog, obuhvata prevenciju, preglede i lijeenje bolesti, stomatoloke preglede i lijeenja, rehabilitaciju, lijekove i medicinska sredstva i medicinsko-tehnika pomagala. U okviru obaveznog osiguranja osiguranim licima predvieno je da se pokriva 100% cijene za preglede, lijeenje i rehabilitaciju u sluaju povrede i bolesti lica koja su teko duhovno ili tjelesno ometena u razvoju, za preglede i lijeenje multipleks skleroze, progresivnih neuro-miinih bolesti, cerebralne paralize, paraplegije i tetraplegije, kao i za medicinsko-tehnika pomagala u vezi sa lijeenjem povreda i bolesti. Predvia se i pokrivanje najmanje 100% cijene zdravstvenih usluga za kuno lijeenje i rehabilitaciju u stacionarnoj ustanovi. Predvieno je da se zdravstvena zatita u punom iznosu bez participacije, izmeu ostalih, obezbijedi ratnim vojnim invalidima i civilnim invalidima rata, slijepim licima, trajno nepokretnim licima i licima koja ostvaruju pravo na naknadu za tuu negu i pomo. Prema Zakonu o zatiti mentalno oboljelih lica7, mentalno oboljelo lice ima pravo da bude lijeeno u najmanje ograniavajuoj okolini i sa najmanje ograniavajuim, nametljivim i prinudnim metodama, a predvieno je i obavezno ukljuivanje lanova porodice ili zakonskog zastupnika mentalno oboljelog lica. Lijeenje i zatita mentalno oboljelog lica moraju biti zasnovani na individualno utvrenom planu, sa kojim je to lice upoznato i sasluano njegovo miljenje. Maloljetna mentalno oboljela lica uivaju posebnu zatitu. Tako, ona imaju pravo da budu zbrinuta u zajednici, osim ako je to objektivno nemogue. Osim toga, mentalno oboljelo lice, odnosno njegov zakonski zastupnik, ukoliko ono nije sposobno, ima pravo da bira doktora koji e da ga lijei u centru za mentalno zdravlje, odnosno psihijatrijskoj ustanovi koja je najblia njegovom mjestu stanovanja ili mjestu stanovanja srodnika ili prijatelja i ima pravo da se vrati u zajednicu im se utvrdi da njegovo zdravstveno stanje to dozvoljava.

Zakon o zdravstvenom osiguranju predvia da dijete osiguranika ima prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, pod uslovima iz ovog zakona, do zavretka obaveznog kolovanja po propisima iz oblasti obrazovanja, a ako je na redovnom ili

7 Slubeni list RCG, br. 32/05

16

vanrednom kolovanju, do kraja roka propisanog za redovno kolovanje, a najkasnije do navrene 26. godine ivota. U skladu sa ovim Zakonom dijete, koje je zbog bolesti opravdano prekinulo kolovanje, ima prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i za vrijeme trajanja te bolesti, a ako nastavi kolovanje ima prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i poslije starosne granice utvrene u stavu 1. ovog lana, ali najdue onoliko vremena koliko je trajao prekid kolovanja zbog bolesti. Opravdanost prekida kolovanja zbog bolesti utvruje se u skladu sa optim aktom Fonda. Ako dijete postane nesposobno za samostalan ivot i rad, u smislu posebnih propisa, prije isteka roka za redovno kolovanje, ima prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i za vrijeme dok takva nesposobnost traje. Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje pripada i djetetu koje postane trajno nesposobno za samostalan ivot i rad u smislu posebnih propisa i poslije uzrasta utvrenog u Zakonu, ako nema sopstvenih sredstava za izdravanje i ako ga osiguranik izdrava. Djeca bez roditelja i djeca za koje je organ starateljstva utvrdio da su bez roditeljskog staranja imaju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Djeca koja imaju jednog ili oba roditelja imaju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja kao djeca koja zbog zdravstvenog stanja roditelja ili drugih okolnosti u smislu posebnih propisa roditelji nijesu u mogunosti da se staraju o djeci i da ih izdravaju.

Fond zdravstva utvruje indikacije za medicinsko-tehnika pomagala (proteze, ortopedska i druga pomagala, stomato-protetiku pomo, stomatoloke materijale i nadoknade) i standarde za materijale od kojih se izrauju ova sredstva, rokove korienja, kao i uslove za izradu novih sredstava prije isteka tih rokova.

Kriterijumi i postupak za ostvarivanje prava na pomagala ureeni su Pravilnikom o nainu i postupku ostvarivanja prava na medicinsko-tehnika pomagala, kojim je predvieno da se osiguranom licu odobrava obnovljeno i servisno pomagalo, i to invalidska kolica kada se koriste za privremenu upotrebu; protetika sredstva, ortotika sredstva, ortopedske cipele, ortopedski uloci, invalidska kolica, pomona pomagala za olakavanje kretanja, naoare sa staklenim kontaktnim soivima, one proteze, one prizme i tiflotethnika pomagala. Prema Pravilniku, pravo na otrpopedska pomagala i medicinsku rehabilitaciju osigurano lice ostvaruje na osnovu nalaza i miljenja Prvostepene ljekarske komisije republikog Fonda za zdravstveno osiguranje. Ukoliko je osigurano lice nepokretno, kao i kad nije mogue iz medicinskih razloga prevesti se sredstvima javnog saobraaja, ljekarska komisija odobrava prevoz sanitetskim kolima do zdravstvene ustanove, koja se obezbjeuju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ovaj podzakonski akt pootrio je restriktivan i u velikom dijelu diskriminatorski za odreene grupe OSI. Na primjer, u okviru ovog pravilnika, oboljeli od distrofije imaju pravo na banjsko-klimatsko lijeenje i fizikalnu rehabilitaciju jedanput godinje u trajanju od 28 dana, a oboljeli od multipleks skleroze imaju svake druge godine u trajanju od 28 dana. Nasuprot tome, osobe sa povredom ili oteenjem centrtalnog nervnog sistema (CNS) usljed neke bolesti, to pravo imaju samo jedanput u ivotu u trajanju od 21 + 7 dana. Takoe, osobe sa amputiranim ekstremitetima ovo pravo imaju jedanput u ivotu u trajanju od 21 + 7 dana. Osim toga, Fond zdravstva jo uvijek nije sklopio ugovore sa relevantnim proizvoaima i distributerima pomagala. Jedini ovlaeni proizvoa i distributer, sa kojim imaju saradnju, je Zavod za ortopedsku protetiku Rudo, ija su ortopedska pomagala zastarjela i neadekvatna. I ta i takva pomagala OSI ekaju po nekoliko godina i ne mogu ih dobiti. Zbog toga su esto prinuene da participiraju u cijeni pomagala ili da koriste pomagala loijeg kvaliteta.

17

Neka neophodna pomagala uopte se ne nalaze na listi pomagala (na primjer respiratori za osobe sa poslijedicama kvadriplegije i neuromiinih oboljenja), a za druga su propisani nerealni rokovi trajanja i periodinih remonta/ zamjena dijelova (elektrina kolica, kolica za kvadriplegiju, proteze za osobe sa amputiranim ekstremitetima, specijalni kasetofoni za slijepa lica, aparati za gluve, itd). Za izradu ortopedskih pomagala ne postoji dovoljno edukovano osoblje.

Ni jedna zdravstvena ustanova u Crnoj Gori nije u potpunosti prilagoena potrebama OSI. Najvei broj zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori nije pristupaan osobama sa invaliditetom, a kod ustanova zdravstva koje su djelimino prilagoene, to prilagoavanje se uglavnom odnosi na prilaze i ulaze. Zbog velikog nagiba ili neadekvatne postavljenosti, pomenuti prilazi i ulazi, u najveem broju sluajeva, ne ispunjavaju ni minimum standarda, to za posledicu ima njihovu neupotrebljivost.

to se tie prilagoenosti unutranje infrastrukture potrebama OSI, u ustanovama zdravstvene zatite, stanje jo manje zadovoljava. Ovdje se posebno misli na prilagoenost toaleta, kupatila, samih bolesnikih soba, kao i ambulanti i ostalih prateih dijagnostikih sadraja. Bitno je istai da su kreveti veoma zastarjeli, a i ako su novije izrade, dueci na njima su u tako loem stanju, da ova lica vrlo lako mogu dobiti dekubitalne rane. Bolnice ne raspolau specijalnim antidekubitalnim duecima za potrebe ove populacije.

Po pitanju prilagoenosti ustanova zdravstva potrebama gluvih lica, stanje takoe nije zadovoljavajue. Nijedna zdravstvena ustanova do sada, u okviru svojih prijemnih i ostalih slubi, nije zaposlila nijedno lice koje bi moglo da komunicira sa osobama kojima je neophodna komunikacija gestovnim govorom. Tako, ova lica imaju velikih problema prilikom ostvarivanja svojih prava na zdravstvenu zatitu.

Za lica sa oteenim vidom situacija je donekle laka, jer njihove potrebe mogu dijelom zadovoljiti postojee slube koje se nalaze u zdravstvenim objektima. Meutim, zadovoljavanje njihovih potreba oteano je u pogledu komunikacije sa bolnikim osobljem. Bolniko osoblje nije edukovano za kvalitetnu komunikaciju sa osobama sa umanjenim senzorskim sposobnostima (slijepe i gluve osobe).

Postoji i problem nedostatka multidisciplinarnih timova pri zdravstvenim ustanovama koji bi pruali psihosocijalnu podrku porodicama OSI, roditeljima djece sa invaliditetom i upuivali ih na odgovarajue nadlene institucije i organizacije OSI. Takoe, potrebna je dalja edukacija timova u razvojnim savjetovalitima za OSI i lanove njihovih porodica.8

Trenutno postoje 3 razvojna savjetovalita u Crnoj Gori, ali ona kvalitetom svojih usluga ne zadovoljavaju potrebe korisnika. Prema Pravilniku o bliim uslovima u pogledu standarda, normative i naina ostvarivanja primarne zdravstvene zatite preko izabranog tima doktora ili izabranog doktora9 pomenuta savjetovalita zovu se Centri za djecu s posebnim potrebama i namijenjeni su djeci do 15 godina starosti.

Usluge patronanih zdravstvenih slubi, kao ni usluge fizioterapeuta po kuama nijesu dostupni osobama sa invaliditetom.

8 U septembru 2006. godine zavren je projekat dodatne edukacije medicinskog kadra na nivou

primarne zdravstvene zatite u Centrima za potporu djeci sa potekoama u razvoju (razvojnim savjetovalitima). Poetkom septembra 2007. godine je zavren tender na kojem je izabran konsultant za izradu plana i programa doedukacije.

9 Slubeni list RCG broj 39/04

18

Ne postoje zakonske prepreke ostvarivanju prava na servise za seksualno i reproduktivno zdravlje ena i mukaraca sa invaliditetom, ali u praksi postoji izuzetno mali broj pristupanih zdravstvenih ustanova u kojima one/oni mogu ostvariti ta prava. Ginekoloke ordinacije pristupane enama sa invaliditetom ne postoje u Crnoj Gori. Dodatne tekoe izazivaju rasprostranjene predrasude vezane za roditeljstvo i seksualnost ena i mukaraca sa invaliditetom.

U Crnoj Gori postoji jedna specijalizovana ustanova za banjsko-klimatsko lijeenje i fizikalnu rehabilitaciju za osobe koje zadobiju fiziki invaliditet ili obole od nekih bolesti koje dovode do umanjenih fizikih sposobnosti (povrede CNS-a, povrede i oteenja lokomotornog aparata, neuromiina oboljenja i sl.). Unutar ove ustanove postoji jedinica za rano otkrivanje rizika razvoja invalidnosti kod djece, habilitacioni tretman i rehabilitaciju djece. Ova ustanova raspolae sa svim potrebnim kapacitetima za banjsko-klimatsko lijeenje i fizikalnu rehabilitaciju pomenutih lica. Na alost, iako su ovi kapaciteti dovoljni za potrebe Crne Gore, populacija kojoj je neophodno banjsko-klimatsko lijeenje i fizikalna rehabilitacija usljed povreivanja ili nekog oboljenja koje za posljedicu ima invaliditet, nemaju zakonsku mogunost za besplatno korienje ovog tipa lijeenja u najveem broju sluajeva. Djeca sa smetnjama u razvoju imaju zakonsku mogunost za besplatan, ali ogranien tretman u ovoj instituciji.

Pored pomenute institucije, u sklopu 6 bolnica u Crnoj Gori postoje odjeljenja za djeliminu fizikalnu rehabilitaciju. Takoe, jedina bolnica za osobe sa tekim intelektualnim smetnjama, Specijalna bolnica za lijeenje psihijatrijskih bolesnika u Kotoru, dijelom je klasina bolnica za lijeenje nekih oblika zavisnosti i duevnih oboljenja.

Zakoni koji reguliu ovu oblast: Zakon o zdravstvenoj zatiti, Zakon o

zdravstvenom osiguranju, Zakon o zastiti mentalno oboljelih lica. Cilj Strategije u ovoj oblasti: Unapreenje zdravlja OSI i njihovih porodica,

kroz razvoj sveobuhvatnog univerzalnog sistema zdravstvene brige na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou, osjetljivog na opte i specifine potrebe zdravstvene njege OSI.

Obavezujui principi djelovanja:

Pravo na ivot ima prednost u primjeni medicinske pomoi i zdravstvene zatite; Prvo prevencija i rehabilitacija, pa onda njega; Pravo na kvalitetnu medicinsku uslugu; Zabrana diskriminacije i jednaka dostupnost medicinskih usluga i odgovarajui

medicinski tretman, bez obzira na prirodu i teinu oboljenja; Baziranje rehabilitacionih programa na indivindualnim potrebama OSI, kao i na

naelima punog uea i ravnopravnosti; Zatita od neprimjerenog finansijskog rizika u sluaju bolesti.

Mjere:

19

1. Izraditi jedinstvenu centralnu bazu podataka o OSI u Crnoj Gori, koja e se nalaziti pri Ministarstvu zdravlja, rada i socijalnog staranja;

2. Obezbijediti protokole o obaveznoj saradnji i razmjeni podataka izmeu centralne baze i ostalih sektora zaduenih za prikupljanje podataka vezanih za OSI;

3. Obezbijediti stalno auriranje centralne baze podacima iz oblasti zdravstvene zatite OSI;

4. Prilikom sljedeeg popisa stanovnitva predvidjeti i evidenciju OSI; 5. Izmijeniti podzakonske akte tako da zdravstveno osiguranje pokrije 100% cijene

za sve usluge rehabilitacije u stacionarnim ustanovama, a da se zdravstvena zatita u punom iznosu bez participacije obezbijedi za sve kategorije OSI, bez pravljenja razlika po stepenu i porijeklu oteenja;

6. Donijeti program razvijanja kvalitetnih odnosa na relaciji korisnik usluga (OSI) zdravstveni radnici;

7. Izraditi program aktivnosti na polju prevencije, radi poveanja broja preventivnih pregleda osiguranih lica i spreavanja nastanka invalidnosti i teih oteenja organizma;

8. Obezbijediti jednak pristup u zdravstvene ustanove i prioritet za OSI prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zatitu;

9. Obezbijediti da sve OSI mogu besplatno dobiti adekvatna savremena pomagala, shodno njihovoj dijagnozi;

10. Rekonstruisati ili adaptirati sve zdravstvene ustanove u Crnoj Gori i prilagoditi ih vaeim standardima za OSI;

11. Oformiti zasebno odjeljenje za zatitu prava i interesa OSI pri Ministarstvu zdravlja, rada i socijalnog staranja;

12. Osnovati rehabilitacioni centar za punu rehabilitaciju i oporavak OSI; 13. Formirati mobilne timove fizioterapeuta, koji e svoje usluge pruati osobama sa

invaliditetom u njihovim domovima; 14. Formirati mreu razvojnih savjetovalita na nivou drave koja e obezbijediti

pruanje usluga na savremen nain i izjednaiti kvalitet usluga u svim razvojnim savjetovalitima. Savjetovalita e funkcionisati kao multidisciplinarni timovi i pruae podrku djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama i upuivati ih na odgovarajue organizacije OSI i na ostale postojee servise;

15. Otvoriti savjetovalita za OSI u postraumatskom periodu; 16. Izraditi programe edukacije osoblja zdravstvenih ustanova na nivou primarne

zdravstvene zatite radi edukovanja o specifinostima bolesti i stanja vezenih za OSI i predvidjeti ih kao jedan od uslova za dobijanje licence za rad u ovoj oblasti;

17. U svim veim bolnicama u dravi zaposliti lica koja e biti tumai za gestovni govor.

Nosioci aktivnosti: Vlada Crne Gore, Savjet za brigu o licima sa invaliditetom

Republike Crne Gore, Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, Fond zdravstva, Ministarstvo kulture, sporta i medija, Ministarstvo finansija, domovi zdravlja, bolnice, Univerzitet Crne Gore Medicinski fakultet, lokalna samouprava, organizacije OSI i organizacije koje programski djeluju u korist OSI, Ljekarska komora, Institut za javno zdravlje, Monstat, Sekretarijat za razvoj.

20

8.2. SOCIJALNA ZATITA I PENZIJSKO-INVALIDSKO

OSIGURANJE

Ocjena postojeeg stanja:

Socijalna zatita osoba sa invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori je regulisana Zakonom o socijalnoj i djejoj zatiti i Zakonom o borakoj i invalidskoj zatiti.

U Zakonu o socijalnoj i djejoj su predviena prava kojima treba da se obezbijedi socijalna sigurnost OSI i djece sa smetnjama u razvoju. Meutim, ni obim obuhvaenih korisnika, ni vrste usluga, a ni visina iznosa samih socijalnih davanja, predvienih ovim Zakonom, ne zadovoljavaju ni njihove osnovne potrebe.

Zakon o socijalnoj i djejoj zatiti, izmeu ostalog, bavi se pitanjem smjetaja OSI u ustanovu. Pravo na smjetaj u ustanovu imaju djeca i mladi sa tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenou; dijete sa poremeajima u ponaanju; lice sa tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenou, kojem se usljed stambenih ili zdravstvenih ili socijalnih ili porodinih prilika ne moe obezbijediti zatita na drugi nain; odraslo invalidno lice i staro lice kojem se usljed stambenih ili zdravstvenih ili socijalnih ili porodinih prilika ne moe obezbijediti zatita na drugi nain. Predvia se da se smjetaj u ustanovu ostvaruje se zbrinjavanjem u ustanovu i obezbjeenjem naknade trokova smjetaja. Smjetaj se ostvaruje kao dnevni, privremeni, povremeni ili trajni. Postupak za ostvarivanje prava ostvaruje se kod centra, pod uslovima i po postupku propisanim ovim zakonom i Porodinim zakonom. Korisniku ne moe prestati pravo prije nego to centar obezbijedi uslove za smjetaj u drugu ustanovu, smjetaj u drugu porodicu ili drugi oblik socijalne i djeje zatite. Trokove smjetaja u ustanovu snosi korisnik, roditelj, odnosno srodnik koji je duan da izdrava korisnika i drugo pravno ili fiziko lice koje je preuzelo plaanje trokova smjetaja. Izuzetno, za lica koja nijesu u mogunosti da snose trokove smjetaja sredstva se obezbjeuju u budetu Republike. Kriterijume i mjerila za utvrivanje visine trokova smjetaja u ustanovu iji je osniva drava propisuje nadleni organ dravne uprave.

Zakon o socijalnoj i djeijoj zatiti na uopten nain ureuje kvalitet socijalnih servisa predvienih zakonom, tako da ne postoje garancije kvaliteta socijalnih usluga uz potovanje naela korisnike kontrole usluga.

Socijalne servise obezbeuje nacionalni i lokalni nivo. U zapoetom procesu decentralizacije Crne Gore neki socijalni servisi su u procesu transformacije na lokalni nivo, ali lokalne samouprave nemaju potrebne ljudske i finansijske resurse kako bi pruili optimalan nivo kvaliteta usluga na standardizovan nain u cijeloj dravi.

Izmjenama Zakona o socijalnoj i djejoj zatiti i Zakona o lokalnoj samoupravi, nije ureena racionalna, odriva, decentralizovana mrea socijalnih usluga i davanja uz garantovanje istih standarda, kriterijuma i kvaliteta usluga u svim optinama Crne Gore, uz podrku sa centralnog nivoa tamo gdje je to neophodno.

Trenutno u Crnoj Gori postoji samo jedan dnevni centar. Za OSI i djecu sa smetnjama u razvoju ne postoje drugi servisi koji bi im omoguili da ive u zajednici, a koji su formirani uz uee drave. Dnevni centar koji je osnovan u Bijelom Polju predstavlja prvi alternativni oblik socijalne zatite djece sa smetnjama u razvoju i radi u okviru Centra za socijalni rad.

21

Postoje i servisi koje ne obezbjeuje drava, nego nevladine organizacije. To su: igrakoteke, pravna savjetovalita i druga, usluge tampanja na Brajevom pismu, pruanje pomoi u ortopedskim pomagalima, sanitetskom materijalu, hrani, odjei i obui. Obim i vrste usluga daleko su ispod minimalnih potreba populacije OSI. Vremenski su ogranieni na trajanje projekta putem kojeg se finansiraju, tako da nijesu odrivi.

U Crnoj Gori ne postoji sistem personalne asistencije kontrolisan od strane korisnika, kao ni zakon niti bilo kakav pravni akt kojim se to regulie.

Zakon o socijalnoj i djejoj zatiti predvia odreene vrste pomoi roditeljima djece sa smetnjama u razvoju, kako bi dijete moglo ostati u porodici. Osnovna prava iz socijalne zatite su, izmeu ostalog: materijalno obezbjeenje porodice, lina invalidnina, njega i pomo drugog lica, smjetaj u ustanovu.

Pravo na materijalno obezbjeenje porodice moe ostvariti porodica, odnosno lan porodice, ako je nesposoban za rad. Pravo na materijalno obezbjeenje utvruje se u odnosu na prihode i imovinu svih lanova porodice, tako da to pravo moe ostvariti porodica. Iznosi davanja su simbolini, fiksni i ne prate trokove ivota. Pri tome, treba naglasiti da je visina ovog davanja jednaka za korisnika koji je OSI i onoga koji to nije, to je apsurd. Naime, zna se da su trokovi OSI koja je u socijalnoj potrebi najmanje 3 puta i vie vei nego za korisnika koji nije OSI.

Pravo na linu invalidninu ima lice kod koga je nesposobnost za samostalan ivot i rad nastala prije navrene 18. godine ivota. Visina line invalidnine iznosi 50 mjeseno, i ovdje je iznos simbolian, fiksan i ne prati trokove ivota. Ovo pravo je restriktivno jer se vezuje za godine starosti a ne za invaliditet.

Pravo na njegu i pomo drugog lica ima korisnik: materijalnog obezbjeenja kojem je, zbog tjelesnog ili mentalnog oteenja ili starosti ili trajnih zdravstvenih promjena, potrebna stalna njega i pomo drugog lica za obavljanje osnovnih ivotnih potreba; line invalidnine; lice sa tekom tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenou, kojem je potrebna stalna njega i pomo drugog lica za obavljanje osnovnih ivotnih potreba. Pravo na njegu i pomo drugog lica moe ostvariti lice pod uslovom da ovo pravo nije ostvarilo po drugom osnovu. Visina njege i pomoi drugog lica, iznosi 50 mjeseno. I ovdje je iznos simbolian, fiksan i ne prati trokove ivota.

Dodatak za djecu je jedno od osnovnih prava iz djeje zatite. Pravo na dodatak za djecu moe ostvariti: dijete korisnika materijalnog obezbjeenja; dijete sa tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenou, koje se moe osposobiti za samostalan ivot i rad; dijete sa tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenou, koje se ne moe osposobiti za samostalan ivot i rad. Visina dodatka za djecu iznosi mjeseno za dijete: sa tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenou koje se moe osposobiti za samostalan ivot i rad 20 ; sa tjelesnom, mentalnom i senzornom ometenou koje se ne moe osposobiti za samostalan ivot i rad 25 .

Pomenuta prava koja su data fiksno u simbolinim iznosima su blie regulisana Pravilnikom o medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava iz socijalne i djeje zatite. Taj Pravilnik je potpuno zasnovan na medicinskom pristupu, neprecizan je i veoma restriktivan u pogledu kriterijuma za ostvarivanje prava, tako da ih ostvaruje veoma mali broj OSI.

OSI imaju pravo da konkuriu za stanove za lica u stanju socijalne potrebe pod jednakim uslovima kao i osobe bez invaliditeta. Treba naglasiti da ne postoje nikakvi

22

kriterijumi koji OSI stavljaju u povlaten poloaj. Ovi stanovi se finansiraju iz raznih fondova lokalnih samouprava.

Za razliku od simbolinih materijalnih prava po osnovu Zakona o socijalnoj i djejoj zatiti, koja su data u fiksnom iznosu i ne prate trokove ivota, Zakon o borakoj i invalidskoj zatiti ovo pitanje je rijeio na jedan kvalitetan i sveobuhvatan nain. Naime, korisnici prava, u smislu ovog zakona, su: borac; vojni invalid; porodica palog borca; civilni invalid rata; lanovi porodice umrlog borca, vojnog invalida i civilnog invalida rata10.

Prava u smislu ovog zakona, su: lina invalidnina; dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica; ortopedski dodatak; porodina invalidnina i uveana porodina invalidnina; novana naknada materijalnog obezbjeenja; porodini dodatak; zdravstvena zatita i druga prava u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zatite; ortopedska i druga pomagala; banjsko i klimatsko lijeenje; besplatna i povlaena vonja; pogrebni trokovi11.

Pored toga, za razliku od OSI koje su korisnici prava po osnovu Zakona o socijalnoj i djejoj zatiti, vojni invalidi i civilni invalidi rata razvrstavaju se, radi ostvarivanja prava po ovom zakonu, u grupe invaliditeta prema stepenu tjelesnog oteenja organizma izraenom u procentu. Procenat invaliditeta odreuje se, trajno ili privremeno, srazmjerno oteenju organizma koje je nastalo kao posljedica rane, povrede, ozljede ili bolesti zadobijene u sluajevima utvrenim ovim zakonom.12

Lina invalidnina, porodina invalidnina, uveana porodina invalidnina, dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica, ortopedski dodatak, novana naknada materijalnog obezbjeenja i porodini dodatak odreuju se u mjesenim iznosima.13 Osnov za odreivanje mjesenih primanja je iznos od 307,00 .14 Mjesena novana primanja usklauju se polugodinje (1. januara i 1. jula tekue godine) sa kretanjem trokova ivota i prosjene zarade zaposlenih na teritoriji Republike Crne Gore15.

Primjera radi, dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica odreuje se u procentu od 50% od osnova utvrenog zakonom.16 Porodina invalidnina odreuje se u procentu od 10% od osnova utvrenog zakonom. Porodina invalidnina za korisnika koji je to pravo ostvario kao lan porodice palog borca, kao i vojnika na sluenju vojnog roka i lica u rezervnom sastavu poginulog ili umrlog od posljedica rane, povrede, ozljede ili bolesti zadobijene za vrijeme vrenja vojnih dunosti u Vojsci, odreuje se u procentu od 60% od osnova utvrenog zakonom. Ako pravo na porodinu invalidninu ostvaruje vie lanova porodice, za svakog sauivaoca iznos porodine invalidnine uveava se za 50%17.

10 lan 6. 11 lan 20. 12 lan 21. 13 lan 27. 14 lan 27, stav 1. 15 lan 27, stav 1. 16 lan 30. 17 lan 36.

23

Prema podacima Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja18, mjesena novana primanja za korisnike borake i invalidske zatite utvrena su u sljedeim iznosima: lina invalidnina od 24,90 do 415,17 zavisno od procenta invaliditeta; dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica 207,58 ; ortopedski dodatak 103,78 ; porodina invalidnina 41,51 , porodina invalidnina po osnovu palog borca 249,10 ; uveana porodina invalidnina 145,31 ; novana naknada materijalnog obezbjeenja 83,03 ; porodini dodatak 176,45 ; pogrebni trokovi 415,17 .

Zakon o PIO ureuje obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje. Penzione beneficije i programi obezbijeeni su za OSI na nediskriminatoran nain. Meutim, Zakon o PIO ne predvia da osobe, koje su otile u invalidsku penziju, poput starosnih penzionera, imaju pravo da i tokom penzije obavljaju poslove po ugovoru o djelu i autorskom djelu.

Fond PIO odreuje obavezan kontrolni pregled korisnika prava, najkasnije u roku od tri godine od dana utvrivanja invalidnosti, osim u sluajevima propisanim optim aktom Fonda.

Nadalje, predvieno je da osiguranik kod koga nastane potpuni gubitak radne sposobnosti, stie pravo na punu invalidsku penziju.

Osiguranik kod koga nastane djelimini gubitak radne sposobnosti stie pravo na djeliminu invalidsku penziju, a osiguranik, kod koga nastane potpuni gubitak radne sposobnosti, stie pravo na invalidsku penziju: ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu bez obzira na duinu penzijskog staa; odnosno, ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu pod uslovom da je gubitak radne sposobnosti nastao prije navrenja godina ivota propisanih za sticanje prava na starosnu penziju i da je imao navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka.

Osiguranik kod koga je invalidnost prouzrokovana boleu ili povredom van rada nastala prije navrenja 30 godina ivota stie pravo na invalidsku penziju pod povoljnijim uslovima: do navrenih 20 godina ivota bez obzira na duinu staa osiguranja; odnosno, od 20. godine do navrenih 30 godina ivota ako do nastanka invalidnosti ima ukupno najmanje godinu dana staa osiguranja, ako je to za osiguranika povoljnije.

Ovim Zakonom predvieno je da dijete stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada do navrenih 15 godina ivota.

Poslije navrenih 15 godina ivota dijete stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada do zavretka kolovanja, ali najkasnije do navrenih: 20 godina ivota, ako pohaa srednju kolu; odnosno, 23 godine ivota, ako pohaa viu kolu; odnosno, 26 godina ivota, ako pohaa fakultet.

Dijete stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada dok traje nesposobnost za samostalan ivot i rad, nastala poslije uzrasta do koga se djeci obezbjeuje pravo na porodinu penziju, a prije smrti osiguranika, odnosno korisnika prava, pod uslovom da ga je osiguranik, odnosno korisnik prava izdravao do svoje smrti.

18 Podaci iz Rjeenja koje je Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja donijelo na osnovu

lana 27. stav 4. Zakona o borakoj i invalidskoj zatiti (Slubeni list RCG, broj 69/2003) i odluke o usklaivanju mjesenih novanih primanja korisnika borake i invalidske zatite od 01. jula 2007. godine, broj 0603 4855 od 23.07.2007. godine.

24

Dijete, u skladu sa propisima o razvrstavanju djece ometene u razvoju, stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada od prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti.

Djetetu kome je kolovanje prekinuto zbog bolesti pravo na porodinu penziju pripada i za vrijeme bolesti do Zakonom propisanih godina ivota, kao i iznad tih godina, ali najvie za onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od kolovanja.

Zakoni koji reguliu ovu oblast: Zakon o socijalnoj i djejoj zatiti, Zakon o

borakoj i invalidskoj zatiti i Zakon o PIO. Cilj Strategije u ovoj oblasti: Poveati stepen integrisanosti OSI u drutvo kroz

uspostavljanje savremenog sistema socijalne zatite i obezbjeenje adekvatnog ivotnog standarda.


Pravo na adekvatan ivotni standard i socijalnu zatitu; Zabrana diskriminacije na osnovu invaliditeta.

Mjere:

1. Obezbijediti stalno auriranje centralne baze podacima iz oblasti socijalne zatite

OSI; 2. Izmijeniti i dopuniti propise koji blie odreuju kriterijume za novana davanja

vezana za invaliditet, tako da budu izraena u procentima i vezana za prosjene zarade u dravi (npr. 70% prosjene zarade) kako bi pratila rast ivotnih trokova;

3. Izmijeniti Zakon o PIO u pogledu uslova za ostvarivanje prava na invalidsku penziju kada je invalidnost nastupila kao posljedica povrede ili bolesti van rada kako bi i lica starija od 30 godina u ovom sluaju ostvarivala pravo na invalidsku penziju, u pogledu duine staa osiguranja, kao i lica do 30 godina ivota, kao i raunanje staa sa uveanim trajanjem za OSI koje rade skraeno radno vrijeme, a imaju vie od 70% invaliditeta;

4. Izmijeniti i dopuniti podzakonska akta kako bi se obezbijedilo ostvarivanje prava iz oblasti socijalne zatite bez diskriminacije, kao i vei znaaj socijalne anamneze prilikom davanja ocjene nalaza i miljenja komisije;

5. Obezbijediti posebnu socijalnu (materijalnu) zatitu osoba sa tekim invaliditetom (osobe sa 100% invaliditeta);

6. Uspostaviti i primjenjivati standarde pruanja usluga korisnicima u oblasti socijalne zatite;

7. Preduzeti mjere kako bi se to vei broj ustanova socijalne zatite uinio potpuno pristupanim za OSI;

8. Reformisati postojee ustanove za smjetaj OSI i sprovesti socijalizaciju njegovih korisnika u drutvo, u mjeri u kojoj je to mogue;

9. Donijeti i sprovesti posebne programe edukacije zaposlenih u socijalnoj i djejoj zatiti, kao i ljekara koji su lanovi socijalno-ljekarskih komisija za rad sa OSI;

25

10. Omoguiti sistematsko i organizovano struno usavravanje prualaca usluga za OSI u duhu socijalnog modela;

11. Osnaiti timove u centrima za socijalni rad koji bi se bavili iskljuivo problematikom vezanom za OSI i oformiti ih tamo gdje ne postoje. Iskoristiti postojee kadrove na lokalnom nivou (iz razvojnih savjetovalita, mobilnih timova, vrtia, kola, biroa rada) radi izrade planova praenja i pruanja podrke u rehabilitaciji, kolovanju, zapoljavanju, i ostvarivanju ostalih prava;

12. Razraditi sistem stalnog i organizovanog ispitivanja potreba OSI korisnika centra za socijalni rad;

13. Poboljati pristup informacijama i samo informisanje OSI o pravima iz socijalne zatite.

14. Obrazovati fondove iz kojih e se finansirati izgradnja i kupovina stanova namijenjenih osobama sa invaliditetom koje se nalaze u tekoj materijalnoj situaciji;

15. Ujednaiti kriterijume za dodjelu stanova za lica u stanju socijalne potrebe na lokalnom nivou i predvidjeti invaliditet kao jedan od kriterijuma za prioritetnu dodjelu pomenutih stanova;

16. Predvidjeti pravo na podrano socijalno stanovanje; 17. Predvidjeti da najmanje 10% stanova za lica u stanju socijalne potrebe mora biti

izgraeno u skladu sa standardima pristupanosti; 18. Osnovati i razviti nove/nedostajue servise bazirane na istraenim potrebama

korisnika: - Mrea dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju; - Plaeni prevoz djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim pratiocima do centara

gdje se koluju ili gdje borave; - Centri za podsticanje samostalnog ivota OSI; - Prevoz osoba sa invaliditetom od vrata do vrata; - Gestovni prevodilac; - Psi vodii i pomagai; - Slube za psiholoko osnaivanje; - Starateljstvo lice koje se brine o OSI i koje to obavlja kao profesionalno

zanimanje, a koje moe biti iz ue porodice ili po izboru same OSI. Ovaj rad treba da bude uraunat u sta za PIO;

- Specijalizovano hraniteljstvo za djecu sa smetnjama u razvoju; - Personalnig asistent za pomo osobama sa invaliditetom; Nosioci aktivnosti: Vlada Crne Gore, Savjet za brigu o licima sa invaliditetom,

Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, Ministarstvo prosvjete i nauke, Ministarstvo finansija, centri za socijalni rad, Fond PIO, ustanove socijalne zatite, Univerzitet Crne Gore Fakultet politikih nauka, lokalna samouprava, organizacije OSI i organizacije koje programski djeluju u korist OSI.

8.3. OBRAZOVANJE Ocjena postojeeg stanja:

26

U Crnoj Gori ne postoje zvanini podaci o broju osoba sa invaliditetom (OSI)

uopte, a samim tim ni djece sa smetnjama u razvoju. Nedostaje precizna evidencija djece sa smetnjama u razvoju, kao i odraslih osoba sa invaliditetom.

Ministarstvo prosvjete i nauke u saradnji sa OECD-om19 je sakupilo podatake i napravilo Bazu podataka o djeci sa posebnim obrazovnim potrebama u obrazovnom sistemu Crne Gore. kolskim sistemom u Crnoj Gori obuhvaeno je 2.415 djece sa smetnjama u razvoju, odnosno oko 10%.

Ukoliko se pravi analiza ovih podataka, a u skladu sa meunarodnim kategorijama (prijedlog kategorije A, B, C po OECD-ovoj klasifikaciji), onda se moe rei da se ovaj broj najvie odnosi na djecu iz kategorije A koju ine uenici sa smetnjama ili nedostacima, opisanim u medicinskim terminima, koji proistiu iz organskih poremeaja, a koji se povezuju sa organskim patologijama, npr. u vezi sa senzornim, motornim, ili neurolokim nedostacima. Cross-nacionalnu kategoriju B/ posebne potrebe ine uenici sa smetnjama ili nedostacima u emocionalnom funkcionisanju, sa problemima u ponaanju ili tekoama u uenju. Cross-nacionalnu kategoriju C/ posebne potrebe ine uenici sa smetnjama koje proistiu, prvenstveno, iz socio-ekonomskih, kulturolokih i/ili jezikih faktora.

Pored pomenute baze podataka u Ministarstvu prosvjete i nauke, koja ne raspolae podacima o djeci sa smetnjama u razvoju koja nijesu ukljuena u sistem redovnog i specijalnog kolovanja, postoje i baze podataka pojedinih organizacija OSI. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), oko 10% ukupnog broja djece ima neku vrstu smetnji, to bi znailo da u Crnoj Gori od 180.000 djece do 18 godina njih do 18.000 ima neku vrstu invaliditeta (smetnji u razvoju).

Prema procjenama i istraivanjima, samo 2-5% djece sa smetnjama u razvoju dobijaju obrazovanje u redovnim kolama20.

Broj djece sa smetnjama u razvoju koji je obuhvaen redovnim kolovanjem je mali i iznosi 2.415 (2.23%), to je posljedica nedovoljno fleksibilnog i razraenog sistema obrazovanja i nepostojanja odgovarajue evidencije nadlenih slubi u optinama o njima. U posebnim ustanovama koluje se ukupno 429 djece.

Ukupan broj djece sa smetnjama u razvoju u predkolskim ustanovama u Crnoj Gori je 185, odnosno 2%, dok ih je u osnovnim kolama 1.591, odnosno 2%. U osnovnim kolama postoje redovne i posebne grupe. Redovne grupe pohaa 1.490 djece sa smetnjama u razvoju (93,65%), a posebne 101 dijete (6,35%). U 10 redovnih kola postoje posebna odjeljenja u kojima se u kolskoj 2006/07. kolovao 101 uenik sa smetnjama u razvoju. Ukupan broj djece sa smetnjama u razvoju obuhvaene redovnim srednjokolskim obrazovanjem je 196, odnosno 1%.21

Kada govorimo o usmjeravanju djece sa smetnjama u razvoju u redovni vaspitno-obrazovni proces, evidentno je da donoenje rjeenja o usmjeravanju djeteta, gotovo po pravilu, izostaje budui da je formiranje Komisija za usmjeravanje i njihova do-edukacija u pripremnoj fazi. Za sada, kole djecu ukljuuju, najee, na osnovu miljenja strunih

19 OECD Organisation for Economic Co-operation and Development (engl Organizacija za

privrednu saradnju i razvoj), Directorate for Education (engl Direktorat za obrazovanje) 20 Ovo su neke procjene iz iskustva dosadanjeg rada organizacije Save the Children UK, dakle,

nijesu zvanine, jer zvaninih podataka nema. 21 Svi podaci su zasnovani na onima iz Baze podataka Ministarstva prosvjete i nauke Crne Gore.

27

saradnika iz razvojnih savjetovalita. Meutim, ima sluajeva da za dijete postoji rjeenje o usmjeravanju, ali da u njemu nije primijenjen princip inkluzivnog obrazovanja. Evidentno je nepoznavanje i neadekvatna primjena postojeeg Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim potrebama i Pravilnika o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena nedostataka, smetnje, odnosno poremeaja djece i omladine sa posebnim potrebama.

Takoe, izraen je problem obrazovanja OSI koji su zbog neadekvatne politike u ovoj oblasti uglavnom bili iskljueni iz sistema obrazovanja.

Ne postoji dovoljna medijska popularizacija potrebe za kolovanjem djece sa smetnjama u razvoju i uopte OSI, to je neophodno zbog razbijanja naslijeenih predrasuda i stereotipa prema ovom pitanju. Nema ni osmiljenih akcija medijskog predstavljanja ustanova u kojima se obrazuju OSI, obrazovnih programa, pozitivnih primjera u kolovanju OSI, nema ni dovoljno specijalizovanih emisija koje bi bile posveene ovoj temi, niti je tampano dovoljno odgovarajuih broura i publikacija.

Kao model kolovanja i profesionalnog osposobljavanja OSI u Crnoj Gori je do skoro razvijan sistem obrazovanja u posebnim ustanovama, dok se sistem inkluzivnog obrazovanja jo uvijek iz brojnih razloga teko sprovodi: predrasude, nedostatak edukovanog kadra, fizike barijere.

Obrazovanje i osposobljavanje OSI vri se i u okviru ustanova za profesionalnu rehabilitaciju.

U Crnoj Gori postoje 4 posebne ustanove za kolovanje djece i omladine sa invaliditetom, i to: Zavod za kolovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i omladine, koji pohaa 99 uenika; Centar za obrazovanje i osposobljavanje 1. jun, koji pohaa 136 uenika (uenici sa lakim i umjerenim smetnjama u mentalnom razvoju i uenici sa autizmom), Zavod za kolovanje i rehabilitaciju lica sa poremeajima sluha i govora, koji se nalazi u Kotoru i pohaa ga 162 uenika, i Specijalni zavod za djecu i omladinu Komanski most,u kojem je smjeteno 133 lica, od kojih su 23 djece. Same kole u okviru posebnih ustanova finansira Ministarstvo prosvjete i nauke, dok trokove smjetaja i ishrane finansira Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja.

U Crnoj Gori ne postoje tehnike ni druge mogunosti da se postojee posebne ustanove bave obrazovanjem gluvo-slijepih osoba. Prema podacima pomenutih posebnih ustanova i Zavoda za kolstvo, broj kvalifikovanih nastavnika je nedovoljan u odnosu na potrebe djece koja ele da ue znakovni jezik i/ ili Brajevo pismo.

Obrazovanje slijepih lica se odvija u Zavodu za kolovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i omladine u Podgorici, u kome se pored ostalih osoba sa fizikim invaliditetom koluju i slijepa djeca.

Zavod za kolovanje i rehabilitaciju lica sa poremeajima sluha i govora u Kotoru se dijelom integrisao u redovno kolstvo. Namijenjen je iskljuivo populaciji djece i omladine sa oteenjem sluha, a posljednjih godina upisuje i djecu bez smetnji u razvoju.U kolskoj 2006/07. se kolovalo, pored 85 (48,57%) djece sa oteenjem sluha, i 90 (51,43%) djece bez smetnji u razvoju.

Na Univerzitetu Crne Gore u kolskoj 2006/07. je studiralo 27 studenata sa invaliditetom.

28

Generalno gledano, problem arhitektonskih barijera u kolama je veoma izraen. Najvei broj kolskih objekata i uila nijesu prilagoeni potrebama OSI. Na jednom dijelu osnovnih i srednjih kola su prilagoeni prilazi i ulazi i dio toaleta22.

Za djecu sa smetnjama u razvoju, koja se mogu ukljuiti u redovne grupe, obrazovanje se izvodi tako to kola prilagoava metode i oblike rada njihovim obrazovnim potrebama. Za njih se ne koriste posebni programi i udbenici, ve u zavisnosti od vrste smetnje, shodno mogunostima i ouvanim kapacitetima, vri se prilagoavanje i pravljenje individualnog obrazovnog plana. Ovo je predvieno Zakonom o obrazovanju djece sa posebnim potrebama. Zavod za kolstvo je dao model prilagoavanja aktuelnih programskih ciljeva i standarda.

Iz svih ovih razloga, u skladu sa Zakonom o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim potrebama, pri Zavodu za kolstvo su organizovani specijalizovani mobilni timovi, koji podrazumijevaju aktiviranje strunjaka iz resursa posebnih ustanova i onih iz redovnog sistema, koji su edukovani za oblast inkluzivnog obrazovanja. Oni se ukljuuju u rad u redovnim kolama u kojima se koluju djeca sa smetnjama u razvoju, u zavisnosti od vrste smetnje. Ciljevi rada ovih timova su: pomo djeci sa smetnjama u razvoju, roditeljima, nastavnicima i strunim slubama u kolama u kojima su ukljuena djeca sa smetnjama u razvoju.

Zakoni koji reguliu ovu oblast: Zakon o optem obrazovanju i vaspitanju i

Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim potrebama. Posebni cilj Strategije u ovoj oblasti: Ukljuivanje u proces obrazovanja sve

kategorije djece sa smetnjama u razvoju i odrasle OSI, kako bi se obezbijedio razvoj njihovih potencijala, osjeaja dostojanstva i line vrijednosti.


Dostupnost obrazovnog sistema svima; Najbolji interes djeteta.

Mjere:

1. Obezbijediti stalno auriranje centralne baze podacima iz oblasti obrazovanja OSI;

2. U postojeu zakonsku regulativu ukljuiti nova rjeenja: resursne centre, punktove za podrku inkluzivnom procesu, period opservacije (u vrtiu ili koli za dijete za koje postoji dileme u koji ga vid kolovanja ukljuiti zbog teine razvojne smetnje koju ima);

3. Reformisati sistem predkolskog vaspitanja, to podrazumijeva da sva djeca sa smetnjama u razvoju budu obavezno obuhvaena sistemom besplatnog predkolskog vaspitanja;

22 Adaptacije su uraene u okviru projekata koje su realizovale organizacije OSI, ili same kole, uz

finansijsku podrku Ministarstva prosvjete i nauke, odnosno stranih donatora. Tri novosagraene kole su prilagoene prema standardima koji vae za ovu oblast i nalaze se u Podgorici, i to 2 srednje i 1 osnovna.

29

4. Dopuniti i izmijeniti Pravilnik o kriterijumima za odreivanje oblika i stepena nedostataka, smetnji i poremeaja djece sa smetnjama u razvoju, po pitanju naina ukljuivanja ove djece u obrazovne programe;

5. Izmijeniti postojee i donijeti nove nastavne planove i programe za individualni rad koji predviaju pravo svakog djeteta da se ukljui na sve dostupne aktivnosti;

6. Osavremeniti i uvesti redovne nastavne planove i programe u posebnim ustanovama, koji mogu biti prilagoeni ili modifikovani, koji bi se mogli primjenjivati i u redovnim kolama;

7. Obezbijediti inkluzivno i besplatno osnovno i srednje obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju u zajednicama u kojima ive;

8. Osmisliti i sprovoditi stalne informativne kampanje za ukljuivanje djece sa smetnjama u razvoju u vaspitno obrazovni proces;

9. Uspostaviti sistem praenja djece sa smetnjama u razvoju, od najranijeg djetinjstva do srednjokolskog obrazovanja, kroz meusektorsku saradnju razvojnih savjetovalita sa komisijama za razvrstavanje djece i sa Zavodom za zapoljavanje;

10. Vriti stalna istraivanja potreba djece sa smetnjama u razvoju, koja su ukljuena u obrazovne institucije, kako bi se dolo do autentinih podataka o njihovim potrebama, a koji e posluiti za dalje planiranje politike reforme obrazovanja za djecu sa smetnjama u razvoju i OSI;

11. Osmisliti i sprovoditi programe stalnog ispitivanja potreba porodica koje imaju djecu sa smetnjama u razvoju, vezanih za njihovo kolovanje i integraciju.

12. Primjenjivati princip afirmativne akcije prilikom upisa OSI na Univerzitet Crne Gore;

13. Obezbijediti obrazovanje za odrasle OSI, kojima je ta mogunost u djetinjstvu zbog diskriminacije i neadekvatnog obrazovnog sistema bila uskraena;

14. Obezbijediti prostorne uslove za ukljuivanje sve djece u programe obrazovanja, a posebno poboljati fiziku dostupnost zgrada obrazovnih institucija;

15. Reformisati sistem posebnih ustanova u skladu sa najnovijim saznanjima iz svjetske prakse i teorije i integrisati ih u redovno kolstvo, kao resursne centre;

16. Osposobiti lanove komisija za usmjeravanje radi primjene novog koncepta, iji principi treba da se baziraju na socijalnom modelu invalidnosti;

17. Obezbijediti kvalifikovani kadar za rad sa djecom sa smetnjama u razvoju; 18. Ukljuiti roditelje djece sa smetnjama u razvoju, koji treba da budu partneri u

sprovoenjtu procesa obrazovanja i sprovoenje programa osnaivanja roditelja, radi ohrabrivanja njihovog uea u procjenjivanju i donoenju odluka koje se tiu njihove djece;

19. Stalno edukovati sve roditelje, kao i svu djecu, o pravima i mogunostima OSI; 20. Podsticati volonterski rad sa djecom sa smetnjama u razvoju, kao dopunu

profesionalnom timu; 21. Stalno edukovati zaposlene u nadlenim dravnim organima, organima lokalne

samouprave i privredi, kao i predstavnike nevladinog sektora o pravima i potrebama djece sa smetnjama u razvoju;

22. Uspostaviti servise podrke, kao to su: dnevni centri, personalna asistencija, dostupan prevoz, tumai gestovnog govora i sl;

30

23. Razviti odgovarajue tehnologije u obrazovanju i obuavanju djece sa smetnjama u razvoju;

24. Stimulisati nove izdavake politike i povezivanje sa elektronskim medijima u oblasti obrazovanja, kao i irom medijskom politikom (TV emisije, kompjuterski i obrazovni softver i sl.); Nosioci aktivnosti: Vlada Crne Gore, Savjet za brigu o licima sa invaliditetom,

Ministarstvo prosvjete i nauke, Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, Ministarstvo pomorstva i saobraaja, Ministarstvo kulture, sporta i medija, Ministarstvo finansija, Univerzitet Crne Gore Filozofski fakultet, mediji, lokalna samouprava, organizacije OSI i organizacije koje programski djeluju u korist OSI.

8.4. PROFESIONALNA REHABILITACIJA23 I ZAPOLJAVANJE Ocjena postojeeg stanja Postojee zakonodavstvo u Crnoj Gori ne obezbjeuje pravne osnove za

institucionalni okvir realizacije profesionalne rehabilitacije i podsticanja breg zapoljavanja osoba sa invaliditetom (OSI). To ima za posljedicu izuzetno male mogunosti za zapoljavanje osoba ove ranjive grupe. Postoji niz drugih prisutnih razloga, koji utiu na problem njihovog zapoljavanja: izraene predrasude i stereotipi kod poslodavaca o njihovim radnim sposobnostima; nizak nivo obrazovanja OSI, nedostatak odgovarajuih znanja i vjetina; nedostatak slubi podrke, koje treba da budu voene od strane koordiniranih timova, nevladinih organizacija, udruenja i lokalne vlasti; nemotivisanost, a samim tim i nizak stepen samopouzdanja ovih osoba; nedostatak adekvatne komunikacije, razmjene informacija i podataka izmeu ustanova koje se bave obrazovanjem i zapoljavanjem.

Problemi koji prate prelazak u vie demokratsko drutvo, zajedno sa poznatim ekonomskim tekoama dodatno su pogorali status ove populacije stanovnitva.

Sadanjim zakonskim rjeenjima nije utvrena procedura profesionalne procjene radnih i drugih mogunosti kategorisanih nezaposlenih osoba i drugih nezaposlenih osoba, koja imaju odreena oteenja, a nije im utvren invaliditet. Osim toga, nije regulisano ni postojanje multidisciplinarnog strunog tima, koji bi prema utvrenim standardima, od strane nadlenog dravnog organa, procjenjivao invaliditet nezaposlene osobe i opredjeljivao mjere i aktivnosti koje obuhvata profesionalna rehabilitacija. Izuzetak su nezaposleni invalidi rada, kod kojih je izvrena procjena preostale radne sposobnosti od strane nadlenih organa, za vrijeme dok su bili u radnom odnosu.

Jedan od najizraenijih problema u sprovoenju profesionalne rehabilitacije jeste nedostatak finansijskih sredstava za obavljanje svih predvienih aktivnosti u toku osposobljavanja u posebnim ustanovama. Takoe, nakon odlaska tienika iz ustanova za profesonalnu rehabilitaciju, teko je pratiti njihov dalji put, jer se uglavnom prekida svaki kontakt sa njima. Trenutno niska stopa zaposlenosti u odnosu na ovu populaciju posljedica je i nepostojanja adekvatne strune spreme, tj. onih zanimanja koja su traena

23 Profesionalna rehabilitacija u irem smislu obuhvata: profesionalno usmjeravanje, radno

osposobljavanje i zapoljavanje

31

na tritu rada. To potvruju i podaci Zavoda za zapoljavanje, prema kojima su neka od najbrojnijih zanimanja, kao to su koni galanterista ili prodavai, zanimanja za kojima ne postoji potranja na tritu radne snage.

Dosadanja iskustva govore da su porodice koje imaju OSI bile samo pasivni posmatrai u rehabilitaciji i bez pravih informacija o mogunostima i uslugama koje im se mogu pruiti u ovom procesu. Takoe, uloga organizacija OSI, koje su najautentini predstavnici interesa svojih lanova, nije dovoljno naglaena u sprovoenju profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja OSI.

U pogledu ostvarivanja prava na zapoljavanje, vaei propisi na identian nain regiliu ovu oblast za osobe bez invaliditeta i one sa invaliditetom. Jo uvijek nije usvojen poseban Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju OSI, kao to je to praksa u svim demokratskim zemljama.

Zavod za zapoljavanje, kao institucija za koju se vezuje znaajan dio aktivnosti u realizaciji politike zapoljavanja, svoj uticaj na tritu rada ostvaruje u okvirima koji su utvreni Zakonom o zapoljavanju, propisima iz oblasti rada, zdravstvenog osiguranja, penzijsko-invalidskog osiguranja, kao i razvojnih dokumenata Vlade Crne Gore u oblasti ekonomske politike i usmjeravanja trita rada. Zavod je u toku 2002. godine donio i tri pravilnika, ija primjena je od velikog znaaja za zapoljavanje OSI24. To su: Pravilnik o pripremi za zapoljavanje, Pravilnik o posredovanju u zapoljavanju i Pravilnik o evidencijama u oblasti rada. Osim toga, Vlada Crne Gore je, u cilju podsticanja zapoljavanja OSI, donijela Uredbu o poreskim olakicama25, sa rokom trajanja od jedne godine, prema kojoj, poslodavci koji zaposle ta lica, ne plaaju doprinose za obavezno socijalno osiguranje i

Documents

Strategija Za Integraciju Osoba Sa Invaliditetom u Crnoj Gori